Mljekarski list 9-1984

ZAGREB Mor

“e

atas

ZG

ma oi o

šo ko

ika

ta i en

o

id g

g

E

8

S

šo€

VAŠIH KRAVA

LI PROBAVU

NADZIRETE

MUZARA? od

Jedan

krava.

probavu gospodar krava kako način i na letimičan i načina balegu pogled je tognadziranja među veterinara, li i ostalim, li neko Oboli pomoć grlo pozovete balega.

Redovito kakva i da li i kako balega. će Vas svakako joj je balega priupitati iz tih će tek to čini Ne z aključiti to saznanja će se i sam onako, uvjeriti. doći. Zato, dobro i će što liječenju dijagnoze postavljanje mnogo toga, sami i bi da što i stočari da o tome vrijeme i dobro više, znaju potrebno, je i razvitak bolesti, znakove stvari njihov neke spriječili uočili promjene, Svaki

kontrolira

svakodnevno

dobar

u

u

mu

u

za

na

u

balegati. razumljivo hrane, je i već prema 24 do 8 dnevno količini, muzara da krava puta balega

ste, voluminozne Računa

se

da

pa

i često

će

i mnogo

izbacivanja pojelo jegovedo Vrijeme do 24 sata, 12 može hrane ostataka trajati najkraće pojedene bavljenih sati. To 48—90 nakon tek može redovito i to što kao se događa, najduže, kroz hrana predželuce, Brzina s čak 7 do 13 dana. prolazi kojom potrajati i količini sastavu, ovisi o normalnim fiziološkim u i sirište uvjetima crijeva želuce kroz hrane Prolaz obroka. i o sastavu voluminoznosti hrane, pojedene krmivom, kabastim hrani stoka ako se se ubrzava i samljevenim crijeva obrokoncentratu prema uvećanim i hrane količinom većom dijelom sijena od

neku

kada

časa

hranu

pa

do

nepro-

a

sa

u

ku.

neiskorištenih usitnjenih, Balega govedaprvenstveno sastoji toku tvari i p rocesa probavnog ostatka hrane, ali i iz primjesa kojenastaju i crijevima. želucima tvari nastalih prigodom izmjene produkata refleksnim razgradnji kao i kod drukoji j e Govedo b aleganjem aktom, balegu izbacuje malo razmakne Prilikom govedo baleganja volje. pod utjecajem gihživotinja i trbušno napne neznatno mišićje leđa, pogrbi noge se), (raskreči stražnje i tvrdoća povremeno Oblik mokri. i obično čemu balege se, ispražnjujepri vode količini već ovisnosti, balezi; prema su i u se međusobnoj mijenjaju U zdravih obrnuto. i mekša balega goveda više hrani što balegaje vode, je nanizane ili kriške prstenasto jajolike okrugle oblikuje tvrdoće, kada jeumjerene zimi redovito Tako koricom. balega tankom goveđa izgleda obavijene ako ili hranom, voluminoznom suhom hrani pije stoka štali se pretežno žućkasta stoka č ak hrani ovisi je, jela; vode. koju je Bojabalege premalo U kukuruzovinom. ili običajenom hrani ako i smeđa sijenomzelena ili maslinasto pretežno što tamno zelena, načinu goveđabalegaje hranjenja se

u

iz

a

u

u

u

u

sa

u

o

se

a

i krvnih

žila

bubrega gušterače, jetre, pri stvrdnute guznom balege (zaostajanje Tako,koprostaza nekim

bolestima

u

130

organa. probavnih (začep) je crijevu),

na baleganje, ukazuju

bolesne

sistemu. u cijelom promjene probavnom

Uče-

crijeva), (krvpotiče prednjih balezi se u dijelova probavnih organa); može nalaziti žućkaste ili čak sa obilje svjetlo sive, krvlju pomiješane sluzi, odbačene sluznice naročito kod teških Ponekad krpice se crijeva, upala. balezi može nalaziti i i i pijeska, zemlje crijevnih neprobavljenog parazita žitarica. ukoliko od nekih zrnovlja Pretragom b alege, goveda boluju parazitskih naći i se mogu više bolesti, bolesti sve jaja parazita.

Manje probavnih crna

iz

u

normalne i Promjenjeni nisu dakle izgled balege, začepi proljevi uvijek ovisne o načinu prolazne olako se i pojave ishrane, preko kojih prelazi koje će same od sebe Redovito to znaci su da sa nešto proći. u probavom nije ako znaci pa nešto ili redu, su nastali i poremetnji potraju dulje, alarnaglo a ako istovremeno ima i nekih znakova mantno, pogotovo bolesnih još drugih što tražiti veterinara i do stanja potrebno je prije pomoć daljnjega promijeniti način ishrane. dotadašnji M.

BJELOVARSKI STOČARI

NA RADGONSKOM

W.

SAJMU

u Novom te Poljoprivrednom na izložbama sajmu Sadu, Velikoj Gorici, Varaždinu i sada a i u drugdje, Gornjoj R adgoni.

U uz Gornjoj na Muri Radgoni, održava gradiću tradise Austriju rijeci cionalni Ta poljoprivredni»RADGONSKI manifestaSEJEM«. poljoprivredna drugapo značaju cija zapoljoprivrednike Jugoslaviji, posljednjih godina sve veći stočarstvu i pridaje značaj stočarskoj proizvodnji

na

u

u

131

si-

steonih

junica stočari izlagat Na bjelovarski sajmu radgonskom će stočara Deset pokazat u k olekcije. dvije podijeljene pasmine .mentalske bi Hrvatskoj koji na sajmu međunarodnom jednom još junice rasplodne svoje će

10

|

DOBRIĆ Žabjaka, JURE MACIČEK LAN, ŠTEFANAC iz kojima Starčevljana, i ZDRAVKO Korenova KOPRIČANEC iz V. PAVAO RZ »Poljoprivred»SIRELU« čast da r eprezentatiraju g rlima svojim pripala je Hrvatsku.

SR i stanica«, općinu na MATO

iz Nevinca,

iz

Jugoslavije«. na jugorasplodnih junica za da smo plasman organizirani za je Sigurno na i da te doprinos sajmu sudjelovanje tržište zainteresirani, je slavensko Samoustočarstvo fonda za SRH, pomoćiSamoupravnog SO Zahvaljujući RZ »PoljoprivredBjelovar, za fonda poljoprivrede unapređenje pravnog centru omogućenaje Zagreb selekcijskom stanice« ne Stočarskom Bjelovar, Slovenii u da stočarima grla našim svoja pokažu jošjednamanifestacija ji inž.

Božidar Majhen,dipl.

ZAČEP

KNJIŽAVCA

terenu

javlja Začepknjižavca ishrane. i kod stajske razdoblja zimskog vrijeme dosta

Jednolična nom,

pa

kratkom

često

se

na

i to

goveda, odraslih bređost pogoduPoodmakla

kod

i sušenom

mljevenomtakove zrnjem, i nakupljanju sječkompogodujuzastoju

hranidba

koncentratom,

za

lucer-

hrane

u

knjižavcu. bolesti određenu i i neuredno ima napajanje nedovoljno Za ulogu pojavuuzroci hrane, pokvareno, biti mogu promjena nagla začepa Dalji životinja. krmivo. onečišćeno ili pijeskom smrznuto sve u se knjižavcu, nakuplja hrana Takva začepa pojavi kojapogoduje tvrdne. i više se isušuje dovodi što listove na stvrdnut knjižavca, i isušen Tako pritište sadržaj ili težem u se može sluznici. Začepknjižavca javiti na do promjena upalnih i smetiti. krava oblika jesti Kod oboli, prestane obliku. naglo lakšem težeg :

132

-—

-

--

-..

—

-

-

—---—--y

_-_—-

—

--

-—-

desnu se na Životinja jenemirna, ogledava Gubi a i tamne apetit,balegajezgrudana

....

_—

stranu

trbuha

aaa.

-

i

tupkanogama.

boje.

U lakšem obliku bolesti znakovi bolesti su Nešto slabijevidljivi. jeslabiji količina a mlijeka apetit, j e smanjena.

Kod bolesti treba veterinara će ustapojave začepaknjižavca pozvati koji noviti bolest i sve Ukoliko vlasnik bolesne poduzeti potrebne liječenja. mjere misli da bi se raditi o može se životinje moglo začepuknjižavca takovoj dolaska veterinara dati što više vode za životinji prije piće. krmivo se dosad hraŠtose tiče ishrane takove životinje, kojim životinja nila treba malim obrocima mekane i lako kao zamijeniti probavljive hrane, što zelena dobra silaža i repa, je mrkva, trava, drugo.

Da ne bi došlo do začepaknjižavca pojave potrebno životinju je pravilno hraniti i držati. Životinji naročito količinu treba, zimi, dovoljnu osigurati prirodnih kao što su kvalitetno dobra repa, krmiva, sijeno, mrkva, krumpir, i a u zelene hrane. treba silaža, slično, posije proljeće dovoljno Životinje svježe i uredno i redovito napajati.

Mr

I ŠEST OTKOSA

Mato

Kvaternik

GODIŠNJE

livada vrlo osobito u trenucima s koju jevažna, kada stoka može izlaziti na ne li kako znamo se ispašu.

Međutim, najkvamože sušiti i trava? li stočari iskoristiti mogu litetnije pohranjivati I, bolje livade i otkositi ih i šest svoje putagodišnje?

Tom se bavi IVA problematikom MAJHEN, tehnolog biljne proizvodnje u tekst i stanici, »Sirelinoj« poljoprivrednoj čiji objavljujemo: trave silaža trave u vode Sjenaža je kojoj provenute sadržaj j e smanjen: 50%.

Da bi silirali na da ona 50% na provene potrebno travu, j e vlage što, ovisno o vremenskim dva do tri dana to uvjetima, traje (za vrijeme potrebno nekoliko Tako može se s mnogo jujepreokrenuti puta). početi košnjom ranije a otkosa. livade,postoji mogućnostdobivanja većegbroja Iskustva govore susjedne republike Slovenije da moguće je postići pet do šest otkosa bave se godišnje.

Poljoprivredni proizvođači koji proizvodnjom i robni su hrane zelenom u mlijekakoji proizvođači mlijeka, siliraju travu, je a otkos samo suše za stanju, jedan sijeno.

Na ratarska njihovim gospodarstvima jeproizvodnja podređena p rehrani i se u kvalitetne voluminozne krme.

Kukravasastoji dobivanju kuruz kao kultura na oranicama 30% na samo zastupljena muzara je njihovim poostalo a su te dobro i kvalitetne vršina, livade, umjetne gnojene prirodne livade.

Stočna

hrana

dobivamo

-

:

Za

se te zelena masa s dobivanje sjenaže talijanski ljulj, umjetnih i livada. Provenuta vozi masa se samoutovarnom do prirodnih prikolicom dobro se da istisne se zrak sav bi uzrokovao trenčgdje ugazi koji a silos zatvori se PVC ne mokvarenje silosa,sjenaže,potom folijom (ako postoji na silira se na gućnostsiliranjatrenčzemlji).

Kod otkosa silose se se naveze ponovo idućeg masa, otvori, silosu, provenuta dobro i nanovo zatvori.

Važno da se travna sabije je sjenaža napomenuti ne već se takva uopće sjecka, siliraju cijele biljke, jer sjenaža dulje prolazi kroz trakt što se odražava na masnoću probavni krave, mlijeka. povećanu

koristi

133

|

_———————

dijelovi najkvalitetniji sačuvaju spremanjapotpuno Gubici tvari. su s ijena prilikom spremanja organske gubici manji biljaka, jer karotina i Također 5%. kod do iznose a 25 proteina jesadržaj sjenaže 40%, kukuruzne silažu odnosu osobito na livadno veći odnosu na u sijeno, biljke. trave silažu na silaže u odnosu takve Prednosti jenjena neprovenute i k su a proizvodni bolji sjenaže, tome b olje u zimanje odnosno, ukusnost, suši otkos za otkosa do se četiri siliranih Na tako rezultati. sijeno) (ako pet silaže. dio kukuruzne doći može u jedan jesen otveći dobiva što osim zelene s mase Takvim broj livada, spremanjem vreo ovisan hranu za i kosa proizvođač jemanje svojustoku, kvalitetniju to se a kod što menskim najbolje spremanja sijena, slučaj prilikama, nije ove pokazalo godine.

Iva Majhen Pri

načinu

takvom

se

u

a

ČEMEHOVCA ŠTRITOF IZ JOSIP nalazi se smo U Čemehovcu Š tritofa koje Josipa gospodarstvo posjetili 5 crno-šarih u dana ulici br. 9. junica dopremljeno je staju Željezničkoj Tog od novčane uz Mljekare uvjete povoljne nabavljene »holštajnske« pasmine, iz »Dukat« Zagreba. rad i udružilo i otac zove se Š tritofa je sin) (tako Josipa Gospodarstvo tovi 50 Trenutno iz »Sutla« sredstva Šenkovca. zadrugom Poljoprivrednom nalaze krave se U za dnevnim dobrim vrlo s dvije staji prirastom. junadi u crno-šare gospoi bređa smeđe krave nabavljena pasmine junica pasmine Potoku.

u

s

darstvu

Garašić

u

Rakovu

Femrinimmnim će

sh

30

e

nove pordni

spin

GPR-<i

;

uu

Inž.

PajoPetek,

otac

E

ii

i sin

JosipŠtritof sa

ženom

-_——--———

Nabavkom

>

— >>

=.

spomenutih junica p ovećat proizvodnju to ima a za 10 oranica i 5 jeka mogućnosti, jerposjeduju jutara jutara odličnog pašnjaka.

U zatekli i smo inž. sada agronoma gospodarstvu poznatog Paju Peteka, u stalno mirovini, no dolini u Sutle. Tako i ovoga smo aktivnog rijeke puta čuli »krava usta«! Zato se ne se na zanemariti njegovo upozorenje: doji smije hrane vlastitom u proizvodnja gospodarstvu.

5

crno-šarih

će

mli-

—

U KRALJEVCU

NA SULTI

Poznati

Sela« Drapoljoprivrednik Poljoprivredne zadruge »Zagorska je iz Sutli. I on na go Štritof s 5 crno-šare Kraljevca jepopuniosvoju s taju junica »Dukat« iz U već ima nabavljene pasmine Mljekare putem Zagreba. staji dvije krave i 2 bređe kao tovilište Štritofa Gospodarstvo junice.

Drage poznato j e teladi. Prema nema i mesa njegovom mišljenju, uspješne proizvodnje mlijeka bez silaže! Tako 1983.

150 m? kukuruzne silaže je godini proizveo približno od Neobično bio ku6 površine jutara. je zadovoljan hibridnog sjemenom kuruza B/C 502 A! u

S

Bez u

nas.

prema krava, Zato rado je

njegovommišljenju, smije jedno gospodarstvo nabavio 5 junica najpoznatije mlječne pasmine. ne

+:

biti ni

m

iz Sutli na Štritof Drago Kraljevca

135

MLJEKARSTVA

RAZVOJ

NAS

KOD

pona jošprije različite domaće u se luotok. p roizvode mlječne prerađivalo mlijeko Kasnije, kao što su kiselo mlijeko, kajbijeli sir, dimljeni sir, prgice, škripavac, basa, na se su i i ulicaprodavali proizvodi mlječni Mlijeko mak,kačkavaljdrugi. i ma, gradskimtrgovima pokućarenjem. i crkvenim vlastelinskim na U se imanjima, razvijala početku proizvodnja i sirane. zadružne i se oko 1850. a mljekare god.osnivaju manjeprivatne autohtonih vrsti 40 kod nas Još se i danas poznatijih preko proizvodi na bi se i one popeo bi navodili Ako sireva. preko broj manjepoznatetaj 100.

1857., Jaska, su osnovane Prve (Križevci Hrvatskoj mljekare naprednije u Vel. Staro Petrovo (TolSloveniji Končanica), Selo, Zdenci, Varaždin, Rečica, u Čačak, min, Kobarid, Sombor). Š kofja (Zaječar, Loka) Srbiji Vrhnika, lit. po Uz nisku kravi) mlijeka (900proizvodnju godišnju prosječnu davao i Pored malena. i količina bila seljak je toga mlijeka otkupljenog 1100 je se tržište. Danas za mali popravilo (1978.) stanje 25%)mlijeka (oko postotak 1.471 muzari kravi na što: po time b ) 1/god, prinos a)jepovećanprosječni stvakoličine veće tržište za p omažu Mljekare mlijeka. predaju proizvođači za određene te »robnih isporuke premije daju mlijeka, proizvođača« ranje dovelika su osnovana na 10.000 litara mlijeka poljoprivredna god, c) preko 4-6000 1 bra s visokom godišnje). (pogrlu mlijeka proizvodnjom od oko 745 radilo u rat Pred II mljekara čegaje našojzemlji Svjetski je za male većinom to Bile su 179 a bilo 566 mljekare privatnih. zadružnih, svih imalo za 14 dok samo kapacitet Ukupni pasterizaciju. uređaje preradu, je na litara 430.000 oko iznosio dan. mlijeka je mljekara HrvatSR te u samo znatno Danas povećan, mljekara (1976) kapacitet je dan. litara na miliona oko 3 SFR u a 1 izosi Jugoslaviji preko milion, skoj ili litara 493.963.000 iznosio U SR godišnje, ukupniotkup Hrvatskoj je(1980) Naši

narodi

bavili

su

se

dolaska

stočarstvom

Balkanski

g

;

u

-

1.353.000

litara

na

dan.

UNICEFpomoć p očelo je mljekara Izgradnjom redu velike gradske Gradile su se u prvom rata II a poslijeSvjetskog (1948te tvorSad i Novi dr, Skopje, Beograd, Sarajevo, Zagreb, Ljubljana, mljekare: 1956). i dr.

Murska u nice Županja, Zaječar kasnije Osijek, Sobota, prahu: mlijeka vršene su 1956. do danas njihova mljekara, postojećih rekonstrukcije Poslije Nenovih i znatno uz mljekara. gradnja kapaciteta povećanje modernizacija »Dukat« automatizirane i mehanizirane ke od su mljekara (nova njih potpuno u 1979.)

Zagrebu, 25 mljekarstva Karakteristike godina zadnjih brzograzvoja razdoblja za sa sabirnih hlađenje, postrojenja mjesta a)uređenje sredstava mehaniziranih suvremenih (autocitransportnih b)uvođenje sterne), u velikim zatvai obrade mljekarama, m lijeka prerade c)koncentracija i sirana, malih mljekara ranje za proizvodnje, veća mlječne pojedine mljekara specijalizacija d) većih

136

se

kod

nas

uz

u ambalažu f)pakovanje mlijekamlječnih proizvoda nepovratnu privačnogizgleda, raspodjele u i turi8)poboljšana organizacija gradovima, industrijskim stičkim mjestima, i rashladh)opremanje prodavaonica (mlijeka prehrambenih proizvoda) nim uređajima.

Kod nas fermentiranih proizvodnja konzumnogmlijeka, mlijeka, sireva, sladoleda i u stalni uspon. vrhnja, mlijeka prahupokazuje i maslaca varira Proizvodnja kondenziranog mlijeka osjetljivo pojedinih godina. novih i veći stručIzgradnja mljekararazvoj mljekarstva zahtijevaju broj nih kadrova.

Danas na rade osposobljavanju mljekarskih stručnjaka brojni i veteriprehrambenopoljoprivrednopoljoprivredni narski fakulteti u te dva školska i u Pirotu. zemlji, mljekarska tehnološki, centra,Kranju tehnološki, same kada hlaza Mnoge mljekare organiziraju sabiranje mlijeka putem na vrše đenje terenu, druge otkupprekozadruga.

i

:

Tablica

1 :

Proizvodnja mlijeka

kod

nas

S €

&

g gi

=> dom mil lit.

Ukupno* Kravlje* mil. lit.

Po

. g

S

O

2

do

E

I

dobšvi

2

9

i

Ka

w

nižOšks

m

Šš

a

4148

TI9_101..

983.

133

526

:1688_

1155

195

337

4008

700

85

977

90

526

1631

1121.

182.

328

_ 19 140

1090

1593

1155

2034

1481

1344.

kravi lit.

muzari*

Ovčje* *

“4

godini

1978.

u

1471

millit.

nije uračunato

mlijeko

koje posiše

1203

16

6

43

0

55

34

1177

2575

13

9

podmladak

Proizvodnja mlijeka zadnjih godina Jugoslaviji gotovo od oko 2 te 1956. oko u litara na 1978. u 4,1 čila,je milijarde porasla milijardu Dok u godini. jeproizvodnja kravljeg mlijeka porastu, proizvodnja ovčjeg Godine 1956. iznosila 208 miliona 1977. a mlijeka laganoopada. je litara, 137 miliona litara. godine 20

se

udvostru-

u

—

—

Tablica

2

Potrošnja mlijeka mlječnih proizvoda (kg/god)

stanovniku

1952.

1958.

1968.

1971.

1972.

1973.

1974.

1975.

1976.

1977.

580

830

T79

769

TAL

811

889

90,1

1007

980

0

03.

02

02.

02

02

54.

59.

59.

62.

65.

67

10.

10.08

08

08:

08

i

lit.

Svježe mlijeko

Mlijeko

Sir

u

prahu

(sve vrste) Maslac

po

ll

22.

03-03

39.

52.

50.

0708.10.09

45.

u

Jugoslaviji

137

kg godina p rvih porasla nagloje mlijeka Potrošnja 1977. izte raste, Nakon na 83,0 kg u 1958. godini. je lagano togapotrošnja na stanovniku nosila 98 godinu. kg po dok sira na 6,7 po stanovniku, potroIsto tako kg potrošnja jepovećana i maslaca u šnjamlijeka prahu stanovništva stagnira. te u veća od nešto zemlji, prosječne je seoskog Potrošnja 111 litara iznosila u g odišnje. mlijeka Jugoslaviji (1977.) je nakon

PRILIKE U LJETNIM MJESECIMA

VREMENSKE

rata, od

58,0

1984. hoće

li na

zabrinjava poljoprivrednike je zakašnjenju Vegetacija te pravovresazreti kulture, i jesenje druge repa, suncokret, kukuruz, vrijeme do došlo Zašto obaviti vegetacije? meno zakašnjenja jesensku sjetvu. je bilo u LJETO svježije.

Hrvatskoj osjetno sjevernoj (VI— je 19"C žitorodnom iznosila u svega tem kraju peraturaljetaje Srednja VIII) razlika bila u Mala 2"C mjesečnoj bila čak za te srednjoj je prosječne. ispod je u i kolovoza između Hrvatskoj. srednjoj srpnja temperaturi U sati.

730 750 Hrvatskoj u Sunce sjevernoj — mjesecima jesijaloljetnim tri sva bilo skoro u ljetna mjeseca. podjednako je bile prete su 140-200 mm, većinom u svega Oborina jepalo ljetu 40 mm težno za ispodprosjeka. dosad tempera RAZDOBLJU — U VEGETACIJSKOM srednja (IV VIII) svega našim iznosila u 16— zraka jugotura krajevima sjevernim je 18—20"C. i oko 17,5%C primorju 16,5'C, Zagori Dalmatinskoj 11,5— zapadnim 1—2*C Bila za ispodprosječne. je 14,5%C, u dosad VIII) u (IV Oborina razdoblju jeizmjereno vegetacijskom mm, 300 400 i Dalmaciji našim — p rimorju krajevima sjevernom sjevernim u promm.

400—700 palo te u jugozapadnim — Najviše je 200 400, krajevima bile su količine Pale malo u a i u ljeta. polovini drugoj — ljeta, početku ljeću kraostalim a u istočne i ispod, Slavonije dijelu Hrvatskoj sjeverozapadnoj kiše Lici i u iznad praktično p rimorju Međutim, sjevernom dalmatinskom prosjeka. jevima od u a primorju bilo od 25. VI. pa do 10. VIII (1,5 mjesec), nije nekim u VIII Š ibenik, do 10.

VI sve ili Zadar, 11. ( npr.

10. mjestima pa mjes.), (2.

VIII u Dne 25.

VIII do 25.

2,5 čak sve mjestima i Hvar mnogim mjes.). (preko dr) 125 mm, Hvar 122, količine dnevne itd). znatne tamo Opuzen su (npr. pale zadosad u vremenskih godini j e ovoj prilika ovakvogsticaja dobri Posljedica i ozimih i i jarih 2—3 za proizvodnja prirodi tjedna vegetacije kašnjenje kultura. i Dugotrajna proljetnih žitarica, u sjevernim vjerovatno krajevima kukuruz, dovela u bila posljednje Lici i (osobito suša u pitanje primorju je lozu i vinovu i ali trave, i drugo, kasni masline, duhan, krumpir drugopovrće, nešto su kolovozu u navrata dva kiše u njihovo popravile osobito u ipak kršu); suše. za loše stanje vrijeme u žitorodnom S RH, Ako kraju ljetne mjesece dekada pogledamopojedine pobliže dosta bila kišovit i bio reći: ukratko možemo onda je (1I svjež lipanj je i u sunčana zemljesuha). dijelu većinom i bila zraka kolebljiva je jako dnevna) j e (srednja Temperatura i iz s sredsvibnja; t ravnja kraja višegodišnjoj (odgovarala je prosječne ispod bilo dana za bila čak je Toplih prosjeka) 15— ispod njamjesečnaje 2,5C u

i zato

;

.

-

u

138

maksimum bio u za (u 10).

Srednji je Slavoniji 1,5— Sunce u 240—250 ispodprosječnog. jesijalo a u sjevernoj Hrvatskoj sati, pri2,5"C 240—340.

Učestale kiše iz nastavile i su tokom I i III morju svibnja padati dekade U u lipnja.njemujeizmjereno 60—80 sjevernim krajevima pretežno kiše (Županja mm i Varaždin 110—120 90— 130, mm), jugozapadnim sjevernom 70—100 i 20-60 I mm Ove kiše su ometale primorju Dalmaciji (u dekadi). a su korovima i bolestima. poljoprivredne radove, pogodovale biljnim većinom i Srpanjje oskudijevaotoploti (kao drugimjeseci vegetaciju dalmatinskom bio vruć i skograzdoblja, i u Lici a jedino je primorju suh, u jeoskudijevaooborinama). zraka i u ovom Temperatura osci(srednja dnevna) je mjesecu osjetno lirala. Kroz veći dio čak iz odgovarala srpnja j e višegodišnjoj kraja travnja, i pa svibnja dekadna u bila I dekadi u oko 4*C za lipnja, srednja Slavoniji je i oko 3"C za dana bio u drugoj ispodprosječne.

Brojtoplih je unutrašnjosti (svega15— osjetno ispodprosječnog. npr.

Srednji m aksimum, Osijeka bio za bila (25,7"C), u kra2,5— je ispod prosječnog.

16) Insolacija je sjevernim 250—270 Lici i a u jevimaispodprosječne iznad (iznosila je 3*C sati), primorju 400 Oborina u — prosječne 30 80 (340 sati).

— jepalo istočnoj Hrvatskoj pretežno Lici mm, 65—90, 15—20 i 0-10 mm. središnjoj Dalmaciji i kasnila.

Kiše su ometale i Vegetacija dalje je košnju djetelina trava, žetvu i radove. su ozimogječma, uljane pšenicedruge prar epice, Pomogle i ali i bolestima. šenjustrništa, sjetvinicanju p ostrnih usjeva, gljivičnim Kolovoz bio u II'i III dekadi te u je osjetno 2*C), svježiji (za sjevernim znatno suši od Lici i do krajevima odnosno 25. prosječnog (u primorju 10VIII). og, zraka dosta oscilirala i u Temperatura je (kao prethodnim m jesecima) i bila u dnevna od 26"C na padu (srednja Slavoniji pala je 16*C), srednja dekadna od u dekadi. u trećoj 225% prvojna 17,5%C Srednja m jesečna ( oko bila malo viša 20*C) u Maksimalna nego 1— je ispod prosječne, srpnju. dizala se 22—34"C na maksimalna bila 1—2C (srednja 2,5%C je ispod prosječne). dana bilo Lici 5— Toplih 13—20, 10, a u je sjeveroistočnim krajevima primordok 28—30, vrućih bilo malo 0—4 i Sunju je (u unutrašnjosti primorju 6— čanih dana bilo do 250, a u obalnom 260 330 sati. je unutrašnjosti — pojasu 8).

Vremenske bile su za osobito kukuruza i prilike povoljne dozrijevanje kao i ostalih kultura.

Pretežno suho grožđa, vrijeme p ogodovalo košnji j e i trava završetku žetve strnih djetelina (otave), žitarica, vađenju krumpira, berbi i dr. duhana,povrća, voća, uljane sjetvi r epice Kiše su izostale od 28. VII 7.

13—24.

VIII i od VIII 27.

6. IX. U VIII, nešto od 7—13. u od i 10—12. osobito unutrašnjosti je palo VIII, primorju dne 25—26.

VIII. Pale kiše dobro došle za obradu su strništa, sjetvu postrnih te i djeteline. usjeva, okopavine 2—3 za Vegetacija jejoš zakašnjenju tjedna.

Poljoprivrednike zabrinjakasna va naročito kukuruza berba, (posebno kasnijih hibrida). svega

10—

15

Lici 5—

u

u

u

u

—

—

a

u

J. Vukov

139

NAŠ JE

UMRO

DUGOGODIŠNJI MLIJEKA IVAN

KARAL

SABIRAČ

—

VOZAR

(Baja) Slaveti-

sabirač- mijeka područja Jane, i sedrugih Hrastja Malunja, Dragovanjščaka, ća, vozač licca 1.500 2000 la i zaseoka, gdjejesakupljao dnevno. tara — mlijeka i zaseoke i sela obilazio sva Svakodnevno je vriu određeno uvijek jepolazio mlijeko, skupljao radi čekali prebi ne kako ga proizvođači jeme, za bio r aspoložen, vedar, Uvijek j e mlijeka. daje i sa mnoborio se naći znao riječ, lijepu svakogje u naročito a oko teškoćama zimi, prijevoza, gim Jastredio to da znamo općine brežuljkast je jer Sv.

s

'

roditelji. njegovi poslom Zagreb, i po u sabiranje se 1967. ponovo mlijeka Od sabiranje uključuje aktivnije u vršila kada se Cvetbivšu Zagrebačku koncentracija selima za mljekaru, kokada se su kamionetom, zatim pa koviću. Dovozio konjem, jebiciklom, i definitivno bi Da mlijeka više povećale. sakupljanje ličine prijevoz riješio još za veći kamion i komad mlijeka. prijevoz kupio zemlje prodaoje i proOOUR preuzeo »Dukat« O. R. kada 1974.

Od »Kooperant« je godine Karal u sela i zaseoke u sva drug z alazio, širio koje nije ranije otkupmlijeka količine na u p odručju, se čitavom mlijeka skupljanje uključuje jošaktivnije ostale i sve »Dukat« za O. R. važno za vrlo bilo što a odmah se povećavaju, je sudionike toglanca.važno i interesantno dolazi sa za vrlo područja To RO, tog jer jepodručje a

u

.

bavili

tim

su

se

i

dok

P lješivice, područje vrijedi ljetooscilacija velike. i nekim nizinskim oscilacije područjima drugim zima. za krmnih dodatnih smjesa Unatoč pomanjkanju mlijeka, cijeni niskoj bilo nekada vinogradarsko, ovo krave isključivo muzare, kojeje područje, To

velikih

isti

i za

litara mlijeka.

7.000 40.000 isporučuju svom u sabirač i Kao mlijeka, vrijedan — marljiv

dvorištu

i sa

tome

su

u

sred-

svojim

oko

skup-

komada staju gradio je i zet. kćerka mu supruga Dragica, obitelj, p omagala je mlijeka ljanja i suboga jenedjeljom Ivan Kada ponekad pobolijevati, počeo pokojni je održao i bi da se a i dalje u tom z et, sakupljanju njegov zamjenjivaoprijevozu novu

140

za

8

krava

muzara,

a

u

svemu

.

kontinuitet

smrti Ivana oko sasakupljanju posao mlijeka, jošprije druga i zet preuzeo s kupljanjaprijevoza posao je Stjepan, njegov koji taj obavlja kao i Ivan. voljom, pokojni U 6 1984. sam Karala kao i upoznao ostale mjesecu godne druga (Baju) sabirače i vozare On od sabirača vozara. područja. tog jejedan najstariih mi su bilo mnogo, kao i i Često njegovi prijatelji, kojih je susjedi proizvođači On o sebi o volio već kazao mnogo mlijeka pričalinjemu. nije govoriti, je neka mi kažu što i kako radim Ako i sam posao. drugi taj negdje pogriješio ću se. Jedino kazati i znao isticao zašto voli korigirat posao, je je taj koji n ije ali vrlo Jednim zato što volim se družiti s lagan, je odgovoran. dijelom ljuu svakodnevnom kontaktu sam S s strane sam dima, druge njima. pak uvijek da radim smatrao društveno koristan a meni posao, ujedno je osigurana mala skroman. sam egzistencija, jer ja sam i na svakidau Usmjeravao proizvođače susjede proizvodnju mlijeka oni su hranili razgovoru Na svetošnjem jer mlijekom ranije svinje. cijelom bio i na janskompodručju jepoznat, omiljenutjecao je proizvodnju mlijeka.

U s referentom za kao i razgovorima otkupmlijeka, sa ostalim rukovodiocima isticao često kako i on se članom kolektiva tako se a je osjeća RO, i odnosio u kontaktu i s nama svakidašnjem proizvođačima.

Sv. Gorice o susretu s izletnika grupom Mještani pričajujednom djecom, iz SR B.i o odnosu prema volio.

U H, njegovom djeci k oju je neizmjerno zimi 1973. se Sv. Jane iz vrha grupa godine djece spuštala preko Japetića gdje bili na Bilo su hladno U selu Sv. Gorica sreli su skijanju. je predvečerje.

Baju vozio s stao i kojije mlijeko kamionetom, je ponudioih mlijekom.

U kući uzeo lončiće iz slasno su i obližnjoj je kojih pili svježe toplo m lijeko.

O htio ni čuti. unuka i unučicu a i unučad mnogo naplati Svog nije volio, je tako i sada unučica tek stalno za njega Ana,kojaje progovorila zapitkuje svog djeduBaju. takav bio naš suradnik sabirač-vozar Karal Ivan Eto, je cijenjeni mlijeka Neka mu slava i hvala što za sve učinio.

(Baja) jevječna je u

:

T. Hižar

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

Izvještaj sa

sajma

Ime, prezime

Red.

rasplodnih Rovišću

i

broj mjesto uzgajivača dine:

nn 1.

2

s:

va A A S

Stevo, Gudovac Grgić Mato, Nevinac Pršir

HPVAISKE junica

simentalske kod

STOČARSKI

RJ

pasmine

Bjelovara

SELEKCIJSKI

održanog lipnja 27.

u

Postignu— br. kg ta Kupac _iklasa junice cijena VERE junice KO1klasa čacijena čijeTama ana 5058 610/]I 170000.»Sirela«,Bjelovar — 5513 600/Ila 174000 Nacionalni —»Plitvice« park Prigojni

Težina,

5191

530/llla

5367

560/lI

< 160.000.=»Plitvice«

4.

Mato, Nevinac Crgić Buban Pero, Severin

5.

Babić

Miloš, Obrovnica

5343

600/llla

174000.-

Nacionalni

park

6.

“Babić Miloš, Obrovnica

—»Plitvice«

5342

650/II

184000.-

—»Plitvice«

park

3.

z

151000.-

»Mljekara« Senta Nacionalni park

Nacionalni

141

—_-—

Cvjetičanin Jovo, Ždralovi Jagodić Jandro, St. Pavljani

720/11

184.000.-

»Sirela«, Bjelovar

530/11

160.000.-

Nacionalni

park

»Plitvice«

630/Ila

Mato, Nevinac

Novak

180.000.-

Nacionalni

park

»Plitvice«

Mirko, V. Sredice Lovrić Ferdo, Stančić Požežanac Duro, Gudovac Mraz Nikola, SL. Kovačica Linski

Ištok

Josip,Orlovac

Škojc

Branko,

N. Rača

»Sirela«,Bjelovar

570/II

162.000.-

560/11

160.000.-

540/lI

156.000.-

590/Ila

172.000.-

590/Ila

172.000.-

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar Nacionalni park

635/11

175.000.-

Nacionalni

park

»Plitvice«

Stevo, Ždralovi Pero, Stanići

Maršić

173.000.-

»Plitvice«

Stevo, Orlovac Margetić Lerenc

640/lIla

540/lI

156.000.-

620/II

172.000.-

»Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

Franjo, Babotok Kopričanec Zdravko, Starčevljani

700/IIla

181.000.-

640/II

176.000.-

Bedenik

640/lI

176.000.-

620/II

172.000.-

Veličan

Šandor, Bedenik Herčeki

Tober

Eugen,

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta »Sirela«,Bjelovar Nacionalni park »Plitvice«

Kata, Bedenik Kasumović Martin, Bedenik

Janušić

545/1I

157.000.-

»Sirela«, Bjelovar

590/Ila

172.000.-

Nacionalni

park

»Plitvice«

Trakoščanec

Mirko, Markovac

NanJokić Nikola, Hrsovo

.

Đuro, Trema

Maksić

630/11

174.000.-

610/II

170.000.-

650/II

178.000.-

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

888.Lončarić *

Slavinić Fruk

Nikola, Hrsovo

580/1I

176.000.-

Drago, Cirkvena

650/II

178.000.-

605/Ila

175.000.-

670/Ila

188.000.-

Tomo,

Kušec

Cirkvensko

Brdo

Ivo, Žabno

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

Miličević

HEBR Frantal Mađeruh Sablić

Jerko, VeL Zdenci Veno, Ivanovo Selo

Stjepan, VeL

Zdenci

Ivan, Grbavac

520/11

152.000.-

530/11

154.000.-

540/IIla

153.000.-

630/Ila

180.000.-

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

38

Vlado, Vel Grđevac Hrebak Ivan, Žavnice Beuk

$55/IlI

156.000.-

600/II

168.000.-

»Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

Ivan, Žavnice Blažević Vlado, Žavnice Basarić Franjo, Žavnice Hrebak

588

500/III

140.000.-

505/III

141.000.-

530/11

154.000.-

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

Mikulaj Stjepan,Žavnice

540/lI

156.000.-

Nacionalni

park

»Plitvice« Bačan

Franjo, Fuke

640/Ila

182.000.-

Nacionalni »Plitvice«

Posavec

Mirko, Praščevac

545/Ila

163.000.-

Nacionalni

park park

»Plitvice«

Mirko, Haganj Štefković Franjo, Haganj Korenić Kata, Haganj

550/IIla

155.000.-

570/lIla

159.000.-

510/II

150.000.-

Hrupec Franjo, Zelina Hajak Marica, Dulepska

530/11

154.000.-

590/Ila

172.000.-

Kostiha

»Sirela«,Bjelovar »Mljekara« Senta

Zemljoradnička zadruga Laktaši »Mljekara« Senta Nacionalni park »Plitvice«

Franjo, St. Kapela Milenković Milan, St. Kapela

580/IIla

161.000.-

»Sirela« Bjelovar

540/11

154.000.-

Sokač

560/Illa

157.000.-

Zemljoradnička zadruga Laktaši »Mljekara« Senta

Kostiha

Nikola, Brzine

s

52.

Sanjković Vlado, Poljana

9784

53.

Horvat

6444.

Mirko, Bolč Korenić Zdenko, Ludina Hrastovec Nikola, Ludina

— 55.

54.

= 570/II 168.000.Senta »Mljekara« = 630/II »Sirela« Bjelovar 174.000.“ 565/lI 161.000.»Sirela« Bjelovar = 590/II 168.000.Senta »Mljekara« = 590/lI »Sirela« Bjelovar 168.000.= 535/II 155.000.Senta »Mljekara« = 530/llla 151.000.Senta »Mljekara« — SO0/III 140.000.Senta »Mljekara« = 560/Ila 166000.Nacionalni — —»Plitvice« park

15281

15225

Marijan, Koritna

56.

Kozumplik

57.

58.

Skarupka Dlaka Stjepan, Podlužan

15627

59.

—Rubenčić

15601

60.

Stjepan, Brezje Hrlić Stjepan, Podlužan

61.

Velimir

6467

62.

Troha

15509

Vlado, Novaki

15370 15555

Dušan, Ivančani

530/II

154000.-

158.000.-

6491

550/II

63.

Tomo, Ivančani —Bakran Ivan, Cerje

98811

S40/II

64.

Mrvoš

Pero, VeL

3935

65.

-Remuš

Stjepan,Čvrstec

66.

67.

Sesvete

= 156.000.=»Plitvice«

.

3872 590/II

Dolenac

—

Mato, St. Ploščica

11765

Taritaš

Nikola, Paljevine

11753

—Radotić

Mile, Narta

S70/Ila

143000.-

-

660/Ila

11798

—

— 70.

Uzorinac

TI.

Ivan, G. Draganac Pazdrijan Ivan, Prnjarovac Jambrušić Mirka, Utiskani

11824

72.

Dabić

11822

73.

Švigir

10650

Margetinac

10598

76.

Mirko, V. Trnovitica Horvat Ivan, Hercegovac “Horvat Ivan, Hercegovac

77.

Maltarić

78.

Subotičanec

74.

75.

Đuro, Narta Vlado, Laminac

1093

590/II

1080

500/II

Milutin, Novačka

186000.-

—Zemljoradnička Laktaši

— 510/lI

80.

81.

82.

83.

84.

85.

140.000.-

10460

— 610/II

10490

590/Ila

3662

166.000.ou »Plitvice« 570/1I 162.000.Senta »Mljekara« = 530/1I 154.000.Senta »Mljekara« = 550/II 164000.Senta »Mljekara« — 550/llla 155.000.= <Zemljoradnička Laktaši

6152 14982 11149

5245

Šabarić, —Fridrih Predavac “Petar

Đurđevac

Marija,

zadruga »Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Zemljoradnička zadruga Laktaši »Sirela« Bjelovar park »Plitvice«

540/lI

11875

Stjepan Hapavel, Virje Ivan Ban, Prugovac

park

= 150,000.

Nacionalni

500/III

11755

Ivan, Gola Vujčec Kovačić Zvonko, Jagnjedovac LinjarićValent, Đurđevac

Nacionalni

— 148.000.= 151.000.<

530/llla

.

79.

park

<»Plitvice«

166.000.-

3

Franjo, Torčec

»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

170000.-

.

69.

»Sirela« Bjelovar Nacionalni park

= 166.000.= 560/Ila Nacionalni 166.000.— —»Plitvice« 490/llla

M

68.

»Mljekara« Senta

.

156000 170.000.-

—

172000.-

»Mljekara« Senta »Mljekara« Senta Nacionalni park

= —»Plitvice«

590/II

park

660/II

zadruga »Mljekara« Senta park

— 160.000.Nacionalni »Plitvice« 157.000.=»Mljekara« Senta »Sirela« Bjelovar 168.000.= 180.000.-

560/II

15049

545/II

7960

600/II

Mr

Milan

Bolić

GLJIVIČNE BOLESTI KOŽE Možemo

slobodno

kazati

kožgljivične infekcije jedna najčešćih nih bolesti. bilo ili ogroman.

Brojoboljelih ljudi, svijetu Zbog je toga ta vrsta stručno se medicinski naziva bolesti, koja mikoze, zaslužuju posebnu To su bolesti uzrokovane sitnim pažnju. parazitne mikroskopski gljivama različitim Većina ima kojepripadaju skupinamabilja. gljivica najbolje uvjete ali i vlasi-dlake i nokti. mogu površinskom razvoj sloju kože, oboljeti direktnim ili indirektnim konInfekcijaprenosičovjeka čovjeka taktom. žive i ili Međutim,gljivice životinjama (divljim domaćim) koje također tu bolest mogu prenijeti čovjeka. da

od

su

u

za

u nas

u

se

s

na

na

na

143

bolesti.

VER-

PITYRIASIS

gljivične najčešće ukratko, na dobro ne? o Malo čudno zar SICOLOR. poznatojpromjeni Riječje ime, Na bolesti razvitku faktora od koži. Jedan je jačeznojenje. kojipogoduju kave.

Prilikom vide i leđima ramenima vratu, kupanja pjegebojebijele normalno koža okolna a zdrava i mjestaostaju pocrni, oboljela sunčanja novim ta bolest da Misli se rubljemkojejeduljestajalo prenosi svjetlija. skladištima. se sumpora.

Liječi preparatima strana te bolesti ERYTHRASMA. Lokalizacija je uglavnom unutrašnja ili smeđe žarišta vide ovalna koži crvene Na bedara. se boje, gornjegdijela osobe sklone većinom bolesti tok. kroničan su izrazito deblje Toj kojaimaju kod Nema dosta se jačegznojenja Međutim, subjektivnih smetnji. koje znoje. i salicilnim svrbež. može se daje alkoholom, Liječi jodnim lagani javiti kao i i Whitfieldova mast, drugilijekovi. kosu bolest tu MIKROSPORIJA. djece, pogađaju kojeizazivaju Gljivice bolest što se Osim s inficirane i odraslih. kožu osobe, prenosi djece golu oblik i mačkama i kontaktom dobiti sa može kojiimajuživotinjski psima vlasima vide sa vlasištu Na područja slomljenim nepravilna mikrosporije. zahvaćeno kože Od kože. Kosa i najčešće je gubisjaj. gole laganimljuštenjem među da lako na lice i vrat. S obzirom predškolskom prelazi djeteta dijete, se i i školskom Liječi antibiotikom mikroskopije. epidemije djecommoguće griseofulvinom. direktbolesti kožne se To su TRIHOFITIJE. koje mogu prenijeti gljivične itd. indirektno ili ili od no kapom, ručnikom,češljem čovjeka životinje,pak vlasištu kože.

Na neobraslim i na obraslim na dječjem dijelovima Javljaju koži.

Ako ili duboko biti može je površna, trihofitija smještenapovršno razliku od ali za kosa žarišta se mikrosporije,jednom lomi, perutaju, obole. vlasi ne nisu žarištu sve mnoge slomljene vlasi, jer obliku muškaraca odraslih bradi i na Površne se u mogu trihofitije javiti duboko i i na ali se kao crvenih mogu vlasištu, smjestiti žarišta, prstenastih ili među koža Gola brade. noge kožu vrata, u prstima podlatkice, prostori lako osobito Ta bolest biti ruke također mogu prenosi mjesta trihofitije. dvoi dasaka bazenima,gimnastičkim javnimkupalištima, preko podova i tuđe ili bosi ranama papuče.Tople znojne posuđuju hodaju itd,gdjeljudi tih noge bujanje gljivica. olakšavaju eventualnu antibiotik sredstvo i tu U liječenju jeglavno griseofulvin, lokalnu terapiju.

Vaš liječnik Opisatćemo,

sasvim

Po

PE a.

se

se

u

se

se

a

se

se

s

su

se

u

u

se

se

za

u

uz

>

.-_-_:.“-— ODBOR UREDNIČKI _.RF_ČR— Franulić, inž, Dragutin Erhatić, dipl Šime dipl.

Dapo, _>,;>:.*.:e: Majić Josip Ljubešić, dipl inž,

eee.

UREDUJE

vet,

inž,

Nada

dr

inž,

i

Glavni

urednik:

Tehnički

i izdavač:

Vlasnik

urednik:

Udruženje

Zlatko

Mašek,

mljekarskih

privredne —

OOUR

Jelenić,

Petar

dipL

dipl

Kolak,

inž, Tomislav

Berislav

dipL

Rašpica

Nada

pretplata za SOUR »Vjesnik«

Mjesečna Tisak:

odgovorni

.

radnika

organizacije TM,

Zagreb

vet.

SRH. i ustanove

Uprava 1500

Zagreb,

i uredništvo:

dinara,

a

za

Ilica

proizvođače

31/III, tel

mlijeka

424-420

1000

dinara :

la

*. a s. ja sta .. ..> Pa Pa .. *.

“a .

=

.