Petar
Taradejsvojoj staji u
SILAŽA, NAROČITO KUKURUZA, ODLIČNA JE HRANA KRAVE MUZARE, IPAK, OPREZ PRI HRANJENJU
ZA
Zakašnjela zrioba poljoprivrednih kukuruza kultura,posebice kojegje trebalo skinuti da bi oranica sa pravovremenu omogućilo štoprije sjetvu i intenzivirala već tendence da kuozime pšenice, pospješila postojeće je silira i što više ishrani kuruz stoke sa klipom) upotrebljava (stabiljika pri dnevna maki mesa. i stručna mlijeka Televizija, radio, proizvodnju štampa simalno založili da svakom zlu ima i su Kažu, nešto tojpropagandi. tako doduše i ove dobra, zakašnjelom ljetu godine. Nekad, davno,zbog nastale nakon i ratova u se gladi dugotrajnih Evropipropagirala sadnja i sada izrazito tada krumpirabatinom, korištenje jošnepoznatog jekrumpir hrana i i stoci. poljoprivredno industrijski ljudima proizvodsvakodnevna Ishrana silažom odavno i i nas goveda je poznata mnogim krajevima koristi. kukuruza tek nešto već naveliko se sa Siliranje (stabljike klipom) je ali hranidbu stoke već naši za skorijeg datuma, je stručnjaci godinamauporDolenec »Priručniku stručza no (Kalivoda, Novak,Katalinić, propagiraju i robne »u biblioteci). Takonjake proizvođače mlijeka popularnoj« Stručnoj i đer to čini i radio dr. H. prof. Zlatić, mnogidrugistručnjaci emisijama silažu kukuruza stoke. U nalaze ishranu za izlaganjima njihovim propagiraju se sve o načinu o sastavima o ishrani krava detaljne siliranja, silaže, upute silažama koristi i ishrane.stoke silažom i sve muzara sa sa prednosti uopće, siliranim kukuruzom. da će ishrana silažom Sasvim posebice jesigurno ako već hrana stoke stoku drži i i se osnova biti, temeljna gdje god nije, tržišta relativno i potrebu (mlijekomeso). Današnja uzgaja neposrednu nastala zriobe teška zbogzakašnjele kukuruza mnogim krajevima situacija će ubrzati proces. taj lice i I svaka i ima stvar pa najbolja najbolja naličje. Međutim, svoje hrana okolnostima bilo da i mogu najdjelotvorniji lijek pod izvjesnim bilo prevelikim količinama, nepovoljnom omjeru drugomhranom, ili nekim štetno tko takvim po onog djelovati krmivom. drugimlijekom, hrani ili Tako treba znati da silirani kukuruz veoma npr. lijekom liječi. je i da ima veliku ali izrazito vrijednost, bogat ugljikohidratima energetsku je čemu biti nekim vitaminima će siromašan i na mineralima, još proteinima, stoka hrani biti i štetan može se s govora, pa ako po zdravlje isključivo njim stoke. silaža, ako biti stoke nekvalitetna će štetna po zdravlje Pogotovo od sirovine, mnogo blatnjavo siliranje lišće, pijeska, spravlja nepodesne loše nestručno već ukisla ako hrana, pljesniva, spravlja nečisto, priprema, uskladištava itd. Silaža biti svakom besprijekorna pogledu,njom i stručno stoku hraniti i tada odlično krmivo. poNekvalitetna, je silaža može kao i svaka hrana biti pokvarena drugapokvarena štetna, gotovo stoke i a da se o pa i opasna po zdravlje, produktivnosti smanjenju govori, bolesti što će sa s organa posljedičnim probavrazloga prouzročiti probavnih i nim i a u bubregaporemetnjiizmjeni jetre, smetnjama,ponekad oštećenjem teškim velikom tvari sa posljedicama, organizmu smanjenju prvenstveno stoke. produktivnosti treba silirane hrane Zato i i razmotriti pravilnu pripremu korištenje dobre silaže Za veterinarskostajališta. proizvodnju preduvjeti loše tehi dobro zatvoren su upravo Često silos. zbog ispravno napunjen je medicinskog silosa i kvalitet silaže nike biljnog neprikladnog materijala loš, punjenja a
se
se
za
se
u
u
u
a
u
u
..
u
a
a
s
sa
za
u
samo
se
MU
U
uz-
sa
u
se
'
sa
o
,
se
za
se
mora
se
u
s
mora
ne
u
u
sa
a
pokvarena bolesti, je nastajanju Normalno anaerobno silaže brz predželudaca. vrenje uvjetuje njoj razvoj kiseline i način silirana Na taj mliječne padpH koncentracije 4,5. biljna dobro sačuva sadržinu vitapa konzervira, hranjivu vrijednost, svoju mina i Pod hranidbe dobrom mikroordrugo. utjecajem takvom, silažom, broj od »flore sastav ganizama buraguporaste,njihov sijena« postepeno ili više floru silažu. Ako jednoličnu prilagođenu izmijenimanje je, tvorba kiselina silaži se ako mala,tj. protiv spremljeni biljni materijal od krmiva što sadrži malo šećernih temtvari, lošeg kvaliteta, stoji grubog silosu 35-40"C. silaže tada peratura Hranjiva vrijednost poraste praktično tada i bjelančevine, pa smanjuje, selrastvaraju obilje amonijaka nastaje silaže Miris zbogkojegpH koncentracija poraste. amonijak s iguran j e znak silažom. Ako progresivnog bjelančevina rastvaranja biljna koja je silira silaži rast zagađenazemljompospješuje bakterija kojeproiz-. vode maslačnu ako silaži viša iste pa u kiselinu, jepH koncentracija (7,5i dušične toksične bakterije bjelančevine proizvode rastvaraju koji spojeve 8,5) Tako naravi. i ——— truljenje buragu posljedicamaprobavu mijenu nastaje tvari. Ako silaža loše više aerobni pa manje uskladištena, njoj je vladaju ili rast silaža (omogućenpristup zraka), uvjeti pospješuje plijesni. Pljesniva sadržauzrokuje želučanoporemetnjeočituje neješnosti, zastoju itd. Jedna od odlika loše ili nadma,proljevu ja buragu, glavnih pokvarene crijevne silaže li silaža 5, pH koncentracija; prekoračivrijednost je Wpoqggappemjeprevisoka dok 6-— kvaliteta, pH koncentracije sigurno njiva upotrebu n ije nedostatak silaže sadržina maslačDrugiozbiljan jerjepokvarena. velika je što ako silirani bio kiseline, događa materijal zagađenzemljom. je Pokvarena silaža ima ili miris ili ogavan, maslačmiris po amonijaku bljutav “4 loša
ili
silaža
važan
činilac
naročito
u
bolesti
u
na
se
masa
u
a
se
u
na
na-
u
u
sa-
na
se
na
masa
“
se
se
u
su
u
sa
za
u
se
a
u
u
sum-
ona
za
—
x
ne
se
.
ne
gio '
kiseline.
i
i ishrana imati posljedicezdravlje najkukuruznom silažom ako drži Prose kvalitetnijom hranjenju. uputa pri teinska kukuruzne silaže skladu velikom vrijednost nije njenom energetskom To treba imati hranidbi na kukuruumu, vrijednošću. jerpriobilnijoj silažom bez do nedostatka Mi.znom dovoljno dolazi sijena izrazitog proteina. neralni sastav kukuruzne silaže također skroman. To osobito za je vrijedi i cink: Vitaminski također m angan “kalcij, bakar, natrij, sadržaj p ovoljan; nije kukuruzna silaža sadrži vitamina ni karotina. praktički D, dovoljno hranidbi kukuruznom silažom i gore rečeno uzeti Stogapri potrebno j e obzir. Zato bi kukuruznu silažu
Iznimno
štetne
stoke
po
ne
u
>>>
može
s
-
ne
a
u
trebalo
uz
'ćom
sadržinom
davati
voluminozna
krmiva
s
*
ve-
minerala, proteina leguminoza. sijeno, krava treba iz muzara točno držati načinima o gornjih razloga uputa ishrane kukuruznom silažom. Poznato da što se više kukuruzne daje je, «silaže to od različitih bolesti i opasnosti plodnosti poremetnji zbog dostatka minerala i vitamina obrok biti pa proteina, veće, brižljivije dodacima. odgovarajućim upotpunjen proteinsko-mineralnoM. W. vitaminskim i
kao
što
U
su
ishrani
se
sa
su
u
ne-
mora
LU
LI
N
ORGANIZIRANI
U SR
RASPLODNIH GOVEDA U 1985. GODINI
SAJMOVI HRVATSKOJ
Stočarski — terena selekcijski dogovoru selekcijskim siKALENDAR utvrdio centar goveda organiziranih sajmovarasplodnih je SR 1985. mentalskepasmine godinu Hrvatskoj U
PCH
službama
sa
za
u
|
%
Red. broj
.
Dan
Datum .
srijeda utorak srijeda srijeda četvrtak utorak srijeda
1
2. 3 4
5. _
6. 7
Mjestoodržavanja sajma Rovišće
kod
Gorica
Bjelovara
16.
I
26.
II 1985.
Velika
27.
II 1985.
13.
III 1985.
28.
III 1985.
23.
IV
1985.
8.
V_
1985.
Koprivnica kod Rovišće , Bjelovara Čakovec Daruvar Bjelovara kod Rovišće
1985.
:
*
8
utorak
4. VI
1985.
Velika
9
srijeda utorak srijeda srijeda
5. VI
1985.
25.
VI
1985.
26.
VI
1985.
4.
IX
1985.
24.
IX
1985.
Koprivnica Čakovec Rovišće kod Bjelovara Rovišće kod Bjelovara
25.
IX
1985.
10. 11. 12.
.
utorak
13.
srijeda
14.
15.
utorak
16. 17
četvrtak
+
-
srijeda
€
Gorica
Daruvar
zo
Koprivnica Velika Gorica. Čakovec kod Rovišće < Bejlovara
ve
,
22.
X.
24.
X
13.:XI
1985. 1985.
1985.
“
rasplodnih dana 10 sajmovima goveda zakazanog počinje Prodaja sati. centru Stočarskom se Zainteresirani selekcijskom prijaviti kupcitrebaju ih interesira. O 20 dana klasiranja kriterijima unaprijed sajamkoji ocjene ukoliko traže. to će i sajmu biti formiranja kupci u poznati cijene samom RJ PCH STOČARSKI SELEKCIJSKI 9/III CENTAR ZAGREB, KAČIĆEVA i 273—309 041/277—626 tel. Milan Bolić Mr h
vr
po o
u
na
am
za
na
—
/
—
PETAR TARADEJ
IZ
SELA
JURJEVEC
posjetili Toplica. Krapinskih Jurjevec U Milice. i Petra uzorno smo supruge gospodarstvo Taradejanjegove gospoJoža i snaha sin darstvu Marija. jošpomažu simentalske krava nalazi 5 mlječnih Petra U se gospodarstvu Taradeja Tako sedam krava kroz krave Spomenute generacija. potomci pasmine. »Vidru« kćerku ima krava sestre..Dok »Lisa« krave su i a »Šarga« »Sarga« »Radu«. U »Bebu« »Vidra« i predao prošloj godini potomke:»Seku«, pak svoje dnevno 55 Sada litara »Dukat« 18.600 sabiralištu predaje mlijeka. Mljekare je litara mlijeka. nalazi
Selo
se
u
A
blizini
.
u
tom
selu
su
/
B o no
\
do
b
—
je zahvaljujući Gospodarstvo cisterna samoutovarna nalazi traktora Osim prikolica, gospodarstvu tje. oruđa. i kukuruz te silažni druga plugovi, sijačice kombajn gnojnicu, od silaže kukuruzne 4 vagona Za zimu juje proizveo je pripremio vrlo 621.i BC 488 BC kukuruza koji sijani gustomsklopu. rešetkasti'kanal nalazi U stroj mužnjukrava, staji suvremenoj kravama da svim smo po-“ i mokraće odvod Zapazili napajalice. balege, veliku što kretati slobodno da vezani mogu uvjetuje repovi špagom odlično
kreditima
mehanizirano
Začre-
PZ
se
u
za
za
a
u
su
se
,
za
za
su
se
sa
čistoću
“
ne
krava.
>!
spremipokazao je gospodarstvu Susretljiv Taradej zbodobio OS 247. To iz šte kukuruza sjemeje kojegjeproizveo sjemena i smatra kao izvrsnim, ga jer poljoprivrednikanagradu naprednih rovanju urod kukuPrema izvrsnim sorta proračunu njegovom prinosom. je mc/ha! iznosio OS 247 i40 jepribližno stočar
nam
i puno
u
na
sa
rana
.ruza
Uspješan
urod
kukuruza. stočarom
Inž. Ladović:iz Petrom
»Dukat« Mljekare Taradej iz Jurjevca.
sa
u razgovoru *.
'
\
mi
dnevno zaprinalazi seosko i U se koje gabiralište mlijeka gospodarstvu litara i do 350 od 23 stočara mlijeka. i veću želimo što Stočarima mlijeka. proizvodnju bolju Jurjevca |
|
PLODNOST
I NASLJEDNO
SVOJSTVO
KRAVA tom onda moramo da Ako plodnost nasljedna, životinja prihvatimo je da i A to određenu proizvodgovedarska znači, je pažnju. posvetiti saznanju ovisna također plodnosti životinja. nja o
-
da od naših (proizvođača očekuju Današnji zahtjevi takovi, plotkinja veliku i ostale faktore uzročnici odproizvodnju zanemarujući koji više, niže da bez nam ostavproizvodnje. Zbogtoga događa, razmišljanja žensko tele od bez obzira za što ljamo majke daljnju reprodukciju je njena nisko Radi će naši morati više majka plodnaživotinja. toga uzgajači posvetiti i za iz odstranjivanje brigerazumijevanja stručnjaka savjetu životinja rasploda bez obzira visoku Jer da tamo nema proizvodnju. zaboravimo, gdje teleta nema ni Znači i da krenuti laktacije. to, selekcija praćenje takovih teško i do nove vremena bređosti. plotkinja koje dugo trebaju Međutim razlučiti li moramo kao nada ovdje plodnost je uvjetovana osobina ili nekih ona nesljedna plod drugihfaktora je (bolesti, gladovanja, stručnosti i dr.). Zbogtogajeinteresantno uzgoja, osjemenjivanja uzgajača, da utvrdi zajedničkistručnjakom selekciju stanje plotkinja njegovoj te nakon odabirom staji, najplodnijih toga životinja (potomaka) postepeno krava. fond izmijeni knjiDanas imadu niz“ kao našiuzgajači primjer pomagala uzgojnu table krave i su žicu, natpisne dr, kojima upisane promjenekoje' sa se. događaju plotkinjama. poboljtreba malo dobre da se dođe od određenih samo Zbogtoga volje i služšanja uzgoju proizvodnji, neposrednom suradnjom selekcijskom ali isto tako treba tražiti od službe i pravovrestručne bom, reprodukcijske zahvate na plotkinji. su
su
nosno
:
se
'
na
ne
nove
mora
u
|
za
sa
za
u
na
za
na
sve
'
u
sa
mene
,
UZROCI Vrlo
teško
NEPLODNOSTI
nabrojiti je koji neplodnosti, ih nekoliko kao grupa možemo podijeliti genetskeprimjer, anatomske i treba da i su reproduktivne, «uzgojne, druge. Ovdje upozoriti, nasljedne, sami sudionici da imadu uzgajači svojoj staji p lodnost. zbog smanjenju i načina ili tovnosti nepravilnenepotpune ishrane, neishranjenosti uzgoja, i Sve to može biti te duždrugog. plodnosti, razlog s manjene je uzgajaču da odkloni nost uzroke može Za ostale uzročnike on moguće koje utjecati. dužne stručne i da učine ono službe zbogčega reprodukcijska selekcijska, i Tako služba treba otkloobavljaju djelatnost. svoju reprodukcije primjer i niti, utvrđivaa osposobiti utvrditi, izliječiti plotkinju plodnosti, selekcijska stada izlučiti iz i malo njem plodnosti proizvodnje plodneživotinje. uzgoja Zatim kvalitetne krme osiguranjem proizvodnje stočne pravilnu osigurati i kvalitetnu ishranu. decidirano
su
u
sve
uzročnici
no
na
u
na
na
su
na
*
4 LJ ;
Ako
SELEKCIJA
I PLODNOST
uzgojugovedai govedarstvu učiniti korak moranaprijed mo domaćinstvima naših Pošto Prihvatiti raozbiljna posla uzgajača. dimo i onda krenuti .moramo i odstraselekciji uzgoju pronalaženje iz mladih dobi njivanjerasploda grlakoja zreloj pokazuju r eproduktivne A to i nasljedno. Znači bi to morale biti minus smetnje. je svojstvo. One nema u uzročnici su mjesta kojima varijante uzgoju. širenja neplodnosti. Zatim kao zahvat i iz moramo izlučiti krave drugi pronaći rasploda koje ciklusu imadu kao servis reproduktivnom dug smetnje, primjer, i ciste, period, razne rodnice, izvale maternicedrugo. želimo
u
se
na
na
na
u
za
u
LI
razne
t
6
nas
na
selekcija uzgoja da zdrava i i dugovjeka grlakoja drugo pronađe plodna manjeplodnagrla, i smislu. će onda poboljšavati smišljenim uzgojnomproizvodnom parenjem koristi i će Na način uzgajaču najviše (teladi mlijeka). donijeti taj
.
imade
da
Znači
veliki
zadatak.
da
Prvo
odstrani
iz
ne-
u
h
I UZGOJ
Na određeno stručan novaca.
REPRODUKCIJA doduše našla i službi koja u je povojima kojajošuvijek nije ovoj službi u ogroman posao. veterinarskoj Međutim, taj stoji mjesto danas kadar kao mi ni ni nemamo naporan posao odgovarajući i za
Reprodukcijska morala osposobiti veterinare, osjei prema zahtjevima plotkinja provode potrebama plotmenjivanju zaboravimo da krava vlasnika i nauke. ne Jer, plodnost kinje, je ijunica uvjet i rentabilnu' normalnu proizvodnju. služba veterinarska zadataka radnih na Uz osjemenjivanju obavljanje bi kako oformiti o zajedno plotkinji, dokumentacijusvakoj potrebnu vlasniku trenutka službom sa najbo: moglapreporučiti svakog selekcijskom lja rješenja. imademo oko i iskorištavanja da mnogo ZAKLJUČAK je goveda uzgoja našim da sa radnihzadataka, zajednici unapređudogovorno uzgajačima staji. jemo uzgoj njegovoj bi morali: Zbog toga uzgoja, i utvrditi plodnost pratiti njegova zdravih. i određena dugovjeplodnih, kvalitetna provoditi parenja početi kih i bikova, plotkinja bređe teško iz izlučivati (zbogdugog koje rasploda jedinke sE servis perioda). poboljšati loše timski rad morao da bi današnje stanje zajednički Znači, teško iz da Jer samo postepeno plodnagrla izlučujemorasploda plodnosti. ćemo rentabilna nisu proizvodnju. rentabilniju uzgajača omogućiti koja \ osim zadatku nismo tom Kako do danas akcija radili, pojedinačnih i nezapaslužbi to i nekih i veterinarskih pojedinačan selekcijskih je uspjeh morala i SR Hrvatske bi nivou žen. mljekarska industrija , Zbogtoga i sredstva samo znatna reprodukciju, selekciju jer financijska osigurati rezultate adekvatne možemo način na tražiti govedarskoj proizvodnji. taj inž. Božidar > Majhen,dipl. služba
bi
da
rad
na
vremena
za
mora
.
“
u
*
u
N
—
'
—
'
one
—
za
na
mesna
na
za
u
*
J
LJ
DUŠIČNIH
NAJOTROVNIJA GNOJIVA ZA STOKU SU upotrebljavaju, istovremeno Dušična mineralna najviše gnojiva U dio i sastavni Redovito i su gnojiva. mineralnih mješovitih najotrovnija. i uputamauporazličitim nazivima. U prospektima pod promet stavljaju izrasadržava trebe naznačeno koliko mineralno sebi, pojedino gnojivo je amidobliku i ženo dušika nitratnom, pa (amonijačnom, kojem postocima, neko od ali redovito podataka kojih spojeva gnojivo nom), jekemijskih i reči kako teško pa jezbogtogaprilično zbogčega određenije sastavljeno, otrovno. otrovnost mineralno Naime, .pojedino djeluje mješovito gnojivo dušika će o koji vezivanju kog gnojiva prvenstveno ovisitikemijskom nalazi. njemu .VEĆINA|
se
su
a
se
u
u
u
nema
.
ne-
se
u
-
—-
Prema
dušika
vezivanju dijele gnojiva amidna: u rea; dušik, vapneni nitratna: salitre; sulfat i am. amonijska: amonijak, fosfat; nitratna: nitrat. amonijsko amonijski da mineralnim dušična Napominje mješovitim gnojiva gnojivima iz nekoliko mogu gore grupa sastojati nabrojanih (radi vezivanja o sjetne like vremenskom tlu iz Na trajanju topljenja gnojiva pojedine grupacije). KANU dušik nalazi nitratnom i primjer (brzo topivom) amonijskom obliku Otrovnost dušika nekom mineralnom ovisit (sporo topivom). gnojivu će obliku načina tome će ovisiti o i brzina kojem nalazi, vezivanja zatim će uslovima nastati i kako nastajanja otrovanja, pod kojim otrovanje će očitovati. l dušična
se
u:
a
'
"ou
am.
se
se
u
raz-
u
u
u
se
u
u
u
se
a
se
Od
svih
dušičnih
mineralnih
gnojiva najotrovniji ku. se To Najčešće upotrebljava kalcijev \dušik, cijanamid, vapneni CaCN,. od svih Uzrok tome redu prvom jenajotrovnije gnojiva. spojevi cijanski čim se U tlu koji stvaraju vapnenidušik stupi reakcijuvodom. vapneni dušik vremena oblik i zatim nitrate. nakon.izvjesnog prelazi amonijski Za otrovan već sve jeto vrijeme pa prema će, stepenurazgradnje cijan i nitrat štetno Osim iz (HCN), amonijak(NH,), vap(NO ), djelovati. toga dušika će i živo CaO i nenog vodom Na nastati vapno reakciji preći osim a i vapno, svi štetno (OH),gašeno po togarazvija acetilen, djeluju dušika kao što vidimo vapnenog organizamživotinja. Otrovnost mnogoje su kiselina struka, njemu najotrovniji cijanski Cijanovodična spojevi. je izrazit fermentni otrov i stanicama da kisik tako onemogućuje tijela primaju da vrlo brzo od Veće količine otrova životinje ugibaju unutarnjeg ugušenja. već nekoliko sekundi. ući u mogu usmrćujuživotinju Cijanovi tijelo spojevi sluznice i sluznice a usta i nosa, trakta. prekokože, preko preko probavnog Kod otrovane znakovi se zatim i životinje opažaju nagloggušenja, grčevi od tekuća i izrazito konačnougiba ugušenja. crvene Krv ostaje svjetlo je boje, krvna crvena ne vezati sebe za i mogu pa jer tjelašca kisik, zato nastaje otrovanih dušikom akutnom otro-' ugušenje. Liječenje životinja vapnenim pri U ako znaci (otrovanje vanju cijanom) bezizgledno slučajevima je. trovanja nešto može samo dulje traju pomoći veterinar. Pri dušika ako nešto vapnenog kemijskomrastvaranju dulje potraje to oštra mirisa i ima NH,:, amonijak staje jebezbojan plin neugodna lužine. Životinja će ga udisati će štetno pa svojstva prvenstveno djelovati dišne što će se očitovati bolnim veoma organe, otežak ašljem, napregnutim nim sluznica a brzo i Istonosa, disanjem, oštećenjem pluća. upala nastupa i vremeno su sluznice što se jakopodražene očiju očituje jakim suzenjem, otokom očnih i crvenilom U žekapaka,ozljedama r ožnjače spojnica očiju. lucu kao svaka lužina će teške i crijevima o prouzrokovat kojima promjene će biti govora kod stoke sa ureom. prikazaotrovanja Otrovno novostvorenih nitrata iz vapnenog dušika očitovat će djelovanje kao i inače sa salitrama će također biti govora, otrovanje kojima još se velikom drhtaprvenstveno očituju probavnimsmetnjama, nemiru, mišića i i hodu. njem saplitanjemposrtanjem Već rečeno da otrovna vapnenog je jedruga dušika komponenta CaO, živo .vapno. Živovapno kao i lužine prouzrokuju ono odumiranje t kiva, i sluznice i usta nosa i zato se otrovanih dražuje nagriza očiju, životinja oni
su
su
u
amidnom
obli-
u
u
s
u
u
u
«
u
u
u
se
a
s
u
a
u
za
|
..
<
na-
veoma
na
se
a
o
u
u
|
na-
u
m
om nn m
X
\
redovito
živim
nalaze
.
promjene njušci ustima, ponekad teškoće to izaziva prouzrokuje gutanju, jakoslinjenje, nastaju i i pa otečenja odumiranjem tkiva ždrijelu predželucima, želucucrijevu. i nastati pluća. upale Mogu dušik dobro fosfornim i kalijeKalcijev cijanamid, vapneni miješa vim koristi kao dušična NPK gnojivima,.pa komponenta proizvodnji što također znati i takovo NPK također miješanih treba gnojiva, jer je gnojivo otrovno. vapnom Sve i očima.
i na
na
u
sa
u
se
,
a
sa
se
u
i do razbacivanjanjivama paziti očiju sluznice nosa pa jerprouzrokuje upalu«, proizvođači upozoravaju gnojiva, isto tako treba da i stoka dođe dodir ovim pognojivima, ptipaziti ako solima su stoka rado liže. miješana gotovo koje Otrovnost stoku svodi veoma stvari isto ureje je velika, kao i kod dušika oblivapnenog akutnom djelovanje kalcijevog cijanamida, ku. Pošto više koncentriranim dušikom upotrebljava i većem sa osim i ishrani oba 46%, postotku, toga stoke, slučaja može biti stoke. otrovnost obradit opasna po život i zdravlje Njenu će se posebnomnapisu.
»Već
kod
treba
po
da
ne
u
ne
dođe
se
u
sa
sa
za
a
na
u
se
urea
sve
a
sa
a
veoma
u
a
u
veoma
u
N.
W.
ZAČRETJA KRAJ
U DUKOVCU
svaki napisatiprihvaća Tako kredit poljoprivrednih savjet stručnjaka. jeprimio n amijenski Poljoprivredne stanice Zabok iznosu od 25 miliona dinara 1972. To bila godine sredstva obnovu U ima 6 krava i 2 poticajna gospodarstva. staji junice. Za
stočara
Mirka
Bakližu
iz Dukovca
može
da
se
u
su
za
a
Silaže
će
biti
dovoljno u
gospodarstvu
da
-
Mirka
Bakliže.
i
...-.—
-
_
.-.-
--.—
2
-
-
e...
td
-.*
“A
5 jutara mlijeka. Začretje predaje Kukuruznu krava može zato obradive broj staji. povećavati zemlje“i kao dobio 5884 PCH kukuruza od silažu kojeg je sjemenskog je proizveo ZP sk i kukuruz Sijao poljoprivrednika. je nagradu zborovanju naprednih U izvrsni. bili kukuruza zelene 42. s gospodarstvu je klipom Prinos silosu. m? 70 položećem pripremljeno krava olakšava krava supruge Štefe. uređaj Mužnju zaduženje Mužnja je mužnjukojijepokretan. »Dukat« 2 crno-šare.krave već dale Nabavio koje jeprekoMljekare 2.rasplodne junice. sabiralištu
Dnevno
PZ
40
Ima
litara
samo
u
ne
na
'
su
mase
u
za
su
.
SVEČANO
PROSLAVLJEN
REPUBLIKE 29. XI.
DAN
Repuobilježen z ajednici je mjesnoj n ašoj s vakoj gotovo održana i blike 29. XI. Tako povodu Akademija Toplicama Krapinskim je iz. Baloković« »Zlatko KUD članovi 29. XL. Krapinskih nastupili kojoj dramsku izveo zbor đački te recitaciju. uspješnu koji je Toplica,tamošnji Dan
svečano
-U
u
u
su
na
uagrmonrieu
Mješoviti
pjevački 3
zbor
i tamburaški
Krapinskih
orkestar
KUD
»Zlatko
ro ng
o
Baloković«
e
PT
iz
Toplica.
10 a
LI
DOHRANJIVANJE Dobra
ishrana
stoke
vrlo
važna
STOKE
je značajno mjesto i stoke. .dnevnim poslovimazaduženjima uzgajivača Ishrana osobito ima kvalitetu stoke, mlječne stoke, utjecaja mlijeka i također ishrane stoke vrlo na cijenu proizvodnje mlijeka, sklopu je važna dodatna kod prehrana uzgoja. U francuskom »Colostrum« bave časopisu stručnjaci koji istraživanjidakle stoke prehrane mlječne stoke, sučitateljima, uzgajivačima svojim tri dodatne su Prvi u odnosi iznijeli praktična savjeta prehrane. vezi savjet dodatnu se stoke šećernom Prema repom. prehranumlječne njihovom krave dnevno konzumirati do 40 šećerne mogu repe mlječne istraživanju kg ima suhe 5—7 (koja kg tvari). Dodatkom šećerne dobre kvalitete 10 repe u sijeno (5 kg) dobija jedan obrok vrlo visoke 13—15 — energetske vrijednosti, kojipokriva kg mlijeka. — Ovakav obrok navode francuski da tok osigurava, stručnjaci, laktacije je te da dušičnih tvari u obronego normalan, jesadržaj mlijeku bolji slučaju ka iz samog Ovakvi dobiveni kvasu sastavljenog sijena. podaci praćenjem litete od više: stada mlijeka dobivenog tijekom zimskogperioda. U odnosu tradicionalni način ishrane koncentra(sijeno dopunjeno količine repa, dozvoljava — šećerna tom)kombinacija sijeno smanjenje sijena trećem obroku i također žita po danu 2—3 i po životinji. uštedu kg Zagasporama đenjemlijeka mikroorganizmima kasnog nadimanja podjednako j e kao i kod načina ishrane. Navodi da se, tradicionalnog mlijeko životinja je sa sadrži koristiti i za repu, hranjenih obrokom,koji moguće proizvodnju i zauzima
svako-
u
na
a
u
;
se
ma
na
*
,
se
.
.
u
'
na
u
gruyera. U toku
neoprana i cijela, ispitivanja ali iz svakodnevno Treba korita,kojih životinje jedu, prala. izbjegavati se davati veće količine šećerne nisu repe životinjama koje periodu l aktacije, već kod količine se 30—40 jer kg počinju debljati. nude francuski istraživači o Drugisavjeti stočarima, koji prehrani mlječodnosi ne siliranim kukuruzom. stoke, dohranjivanje Navodi silaža kukuruza često loše kvalitete. U većini se, da je eksploai otežana žetva uzrokom i zakašnjela z rna tacija sjetva slabog prinosa niskim suhe tvari! proizvoda sadržajem Da kukuruz se korisno silažu takav ipak utroši, moguće dopuniti je pulšećerne ili pom proizvodima industrije. repe drugim Smatra da silirani kukuruz se niskim suhe dodatvari, sadržajem tak koncentrata može sasvim krava. U zadovoljiti prehranu slučaju m lječnih kad se veća količina konživotinjama daje koncentrata (7— kg/dan) t reba centrat tri kako nebi imale podijeliti obroka, životinje 8 poteškoće probaako mogu Također, poteškoćeprobavi seizbjeći ž ivotinja dodaje koncentrat žita. Osim sa može obrok stočmanje toga, produžiti krupnom nom ili slamu. hranom,dodajući sijeno Većina obavili da vrlo razumno su istraživanja koja stručnjaci, ukazuje je i hraniti istodobno siliranom travom i efektno proizvodnju mlijeka siliranim kukuruzom. Ne hraniti prvo zatim pa preporuča jednom, drugom silažom. Treba da kod izbora silaže krave dodati, slobodnog oda-, najčešće brale silirani što znači da treba silaže dodaove kukuruz, dvije podjednako vati. šećerna
repa
se
dodala
u
obroke
su
u
se
na
su
sa
'
nuz—
uz
sa
u
vom.
sa
u
se
se
ph)
za
sa
se
su
\
ll
odnosi
Treći
tako
»tekuću
hranu«.
Pod
hrašećere topljive tekućom
savjet sadrže različiti nuz koji proizvodi industrije, ubrajaju .idušik. uočili više stoke na istraživači farmi, prehrane proučavanja Tijekom kako veličina vrlo hrane tekuće da po količini, promjenjljiva konzumiranje je obrocima. tako i po učestalosti u hrane od takve velika raznolikost uočena životinje, uzimanja Također, je izbor, im ako do životinje, jeponuđen i 4 hrane od više ovakove konzumirale Neke drugih puta životinje se
na
se
nom
zvanu
—
3
.
su
vire
su
u
stadu.
istom
god. stručnjaci, je skupa, jenajčešće interesantna. hrana i ovakova postaje porasla soje, cijena hrane tekuće Od privlači sirutka, čijom primjenom posebnupažnju sirutku radova osnovi bavili preporučuju svojih koji mnogistručnjaci, stoke. ishranu dopunsku K. Lj. Tekuća
ali kako
navode
hrana
su
1981.
se
za
na
'
1,
bio
Studeni
je osobito kraju),
rodnom
pretežno (u (topaohladniji) promjenljiv dekadruge drugupolovinu (izuzev polovini prvoj
u
žito-
suh
i
i
dosta
1984.
PRILIKE U STUDENOM
.VREMENSKE
de). i oscilirala iznad zraka ispod dnevna) (srednja jeosjetno Temperatura oko dana 9 bila 13 a iznad prosjeka). (8 dana, nje prosječne Ispod je prosječne. dekada iznosio do od —1* Kretala se 5— 15'C druga srednjak je (mjesečni iznad treća oko bila 3'Cispod, prosječne). Primorje je 6"C: preko2"C je 11 iznosila tamo 15'C. bilo znatno je (srednja mjesečna temperatura toplije niska od 1—10.i21—27. visoka relativno bila Maksimalna Xl,a je temperatura minimalna dok do dizala i Maksimalna XL. i 28—30. 11—20. 22'C, je tla od 5 XI i 28—30. dne 12—15. Temperatura (na (6— dana). padalaispod0"C iznosila od 5— od 1— kretala u (srednja mjesečna je primorju 8 cm) 11 — obalnom 6—7 C, 20'Cpojasu krajevima 15'C, sjevernim 100—160 sati 65—80 Sunce primorju. 12'C). i jesijalobilo od dne unutrašnjosti do 15. XI. U studenom 9. X pa sve ni skoro jepadala Kiše nije U svega i 27 —og. dne 16—20. pretežno krajevima jeizmjereno sjeveroistočnim i 100—130 50—100, 30-50 mm, primorskim jugozapadnim sjeverozapadnim znatne dane neke U su bile većinom O ne 70— su 200. pale ispodprosječnih. količine i primorskim krajevima. jugozapadnim i Suho mjeseca zatopljenjima, prvojpolovini vrijeme,povremenim radove tekuće bilo vrlo dekadi poljoprivredne (berbu povoljno trećoj je duboko tla i i izvoz repe oranje pšenice, pripremu sjetvu vađenje kukuruza, te rast i i kao i sijanih usjeva. ranije pšenice, posijane klijanje nicanje dr), II dekade radova došlo Do i mjepotkraj p olovini drugoj jedino prekida je osim ili završeni većinom bili do Oni seca. duprikraju, šećekrajamjeseca odvoz ležalo mnogo hrpama,čekajući Repe je bokogoranja. količini i do dolazilo dana Tu kvaliteti). gubitaka (u njenih toplijih je da sušara dosta ga a do bio Kukuruz nedovoljni kapaciteti vlažan, kraja je sektora oba osuše pa , k varenja opasnost postoji proizvodnje, vrijeme vlažan. ostao kukuruza kojije '
za
a
za
—
se
se
a
u
u
u
u
>
u
u
s
za
za
*
u
su
na
rane.
za
s
na
:
12
a
na
u
većegdijela mjeseca, suho i povremeno fazama rasta i razvitka. Pretežno različitim lazila lijepo, te tla pogodovalo sjemena toplo nicanju posijanog jepripremi i sjetvi, vrijeme kukuruza. većinom i rastu se niklih uporedo berbom Sjetva odvija usjeva. dok počela busati, je kasnije ranije sijana Krajemmjeseca jenicala, sijana i XI dobro došle od 15—20. imala lista. Kiše 1—3 većinom klijanje joj bila mineralnih te uglavKrajemmjeseca je sjetva gnojiva. nicanje,otapanje završena ili se počela prihranjivati. Ranije sijana prikraju. i sunčana bila većim 1984. JESEN a suha, dijelom topla, (IX— je oblačna kišovita. i njimhladna, XI) oko dnevne zraka Srednje Njenasrednja jeiznosila 12'C. temperatura IX oko oko ili iznad bile su 66%, preko2/3jeseni prosječnih (u temperature X oko i XI -oko 80% 50%). sati. Sunce 400— 420 jesijalo listopada, III dekadi i te u drugoj osobito učestale Kiše rujna prvoj dekada Suh bio dio II dekade polovini dviju studenoga. je dobar prvih rujna, i te prva dekada i treća polovina treća listopada, studenoganjegova druga oborina. 130—150 dekada. U samo Slavoniji palo istočnoj jej SASEV, PRILIKE VREMENSKE U PROSINCU Pšenica
sijala
intenzivno
se
u
toku
te
ovog
se
na-
u
s
su
za
nom
ma-
:
u
u
su
-
mm
7
i slabo
hladan, (uunutrašnjosti je pretežno sa tlu te na pokrivačem zemlje),suh, snježnim prikraju. zraka dosta oscilirala dnevna) Temperatura (srednja (3putajepadala je bila samo od 17—22. Sredi dizala (iznad ispod se), prosječne XII). pretežno je iznosila te 0—0,5 "C, 1—1,5 C bila ispodprosječne njamjesečna je je svega bila do iznad iznosila te 8— 1“C (uprimorju prosječne). Najviša je je kretala od 13'C nule do dana dnevnatemperatura 11'C, ispod (6— jepadala noćna bila 2/3 0'C), ispod preko ispod najniža nule;krajem je mjeseca 8 kroz 2 dana do pa — ispod— Temperatura mjeseca jepadala tla u kretala se 0— površinskom sloju od 10'C (srednja mjesečna 16'C. sjevernim oko 2'C, oko 8'C). bilo 25— 35 Suncaje primorju krajevima unutrašnjosti 5'C 120 sati, primorju — 140. XII) p i Prva bila suha. i 25. pao polovina Krajem ( 24. prosinca je mjeseca I kada Niski sredinom pokrivač produžio jesnijeg. snježni je siječanj, je i dekade zavladalo vrlo hladno pa u cijeloj zemlji, snijegom vrijeme sa U i otocima. krajevima primorju prosincu jeizmjerenosjeveroistočnim većinom i i 25—50 15—25 samo mm, primorskim zapadnim sjeverozapadnim slovima. 15—30 mm 45, (Krk Rijeka'84) Relativno tla kroz veći dio ovog vremenske i povoljne prilike stanje mjedo relativno 25. ozime su seca, osobito utjecale povoljno snijega XII, usjeve i zaostale radove i omogućile poljoprivredne (dubokooranje, ponegdje još završetak berbe te izvoz repe pšenice,prihranu kukuruza, sjetvu ranije sijane, rezidbe i loza i šećerane, početak voćnjaka dr). Pšenica bila većinom fazi 2—3 lista, je ranije sijanabusanju,kasnija bila Ranije počela prihranjivati, nicanju. sijana je dobromstanju, dosta raznolika. bio Ozimi razvila 3—6 repica busanju. ječamje Uljana je i bila dobro redovi dobro lijepog parilistova izgleda, razvijena, joj zatvoreni, te ušla ali bila suše zimu, neujednačena (zbog jebujna je vrijeme porasta Lucerna ušla zimu. Niski sjetve). (nakončetvrtog otkosa) snježni jeojačana oblačan
bio
.Prosinac
sunčan
za
se
a
sve
u
a
u
u
-
a
u
u
u
na
u
na
u
u
u
u
se
a
u
samo
u
u
u
u
13
je usjevima I ostalim našim bile slične vremenske U su krajevima prilike. primorju bilo Radilo i berbi i na znatno toplije. luka, graška boba, sadnji preradi je berbe završetaku berbe maslina, mandarina, krajemmjeseca početku loza i i dr. obrezivanju voćnjaka ranača, Pšenica razvili 4— 5 para listova i tamo i te počela busati, ječam ušli bilo dobrom zimu. Povrće bujni Krajemmjeseca zapuhala je stanju. te došlo do na prema položajima posolice. jejakabura, je izloženijim sjeveru i tamo će su pa Početkomsiječnja paleispodnule, temperature vjerovatno biti štete i kulturama studen. povrću osjetljivijim pokrivač od
25. XII
dobro
došao
ih od
i zaštitio
ozimim
studeni.
u
se
“
na
na-
.su
su
u
u
na
na
V,
CENTAR HRVATSKE
hid
M Sajma rasplodnih sa Izvještaj
godine
*
Red.Ime broj
1. Smes
i prezime
junica u
simentalske
Rovišću
han
uzgajivača
-
pasmine Bjelovara
kod
Težina i
klasa
Udbina Poljoprivreda
n
5426 520/Ila 160.000.5408 560/11168.000. 5291 600/1I—
Drago,Gudovac“ 3. Pokopac Nikola,Gudovac 4. Hrelec Mijo,Gudovac
5293
6. KomljenovićIvo,Kovačevac
7473
Rovišće Željko,
«
Željko, 9. Dolački Nikola,Kraljevac 8. Durišević
Rovišće
+
5165
+
22. Brodarić
:
Ivan,Stanići 13. Varga Ivan,Poljančani
12 Vrabec
14. Veličan
163000.—
>
5040
+
535/II
»Moslavina« Kutina
155000.
5080 600/II
Nacionalni
5382 620/II 540/1I 17735 156000.
ZZ Knežica, Bosanska
168.000.-
| Međurača
Nikola, 21. MargetićJosip,Sasovac 22. Varga Ivan,Poljančani 23. Horvat Ivan,Kapela
Udbina Poljoprivreda
1
Popović
172000.-
.
“
14
Slavko,Bedenik
Manikaz
KooperacijaBjelovar
Poljoprivreda
176.000. 17706580/Ila 170.000. 5383 590/1 178.000. ZZ Knežica,Bosanska Dubica 160000. 3647 580/11 620/1I 2783. Nacionalni PlitviceOOUR 172000. 4744
25. Mraz
Dubica
= ZZ Knežica, Bosanska all 152000.— Dubica 520/11164000.— * Nacionalni park Plitvice OOUR 4698 580/11 Udbina
:
Franjo,D. Mosti
park Plitvice OOUR Udbina Poljoprivreda »Sirela«OOK
.
r
30.
park PlitviceOOUR Udbine Poljoprivreda ZZ Knežica,Bosanska Dubica Nacionalni park PlitviceOOUR Udbina Poljoprivreda »Sirela« OOK KooperacijaBjelovar P
Stjepanović Kovačević Stevo,V. 18. Ciglena 19. Stevo,Kokinac
29. Major Duro, V. Pisanica
»Moslavina« Kutina
ka
Dušan, Ždralovi
Nikola,SL Kovačica 26. Antolović Antun, Međurača 27. Krapec Mirko, Severin 28. Oblučar Slobodan,Čađavac
.
—
16. JagodićJandro, St. Pavljani
24. Kovačević
>
515/II — 590/II 4981“ 168.000. 4037 580/11183.800. Nacionalni 158.000.Plitvice OOUR park 5108 550/1I = 4602
*
15. IličićIvan,Patkovac
20. Gluhak
580/III
4579 580/11 45095 178.000.620/Ila
Franjo,Babotok
17.
156000.—
164000-
:
Dubica
— Nacionalni 160000.-
S80/III
17748.
Udbina Poljoprivreda
ZZ Knežica,Bosanska
163000.—
172000.-
IT
Dane, Orlovac
ST5/II
620/1I
7556
Dragan,SL Kovačica
151000.
595/Ila 580/Ila - 170000.— =
.
10. Pravica
>Mljekara«Bihać Nacionalni park PlitviceOOUR PoljoprivredaUdbina ZZ Knežica,Bosanska Dubica OOUR »Mljekara«Bihać Nacionalni park Plitvice OOUR
173000.-
1576.
+
S15/II
Karlovac
OOUR
:
5. Hrelec Mijo,Gudovac 7. Burišević
KIM
158000.-
ESSE
1984.
Nacionalni park PlitviceOOUR
165.000.
2. Majcan
održanog)
XI
14.
Kupac
Cijena
4092 585/11
Ivan,Kegljevac
SELEKCIJSKI
STOČARSKI
RJ
610/Ila
4
—
.
—
:
m
—
'
;
“
park Udbina Poljoprivreda
2764.
STO/II
162000.-
5434 610/11
170000.-
KIM
OOUR
Karlovac
»Mljekara«Bihać
:
31.
Bulinac Josip, Žager
585/11
5403.
= 165000.— > Nacionalni park PlitviceOOUR Udbina Poljoprivreda OOUR »Mljekara«Bihać
5369 — KIM Karlovac 160000.5448 560/11 670/Ila 188000.Nacionalni park Plitvice OOUR 4891. = Udbina
32. Grahovac
Slavko,Bulinac“ 33. Horvat Aleksandar,Bedenik 34. Kostiha Mirko, Haganj
$50/I[
158000.-
Poljoprivreda
<
Mirko, Haganj 38. Ferenčić Milan, Žavnica 37. Blažević Vlado,Žavnica 38. Bukal Nikola,Praščevac
4070 630/1 186.000. 550/1[ OOUR 158000.Bihać 4575 630/Ila — »Mljekara« 180000.— 4560
35. Kostiha
—
e
<
m
,
_
STO/lI
4044“
39. Rajtar Šimunjak Marijan,Dubrava. 40. 41. Mato, Brezje Šinogl
ZZ Knežica,Bosanska Dubica Nacionalni park PlitvicaOOUR
162000.
630/11 15607 610/II170000.-
Dubravski Markovac Franjo,
15594
174000.-
15564
590/II
>
172000.-
>
'
42. ŠuličekIvan,Konak
43. Punek
-
10042 600/II 4817 168.000.570/1la = Poljoprivreda Udbina 550/Ila OOUR Bihać 164000.»Mljekara« 9914 = = *160000.»Moslavina« Kutina. 9743 560/11 — 480/1lla OOUR 141000.Bihać »Mljekara« 9982 — 167.000. —KIM Karlovac 9975 595/11— ZZ Knežica, Bosanska Dubica 168000.— 4034 570/Ila | 158000.Bihać OOUR »Mljekara« 4067 550/11170000. ZZ Knežica, Bosanska Dubica 4078 610/II1864000.- OOUR Bihać »Mljekara« 4048 580/II180.000.- — ZZ Knežica,Bosanska Dubica 10028 560/TI170000.- Nacionalni Plitvice OOUR park 10931 580/Ila Udbina 168.000.-
Tomo, St. Glog
“
'
Udbine Poljoprivreda OOUR »Mljekara«Bihać Nacionalni park PlitviceOOUR Udbina Poljoprivreda
ZZ Knežica, Bosanska Dubica :> Nacionalni park PlitviceOOUR
'
44. Šmida Ivan,Brčevac
'
45. Kudoić
Ivan,Krkač 46. Jaklinović Ljuba,Brezani
47. Lauš-
Ravenski
:
*
Novaki
Andrija, 48. Katanić Zlatko,Grabrić 49. Fučec
Ivan,Gr. Pavlovec
M. Brezovac 50. HavojićStjepan, 51. GrginecMijo,Gr. Pavlovec
52. Sanjković -.Vlado, Poljana 53. Dvoršćek-
V. Trnovitica
Jozo,
:
.
Poljoprivreda
.
660/II162000.180.000. Nacionalni park PlitviceOOUR 11296 570/11 KooperacijaUdbina Durđevac 620/Ila 56. Luka 15198. 178000.— — Šostarec, 57. Ivan Vranić,Durđevac 620/11 172.000. 15100 58. Martin Grgičin, 5385 170,000. Prugovac 610/II 59. Krušić Ivan,Đurđic 11817 KIM Karlovac 170.100. 590/1I OOUR 60. Negovac Đuro, 670/Ila Nacionalni park Plitvice 188000.— 26891 = Škrinjari 54. Ivan
Hodalić,Durdevac 55. Petar Petričec, Virje .
15146
—
:
.
.
<
-
.
\
:
f
:
.
KooperacijaUdbina
:
:
“61.
Čičak Mirko, Markovac
26850 500/111 4075 550/11 158.000. KIM 550/llla Karlovac 155000. 26978 = 140000.-
62. BelajĐuro, Cubinec
ZZ Knežica, Bosanska
Dubica
—
83. Ferenčić Ignac,Markovac
'
KRONIČNI
BRONHITIS
-
Mr
Milan
Bolić
|
vlažnim od nas kronični bronhitis hladnijim vremenom i S mnogima zadavati velike i teškoće. Ta bolest danas češća sve brige počinje je svijetu i sve U kronični bronhitis odnese svake na goozbiljnija: Engleskoj,primjer, «dine oko 35.000 a ljudi,cijena izgubljenog radnog zbogbolovanja i do 150 funti Sve to te bolesti. se o milijuna godišnje. govori ozbiljnosti penje da Mora uzrok bronhitisa se kroničnog jošnije priznati pravi potpuno nekoliko faktora ali vrlo koji razjašnjen,poznato značajni njegovu je Bolest češće i to nego napadauglavnommuškarce(četiri žene) pojavu. puta osobito iznad četrdeset rade te i žive godina koji industrijskim Zrak takvim područjima. uvijek predjelima jemanje- zagađendimom, čađi i dioksidom. Sve faktori to prašinom, iritirajući koji sumpornim više bronhitisa. vezi više otežava s uskoj Maglajoš pojavomkroničnog stanje, Hladno te štetne i vlažno te sve jerzadržava prizemlji materije. vrijeme u
vremena
su
one
one
za
u
u
su
su
u
15
infekcija ulogu. želimo, smanjiti putovaigraju bez rizik od bronhitisa rat kroničnog onda, sumnje, najavitipušenju. od i mnogo Čak najzagađenijim industrijskim gradovima nepušači pate bronhitisa. krostvara za posebnupredispoziciju pušenje Pretjerano razvoj bronhitisa. na Opsežnaispitivanja provedena starijim ljudima pokaničnog zala da kod kod ta bolest nego dvaputčešćejavlja pušača nepušača. također Na treba da pogoršavajući faktor. kraju debljina Pretjerana reći je faktor i određenu nasljedni ulogu. igra hripanje. žale' na osobito izražen te se na zimi, kašalj, koji Bolesnici je biti sluzav ili može teškoće osobito noću i stvara Ispljuvak Kašalj gnojan. i otećena sluznica sužava lumen remeti ote: san. i Upaljena bronhija njihov zraka. Uskoro i znatne žava teškoće Nakon se disanju. javljaju prolaženje nekoliko godina, zbognadutosti pluća(emfizem), disanje postaje teže, bolesnik bez daha kod i napora svakogtjelesnog napokonpostaje ostaje bilo rad. kod izrabolest nesposoban koji Međutim, nije svakogpacijenta Tako žena bolesnici od bronhitisa žive jednakomstupnju. mnogi kroničnog kroničnim i otežanim kašljem, ispljuvkomlagano disanjem. te osim nagoMogućekomplikacijebolesti, spomenutog emfizema, jesu sekreta dušnica u milavanje bronhijima, (bronhektarije), upala proširenje zatajivanje srca, pluća(bronhopneumonija), gnojnaupala plućimaita KAKO POMOĆI BOLESNIKU? jednostavno mislite da Ako može bolest prelijek koji ukloniti postoji ovarili ste se. obzirom da bolesti S Međutim,simptomi smanjiti. je mogu da-se atmosfere iz zagađene onda praktički uklonimo nemoguće gradova, bar Za treba da nosite ivlažnog pokušajmo pušiti.hladnog prestati ili da se zadržavate Ako toplo odijelo toplim prostorijama. pojave kovi ili hunjavice, kašlja povećanatjelesna pojačanog gripe, temperatura, odmah će vas, prema se sa liječnikom, koji potrebi, posavjetujte svojim početi antibioticima ili nekim liječiti drugimlijekovima. Vaš liječnik dišnih
sklonost
važnu
Ako
moramo
ne
u
-
su
se
u
sve
za
u
s
j
:
u
—
se
-
vremena
u
se
zna-
“
,'
PAAA
aaa
aaa
aaa
aaa
aga
aaa
UREDUJE
dipi Ljubešić, Borislav
UREDNIČKI
aaa
aaa
rapa
rapa
ODBOR
Kolak, dipL L inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl inž, Erhatić, Dapo, dipl. vet, Nada Majić inž, Josip dipl inž, dr \ vet. Zlatko urednik: Mašek, dipl Glavni i odgovorni Nada urednik: Tehnički Rašpica i uredništvo: SRH. Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420 Uprava i izdavač: Vlasnik mljekarskih radnika dinara 10,00 mlijeka za a i dinara, proizvođače za ustanove 1500 Mjesečna pretplata privredne organizacije
Šime
Udruženje.
.
aaa
Tisak:
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
Zagreb
Tomislav