.....
a
......
LISTOPAD
ZAGREB
GOD. XXI
=»
ta
Ša<e. Sir
je za
mnoge
posjetioce
bio
najbolji »suvenir«
-
1985.
»KRAVLJI BAL« održana
Ukanca, Bohinjskom pašnjacima jezeru, je prostranim folklorna i tradicionalna sredinom stočarskogodine rujna bal« bal«. Ovogodišnju priredbu »Kravlji posjetilo turistička priredba »Kravlji mljekarska, bal« bio iz naše i inozemstva. 15.000 Ovogodišnji »Kravlji posjetilaca zemlje je ruke« Turističko kada tu znaku 30. obljetnice priredbu preuzima »svoje je društvo »Bohinjkada stoka i narodno davnine Od to se vraćaju pastiri Jezero«. je slavilo veselje, Tomaževcu« Bohinjskoj alpskih pašnjaka dolinu, gostionici »pri i staru stoke vlasnici Tada su Češnjici. pozivali svoje pastire jelo piće zahvalnost bila Tomaževcu«. To posebna koji pastirima je »pri gostionicu krave dva čuvali stoku od planinskim pašnjacima, put mjesecasvibnja sir. od dnevno bohinjski proizvodili dojili mlijeka poznati »veselica« seli od ta 1925. Bohinjskog južnepredjele No, godine Tom Ukanc. preseljenju najviše doprinijeli priredbe koji jezera U što više da tom hoteli priredbom privuku koji željeli tadašnji gostiju. tome i uspjeli. Na
na
i
ove
u
u
s
se
u
u
u
na
u
|
su
na
a
na
se
se
se
zove
su
su
?
godine priredbu Turističkog preuzimaju»svoje društva te tako ta daleko i rado »Bohinjpriredba postaje poznata viđena. Za neobično zaslužan bio Franc Cvetek iz uspjehpriredbe seljak je Jezero« Ukca Stodora. U smrti i 30. podno povodunjegove obljetnice priredbe »Kravlji bal« turističko društvo otisnulo svi knjižicukojoj objavljeni jeprigodnu Franca Cveteka. Do dana života težio pozdravni pokojnog posljednjeg govori da stoka stoci pa zahtijevima pripada planiniplanina je svojim jezbog obraćao i Ustavnom sudu SR Slovenije. Nadalje, toga uspiojeu nastojanjima da stočne turisti dolaze s proizvodeBohinja trebaju koji pojesti tajkraj Slovenije. Od
1954.
ruke«
u
radnici
na
u
u
a
su
se
u
146
priredbe »Kravlji mogli kupiti ovogodišnje Posjetioci Bistrice. iz Laz kao i ementalac stan sir s »Mljekare«Bohinjske planine bal«
i kušati
su
Zlatko
TROVANJE
GOVEDA
izvr-
Mašek
MRAZOVCEM
rijeke velikim visina do se i sve ali isto tako ospu brojemsvjetlo planinskih potoke, iz kao da ili ružičastih izrastaju. neposredno zemlje koji ljubičastih cvjetova radi ali stvari i tako neki šafran ga pa nazivaju, prisjeća Cvijet otrovna naša veoma Mrazovac mrazovcu. biljka, automnale) (Colchicum je iz raste plodnica lukovice, Višegodišnja ljiljana. jebiljka, spada porodicu lukovicom nalazi ostaje Cvjeta jesen,plodnica pod zemljom. cvijeta duvelikim kada do s lisnatom s prilično stabiljkom proljeća, podzemljom tek sazreti će sitnih tobolac lišćem izrasta pun sjemenki koje guljastim sebi alkaloid sadrže naročito Svi sredinom sjemenke biljke ljeta. dijelovi i sasušena zelena kao stoku otrovno veoma biljka kojidjeluje. kolhicin, što to sada koristila više kada nego konja Svojevremeno, jevojskanaročito sijenu. na nabavku jepazila prisustvo sijena komisija čini, armija nisu ima ga puno pa gdje sijeno kupovale. sijenu, područjima bilo veoma a ove na Mrazovac veoma godineljeto je sušu, je otporan oskudice stoka biti će bilo pa prisiljena jesti zbog sijena malo, sušno, je sijena to koristiti koliko će i bez je jeseni prebiranja,paša sijeno velikog inače Zato će stoka duže oprezno izbjegava paši koja pri moguće. kolhicin alkaloid Otrov da ga biti djeluje kgprvenstveno prisiljena jede. Početkom
nizinske
vlažne
jeseni na
livade
naročito
pašnjaci
i
se
—
i
uz
u
o
u
a
u
se
s
u
u
a
.
na
u
mra-
za
zovca
u
u
a
se
ove
mrazovac
na
147
sporo pilare, kapilarecrijevima. toga izlučuje iz i ima kumulativno zato što znači da će otrovno pa tijela, djelovanje, djetek nakon količina nastati i Zato lovanje duljeg uzimanjamanjih treba nekoliko dana do nastanka sati ili nekoliko znakova troproći prvih što će ovisiti količini sa mrazovcem kojuježivotinja pojela. Otrovanje vanja očitovat će slabom nadgoveda početku slinjenju, laganom apetitu, i učestalom mu, pokretanja buraga, jakom proljevu,početku zastoju učestalom krvavom da bi zatim otrovana mokrenju, mokrenju ubrzo životinja mokriti prestala zbogteškogoštećenja bubrega. Ubrzo ili depresije, ponekadnesvjestice, djelomične nastaju pospanost, ali (paralize pulsjeubrzan, slab, mišića), čuje lupanje potpunekljenuti ili neznatno veoma srca, disanje otežano, toplina tijela je povišena granihladne. Smrtnost do cama normale, okrajine tjela velika, ugiba jeprilično 50% otrovanih S što i zvati veteliječenjem životinja. započeti prije Kao može rinara. koristiti taninska dati što više zatim se kiselina, protuotrov sluzi i sredstva i za čišćenje. Zbogjakogoštećenja jetrebubregaliječenje nije Toksična zelenih doza mrazovca 36— 4,5 grama (otrovna) djelova sigurno. je žive težine 1 2 teško oko 500 Naravno kg goveda(oko kg goveče kg). da toksična doza znatno je sijenu manja. Mrazovac govedaizbjegavaju Ipak, zbogsušnogljeta, posljedičnog jesti. i nekim pomanjkanja krme,opasnost paši sijenu trovanja zaboravite da zato kolhicin »kumulativan« oprez; krajevima jeuvećana, je naročito
na
Osim
u
kolhicin
se
mrazovca.
o
u
se
u
u
u
u
u
se
u
se
na
mora
za
u
s
mrazovcem
na
u
ne
otrov.
M.
.RADGONA
W.
'85
Gornjoj Radgoni poljoprivrednom bjelosajmu varčani izložene steone simentalske ponovili značajni uspjeh junice Međunarodna izložba pasmine. simentalskog goveda godine okupila je stočare iz četiri i to iz i naše zemlje Austrije, Francuske, Italije zemlje ( Hrvatska i Slovenija). izložbom stoke ovom su Organizatori sajma željelipokazati gdje lazi simentalaca odnosu Izložba na Jugoslaviji uzgoj zemljeEvrope. je da naša i ništa pokazala, kolekcija (HrvatskaSlovenija) junica zaostaju ostalih Mora da se kolekcijama izlagača. istaći, izlagane sajmu međutim da stau najkvalitetnije junice namjenjene prodaji, sigurno j e, ostale vlastiti remont. kvalitetnije jama potrebne junice Za izložene svaki junice sajmu Radgoni uzgajivač nagrađenje »Sirela« RZ stanica diplomom, šampionka»Poljoprivredna BjeloZlatnom kvalitetu izloženih i plaketom priznanjem rasplodnih juzvonom, nica. Ova tim kada da zna, saznanja značajnija ocijenjivačka komisija je bila od i sastavljenapoznatih stručnjaka Austrije, Francuske, Italije JugoslaU
na
23.
Međunarodnom
su
za
ove
se
u
na-
u
ne
za
su
na
su
za
na
*
u
—
a
var
za
—
su
se
vije.
Na
ove ovoj Jugoslaviji najvećoj međunarodnoj godine naši su i to: Đuranić Zvonko iz Veizlagalijunice poznati Jabučeta, izlagači ličan iz Linski Mirko iz Brišić Franjo Babotoka, Bjelovara, Krapec Martin, Buban Pero i Nikola iz Hanževački Milan iz Đuro, Hajtić Severina, Datana, Vrban Nikola i Oslovar iz Sasovca. Josip u
izložbi
stoke
.
148
dvije bjelovarske kolekcije komisija najbolje je junice i Hanževački Milana iz Dautana »Riba« najbolja je junicauzgajača OT.25.06.1983. »Poldi« Hb 4756/E i godine majke»Rajne« kojaje trećoj 4.389 laktaciji proizvela kg mlijeka. Oslovar iz prva Njena pratilja »Mica«, jejunica Josipa Sasovca,druga Nikole iz Severina. pratilja »Borova«, uzgajača Hajtić Objekolekcije junica neće vratiti već ih se Bihać staje uzgajača, »Mljekara« jekupila svoja dva istaći da izložena veliki kooperanta. Značajno je grlapokazao je interes i iz iskazao da kupac Italije, koji želju bjelovarskom je području takve kvalitete za otkupljuje junice potrebe. svoje da naši stočari određen da interes se sa Sigurnoje pokazuju svojim ovakvim da im na to a grlimapojavljuju izložbama, pojedine organizacije Ove to bili: fond su za omogućuju. godine Samoupravni unapređelje poljoi obranu SO fond unapreprivredeprotugradnu Bjelovar, Samoupravni SR stočarstva Stočarski selekciski centar i »Sirela« đenje Hrvatske, Zagreb RZ stanica« »Poljoprivredna Bjelovar. B. Majhen, dipl. ing. Iz
izabrala
i to: Prva
oca
u
a
u
za
za
za
na
za
LUDBREŠKI PROIZVOĐAČI
MLIJEKA U AUSTRIJI
Slavek vozio »Čazmatransa« kojegje drug uputilo ludbreške 49 »Anton Bohnec« i nekoliko proizvođača mlijeka mljekare stručnih na Ried u voditeljabesplatno, nagradnoputovanjegradić posjet izložbi i uzornom Josefa GaisMeđunarodnoj poljoprivrednoj gospodarstvu
Udobnim
autobusom
se
u
bauera
u
Steihauser
Ludbreški
in
Grossenreith
krenuli
stočari
kbr.
11
u
stručno
blizini
Mettmacha.
kolovoza
putovanje iz sudionici sata bili uzLudbrega. Svi putovanja prije vidljivo putovanja ni a buđeni,nije čudo, sudionika jerjegotovopolovica putovala prvi put inozemstvo! Gotovo dva sata zakazanog ranije prije putovanje došli zborno polaska na ludbreški stočari. Prvi su brojni mjesto prijavili vodstvu Jerko Zvonimir Kuzman Tkalčić Živko, putovanja: Lilek, poslijednji: Branko Međeral i Antun Međeral. Jadanić, Stjepan Iako bila naporna. U Međunana trajala jevožnja cijelu noć,nije Ried, rodnu izložbu već sati. obišli 8,00 poljoprivrednu stigloje Zajednički izložbeni tvornica te stočarsku iz»Westfalia«, prostori »Alfa»Eple«, ložbu simentalaca. Govedarska izložba bila ove 90. obgodineobilježena je Laval«, simentalaca tom stočari iz ljetnicom uzgoja dijelu Austrije. Brojni Ludbrega i dr dana i svečano vidjeli predsjednika AustrijeKirshschlagera koji j e tog otvorio Međunarodni Treba da poljoprivredni sajam. prednapomenuti, je stavnike ludbreške »Anton Bohnec« proizvođača mlijeka mljekare primio osobno direktor Tom ludbreški g. proRiedskog sajma Mayer. prilikom izvođači znak bila to mlijeka predali prigodni poklon siječanja, podravje ska ručna košara sirom i rakijom, ispunjena drugimpoljoprivrednim proizvodima. Bio to znak naših ludbreških i lijep je pažnje proizvođača mlijeka ostao nije nezapažen upravnoj zgradi Riedskog s ajma. Ludbreški ostali izložbi do 16,00 sati te tada proizvođači mlijeka otišli u selo od Rieda. 19 km U tom selu večerali Frankenburg; udaljeno i noćili. bio okolnih »seoskom Smještaj je osiguran pet gospodarstava, tj. turizmu«! Sva lokalnom radiostanicom zato povezana i gospodarstva nije su
na
30.
u
23,00
su
u
vremena
za
su
se
a
se
u
su
se
u
su
su
u
a
u
su
na
su
su
u
u
su
149
ih
nakon
obližnju gostionicu goste večere odvesti spavanje. nakon doručka 1. program biojeusmjeren putovanja Sutradan,rujna, bio selu Mettmachu prema gospodarkojemje predviđen posjet obližnjem iz Lindnerom inž. Heinrichom Predvođeni Gaisbauera. Josefa stvu Rieda, ludbrevrsni privredne komore, Austrijske stručnjak tamošnje poljoprivredni ški stočari su gospodarstva proizvodnju spomenutog potpunosti upoznali ludbreškim Lindnera Govor inž. Heinricha Gaisbauera. Josefa prevodio j e znanstveni dr Rudolf stručni Šic, voditelj njihov mlijeka proizvođačima Tako zavoda razmnožavanje životinjaZagrebu. vjetnik Središnjeg nalazi iznad 620 da se sudionici bili mora, progospodarstvo upoznati od količina te da padavina jeprosječna godišnja je8,5%C sječna temperatura bilo
teško
dovesti
brzo
na
večeru
te
u
na
u
*
u
sa-
na
1.000
do
1.100
su
u
za
m
mm.
od
prosječnom Gospodarstvo kravi iznosi 4.500 i tov. i 52 650 po mliječnost Prosječna junadi rasplod kg kravi imao masti. po mlijeka je Najvećuproizvodnju kg mlijeka 4,12% iznosila 4.728 1973. kada kg mlijeka. godini je kul13 ha od 9 ha 35 hektara oranica, čegaje Gospodarstvo posjeduje Josefa
Gaisbauera
ima
20
krava
s
težinom
za
u
s
tiviranih
livada
i
ha
13
šuma.
području dabro Ludbrega, je Nadalje »Maschinen und Benazivom udruženje poljoprivrednika pod organizirano tribshilferinge«. dobro služba Na tom poljoprivredna kojaje području jeorganizirana svrhom da udružila poljoprivrednike zajednički kupujupoljopribrojne vredni te da s radnom snagom iznajmljivanjem strojeva pripomogstrojevi su
doznali
stočari
da
iz
sa
se
150
u
se
tom
vrlo
rad
prihod. drugima je računa. U da nema zabune To znači i ima priispostavljanju svojucijenu. »Maschinen und naziv: okolici Rieda to udruženje poljoprivrednika (točan svakim rukovodi ima sedam Betriebshilferinge«) područja područjem jedan radiostanicom radi i Povezani od poljoprivrednika. bržeg naprednijih rada. pješnijeg bili i Rieda. Na tom su Zanimljivi općipodaci poljoprivredi području šumom čak 12.001 52.449 ha. Pod nalazi 3851 a se gospodarstvoposjeduje je statističkim ha a livada ima 18.845 ha. Prema podacimagospodarstva posjeduje: i sebi
kao
ne
odnosu
u
Svaki
novčani
na
normiran
a
su
us-
o
od
Odo
2ha
od
2do
5
ha
od
.5 do
10
ha
od
10
do
20
ha
od
20
do
30
ha
od
30
do
50
ha
od
50
do
100
više
od
...
689
gospodarstva
ili 17,38%
...
813
...
509
od
23.11%
...
780
"
.
...
597 dla
.
54.7.63
s
+...
100
'2025% 15,50% 8,10%
1,63%
021%
i
8
s.
13,22%
:
ludbreške
proizvođači mlijeka mljekare Joi poklone upisali knjigu gospodarstva predali prigodne posjetilaca Na
rastanku
su
se
sefa
u
Gaisbauera.
znaku
pjesme veselja. bio hotelu »Park« Čakovcu. jeorganiziran ustvrditi da će svim sudionicima Međunarodnu Mogu putovanje izložbu Ried ostati Treba da poljoprivrednu trajnoj reći, uspomeni. je Radio selo i tom Zagreb Emisija poljoprivredu objavilo reportažu stručnom ludbreških već 8. 1985. a putovanju proizvođača mlijeka rujna vinar bio Krešo Zadravec. je Zlatko vet. Mašek,dipl. Povratak
kući
bio
je
u
Kraći
i
u
odmor
s
večerom
u
ovo
u
*
Bohnec«
»Anton
na
u
za
—
o
no-
ZAVRŠENO
TAKMIČENJE U. PROIZVODNJI JEČMA
PŠENICE
proBjelovar godineprovodi takmičenjeratarskoj općini klubovima selima po izvodnji naprednih poljoprivrednika organiziranih silaže zrna, Organizirano općine. pšenice, ječma, jetakmičenjeproizvodnji i silaže te i stabljike kukuruza, proizvodnji sijena prirodnimumjetSada nim i a pšeniceječma, poznati travnjacima. pravci proizvodnji uskoro će i ostalim znati općinski kategorijama takmičenja. prvaci Prvak Kovačević iz Toproizvodnji pšenice općini Zrinskog jeJosip t/ha ha. Sorta s na 6,9 1,5 polovca prinosom suhog površini kojom ostvario ta bila sorta »super je zlatna«, je tajprinos je najzastupljenija takmičara. Ove u 94 poljima godine takmičenju sudjelovalapoljoprivredostvaren ha iznosi 97,2 4,9 nika, prosječan kojije prinos procjenjenih što od t/ha iznosio 5,3 t/ha, jemanje prošlogodišnjeg prosjeka koji j e suhog Očito da kod svih bolestije jepojava smanjila prinose nisu zaštitili. poljoprivrednika koji vrijeme usjev. pepelnice svake
U
se
u
u
u
zrna
na
su
u
se
u
u
u
zrna
s
a
na
su
a
na
zrna.
zrna
na
151
za .
Od
godinezapočelo jetakmičenjeproizvodnji ječma. N ajbolji priDarko nos Novaković iz Orlovca sa sortom iznosi »antares«, postigao je ha. U 5,9 t/ha 1,8 21 suhog površini takmičenju sudjelovalopoljoje svih takmičara iznosio tha. 4,7 privrednik, prosjčan prinos je Zahvaljujući visokim s novim sortama te kojejemoguće postići prinosima ječma mogućnošću te žipostrne sjetve, poljoprivredni proizvođačiodlučuju sjetvu tarice i će takmičara vjerovatno broj porasti. Iva inž. Majhen,dipl. ove
u
a
zrna
on
na
a
se
U RUGVICI
BC HIBRIDA KUKURUZA
DAN
na
proizvodnju bilja« Zagreb oplemenjivanje 4.10.1985. stanicom iz za s Bjelovara organizirao je radnji Poljoprivrednom Danu Bc hibrida klubova članove polja naprednihpoljoprivrednika posjet Zavodu obuhvatio stručna predavanja Rugvici. Programposjeta je kukuruz te obilazak i doradbenih parcela, selekcijskog polja kapaciteta Odaziv velik. Iz krebio Rugvici. poljoprivrednih proizvođača je Bjelovara je nulo autobusa Institutu stanice s kojimstručnjaci Poljoprivredne posjet pet već duže surađuju. uspješno vrijeme Instituta Zavoda kus radom Nakon kraćegupoznavanja stručnjaci kuruz skrenuli neke momente su poljoprivrednim proizvođačima pažnju FPZ
-»Institut
OOUR
i
za
u
u
u
su-
za
u
u
za
na
KJ S \
H
>
rivi
a.
152
proizvođači
4
Ira
3 \
Poljoprivredni
,
s
zanimanjem
slušaju
kako
A kad se
A
,
m stvaraju
novi
z
hibridi
-
na česte su agrotehnici proizvodnje kukuruza, upozorili pogreške koje obradi i tla kukupoljoprivrednim u gospodarstvima pripremi sjetvu važnost te brazde Naglašena je jesenskog dubokog oranja zatvaranje kako bi se sačuvala u Bilo i govora jesen vlaga. je uvjetima postizanje i naravno pravilnog sklopa, prednosti korištenja kalibriranog gnosjemena idbi. i Nakon obišli razgovora su poljoprivredni proizvođači pokusno polje gdje 148 hibrida svih od FAO 100 do FAO grupa 700, a jeposijano vegetacijskih te opaqve hibridi. Posebno bili označeni su waxy hibridi njih bijeli hibridi, će biti narednu za kukuruza. čijeg sjemena dovoljno sjetvu su zainteresiranost sam rad Poljoprivrednici pokazali selekcijski kukuruza nisu znali da iza hibrida proizvodnji jer mnogi jednog stvorenog niz rada tima Ovako velik godina stoji prostručnjaka. broj poljoprivrednih izvođača bio Institutu i završena obostrano jošnije posjeti posjeta je domaćina i zadovoljstvo gostiju. inž. MajhenIva,dipl.
ih
u
na
za
ruza.
o
za
uz
za
na
u
na
ZADRUGARI
NA VELESAJMU
Na
jesenskom i Zagrebačkom u organizaciji Velesajmu »Agroopskrbe« SRH saveza uređen štand na od 80 Zadružnog s više od 120 je površini m', metnih
te i vanjskoorganizacija drugih institucija asocijacija rade i i agraru koje su djeluju koji trgovinskih propredstavili svojim izvodnim i robama što ih nude domaćem i stranom programima tržištu. U II učesnika na »Pregledu jesenskom Zagrebačkom Velesajmu specifikacijom izvoz i domaće poljoprivrednotržiproizvoda šte« data kratka svak€ od 120 jeprehrambenih rada i legitimacija organizacija opisom i robama što ih nude programom djelovanja, proizvodnim tržištu. Tim 17. »Zadružni dan« i rasprava povodomorganiziran na temu je rujna roba društvenom na i društveno »organizacija proizvodnje organiziranom sektoru izvozu«. namjenjenih navedenih Skupu poredviše od 120 predstavnika organizacija prisustvovali i banaka i predstavnici radbrojni predstavnici društvenopolitičkih
i
u
za
a
se
,
sa
sa
za
sa
>
su
153
—
Semeljci, »Agroslavonija«, Sabora Zmaić dr OOUR Tomić »Poljooprskrba« VT, Josip VUR-u predsjednik Ante Sabora SRH, Borošić SRH, Stjepan delegat poljoprivrednik banka«. Prodan i Ante INA SOUR Erslan »Zagrebačka roba izvoz, oni Svi proizvodnje neophodnosti organizacije govorili kvantih izvoz i kadrova i roba, proizvodnju osposobljavanju organizacija kredikao i kontinuitet kvalitet titet i povoljnog preuzimanja, potrebu roba, i takove proizvodnje prometa. tiranja Zadružni što Ovo organizirali zajednički manifestacija je druga je do veće došlo Nakon i SRH nastupa kaojei do iz»Agroopskrba«. prošlogodišnjeg roba i međusobne većegbrojaorganizacija, razmjene suradnje dr. i kao nekih bilja ljekovitog roba, napr. jabuka, svih koordinatora kao odredio SRH Zadružni je»Agroopskrbu« Hrvatske. izvozno-uvoznih zadrugarstva poslova i učesnici svi Nakon rasprave posjetili skupa drugiposjetioci provedene im izložene i štand gdje jepriređena eksponate razgledali »Agroopskrbe« uzoraka. izloženih degustacija inž. Brlek dipl. Stjepan Gavrilović
Nakić
Tomislav
—
—
direktor
Tomo
PZ
—
—
u
—
>
—
—
za
o
su
za
su
savez
voza
savez
su
»UDRUŽENI
KREČAVESI U RAD«
predprimjerak udruženog lijep silokomnabavili 1978. tri potrebe. godine svoje koje još stavljajuobitelji, To silažom. kukuruznom silose te obitelji pune snagama bajn, zajedničkim Đure. Ivana i Posuda Janković Rukelj Josipa, U
Krečavesi,
od
nedaleko
rada
Zeline
za
su
su
Siliranje na 154
gospodarstvu
Janković
Josipa
Ovih
dana
siliralo
,
kako
bi
se
u
Interesiralo
što
kraćem
se
kod
Jankovića,
te su
zatvorio
vremenu
tri traktora
sva
bila
silos.
u
pokretu,
Janković jekoja silira, je da već par silira hibrid ponosno od488, odgovorio godina Zg koji daje lične rezultate i kojimje potpunosti zadovoljan. «Svi robni su »Duproizvođača troje proizvođači mlijeka, koji potrebe kata« litara 15.000 malom godišnje predaju preko mlijeka, zadrugom svojom toku iskopredstavljaju lijep primjerak iskorištavanja koji stroja, j e godine rišten svega oko 10 dana. Takovih nažalost ako no se primjera jemalo, lazite blizini Krečavesi možete nas
se
vrsta
kukuruza
na
što
nam
mu
s
u
za
a
u
na-
navratiti!
u
Božica
METILJAVOST
JE OPAKA
Skender
BOLEST
malim i Metiljavost jeopakooboljenje parazitom Nanosi velike štete i ovčarstvu. Paraziti metiljem. govedarstvu oštećuju jetru i zato uzrok čestim Snažni znakovi životinje je uginućima. oboljenja najčešće se pojavljuju početkomljeta.
uzrokovano
velikim
155
Nizozem-
podaci oboljenju zapisani jošgodine Najstariji 40% 1876. čak 60% U 1862. ovaca u Irskoj,godine uginulo skoj. godini je više od 1882. U u milijun Argentini goveda Slavoniji. jegodine kada uginulo i neizravne štete izravne Kod životinja ugine metiljavosti postoje stočari stoke. bolest štete kada zdravlje Zbogtoga podmuklonagriza moraju tom način i i tok suprostaviti razvoj parazita koji poznavati oboljenja opakom oboljenju. izvan Za presudan tijela metilja životinje jepuž kojegstručnjaci razvoj nalazi »Galba na se Jajašca podvodnimpašnjacima. truncatula«, nazivaju od biti Zbog balegomtrebaju pojedena puža. izbacuje kojaživotinja metilja i zaštite dio zdravstvene metiljavosti usmjeren životinja protiv togaje vode doSve pašnjacima puža»barnjaka«. ustajale uništenje spomenutog modre treba Nekoliko modrom bro obraditi kilograma galice galicom. je i te te šaku usitniti i galicepijeska dvije mješavine pijeskom pomiješati modre količine Gotovo vode ubaciti u barske galice pašnjaka. neprimjetne i i tako prekida razvojni put malog velikog puža barnjaka uništavaju metilja. i treba biti sustavno pa trebaju redovito, savijet Liječenje životinja veterinaru. stočari obratiti najbližem o
tom
1552.
su
u
a
ovaca.
na
se
a
na
na
s
s
—
se
se
za
ZM
POVIŠENA
CIJENA MLIJEKU
listopada godinepovisuje proizvođačima mlijeku, cijena sada litru 50.— dinara osnovi iznosi masti. Proizvođačima 3,6% jednu nizinski dio iznosi i za 3,00 nadalje pripada Republička koja dinara, premija dinara masti. osnovi 3,50 brdskopodručje 3,2% nalaze nizinskom SR Hrvatske 1. Proizvođači koji dijelu dobivaju planinsko litru niže navedenu masti: prema mlijeka postotku cijenu jednu Od
1.
1985.
za
a
te
se
na
za
na
se
u
za
%
OSNOVNA
MASTI
CIJENA 32
4444
33
45,83 4722 48,61
34
3,5
50,00 51,39
3,6
3,7
52,78
38 39
54,17
40
55,56 56,94 58,33
4,1 42
2. Proizvođači
jeka
niže
156
navedenu
s
REPUBLIČKA
NOE
PREMIJA 3,00 3,09 3,18
DINARA 4744
48,92 *
50,40
328 3,37 3,46
51,89
3,56 3,65
56,34
375
59,31
3,84
60,78
53,37
54,85 57,82
393
6226
brdskopodručja dobivaju jednu masti: prema postotku cijenu planinskog ža
litru mli-
ana
o
%
MASTI
Pe o PGO*RRRRERRHE VARAO
OSNOVNA
REPUBLIČKA
CIJENA
PREMIJA 3,50 3,60
32
4444
33
45,83 4722
34
3,5 37 38
398. 40 41
42
47,94
49,43 50,93
382
50,00 51,39 52.78 54,17 55,56 56,94 58,33
'
DINARA
371
48,61
3,8
Tae
-
3,93 4,04
53,93
55,43
415
56,93
426
58,43
4317
59,93
4,48
61,42
459
VREMENSKE
52,43
62,92
PRILIKE U RUJNU
zraka Rujanje drugoj polovini topao. Temperatura bila našem žitorodnom od 17—28. IX iznad (srednja dnevna) je kraju prood 4—16. IX a Kretala od se 12—22"C, sječne, ispodprosjeka. iznosila Maksimalna bila Srednja mjesečna temperatura je16,5— je visoka kretala se od neke a dane u cijeloj su zemlji (uSlavoniji 20— 17%C. i 30*C. I minimumi bili dosta su visoki kroz dio prelazile najveći mjeseca, 30%C), osobito obalnom Sunca bilo dosta 240 Toliko pojasu. je (oko sati). rujnu ga odnosno 25 npr. 20, bilo, nije Osijeku, unatrag godina. bio osobito Nešto kiše bilo Rujanje pretežno suh, primorju. je Sladok voniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Lici, sjevernom Dalmaciji primorju, većinom ništa kiše. nijepalo bilo dosta i Vegetacijsko razdoblje (IV— godine je promjenljivo većim suho. Do velikih došlo tokom svih dijelom oscilacija IX)temperaturnih je mjeseci vegetacijskog razdoblja. I varirala iznad i U insolacija jako je ispod prosječne. vegetacijskom iznosila u 1350 1450sati. doblju je Slavoniji Oborina 6 300 400 — —vegetacijskog jepalo mjeseci razdoblja — (IV IX) našem žitorodnom i u kraju. Najviše jeizmjereno lipnju, prilično travnju. Malo VIII i IX. U tri jepalo V,VII, najvećem dijelu posljednjamjeseca 110—140 kiše. mm svega (VII- jepalopretežno Neobično i sušno od do sredine dugo toplo razdoblje proljeća IX) (IV) jeseni ali i turizmu, (X) primorju pogodovalo je poljoprivredi. Uslijed dugog izostanka kiše tlo duboko voda vrlo jako isušilo, podzemna opala, presušili bunari i vomnogiizvori, čatrnje, ispraznileakumulacije hidroelektrana, itd. su dostaji rijeka jako opali Suša zahvatila Crnu Maje Liku, p rimorje, Hercegovinu, Goru, Kosovo, i istočnu Banat i dio kedoniju, južnu Srbiju, Slavonije. vode vode i jakog pada Uslijed podzemne nedostaje piće industriju i izvora i vode bugradovima (Zagrebdr), uslijed presušenja mnogih narima i Lici i osobito i u čatrnjama dijelu Dalmacije, Dalmatinskoj zagori
bio
neobično
suh
i u
u
u
u
u
u
'
u
u
u
ove
raz-
u
mm
u
u
u
u
u
ne
se
se
za
u
a
u
157.
Ispražpiće struelektrične nedostatkom hidroelektrana zaprijetilo je akumulacija njenje Sava razine dosad su (npr. izmjerene najniže ispod pali rijeka Vodostaji je. otkako se 160 u kod -2,5 m, najnižeposljednjihgodina mjeri). Zagrebaispod vodi ribama pomor, podzemnoj prijeti riječni promet, onemogućen Stogaje zagađenje. šumbrzom i visoke i Sušni širenju pomogli pojavi temperature uvjeti a ovih svih tokom i dosad opsegu skih mjeseci, broju najvećem požara su do u od pa osobito napravili koji listopad, (Korčula) srpnja drugepolovine šumom. i inače štete i oskudijevaju pravu koji krajevima pustošogromne svima suša i Jaka krajenaprijed spomenutim pričinila je dugotrajna maslikulturama svima velike štete vima voću, (grožđu, poljoprivrednim Ona i travama, duhanu, kukuruzu, dr.) nama, je djetelinama soji, povrću, i voćaka. drveća i uzrokovala šumskog pojedinog sušenje sitne. teško velike teško tlo suho Duboko ore, izvaljuju grudekoje bi Kiša iza oblaci dižu Pri strojeva. prašine priktjučnih pripremi njegovoj i obradu koristi od bila sada i posijanog tla, sjetvunicanje neprocjenjive ozimina upravo počela. jesenska sjetva jerje sjemena, V. voda
otocima,
na
se
mora
za
i brodovima.
cisternama
dovoziti
a
su
u
u
u
na
se
se
se
se
za
HRVATSKE
CENTAR
POLJOPRIVREDNI
SELEKCIJSKI STOČARSKI
RJ
CENTAR
Izvještaj sa
Red Ime broj 1.
rasplodnih
sajma
i prezime
junica simentalske godine
pasmine
Prigojni broj junice
uzgajivača 4
Kalenski
Boženka,
Ljudevit
Selo
— Ivo, Vrbovac 3. Galjer — D. Daruvar Novotni 4. Drago, — D. Daruvar Haček 5. Veno,
2.
6. 7.
Kovačić
— Rad
Gojko,
G.
Daruvar
Vlado,
D.
Ljubomir, I. Polje Stoklasa Rudolf, I. Polje Hižar
— Selo Frantal 17. Veno, Ivanovo = M. Zdenci Bralić 18. Drago, Ivanovo Selo 19. Vujević Stjepan, — — Tomašica Bašljan Antun, 20. Žunac V. Trnave 21. Mato, < 22. Stevo, N. Plošćica Zorep = Selo Ivanovo Tuček 23. Franjo, = Barna Juzbašić 24. Miloš, Velika — Zdenci Jurković Pero, Veliki 25. — 168.
Kroutil
Lidija, M.
Zdenci
1985.
Težina
Cijena '
12075
605/II
259.750.-
12155
535/II
235.250.-
12135
— 525/llla
230.500.-
5087
— 530/llla —625/I
234250.-.
5059
570/lI
247.500.-
5279
5T7O/Ila
253.500.-
2287
575/Ila
255.250.-
12180 3728
— 590/I — 605/Ila
247.500.-
3680
545/Ila
244.750.-
7794.
570/I
259.500.-
3374.
585/I
264.750.-
7656
620/I
277.000.-
3336
3359
= — 505/Ila —610/II — 550/Ila
230.500.-
7462
630/Ila
274.500.-
7728
595/II
256.250.-
3842
Stevo,
15.
9.
249.250.-
11945
— 9. — Franić 10. Vilko, Brestovac — V, Maslenjača 11. Antun, Juraj — 12. Bedžih, G. Daruvar Strejček — D. Kovačica Tun 13. Antun, Halauš Vel. Grđevac 14. = Drago, — Žban M. Pisanica 8.
—i _ klasa —
24.
ST75/lI
12008
Sređani
Daruvaru
11962
12052
Josip, D. Sređani
Leder
u
530/IIla SIS5/Ila
570/II
228.750.230.500.-
278.750.-
2686.500.-
265.750.-
'
10832 10813 10890
450/II 575/Ila
255.250.-
230.750.261.500.246.500.-
Izvještaj sajma
rasplodnih
sa
.
Red Ime broj
i prezime
junica godine
simentalske u
pasmine
održanog
Prigojni broji
—
junica
—
i:
uzgajivača
2.
3. 4. 5.
<
Krancibinder Krešo, Cmrk Ivan, Đelekovec Blažeković Nikola,
= Kovačić — Kovač
6. 7.
B. 9. 10.
11.
= —
Zvonko,
Mali
Bukovac
Bregi Jagnjedovac
1985.
Stjepan,
Bregi Dlaka Franjo, Bregi Dlaka Franjo, Bregi Dlaka Franjo, Bregi Ujlaki Stjepan, Gola Ujlaki Stjepan, Gola Beli Josip, Gola Vujčec Josip, Gola
Težina
Cijena
klasa
4434
625/II
268.750.-
3850
625/Ila
212.750.-
6739
620/Ila
271.000.-
6863 6750
—675/I
575/lla
2961 6109
255.250.296.250.-
610/Ila
4467
= 13. Bradić Gola Stjepan, Živković Josip, Gola 14. — 12.
9.
Koprivnici
l
1.
25.
267.500.-
-575/II
560/lIla
241.000.-
249.250.-
12470
495/Ila
227.250.-
12471
ST5/I
261.250.-
12285
630/Ila
274.500.-
12435
— 550/Ila — 595/I
230.000.-
236.000.-
12380
12256
520/lI
248.500.268.250.-
15.
Zlatar
12361
16.
Jilk
12402
— 700/Ila
17.
<Mehkek
12472
570/lla
253.500.-
12519.
525/Ila
237.750.-
12407
— 675/Ila
231.750.-
11594
—610/Ila — 495/Ila
262.250.-
11492
580/Ila
257.000.-
15572
—600/Ila — 540/Ila — 620/I . S51I5/Ila — 635/I
236.000.-
18.
.19. — 20.
Bali
Ivan, Gola Franjo, Novačka Drago, Otočka
Franjo, Otočka
Gola Parag Jilk Franjo, Novačka Ištvanović Mijo, Koprivnica Paulić Stjepan, Gotalovo Juranić Josip, Virje Zubanović Ivan, Virje
Stjepan,
— 21. 22. 23. — 24. Markovica 25. 26. Markovica
12459 6643
12385
Ivan, Đurđevac Ivan, Đurđevac Đuro, Đurđevac
15403
27. Francev Franjo, Virje 28. 29. Ivan, Jakopović Virje — Panić 30. Alojz, Koprivnica = — Dorčec
15483 11557 11429 6575
520/Ila
292.000.-
525/II
290.250.-
595/Ila
267.500.227.250.-
520/lla
Mr
264.000.-
243.000.277.000.-
234.250.-
-
282.250.-
Milan
Bolić
JESENSKE VIRUSNE INFEKCIJE Počelo
šmrcanje kihanje Jesen tu. Nećete iznenaditi ako ili znanac je prijatelj potuži da da curi iz nosa, da ga To dobro u osjeća malaksalost, pecka ždrijelu. virusne karakteristične doba. infekcije poznate godišnje Akutne dišnih hladnim i su, infekcije puteva uobičajene mjesecima, tako Bilo bi tvrditi da hladni i rijetka pojava. pogrešno jesenski zimski dani rezervirani dišnih ima i infekcije ljeti. puteva, jerprehlada uzročnici dišnih da virusi: smatra učese organa Najćešći infekcije je stalost virusnih oko 90 oko 10 infekcija oboljenja posto, posto kovano Dosad verificiran velik virusa uzročjeprimarnobroj je dišnih organa. karakteristike su nika- bakterijama. Njihove epidemiološke like. ima da brzo su se Većina, i pak, zajedničku osobinu, jakopriljepčivi, oboljenja kratak i osobe dva ili tri imunitet, tako da prenose mogu imaju pojedine puta od uzročnika. godišnje oboljeti istog i
se
vam
se
mu
su
uz
ovo
u
ne
su
samo
za
su
a
samo
uzro-
razno-
159
ad i
govora, kihanja. kašlja prilikom kapljičnim putem, prenosi bolesti bez bolesnik ima infekta koji simptoma značenje širenje ili Najveće đaci, nastavu svakodnevne radi studenti (radnici, pohađa poslove svoje bolest sredinu infekta ogromno, tako pa eksponiranu prenošenje itd), je infekBolesnici karakter u ulogu širenju ograničenu imaju epidemije. dobija način samo ili kuću vezani pa »odgovorni« su taj postelju, cije, jer kućne ili infekcije. oboljenja manje sporadična bolestima kroničnim osobe i da Zna se dobivaju djeca starije pouzdano bolesti Akutne kliničkim težim respiratornih manifestacijama. infekcije infektivni redovito glavobolja, klonulost, gana simptomi: opći karakteriziraju skoro i i mišićima, bolovi povišena redovito, gubitak, apetita zglobovima ili zimica, te kašljanje, kihanje, šmrcanje, simptomi: respiratorni tepmeratura, itd. promuklost grlobolja, redu o ovisit će prvom dijagpostavljenoj ispravno oboljelih Liječenje antimikrobnim dobro danas infekte nozi. Dok poznatim liječimo bakterijalne virusnih nema sredstvima, specifičnog odgovarajućeg infekcija liječenje kod težih bolesnika svrhu U tu pa simptomatska terapija. provodi lijeka, i ishrana dobra vitaminski topli napici, preparati, mirovanje, preporučuje osoba male Kod i za starijih djece, organizma. jačanje drugemjere podizanje dobro virusni i kroničnih infekt, jeprepipremda pomišlja bolesnika, može tome odlučiti a biti ali to mora sati individualno, strogo antibiotike, nerasvake kod antibiotika samo povišene temperature Uzimanje liječnik. štetu. bolesniku samo može i zumno nanijeti je faktorima onim svim ovisi dišnih bolesti akutnih Tok i prognoza puteva oboto su i nastanak ovisi blaga kratkotrajna, Najčešće o kojima infekcije. čine Izuzetak nikakvih oboljenja pojedina posljedica. ostavljaju koja ljenja bakteriodređenim mogu virusima, izazvana provocirati uvjetima kojapod vikod se Takve infekcija viđaju najčešće komplikacije s uperinfekcije. jalne Prava brzo ionako influence. pr. rusom prilično prolazi. prehlada, Jer, mogu leži u eventualnim od koje njom komplikacijama prehlade opasnost ili čak to sinusitis, brohnitis (bronhopneumonija). pluća upala slijediti, znatno tih liječenju Međutim, efikasnije. postalo je komplikacija Liječenje različitih neki mnogo napredak, jerpostoji prehlade nijepostignut znatniji bi značilo zapravo Vakcinirati virusa. bezbroj primiti prehlade, protiv nekoliko bilo A to nego gore ličitih prehlada prebroditi bi, injekcija. priznajte, godišnje. Vaš liječnik .
Zaraza
i
se
za
a
na
su
za
za
na
za
s
or-
s
u
u
za
se
se
na
se
o
o
ne
na
za
a
su
u
raz-
se
o... Šime
Dapo, dipl. vet, Nada
Erhatić,
dipl. inž, Zlatko
Jelenić, dipl inž, Tomislav
Pavljak, dipl inž, Petar
Berislav Majić dipl inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Mašek, dipL vet. Zlatko urednik: i odgovorni Clavni Volarić, dipl inž Vera urednik: Tehnički i izdavač:
Vlasnik
Udruženje
mljekarskih
SRH.
Uprava
i ustanove
25,00
radnika
-
pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«
Mjesečna Tisak:
160
—
organizacije TM,
Zagreb
i uredništvo:
dinara,
a
za
Kolak,
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424proizvođače
mlijeka
2000
420 dinara