Mljekarski list 10-1985

.....

a

......

LISTOPAD

ZAGREB

GOD. XXI

=»

ta

Ša<e.

Sir

je za

mnoge

posjetioce

bio

najbolji »suvenir«

-

1985.

»KRAVLJI BAL« održana

Ukanca, Bohinjskom pašnjacima jezeru, je prostranim folklorna i tradicionalna sredinom stočarskogodine rujna bal« bal«.

Ovogodišnju priredbu »Kravlji posjetilo turistička priredba »Kravlji mljekarska, bal« bio iz naše i inozemstva.

15.000 Ovogodišnji »Kravlji posjetilaca zemlje je ruke« Turističko kada tu znaku 30. obljetnice priredbu preuzima »svoje je društvo »Bohinjkada stoka i narodno davnine Od to se vraćaju pastiri Jezero«. je slavilo veselje, Tomaževcu« Bohinjskoj alpskih pašnjaka dolinu, gostionici »pri i staru stoke vlasnici Tada su Češnjici. pozivali svoje pastire jelo piće zahvalnost bila Tomaževcu«.

To posebna koji pastirima je »pri gostionicu krave dva čuvali stoku od planinskim pašnjacima, put mjesecasvibnja sir. od dnevno bohinjski proizvodili dojili mlijeka poznati »veselica« seli od ta 1925.

Bohinjskog južnepredjele No, godine Tom Ukanc. preseljenju najviše doprinijeli priredbe koji jezera U što više da tom hoteli priredbom privuku koji željeli tadašnji gostiju. tome i uspjeli.

Na

na

i

ove

u

u

s

se

u

u

u

na

u

|

su

na

a

na

se

se

se

zove

su

su

?

godine priredbu Turističkog preuzimaju»svoje društva te tako ta daleko i rado »Bohinjpriredba postaje poznata viđena.

Za neobično zaslužan bio Franc Cvetek iz uspjehpriredbe seljak je Jezero« Ukca Stodora.

U smrti i 30. podno povodunjegove obljetnice priredbe »Kravlji bal« turističko društvo otisnulo svi knjižicukojoj objavljeni jeprigodnu Franca Cveteka.

Do dana života težio pozdravni pokojnog posljednjeg govori da stoka stoci pa zahtijevima pripada planiniplanina je svojim jezbog obraćao i Ustavnom sudu SR Slovenije.

Nadalje, toga uspiojeu nastojanjima da stočne turisti dolaze s proizvodeBohinja trebaju koji pojesti tajkraj Slovenije.

Od

1954.

ruke«

u

radnici

na

u

u

a

su

se

u

146

priredbe »Kravlji mogli kupiti ovogodišnje Posjetioci Bistrice. iz Laz kao i ementalac stan sir s »Mljekare«Bohinjske planine bal«

i kušati

su

Zlatko

TROVANJE

GOVEDA

izvr-

Mašek

MRAZOVCEM

rijeke velikim visina do se i sve ali isto tako ospu brojemsvjetlo planinskih potoke, iz kao da ili ružičastih izrastaju. neposredno zemlje koji ljubičastih cvjetova radi ali stvari i tako neki šafran ga pa nazivaju, prisjeća Cvijet otrovna naša veoma Mrazovac mrazovcu. biljka, automnale) (Colchicum je iz raste plodnica lukovice, Višegodišnja ljiljana. jebiljka, spada porodicu lukovicom nalazi ostaje Cvjeta jesen,plodnica pod zemljom. cvijeta duvelikim kada do s lisnatom s prilično stabiljkom proljeća, podzemljom tek sazreti će sitnih tobolac lišćem izrasta pun sjemenki koje guljastim sebi alkaloid sadrže naročito Svi sredinom sjemenke biljke ljeta. dijelovi i sasušena zelena kao stoku otrovno veoma biljka kojidjeluje. kolhicin, što to sada koristila više kada nego konja Svojevremeno, jevojskanaročito sijenu. na nabavku jepazila prisustvo sijena komisija čini, armija nisu ima ga puno pa gdje sijeno kupovale. sijenu, područjima bilo veoma a ove na Mrazovac veoma godineljeto je sušu, je otporan oskudice stoka biti će bilo pa prisiljena jesti zbog sijena malo, sušno, je sijena to koristiti koliko će i bez je jeseni prebiranja,paša sijeno velikog inače Zato će stoka duže oprezno izbjegava paši koja pri moguće. kolhicin alkaloid Otrov da ga biti djeluje kgprvenstveno prisiljena jede.

Početkom

nizinske

vlažne

jeseni na

livade

naročito

pašnjaci

i

se

—

i

uz

u

o

u

a

u

se

s

u

u

a

.

na

u

mra-

za

zovca

u

u

a

se

ove

mrazovac

na

147

sporo pilare, kapilarecrijevima. toga izlučuje iz i ima kumulativno zato što znači da će otrovno pa tijela, djelovanje, djetek nakon količina nastati i Zato lovanje duljeg uzimanjamanjih treba nekoliko dana do nastanka sati ili nekoliko znakova troproći prvih što će ovisiti količini sa mrazovcem kojuježivotinja pojela.

Otrovanje vanja očitovat će slabom nadgoveda početku slinjenju, laganom apetitu, i učestalom mu, pokretanja buraga, jakom proljevu,početku zastoju učestalom krvavom da bi zatim otrovana mokrenju, mokrenju ubrzo životinja mokriti prestala zbogteškogoštećenja bubrega.

Ubrzo ili depresije, ponekadnesvjestice, djelomične nastaju pospanost, ali (paralize pulsjeubrzan, slab, mišića), čuje lupanje potpunekljenuti ili neznatno veoma srca, disanje otežano, toplina tijela je povišena granihladne.

Smrtnost do cama normale, okrajine tjela velika, ugiba jeprilično 50% otrovanih S što i zvati veteliječenjem životinja. započeti prije Kao može rinara. koristiti taninska dati što više zatim se kiselina, protuotrov sluzi i sredstva i za čišćenje.

Zbogjakogoštećenja jetrebubregaliječenje nije Toksična zelenih doza mrazovca 36— 4,5 grama (otrovna) djelova sigurno. je žive težine 1 2 teško oko 500 Naravno kg goveda(oko kg goveče kg). da toksična doza znatno je sijenu manja.

Mrazovac govedaizbjegavaju Ipak, zbogsušnogljeta, posljedičnog jesti. i nekim pomanjkanja krme,opasnost paši sijenu trovanja zaboravite da zato kolhicin »kumulativan« oprez; krajevima jeuvećana, je naročito

na

Osim

u

kolhicin

se

mrazovca.

o

u

se

u

u

u

u

u

se

u

se

na

mora

za

u

s

mrazovcem

na

u

ne

otrov.

M.

.RADGONA

W.

'85

Gornjoj Radgoni poljoprivrednom bjelosajmu varčani izložene steone simentalske ponovili značajni uspjeh junice Međunarodna izložba pasmine. simentalskog goveda godine okupila je stočare iz četiri i to iz i naše zemlje Austrije, Francuske, Italije zemlje ( Hrvatska i Slovenija). izložbom stoke ovom su Organizatori sajma željelipokazati gdje lazi simentalaca odnosu Izložba na Jugoslaviji uzgoj zemljeEvrope. je da naša i ništa pokazala, kolekcija (HrvatskaSlovenija) junica zaostaju ostalih Mora da se kolekcijama izlagača. istaći, izlagane sajmu međutim da stau najkvalitetnije junice namjenjene prodaji, sigurno j e, ostale vlastiti remont. kvalitetnije jama potrebne junice Za izložene svaki junice sajmu Radgoni uzgajivač nagrađenje »Sirela« RZ stanica diplomom, šampionka»Poljoprivredna BjeloZlatnom kvalitetu izloženih i plaketom priznanjem rasplodnih juzvonom, nica. Ova tim kada da zna, saznanja značajnija ocijenjivačka komisija je bila od i sastavljenapoznatih stručnjaka Austrije, Francuske, Italije JugoslaU

na

23.

Međunarodnom

su

za

ove

se

u

na-

u

ne

za

su

na

su

za

na

*

u

—

a

var

za

—

su

se

vije.

Na

ove ovoj Jugoslaviji najvećoj međunarodnoj godine naši su i to: Đuranić Zvonko iz Veizlagalijunice poznati Jabučeta, izlagači ličan iz Linski Mirko iz Brišić Franjo Babotoka, Bjelovara, Krapec Martin, Buban Pero i Nikola iz Hanževački Milan iz Đuro, Hajtić Severina, Datana, Vrban Nikola i Oslovar iz Sasovca.

Josip u

izložbi

stoke

.

148

dvije bjelovarske kolekcije komisija najbolje je junice i Hanževački Milana iz Dautana »Riba« najbolja je junicauzgajača OT.25.06.1983. »Poldi« Hb 4756/E i godine majke»Rajne« kojaje trećoj 4.389 laktaciji proizvela kg mlijeka.

Oslovar iz prva Njena pratilja »Mica«, jejunica Josipa Sasovca,druga Nikole iz Severina. pratilja »Borova«, uzgajača Hajtić Objekolekcije junica neće vratiti već ih se Bihać staje uzgajača, »Mljekara« jekupila svoja dva istaći da izložena veliki kooperanta.

Značajno je grlapokazao je interes i iz iskazao da kupac Italije, koji želju bjelovarskom je području takve kvalitete za otkupljuje junice potrebe. svoje da naši stočari određen da interes se sa Sigurnoje pokazuju svojim ovakvim da im na to a grlimapojavljuju izložbama, pojedine organizacije Ove to bili: fond su za omogućuju. godine Samoupravni unapređelje poljoi obranu SO fond unapreprivredeprotugradnu Bjelovar, Samoupravni SR stočarstva Stočarski selekciski centar i »Sirela« đenje Hrvatske, Zagreb RZ stanica« »Poljoprivredna Bjelovar.

B. Majhen, dipl. ing.

Iz

izabrala

i to: Prva

oca

u

a

u

za

za

za

na

za

LUDBREŠKI PROIZVOĐAČI

MLIJEKA U AUSTRIJI

Slavek vozio »Čazmatransa« kojegje drug uputilo ludbreške 49 »Anton Bohnec« i nekoliko proizvođača mlijeka mljekare stručnih na Ried u voditeljabesplatno, nagradnoputovanjegradić posjet izložbi i uzornom Josefa GaisMeđunarodnoj poljoprivrednoj gospodarstvu

Udobnim

autobusom

se

u

bauera

u

Steihauser

Ludbreški

in

Grossenreith

krenuli

stočari

kbr.

11

u

stručno

blizini

Mettmacha.

kolovoza

putovanje iz sudionici sata bili uzLudbrega.

Svi putovanja prije vidljivo putovanja ni a buđeni,nije čudo, sudionika jerjegotovopolovica putovala prvi put inozemstvo!

Gotovo dva sata zakazanog ranije prije putovanje došli zborno polaska na ludbreški stočari. Prvi su brojni mjesto prijavili vodstvu Jerko Zvonimir Kuzman Tkalčić Živko, putovanja: Lilek, poslijednji: Branko Međeral i Antun Međeral.

Jadanić, Stjepan Iako bila naporna.

U Međunana trajala jevožnja cijelu noć,nije Ried, rodnu izložbu već sati. obišli 8,00 poljoprivrednu stigloje Zajednički izložbeni tvornica te stočarsku iz»Westfalia«, prostori »Alfa»Eple«, ložbu simentalaca.

Govedarska izložba bila ove 90. obgodineobilježena je Laval«, simentalaca tom stočari iz ljetnicom uzgoja dijelu Austrije.

Brojni Ludbrega i dr dana i svečano vidjeli predsjednika AustrijeKirshschlagera koji j e tog otvorio Međunarodni Treba da poljoprivredni sajam. prednapomenuti, je stavnike ludbreške »Anton Bohnec« proizvođača mlijeka mljekare primio osobno direktor Tom ludbreški g. proRiedskog sajma Mayer. prilikom izvođači znak bila to mlijeka predali prigodni poklon siječanja, podravje ska ručna košara sirom i rakijom, ispunjena drugimpoljoprivrednim proizvodima.

Bio to znak naših ludbreških i lijep je pažnje proizvođača mlijeka ostao nije nezapažen upravnoj zgradi Riedskog s ajma.

Ludbreški ostali izložbi do 16,00 sati te tada proizvođači mlijeka otišli u selo od Rieda.

19 km U tom selu večerali Frankenburg; udaljeno i noćili. bio okolnih »seoskom Smještaj je osiguran pet gospodarstava, tj. turizmu«!

Sva lokalnom radiostanicom zato povezana i gospodarstva nije su

na

30.

u

23,00

su

u

vremena

za

su

se

a

se

u

su

se

u

su

su

u

a

u

su

na

su

su

u

u

su

149

ih

nakon

obližnju gostionicu goste večere odvesti spavanje. nakon doručka 1. program biojeusmjeren putovanja Sutradan,rujna, bio selu Mettmachu prema gospodarkojemje predviđen posjet obližnjem iz Lindnerom inž. Heinrichom Predvođeni Gaisbauera.

Josefa stvu Rieda, ludbrevrsni privredne komore, Austrijske stručnjak tamošnje poljoprivredni ški stočari su gospodarstva proizvodnju spomenutog potpunosti upoznali ludbreškim Lindnera Govor inž. Heinricha Gaisbauera.

Josefa prevodio j e znanstveni dr Rudolf stručni Šic, voditelj njihov mlijeka proizvođačima Tako zavoda razmnožavanje životinjaZagrebu. vjetnik Središnjeg nalazi iznad 620 da se sudionici bili mora, progospodarstvo upoznati od količina te da padavina jeprosječna godišnja je8,5%C sječna temperatura bilo

teško

dovesti

brzo

na

večeru

te

u

na

u

*

u

sa-

na

1.000

do

1.100

su

u

za

m

mm.

od

prosječnom Gospodarstvo kravi iznosi 4.500 i tov. i 52 650 po mliječnost Prosječna junadi rasplod kg kravi imao masti. po mlijeka je Najvećuproizvodnju kg mlijeka 4,12% iznosila 4.728 1973. kada kg mlijeka. godini je kul13 ha od 9 ha 35 hektara oranica, čegaje Gospodarstvo posjeduje Josefa

Gaisbauera

ima

20

krava

s

težinom

za

u

s

tiviranih

livada

i

ha

13

šuma.

području dabro Ludbrega, je Nadalje »Maschinen und Benazivom udruženje poljoprivrednika pod organizirano tribshilferinge«. dobro služba Na tom poljoprivredna kojaje području jeorganizirana svrhom da udružila poljoprivrednike zajednički kupujupoljopribrojne vredni te da s radnom snagom iznajmljivanjem strojeva pripomogstrojevi su

doznali

stočari

da

iz

sa

se

150

u

se

tom

vrlo

rad

prihod. drugima je računa.

U da nema zabune To znači i ima priispostavljanju svojucijenu. »Maschinen und naziv: okolici Rieda to udruženje poljoprivrednika (točan svakim rukovodi ima sedam Betriebshilferinge«) područja područjem jedan radiostanicom radi i Povezani od poljoprivrednika. bržeg naprednijih rada. pješnijeg bili i Rieda.

Na tom su Zanimljivi općipodaci poljoprivredi području šumom čak 12.001 52.449 ha. Pod nalazi 3851 a se gospodarstvoposjeduje je statističkim ha a livada ima 18.845 ha. Prema podacimagospodarstva posjeduje: i sebi

kao

ne

odnosu

u

Svaki

novčani

na

normiran

a

su

us-

o

od

Odo

2ha

od

2do

5

ha

od

.5 do

10

ha

od

10

do

20

ha

od

20

do

30

ha

od

30

do

50

ha

od

50

do

100

više

od

...

689

gospodarstva

ili 17,38%

...

813

...

509

od

23.11%

...

780

"

.

...

597 dla

.

54.7.63

s

+...

100

'2025% 15,50% 8,10%

1,63%

021%

i

8

s.

13,22%

:

ludbreške

proizvođači mlijeka mljekare Joi poklone upisali knjigu gospodarstva predali prigodne posjetilaca Na

rastanku

su

se

sefa

u

Gaisbauera.

znaku

pjesme veselja. bio hotelu »Park« Čakovcu. jeorganiziran ustvrditi da će svim sudionicima Međunarodnu Mogu putovanje izložbu Ried ostati Treba da poljoprivrednu trajnoj reći, uspomeni. je Radio selo i tom Zagreb Emisija poljoprivredu objavilo reportažu stručnom ludbreških već 8.

1985. a putovanju proizvođača mlijeka rujna vinar bio Krešo Zadravec. je Zlatko vet.

Mašek,dipl.

Povratak

kući

bio

je

u

Kraći

i

u

odmor

s

večerom

u

ovo

u

*

Bohnec«

»Anton

na

u

za

—

o

no-

ZAVRŠENO

TAKMIČENJE U. PROIZVODNJI JEČMA

PŠENICE

proBjelovar godineprovodi takmičenjeratarskoj općini klubovima selima po izvodnji naprednih poljoprivrednika organiziranih silaže zrna, Organizirano općine. pšenice, ječma, jetakmičenjeproizvodnji i silaže te i stabljike kukuruza, proizvodnji sijena prirodnimumjetSada nim i a pšeniceječma, poznati travnjacima. pravci proizvodnji uskoro će i ostalim znati općinski kategorijama takmičenja. prvaci Prvak Kovačević iz Toproizvodnji pšenice općini Zrinskog jeJosip t/ha ha. Sorta s na 6,9 1,5 polovca prinosom suhog površini kojom ostvario ta bila sorta »super je zlatna«, je tajprinos je najzastupljenija takmičara.

Ove u 94 poljima godine takmičenju sudjelovalapoljoprivredostvaren ha iznosi 97,2 4,9 nika, prosječan kojije prinos procjenjenih što od t/ha iznosio 5,3 t/ha, jemanje prošlogodišnjeg prosjeka koji j e suhog Očito da kod svih bolestije jepojava smanjila prinose nisu zaštitili. poljoprivrednika koji vrijeme usjev. pepelnice svake

U

se

u

u

u

zrna

na

su

u

se

u

u

u

zrna

s

a

na

su

a

na

zrna.

zrna

na

151

za .

Od

godinezapočelo jetakmičenjeproizvodnji ječma.

N ajbolji priDarko nos Novaković iz Orlovca sa sortom iznosi »antares«, postigao je ha. U 5,9 t/ha 1,8 21 suhog površini takmičenju sudjelovalopoljoje svih takmičara iznosio tha.

4,7 privrednik, prosjčan prinos je Zahvaljujući visokim s novim sortama te kojejemoguće postići prinosima ječma mogućnošću te žipostrne sjetve, poljoprivredni proizvođačiodlučuju sjetvu tarice i će takmičara vjerovatno broj porasti.

Iva inž.

Majhen,dipl. ove

u

a

zrna

on

na

a

se

U RUGVICI

BC HIBRIDA KUKURUZA

DAN

na

proizvodnju bilja« Zagreb oplemenjivanje 4.10.1985. stanicom iz za s Bjelovara organizirao je radnji Poljoprivrednom Danu Bc hibrida klubova članove polja naprednihpoljoprivrednika posjet Zavodu obuhvatio stručna predavanja Rugvici.

Programposjeta je kukuruz te obilazak i doradbenih parcela, selekcijskog polja kapaciteta Odaziv velik. Iz krebio Rugvici. poljoprivrednih proizvođača je Bjelovara je nulo autobusa Institutu stanice s kojimstručnjaci Poljoprivredne posjet pet već duže surađuju. uspješno vrijeme Instituta Zavoda kus radom Nakon kraćegupoznavanja stručnjaci kuruz skrenuli neke momente su poljoprivrednim proizvođačima pažnju FPZ

-»Institut

OOUR

i

za

u

u

u

su-

za

u

u

za

na

KJ S \

H

>

rivi

a.

152

proizvođači

4

Ira

3 \

Poljoprivredni

,

s

zanimanjem

slušaju

kako

A kad se

A

,

m stvaraju

novi

z

hibridi

-

na česte su agrotehnici proizvodnje kukuruza, upozorili pogreške koje obradi i tla kukupoljoprivrednim u gospodarstvima pripremi sjetvu važnost te brazde Naglašena je jesenskog dubokog oranja zatvaranje kako bi se sačuvala u Bilo i govora jesen vlaga. je uvjetima postizanje i naravno pravilnog sklopa, prednosti korištenja kalibriranog gnosjemena idbi. i Nakon obišli razgovora su poljoprivredni proizvođači pokusno polje gdje 148 hibrida svih od FAO 100 do FAO grupa 700, a jeposijano vegetacijskih te opaqve hibridi. Posebno bili označeni su waxy hibridi njih bijeli hibridi, će biti narednu za kukuruza. čijeg sjemena dovoljno sjetvu su zainteresiranost sam rad Poljoprivrednici pokazali selekcijski kukuruza nisu znali da iza hibrida proizvodnji jer mnogi jednog stvorenog niz rada tima Ovako velik godina stoji prostručnjaka. broj poljoprivrednih izvođača bio Institutu i završena obostrano jošnije posjeti posjeta je domaćina i zadovoljstvo gostiju. inž.

MajhenIva,dipl.

ih

u

na

za

ruza.

o

za

uz

za

na

u

na

ZADRUGARI

NA VELESAJMU

Na

jesenskom i Zagrebačkom u organizaciji Velesajmu »Agroopskrbe« SRH saveza uređen štand na od 80 Zadružnog s više od 120 je površini m', metnih

te i vanjskoorganizacija drugih institucija asocijacija rade i i agraru koje su djeluju koji trgovinskih propredstavili svojim izvodnim i robama što ih nude domaćem i stranom programima tržištu.

U II učesnika na »Pregledu jesenskom Zagrebačkom Velesajmu specifikacijom izvoz i domaće poljoprivrednotržiproizvoda šte« data kratka svak€ od 120 jeprehrambenih rada i legitimacija organizacija opisom i robama što ih nude programom djelovanja, proizvodnim tržištu.

Tim 17. »Zadružni dan« i rasprava povodomorganiziran na temu je rujna roba društvenom na i društveno »organizacija proizvodnje organiziranom sektoru izvozu«. namjenjenih navedenih Skupu poredviše od 120 predstavnika organizacija prisustvovali i banaka i predstavnici radbrojni predstavnici društvenopolitičkih

i

u

za

a

se

,

sa

sa

za

sa

>

su

153

—

Semeljci, »Agroslavonija«, Sabora Zmaić dr OOUR Tomić »Poljooprskrba« VT, Josip VUR-u predsjednik Ante Sabora SRH, Borošić SRH, Stjepan delegat poljoprivrednik banka«.

Prodan i Ante INA SOUR Erslan »Zagrebačka roba izvoz, oni Svi proizvodnje neophodnosti organizacije govorili kvantih izvoz i kadrova i roba, proizvodnju osposobljavanju organizacija kredikao i kontinuitet kvalitet titet i povoljnog preuzimanja, potrebu roba, i takove proizvodnje prometa. tiranja Zadružni što Ovo organizirali zajednički manifestacija je druga je do veće došlo Nakon i SRH nastupa kaojei do iz»Agroopskrba«. prošlogodišnjeg roba i međusobne većegbrojaorganizacija, razmjene suradnje dr. i kao nekih bilja ljekovitog roba, napr. jabuka, svih koordinatora kao odredio SRH Zadružni je»Agroopskrbu« Hrvatske. izvozno-uvoznih zadrugarstva poslova i učesnici svi Nakon rasprave posjetili skupa drugiposjetioci provedene im izložene i štand gdje jepriređena eksponate razgledali »Agroopskrbe« uzoraka. izloženih degustacija inž.

Brlek dipl.

Stjepan Gavrilović

Nakić

Tomislav

—

—

direktor

Tomo

PZ

—

—

u

—

>

—

—

za

o

su

za

su

savez

voza

savez

su

»UDRUŽENI

KREČAVESI U RAD«

predprimjerak udruženog lijep silokomnabavili 1978. tri potrebe. godine svoje koje još stavljajuobitelji, To silažom. kukuruznom silose te obitelji pune snagama bajn, zajedničkim Đure.

Ivana i Posuda Janković Rukelj Josipa, U

Krečavesi,

od

nedaleko

rada

Zeline

za

su

su

Siliranje na 154

gospodarstvu

Janković

Josipa

Ovih

dana

siliralo

,

kako

bi

se

u

Interesiralo

što

kraćem

se

kod

Jankovića,

te su

zatvorio

vremenu

tri traktora

sva

bila

silos.

u

pokretu,

Janković jekoja silira, je da već par silira hibrid ponosno od488, odgovorio godina Zg koji daje lične rezultate i kojimje potpunosti zadovoljan.

«Svi robni su »Duproizvođača troje proizvođači mlijeka, koji potrebe kata« litara 15.000 malom godišnje predaju preko mlijeka, zadrugom svojom toku iskopredstavljaju lijep primjerak iskorištavanja koji stroja, j e godine rišten svega oko 10 dana.

Takovih nažalost ako no se primjera jemalo, lazite blizini Krečavesi možete nas

se

vrsta

kukuruza

na

što

nam

mu

s

u

za

a

u

na-

navratiti!

u

Božica

METILJAVOST

JE OPAKA

Skender

BOLEST

malim i Metiljavost jeopakooboljenje parazitom Nanosi velike štete i ovčarstvu.

Paraziti metiljem. govedarstvu oštećuju jetru i zato uzrok čestim Snažni znakovi životinje je uginućima. oboljenja najčešće se pojavljuju početkomljeta.

uzrokovano

velikim

155

Nizozem-

podaci oboljenju zapisani jošgodine Najstariji 40% 1876. čak 60% U 1862. ovaca u Irskoj,godine uginulo skoj. godini je više od 1882.

U u milijun Argentini goveda Slavoniji. jegodine kada uginulo i neizravne štete izravne Kod životinja ugine metiljavosti postoje stočari stoke. bolest štete kada zdravlje Zbogtoga podmuklonagriza moraju tom način i i tok suprostaviti razvoj parazita koji poznavati oboljenja opakom oboljenju. izvan Za presudan tijela metilja životinje jepuž kojegstručnjaci razvoj nalazi »Galba na se Jajašca podvodnimpašnjacima. truncatula«, nazivaju od biti Zbog balegomtrebaju pojedena puža. izbacuje kojaživotinja metilja i zaštite dio zdravstvene metiljavosti usmjeren životinja protiv togaje vode doSve pašnjacima puža»barnjaka«. ustajale uništenje spomenutog modre treba Nekoliko modrom bro obraditi kilograma galice galicom. je i te te šaku usitniti i galicepijeska dvije mješavine pijeskom pomiješati modre količine Gotovo vode ubaciti u barske galice pašnjaka. neprimjetne i i tako prekida razvojni put malog velikog puža barnjaka uništavaju metilja. i treba biti sustavno pa trebaju redovito, savijet Liječenje životinja veterinaru. stočari obratiti najbližem o

tom

1552.

su

u

a

ovaca.

na

se

a

na

na

s

s

—

se

se

za

ZM

POVIŠENA

CIJENA MLIJEKU

listopada godinepovisuje proizvođačima mlijeku, cijena sada litru 50.— dinara osnovi iznosi masti.

Proizvođačima 3,6% jednu nizinski dio iznosi i za 3,00 nadalje pripada Republička koja dinara, premija dinara masti. osnovi 3,50 brdskopodručje 3,2% nalaze nizinskom SR Hrvatske 1. Proizvođači koji dijelu dobivaju planinsko litru niže navedenu masti: prema mlijeka postotku cijenu jednu Od

1.

1985.

za

a

te

se

na

za

na

se

u

za

%

OSNOVNA

MASTI

CIJENA 32

4444

33

45,83 4722 48,61

34

3,5

50,00 51,39

3,6

3,7

52,78

38 39

54,17

40

55,56 56,94 58,33

4,1 42

2. Proizvođači

jeka

niže

156

navedenu

s

REPUBLIČKA

NOE

PREMIJA 3,00 3,09 3,18

DINARA 4744

48,92 *

50,40

328 3,37 3,46

51,89

3,56 3,65

56,34

375

59,31

3,84

60,78

53,37

54,85 57,82

393

6226

brdskopodručja dobivaju jednu masti: prema postotku cijenu planinskog ža

litru mli-

ana

o

%

MASTI

Pe o PGO*RRRRERRHE VARAO

OSNOVNA

REPUBLIČKA

CIJENA

PREMIJA 3,50 3,60

32

4444

33

45,83 4722

34

3,5 37 38

398.

40 41

42

47,94

49,43 50,93

382

50,00 51,39 52.78 54,17 55,56 56,94 58,33

'

DINARA

371

48,61

3,8

Tae

-

3,93 4,04

53,93

55,43

415

56,93

426

58,43

4317

59,93

4,48

61,42

459

VREMENSKE

52,43

62,92

PRILIKE U RUJNU

zraka Rujanje drugoj polovini topao.

Temperatura bila našem žitorodnom od 17—28.

IX iznad (srednja dnevna) je kraju prood 4—16.

IX a Kretala od se 12—22"C, sječne, ispodprosjeka. iznosila Maksimalna bila Srednja mjesečna temperatura je16,5— je visoka kretala se od neke a dane u cijeloj su zemlji (uSlavoniji 20— 17%C. i 30*C. I minimumi bili dosta su visoki kroz dio prelazile najveći mjeseca, 30%C), osobito obalnom Sunca bilo dosta 240 Toliko pojasu. je (oko sati). rujnu ga odnosno 25 npr.

20, bilo, nije Osijeku, unatrag godina. bio osobito Nešto kiše bilo Rujanje pretežno suh, primorju. je Sladok voniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Lici, sjevernom Dalmaciji primorju, većinom ništa kiše. nijepalo bilo dosta i Vegetacijsko razdoblje (IV— godine je promjenljivo većim suho. Do velikih došlo tokom svih dijelom oscilacija IX)temperaturnih je mjeseci vegetacijskog razdoblja.

I varirala iznad i U insolacija jako je ispod prosječne. vegetacijskom iznosila u 1350 1450sati. doblju je Slavoniji Oborina 6 300 400 — —vegetacijskog jepalo mjeseci razdoblja — (IV IX) našem žitorodnom i u kraju.

Najviše jeizmjereno lipnju, prilično travnju.

Malo VIII i IX. U tri jepalo V,VII, najvećem dijelu posljednjamjeseca 110—140 kiše. mm svega (VII- jepalopretežno Neobično i sušno od do sredine dugo toplo razdoblje proljeća IX) (IV) jeseni ali i turizmu, (X) primorju pogodovalo je poljoprivredi.

Uslijed dugog izostanka kiše tlo duboko voda vrlo jako isušilo, podzemna opala, presušili bunari i vomnogiizvori, čatrnje, ispraznileakumulacije hidroelektrana, itd. su dostaji rijeka jako opali Suša zahvatila Crnu Maje Liku, p rimorje, Hercegovinu, Goru, Kosovo, i istočnu Banat i dio kedoniju, južnu Srbiju, Slavonije. vode vode i jakog pada Uslijed podzemne nedostaje piće industriju i izvora i vode bugradovima (Zagrebdr), uslijed presušenja mnogih narima i Lici i osobito i u čatrnjama dijelu Dalmacije, Dalmatinskoj zagori

bio

neobično

suh

i u

u

u

u

u

u

'

u

u

u

ove

raz-

u

mm

u

u

u

u

u

ne

se

se

za

u

a

u

157.

Ispražpiće struelektrične nedostatkom hidroelektrana zaprijetilo je akumulacija njenje Sava razine dosad su (npr. izmjerene najniže ispod pali rijeka Vodostaji je. otkako se 160 u kod -2,5 m, najnižeposljednjihgodina mjeri).

Zagrebaispod vodi ribama pomor, podzemnoj prijeti riječni promet, onemogućen Stogaje zagađenje. šumbrzom i visoke i Sušni širenju pomogli pojavi temperature uvjeti a ovih svih tokom i dosad opsegu skih mjeseci, broju najvećem požara su do u od pa osobito napravili koji listopad, (Korčula) srpnja drugepolovine šumom. i inače štete i oskudijevaju pravu koji krajevima pustošogromne svima suša i Jaka krajenaprijed spomenutim pričinila je dugotrajna maslikulturama svima velike štete vima voću, (grožđu, poljoprivrednim Ona i travama, duhanu, kukuruzu, dr.) nama, je djetelinama soji, povrću, i voćaka. drveća i uzrokovala šumskog pojedinog sušenje sitne. teško velike teško tlo suho Duboko ore, izvaljuju grudekoje bi Kiša iza oblaci dižu Pri strojeva. prašine priktjučnih pripremi njegovoj i obradu koristi od bila sada i posijanog tla, sjetvunicanje neprocjenjive ozimina upravo počela. jesenska sjetva jerje sjemena, V. voda

otocima,

na

se

mora

za

i brodovima.

cisternama

dovoziti

a

su

u

u

u

na

se

se

se

se

za

HRVATSKE

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

SELEKCIJSKI STOČARSKI

RJ

CENTAR

Izvještaj sa

Red Ime broj 1.

rasplodnih

sajma

i prezime

junica simentalske godine

pasmine

Prigojni broj junice

uzgajivača 4

Kalenski

Boženka,

Ljudevit

Selo

— Ivo, Vrbovac 3.

Galjer — D. Daruvar Novotni 4.

Drago, — D. Daruvar Haček 5.

Veno,

2.

6.

7.

Kovačić

— Rad

Gojko,

G.

Daruvar

Vlado,

D.

Ljubomir, I. Polje Stoklasa Rudolf, I. Polje Hižar

— Selo Frantal 17.

Veno, Ivanovo = M. Zdenci Bralić 18.

Drago, Ivanovo Selo 19.

Vujević Stjepan, — — Tomašica Bašljan Antun, 20. Žunac V. Trnave 21.

Mato, < 22.

Stevo, N. Plošćica Zorep = Selo Ivanovo Tuček 23.

Franjo, = Barna Juzbašić 24.

Miloš, Velika — Zdenci Jurković Pero, Veliki 25.

— 168.

Kroutil

Lidija, M.

Zdenci

1985.

Težina

Cijena '

12075

605/II

259.750.-

12155

535/II

235.250.-

12135

— 525/llla

230.500.-

5087

— 530/llla —625/I

234250.-.

5059

570/lI

247.500.-

5279

5T7O/Ila

253.500.-

2287

575/Ila

255.250.-

12180 3728

— 590/I — 605/Ila

247.500.-

3680

545/Ila

244.750.-

7794.

570/I

259.500.-

3374.

585/I

264.750.-

7656

620/I

277.000.-

3336

3359

= — 505/Ila —610/II — 550/Ila

230.500.-

7462

630/Ila

274.500.-

7728

595/II

256.250.-

3842

Stevo,

15.

9.

249.250.-

11945

— 9.

— Franić 10.

Vilko, Brestovac — V, Maslenjača 11.

Antun, Juraj — 12.

Bedžih, G. Daruvar Strejček — D. Kovačica Tun 13.

Antun, Halauš Vel. Grđevac 14. = Drago, — Žban M. Pisanica 8.

—i _ klasa —

24.

ST75/lI

12008

Sređani

Daruvaru

11962

12052

Josip, D. Sređani

Leder

u

530/IIla SIS5/Ila

570/II

228.750.230.500.-

278.750.-

2686.500.-

265.750.-

'

10832 10813 10890

450/II 575/Ila

255.250.-

230.750.261.500.246.500.-

Izvještaj sajma

rasplodnih

sa

.

Red Ime broj

i prezime

junica godine

simentalske u

pasmine

održanog

Prigojni broji

—

junica

—

i:

uzgajivača

2.

3.

4.

5.

<

Krancibinder Krešo, Cmrk Ivan, Đelekovec Blažeković Nikola,

= Kovačić — Kovač

6.

7.

B. 9.

10.

11.

= —

Zvonko,

Mali

Bukovac

Bregi Jagnjedovac

1985.

Stjepan,

Bregi Dlaka Franjo, Bregi Dlaka Franjo, Bregi Dlaka Franjo, Bregi Ujlaki Stjepan, Gola Ujlaki Stjepan, Gola Beli Josip, Gola Vujčec Josip, Gola

Težina

Cijena

klasa

4434

625/II

268.750.-

3850

625/Ila

212.750.-

6739

620/Ila

271.000.-

6863 6750

—675/I

575/lla

2961 6109

255.250.296.250.-

610/Ila

4467

= 13.

Bradić Gola Stjepan, Živković Josip, Gola 14.

— 12.

9.

Koprivnici

l

1.

25.

267.500.-

-575/II

560/lIla

241.000.-

249.250.-

12470

495/Ila

227.250.-

12471

ST5/I

261.250.-

12285

630/Ila

274.500.-

12435

— 550/Ila — 595/I

230.000.-

236.000.-

12380

12256

520/lI

248.500.268.250.-

15.

Zlatar

12361

16.

Jilk

12402

— 700/Ila

17.

<Mehkek

12472

570/lla

253.500.-

12519.

525/Ila

237.750.-

12407

— 675/Ila

231.750.-

11594

—610/Ila — 495/Ila

262.250.-

11492

580/Ila

257.000.-

15572

—600/Ila — 540/Ila — 620/I . S51I5/Ila — 635/I

236.000.-

18.

.19.

— 20.

Bali

Ivan, Gola Franjo, Novačka Drago, Otočka

Franjo, Otočka

Gola Parag Jilk Franjo, Novačka Ištvanović Mijo, Koprivnica Paulić Stjepan, Gotalovo Juranić Josip, Virje Zubanović Ivan, Virje

Stjepan,

— 21.

22.

23.

— 24. Markovica 25.

26.

Markovica

12459 6643

12385

Ivan, Đurđevac Ivan, Đurđevac Đuro, Đurđevac

15403

27. Francev Franjo, Virje 28.

29.

Ivan, Jakopović Virje — Panić 30.

Alojz, Koprivnica = — Dorčec

15483 11557 11429 6575

520/Ila

292.000.-

525/II

290.250.-

595/Ila

267.500.227.250.-

520/lla

Mr

264.000.-

243.000.277.000.-

234.250.-

-

282.250.-

Milan

Bolić

JESENSKE VIRUSNE INFEKCIJE Počelo

šmrcanje kihanje Jesen tu. Nećete iznenaditi ako ili znanac je prijatelj potuži da da curi iz nosa, da ga To dobro u osjeća malaksalost, pecka ždrijelu. virusne karakteristične doba. infekcije poznate godišnje Akutne dišnih hladnim i su, infekcije puteva uobičajene mjesecima, tako Bilo bi tvrditi da hladni i rijetka pojava. pogrešno jesenski zimski dani rezervirani dišnih ima i infekcije ljeti. puteva, jerprehlada uzročnici dišnih da virusi: smatra učese organa Najćešći infekcije je stalost virusnih oko 90 oko 10 infekcija oboljenja posto, posto kovano Dosad verificiran velik virusa uzročjeprimarnobroj je dišnih organa. karakteristike su nika- bakterijama. Njihove epidemiološke like. ima da brzo su se Većina, i pak, zajedničku osobinu, jakopriljepčivi, oboljenja kratak i osobe dva ili tri imunitet, tako da prenose mogu imaju pojedine puta od uzročnika. godišnje oboljeti istog i

se

vam

se

mu

su

uz

ovo

u

ne

su

samo

za

su

a

samo

uzro-

razno-

159

ad i

govora, kihanja. kašlja prilikom kapljičnim putem, prenosi bolesti bez bolesnik ima infekta koji simptoma značenje širenje ili Najveće đaci, nastavu svakodnevne radi studenti (radnici, pohađa poslove svoje bolest sredinu infekta ogromno, tako pa eksponiranu prenošenje itd), je infekBolesnici karakter u ulogu širenju ograničenu imaju epidemije. dobija način samo ili kuću vezani pa »odgovorni« su taj postelju, cije, jer kućne ili infekcije. oboljenja manje sporadična bolestima kroničnim osobe i da Zna se dobivaju djeca starije pouzdano bolesti Akutne kliničkim težim respiratornih manifestacijama. infekcije infektivni redovito glavobolja, klonulost, gana simptomi: opći karakteriziraju skoro i i mišićima, bolovi povišena redovito, gubitak, apetita zglobovima ili zimica, te kašljanje, kihanje, šmrcanje, simptomi: respiratorni tepmeratura, itd. promuklost grlobolja, redu o ovisit će prvom dijagpostavljenoj ispravno oboljelih Liječenje antimikrobnim dobro danas infekte nozi. Dok poznatim liječimo bakterijalne virusnih nema sredstvima, specifičnog odgovarajućeg infekcija liječenje kod težih bolesnika svrhu U tu pa simptomatska terapija. provodi lijeka, i ishrana dobra vitaminski topli napici, preparati, mirovanje, preporučuje osoba male Kod i za starijih djece, organizma. jačanje drugemjere podizanje dobro virusni i kroničnih infekt, jeprepipremda pomišlja bolesnika, može tome odlučiti a biti ali to mora sati individualno, strogo antibiotike, nerasvake kod antibiotika samo povišene temperature Uzimanje liječnik. štetu. bolesniku samo može i zumno nanijeti je faktorima onim svim ovisi dišnih bolesti akutnih Tok i prognoza puteva oboto su i nastanak ovisi blaga kratkotrajna, Najčešće o kojima infekcije. čine Izuzetak nikakvih oboljenja pojedina posljedica. ostavljaju koja ljenja bakteriodređenim mogu virusima, izazvana provocirati uvjetima kojapod vikod se Takve infekcija viđaju najčešće komplikacije s uperinfekcije. jalne Prava brzo ionako influence. pr. rusom prilično prolazi. prehlada, Jer, mogu leži u eventualnim od koje njom komplikacijama prehlade opasnost ili čak to sinusitis, brohnitis (bronhopneumonija). pluća upala slijediti, znatno tih liječenju Međutim, efikasnije. postalo je komplikacija Liječenje različitih neki mnogo napredak, jerpostoji prehlade nijepostignut znatniji bi značilo zapravo Vakcinirati virusa. bezbroj primiti prehlade, protiv nekoliko bilo A to nego gore ličitih prehlada prebroditi bi, injekcija. priznajte, godišnje.

Vaš liječnik .

Zaraza

i

se

za

a

na

su

za

za

na

za

s

or-

s

u

u

za

se

se

na

se

o

o

ne

na

za

a

su

u

raz-

se

o... Šime

Dapo, dipl. vet, Nada

Erhatić,

dipl. inž, Zlatko

Jelenić, dipl inž, Tomislav

Pavljak, dipl inž, Petar

Berislav Majić dipl inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Mašek, dipL vet.

Zlatko urednik: i odgovorni Clavni Volarić, dipl inž Vera urednik: Tehnički i izdavač:

Vlasnik

Udruženje

mljekarskih

SRH.

Uprava

i ustanove

25,00

radnika

-

pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«

Mjesečna Tisak:

160

—

organizacije TM,

Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

Kolak,

Zagreb, Ilica 31/III, tel 424proizvođače

mlijeka

2000

420 dinara