Mljekarski list 11-1985

r=-

——

——

—_—-—

—-

--

-

Sa

međunarodne

_ —-

—————————————

-

—-

LP.

STUDENI 1985.

ZAGREB

GOD. XXII

t

-

izložbe

prehrambenih

(15— 20.

proizvoda listopada

»Anuga«

1985.)

u

Kdlnu, SR

Njemačka

:

:

o LI

i

UI

b

t

GOVEDA

KOJA RASPLODNA

U ITALIJU?

MOGU

odnosno

njegova poljoprivredu Talijansko 11 Rimu Generalna uputili proizvodnju direkcijapoljoprivrednu čistokbr. 5.

Okružnicu inozemstvo adresa uvjeti kojoj objavljeni Stodobili Okružnicu tu U su rvnih u zemlji našoj Italiju. goveda (rasplodnih) institut SR Slovei SR Hrvatske centar čarski Zagrebu Kmetijski selekcijski i Ministarstvo za dozvošumarstvo poljoprivredu Talijansko nije Ljubljani. simentalske iz samo pasgoveda goveda Jugoslavije ljava rasplodnih simentalske da mogu Dobro mine. goveda pasmine jeupozoriti,i rasplodna našim stočariveliko To iz uvoziti Švicarske.je priznanje Italiju još Austrije i selekcionerima i stočarskim Sloveniji.

Hrvatskpj uvoza: Uvjeti i biti s 1. Sva službeno porijeklompojedinačno grlamoraju rasplodna i matičnim centralnim matičnim sa evidencijama brojevima gistrirana Tetovirani izvoznice. dotične tetoviranim izvoznim broj zemlje brojem dokumentima. pripadajućim odgovarati crveno-šare 2. morajuodgovarati pasmine(simentalci) goveda Rasplodna ovim uvjetima: Muška grla a) dob: 12 mjeseci najmanja 2 po porijeklu: brojgeneracija 10% do i bake mlijeka majke proizvodnja predaka: proizvodnja najmanja bikove i 20% viša od ciljem određenog propisimauzgojnim prosjeka i masti te količina 3,7% bjemlijeku o sjemenjivanje mijenjene umjetno lančevina 3,2% oblici za minimalni roditelje: vanjski vode bikove prema državnoj koji pravilnika uvjetima evidenciji, matičnoj tralnoj krave određena ili kakvoća bodova za rasplodne kojaje majku:broj i vode se za proizvodnih svojstava ispitivanje pravilnicimagenetsko evidenciji. matičnoj tralnoj b)Ženskagrla 8 dob: najvišegodina po 2 brojgeneracijaporijeklu: završne krave rezultati minimalni laktacije, predaka: proizvodni za ali prema bez pravilnicima proizvodnje grla laktacijske majkuženskog evii matičnoj centralnoj proizvodnosti registrirane genetsko ispitivanje denciji. i oblika "Minimalni grlo: roditelje uvjeti rasZa pravilnicima genetskim vrijednosti uvjetovane grlo: najmanje evii krave matičnoj centralnoj državnoj registrirane plodne(matične) denciji. određeni i Za zemlji uzgoja. majku:uvjeti biti otac Ostali genetske vrijednosti. smije negativne uvjeti: imati: odnosno 3. transportu posjedovati grlatrebaju Rasplodna navedene ustanove od nadležne izdan popisu (pedigre) a)Rodoslovlje Ministarstvo

i šumarstvo

za

su

u

za

uvoza

su

u

u

na

u

u

za

uvoz

se

u

u

ma

resa

u

mora

—

—

—

na-

za

u

za

—

za

cen-

u

se

za

oca:

u

za

u

cen-

—

—

za

za

—

u

.

za

—

za

u

u

oca

ne

—

u

u

ove

Okružnice.

—

proizvodtelenja, telenja, (broj grla majke: laktacije masti i količina ili 305 dana (%) bjep ostotak mlječne manje, mlijeka nja lančevina).

Za

i

ženska

u

162

sve

datum

rasplodna

čistokrvna

Sadmo

goveda

se

mogu

izvoziti

u

Italiju. koli-

mlijeka proizvodnjom druga laktacijanajvišom i masti čina bjelančevina. rezultati progenog i očeve: Za muška testiranja. grla i materinočinstvom bikove potvrđenim grupi b)Svjedodžbukrvnoj Za

—

bake:

i

prva,

te

sa

—

sa

za

o

stvom.

zarasplodna poljopgovedapropisane uvjete služradom obuhvaćeni i šumarstvo rivredu u Italiji stočarskotreda količini treba bi mlijeku bjelančevina No, upozoriti, zemlji. našoj selekcijskih radu i veća ba nego stočarskoposvetiti briga količini masti šem prema mlijeka vrednovanje Isključivo mljekarstvu. selekcijskom i tehnološku veliku marili smo vrijedprehrambenu bjelančevine imaju Sve

od

ove

Ministarstva

za

su

u

se

u

ne

samo

u

u

na-

zane-

a

one

nost.

ZM.

»ANUGA«

.

koju priredba cijelom je Najveća sajamska svijetu Svaki metar »Kčlnski svake izložbenog velesajam«. organizira drugegodine iz i izlagačimacijelog prolaze) svije(uključujući jebrojnim ispunjen prostora iz i izlažu svake ta. Redovito proizvodebrojne mljekare cijelog godine svoje izlažu dvorani 12 te tu izložbu iz SR mlječnih Mljekare Njemačke svijeta. ulica«! »Njemačka mlječna proizvoda nazivaju: izložbi sudjelovati, Da bi mljekare moglo svjetskoj takvoj moraju od treba A da bi to kvalitetne imati postiglo započeti proizvode. mlječne svakako

na

»ANUGA«

u

se

na

se

ša

163

mlijeka proizvođača.

Mlijeko proizvedeno, nakon biti vrlo mali mužnjeohlađeno,mlijeku brojmikroorganizma, biti To izložbi smije patvoreno. znači, uspjeh mljekara jednoj svjetskoj i uspjeh njihovih proizvođača. kakvoće

treba

u

biti čisto

i uredno

mora

ne

na

su

ZM.

PROTIV SVINJSKE KUGE, NISTE CIJEPILISVINJE UČINITE TO ČIM PRIJE

AKO

Uspjeli godinesvinjske kuge posljednje dvije nije i to neki veoma a su se Nažalost,je teško ponadaliiskorijeniti. jesuzbiti, trenutak neka budnost ali samo nema, postići, popusti jergodinamaje i će se ponovno pojaviti, kuga poznaje Promet trgogranice. jersvinjska vina bolesti ima izuzetno i to treba dobro ove svinjama širenju značenje Nekontroliranim a naročito crupamtiti. švercom, (trgovinom prometom, širi doslovno noći stotine kilometara i ako no)kuga preko udaljenosti naiđe nezaštićene će na tom Ako se pomor svinje prouzročitipravi kraju. bolest brzo ne ta će se velike i opaka suzbije povlačiti mjesecimapričinjavati kod

U

bilo.

nas

smo

za

ne

sa

u

na

se

na

u

štete.

malojmjeri dogodilo, opasnost je je dobro kada često vremena Stariji ljudi sjećaju prije javljala je i a obori su kuga ostajali Upornim skupimsuzbijanjem, prazni. kojejetrajalo taka da kod bilo. Mlađi i desetljećima uspjelo jujesuzbiti, je gotovo nije tu bolest niti suzbise pa spramnjenog naraštaj opaku gotovo poznaje naročito olako što nam može svima i zaštitnog cijepljenja odnose, janja, To

se

upravo ukloniti.

u

vrlo

i

i treba

tu

se

što

se

nas

ne

se

kako

te

osvetiti.

u cijelom Svinjska kuga godina svijetu svrstava bolesti kaže: tamo nas u se zarazne pa pravom najopasnije svinja, ima može biti. Zato suvremene gdje svinjske kuge, proizvodnje svinja svim drže i bolest ova zemljamasvijeta gdje suzbija uzgajaju svinje, zakonom određenim bez obzira što u život, koje strogo provode mjerama, već bilo. zahvalivši kuge godinamauopćenije pojavesvinjske Nijejebilo, su se upravo preventivnim provodile. mjeramakoje strogo “

više

se

od

stotinu

pa

tako

i kod

s

ne

u

se

se

se

Osnovna, ujednonajstroža mjerajeubijanjeuklanjanje bolesnih bile svisamo su s bolesnim nego i ostalih svinja koje doticaju makar bile i zdrave. pa pronjama, Zatim, potpune mjesecima jezabranjen živim met i vrši te prerađevinama, dezinfekcija svinjamanjihovim stroga 2% kaustičnom sodom.

U nekim naročito zemljama, ZapadnojEvropi čak i zaštitno da bi se zabranjeno cijepljenje zbogbojazni je svinja cijepivom zaraziti. mogle I kod zakonski istim nas pod je mjeraubijanje uvjetima, je određeno zaštitno bez obzira od 1983. što bolesti i cijepljenje godinepojave bilo. nije U SR iz Naredbom radi spreo Hrvatskojpreventivnih razloga mjerama i određeno u čavanja kuge, zbognjenogpostojanja Evropi svijetu, pojave da od 2 je svinje kugecijepivom starije mjeseca morajucijepiti protiv od tako da I budu stalno imune«. pripremljenim ofenzivnog virusa, svinje bez obzira na starost biti dalje »svinje kugenajmanje moraju cijepljene protiv 7 dana Veterinarska stanica dužna stavljanja prije promet«. jeupozoriti lešina

i

a

u

se

s

.

u

osnovna

a

a

se

u

»sve

u

164

ne

te ako

cijepljenja vrijeme uzgoja, dužan učini vlasnik postupak. jepokrenuti protiv njegaprekršajni sada bez oni Oni su brige, koji koji cijepili svinje vrijeme svoje sada će to interesu društvene učinili morati to nisu a i u svom zajednice, već ima učiniti. Zaštitno što tamo, pocijepljenje gdje vlastitom,prije svinja ako su može ona jer svinjeinkubaciji, potrajati sigurno, javebolesti, nije reći da li će biti zaštićene. takovih teško do 35 cijepljenjem Srećom, dana, je će biti malo. slučajeva i i bi shvatila od Da što lakše pa kuge razumjele opasnost svinjske oštre zaštitne dobro i veoma provodile određene, ponekad dobrovoljno mjere, bolešću. makar i u crtama ovom najkraćim upoznati je bolest Uzročnik veoma zarazna, Svinjska kuga je priljepčiva svinja. je bez obzira oboliti način virus. na starost, rasu, Mogu držanja, svinje uzgoj, oboliti i Jedino imunih krmača sišu mogu prasad dok divlje svinje. manje ali 6 nakon od sise, i imunitet odbijanja prijemčiva, tjedana prestaje ovaj matere. većini stečen se u prekomlijeka Svinje slučajeva kojijeprolazno zaraziti i ali se mogu sluznica i usta, zaraze nosa, preko preko očijupreko i sve lučevine Zarazna izmetine i to rana. jekrv,mokraća, svinja jošprije vidno kroz što su bolesti. Bolest mogu pa nego obolile, cijelo vrijeme svinje muhe i i i a mogu s virusom drugiparaziti, ljudi uši, jeprenijeti prenijeti sredstvima itd. sa obućom,prevoznim zagađenim priborom, Hranjenje svinja klaoničkim od bolesnih sirovim mesom, splačinama kojepotječu otpacima, čest i opasan način bolesti. prenošenja je svinja Nakon ulazi umnaža čitavom virus tamo širi se po i krv, tijelu, naročito krvožilni U sitnih krvnih žila prouzsistem. stijenkama oštećuje i zato i sitna teško rokuje gdjenastaju krvarenja oštećuje oštećenja gotovo Navitalne naročito i mokraćne organe. organe, mozak,dišne, probavne kon štetno virusa i se na padjelovanje djelovanje nadovezuje mnogih toga bakterija. togenih do od ulaska uzročnika pa Inkubacija, tj. organizam pojave vrijeme To znakova bolesti iznosi široko 2 do 35 dana. razdoblje prvih razmjerno i i kao i virusa ovisit će o masovnosti samog infekcije, jačini jačini otpornosti Prvi znaci bolesti su nelagodno osjećanje životinje, životinje. smanjeni apetit, u umornost, dijelom tijela.

Svinje stražnjim apatija, teturajuhodu,zanašaju i leže. Očni nerado se u se kreću povlače sklonitija, najrađe sjenovita mjesta, sluzavi oči. su a kapci otečeni,gnojno iscjedak zaljepljuje krmeljive Tempediže ratura se tijela 41,5%C. Nagliporast ukazuje početak temperature ubrzano često i znakovi i pojavljuje kašalj disanje groznice, je napregnuto, U bolesti su upalepluća. početku poslije smrdljivi svinje začepljene, nastaje Tok bolesti može biti akutan Bređe krmače često i kroničan. proljev. pobacuju. velika i obično i roku Smrtnost veoma oboljelih bolujuugibaju svinja je i nakon znakova od 4-7 dana bolesti. prvih Liječenje pojave jebezuspješno i osnovna za dapačezabranjeno, mjera suzbijanje jeubijanjeneškodljivo i zatim sa uklanjanje lešina, strogo kretanjaprometa svinjama. ograničenje Obavezno bolesti i samo veterinarskoj jeprijavljivanje sumnje pojavu vlasnike

svinja na

obavezu

tova

za

ili

to

ne

|

su

a

na

u

u

a

se

se

sa

sve

su

veoma

zaraze

u

a

sve

u

na

na

se

u

na

službi.

jeglavna preventivna mjera bolesti. i svih određenih cijepljenje pridržavanje mjera suzbijanje strogo bolesti i vi iz bilo do Ako dođe ste to a učinili, ipak kojih razloga pojave dobit Zakonom ćete odštetu vam koja štetu, zajamčena. pretrpite je Za

stočare

i osnovna

pravovremeno

zaštitno

za

165

greška učinjena Najveća sumnjive svinje i kriomice ili krišom meso koljete, prodajete prisilno prodajetespremate i znati da virus Treba trošite, poklanjate prodajete. zamrzivače, je postepeno Meso iz zamrzihladnoća i konzervira ga. dapačeprija otporan, dana infekciozno i može biti izvor vača druge prekogodinu ostaje naročito konzervira kostima srži. Na način Virus se koštanoj taj svinje. širiti iz vaših zamrzivača velike može svinjska kugagodinama udaljenosti. ističem da Zato i svinjska kuga najlakše prenosi otpacima ali isto tako živih bilo i nekontroliranim bolesnih svinja, transportom svinja, ili se nalaze tada da bolesne ili da su na oko inkubaciji, jošzdrave, bolest i mogu zaražene već su prenositi. li momentalno ili nema, treba Bez obzira ima pravovremeno kuge svinje bez obzira zaštiti porijeklo (zbog cijepljenjem, nabavljene svinje odmah među i ostalih zaraznih svinjske kuge bolesti)stavljat svoje svinje. ili želi bolesnih od Još nešto. Tko se svinjske kuge sumnjivih bolest, takav bilo bilo čini krivično i kao mesa djelo prodajom živih, njihovog riješiti, zakonski kažnjava. bila bi

da

ili na

bolesne

bolest

u

veoma

mu

za

zaraze

u

u

se

na

se

mesom

su

a

u

a

na

novo

ne

na

ovu

se

M.

W.

SVAKA KRAVA IMA OGRLICU orma

poNapretkom i prikladnijaprimjenu staje stočarstvu.

Mali kućni kompjuter i uvođenje manja omogućuje ka stočarska Pomoću gospodarstva. računala može togelektronskog hranidba krave svake programirati

elektronike

sve

ona

za

u

seos-

u

se

u

odnosu

obroke

na

O

koncentrata.

pisalinije da ponovo podsjetimo.

Prema količini mlijeka svakoj kravi količina koncenprogramira odnosno trata. U gospodarstvu nalazi automatski tar staje hranidbu koncentratima. uređaj Svaka krava ima ogrlicupločicom nalazi kojoj magnetizirani kravi. Prilikom dolaska krave automatski brojkojipripada uredaj toj hranidbu koncentratom dolazi do elektronike aktiviranja pločiuvjetovan krave nalazi automatskom ogrlici prijemnikom koji uređaju tome

već

smo

i

odmet

na

se

se

unu-

same

se

za

s

na

se

u

za

—

com

na

se

na

za

koncentratom.

hranidbu

kompjuteru potrebna kravu, jezapisana krava već dobila te koliko koncentrata toku dana. hraUređaj jeputa tog nidbu koncentrata da kod obroka svakog ispušta jednaprogramiran jetako, ku količinu koncentrata.

Obično koncentrata od po 0,5 Kada ta količina kg. je krava toku dana količinu koncentrata više ne automat pojela ispušta je krmivo.

Tako krava toku dana može onoliku količinu koncenpojesti koliko stočar komtrata prema proizvodnji mlijeka je njenoj programirao pjuteru. >

U

količina

koncentrata u

u

za

svaku

za

svu

u

samo

u

166

uređaj Zadra. kraj gospodarstvoBokanjcu Doznali

takav

da

smo

za

automatsku

posjeduje

krave

hranidbu

u

BJELOVARSKA

»BELPANA«

Z.M.

ZAGREBAČKOM NA

VELESAJMU održan

od

9. do

kojije velesajmu, »Zagrebačkom ovogodišnjem SOUR to poljo22. 9. 85. po »Belpana« je bjelovarska prviputjeizlagalai U SOUR učlanjene »Belpana« industrije trgovine. prehrambene privrede, radne ove organizacije« vafla iz i keksa tvornica 1. »Koestlin« Bjelovara, iz i 2. »5 Bjeproizvoda poljoprivrednih prerada promet proizvodnja, maj« lovara, iz »Sirela« oo Bjelovara, proizvoda mlječnih industrija moga iz Velikih »Zdenka« Zdenaca, proizvoda mlječnih industrija iz malo i veliko robom »Univerzal« Bjelovara, trgovina iz Severina. zadruga »Bilogora«poljoprivredna izložbenih od imala ovogodiprostora jedan najljepših »Belpana« je Posebno poprivuklo brojne je velesajmu«. »Zagrebačkom šnjemjesenjskom bio Tu dvorište. seosko izvrsno je gospodarsko podravsko postavljeno sjetioce stolovi i drvena bunar, drveni čupovi, g lineni klupe, kola, zaprežna pravi krovište »drže« zidani su lonci i dr. koji stupovi postavljeni Nadalje, prolaz izložbe. to »verande« a odnosno kuće hodnika izgled uljepšava Na

15.

a

su

—

—

—

—

na

—

—

na

uz

dobiti

mogli poljoprivrednici »Belpane« prostoru Pona području proizvodnje poljoprivredne razvoja programima obavjesti dravskoregije. Čestitke »Belpani«!

Bilogorske ZM Na

izložbenom

su

sve

o

167

ISPRAVAK CIJENE MLIJEKA U

»Službenom

SFRJ«, listopada objavljena je ka 1985. Tom Odlukom mlijeka godinu zaštitnoj cijeni povisuje cijena Ta Odluka 10,40 dinara 13,90 dinara. mlijeka povišenju mlijeka cijene 12.

1985.

SR snagu proizvođačima stupila listopada No, mljekare je već od 1. i 1985, Hrvatskoj povisilecijenu mlijeka proizvođačima listopada od 13,89 dinara iznos to To bilo skladu po masnoj jedinici. je prethodno zaštitnom razini iznosila 50.— objavljenom cijele Jugoslavije cijenom je dinara osnovi 1 litru masti.

Preračunato masnim prema mlijeka 3,6% jedinicama bio iznos od 13,89 dinara to Prema Odluci po je masnojjedinici. bila »Službenom listu br mlijeka kojaje zaštitnoj objavljena cijeni SFRJ«, 54/85. dužne donešenu su od 13,89 Mljekare ispraviti mlijeka prije cijenu i to od 12.10.1985.

Treba da to neznatno ci13,90 dinara upozoriti je povećanje 50.- dinara sada 3,6% masti to 50,04 dinara jenemlijeka jerprijašnjih je istu količinu masti mlječne (3,6%).

Proizvodačima i nadalje pripada odgovarajuća Republička premija mlijeko. listu

br.54

o

od

za

sa

Odlu-

1985.

11.

se

na

o

na

u

su

na

u

na

s

a

na

za

o

u

na

,

za

za

za

koji dijelu dobivaju litru masti: prema mlijeka cijenu jednu postotku

1. Proizvođači

vedenu

%

se

3,2

44,48

3,3

45,87

3,4

47,26

3,5

48,65 50,04

3,7

4,1

4,2

2. Proizvođači

niže

na-

masti

34

48,96

.

50,44

3,28

51,93

53,41

3,46

54,89

52,82

3,56

56,38

54,21

3,65

58,47

3,75

59,35

56,99

3,84

60,83

58,38

3,93

62,31

A "a

za

Republička premija 3,50 3,60

cijena

osnovna

3

3,3

47,48

brdskopodručja dobivaju jednu masti: prema cijenu postotku planinskog

navedenu

3,2

ukupno dinara

3,18

s

o

<XSA cVap——

s

44,48

45,87 47,26

litru

mlijeka

ukup dinara o ane 1

47,98 49,47

3,71

50,97

48,65 50,04

3,82

52,47

3,93

53,97

51,43

4,04

53,47

3,8

52,82

4,15

56,97

3,9

54,21

4,26

58,47

4,0

55,60

4,37

59,97

56,99

4,48

61,47

58,38

4,59

62,97

3,5 3,6

3,7

4,1

4,2

168

Hrvatske

Republička premija 3,00 3,09

55,60

4,0

>...

SR

3,37

51,43

13:8 3,9

<

nizinskom

cijena

osnovna

3,6

%

u

za

masti

niže

nalaze

.

smo.

NEPLODNOSTI Osnovni da

se

KRAVA MUZARA MOGU STOČARI

uslov

redovito

zdravu

za

svake

i kvalitetnu

rentabilno

u godine

DOPRINIJETI ISAMI

iskorištavanje krava

fiziološkim

telad. Pravilna

ciklusima

da

je

muzara

tele i donose

i redovita

su

na

plodne, žisvijet

reprodukcija je dakle što tele veoma i izdašnu važna, očekujemo pogotovo, mliječtok vezana Naravno da kojajeneposredno nost, pravilan reprodukcije. krava treba imati i sve kvalitete dobre krave muzare. i mliNjezina plodnost ovisne i su ječnost njenimpasminskimgenetskim nasljeđenim svojstvima od ali istovremeno io isroditelja, brojnim vanjskim činiocima, prvenstveno O hrani i načinu svake krave.

Plodnost eksploatacijepojedine je ovim faktorima naročito i krava posljednjim ovisna, najkvalitetnija jer korištenja može ishrane ili tada i zbognepodesne postati privremeno jalova trajno rentabilne i krava i ne može biti. muzara proizvodnje mlijekadržanja i zdrave krave i krave mogu poNaime, tjelesno potpuno rasplod sposobne stati povremeno ako ciklus ubrzan i pa i stalno neplodne, jereprodukcijski usklađeni a nisu ishranom pa se zbogtoga proizvodnja mlijeka povećana krave muzare iz ukloniti. najbolje moraju prijevremeno uzgoja O stoke svaki stočar treba sve više reprodukciji toga znati, jer uzgaja stoku. svoju Prema dr S.Rižnaru tome Junice prof. najosnovnijih podataka: spolredovito dobi od 8 do 14 Me(javlja sazrijevaju spolni ciklus) mjeseci. to nisu dozrele zrele su đutim, vrijeme još tjelesno junice Junice rasplod. od 16 do 24 odnosno kod težine od rasploddobi (eventualno 14) mjeseca, 360 Estrus krava i 14 do 36 sati. ciklus kg. (gonjenje) junica traje Spolni traje krava i 21 dan do dolazi 1 do 16 sati nakon (18— junica ovulacije goveda znakova prestanka vanjskih 25) gonjenja.

Najpovoljnije vrijeme osjemenjivaili 12 do 16 sati od estrusu Gravidpunom (pripust) nje je početka g onjenja. nost 280 do 290 dana. estrus 16 do 90 se za po traje Prvi porodujavlja dana, ovisno o toku te držak ondiciji produkciji dobi, puerperija, mlijeka uvjetima i ishrani krava. međubremeno 80 do nja Poželjno razdoblje (servisni period) je 100 dana.

Indeks ili osjemenjivanja pripusta (prosječan broj osjemenjivanja treba biti oko svakako od 2. Junice 1,5, gravidnih životinja) manji trebaju 3 otkako zrele koncipirati najkasnije mjeseca postale rasplod.

Prema krave tome osnovni normalnoj govedarskoj proizvodnji je u da svake dadu zdravo tele. plodnosti jet pogledu godine jedno Ako ciklus se ubrza iznad fizioloških krareprodukcije mogućnosti tijela servisni i a s time to će se štetno (skrati period), produživrijeme lakcije, odraziti to krava dobrim plodnost. njenudaljnu Pogotovo događa rasnim i osobinama ako naročito ako genetskim nepravilno hrane, međubremeno. skrati a što pravcu razdoblje hranjenje usmjeri postizanja veće Tada će izazvati s mliječnosti. r azdoblja pojava plodnosti, smanjenja i time i nerentabilnosti može padamliječnosti posljedične držanja krava, reći i Treba znati da visoku upropaštavanje najboljih grla. prehrana proizi dobre dou vodnjumlijeka odgovara cjelostiodržanje plodnosti.

Tijelo bre krave tako muzare i ishranu pri pojačanoj povećanoj useksploataciji što na i ne mjerenu povećanje izdašnije mliječnosti, koja odgovaratjelesnim i održava i se i naporima bremenitost, jednovrijeme odolijeva mliječnost ali štetu sve za plodnost, vlastitog tijela, jer potrebne sastojineizgradnju vu,

zara

u

krava

mu-

uz

za

o

o

muza-

ra

nema

za

sa

sam

evo

no

o

se

u

u

za

za

u

u

u

u

za

u

a

su

za

ve

za

u

uv-

se

na

se

u

se

sa

a

se

u

se

a

a

se

za

ne

za

uz

a

za

na

169

u tijelu,, prikupljenih svojih ploda teleta bio veći i razvitak tada crpe, mlijeka materije proizvodnju je»izlaz« hranom. unosi sa bitnih sadržina od »ulaza« Materije koježivotinja tijelo doulaze i deficitarne i tijelo ploda potrebne mlijekoizgradnju što bi se vlastitim morala bi krava pa tijelom, poseći svojim količini, voljnoj nastabrani automatski krave do došlo bi ali da ne i tijelo sloma, dogodilo; i a s time odnosno mliječplodnosti, smanjenu poremetnjiplodnosti, janjem može razviti i se kraće neplodnost koja Nastaje privremena vrijeme. nosti, za oblike bolesnih i razne može organa reprodukpoprimiti stanja trajnu, vlastitih

iz

uzima

rezervi

a

kada

se

i ove

is-

za

za

u

u

ne

su

za

za

se

u

na

a

u

ciju.

Šic raspravi svojoj nastupa, 2 1985.« stanica Veterinarska hrvatski krava simentalac, proizvodnja pasmine ili čak vlastiti život održati da života potpuno manje svoj pravilo jevažnije i nastalim novih nevažno prilinepovoljnim uvjetima potomaka stvaranje kako

Tada

to slikovito

kaže

R.

»Plodnost

u

i

a

u

kama.

gonjenja telenja, dugim iskazuje stanje pa novog jajašca, sazrijevanjem takvom nepotpunim ciklusima, spolnim nepravilnim stakrave Ako u se nakon više krave osjemenjivanja. puta pregone čak zamućenu nalazimo pa i gone, i prirjeđu s luz, pregleda prilikom nju ili Povećan ili tračaka pripusta, krpica. jebrojosjemenjivanja mjesamabijelih tvabolest zabređati. nisu izmjene Smanjenaplodnost je jerplotkinjeTa stanju to zarazkako bolest ri nastaju tek odjednom, naglo, nastaje organizmu. će bolest ili slično. To bolesti pokazati koja je probave poremetnje može Do hranidbenih nakon prilika.njenepojave nepovoljnih duljeg trajanja odrekoličinskom i ovisi ili a kraće manjku vrijednosti dulje vrijeme, proteći život i tvari đenih razmnožavanje. neophodnih danekoliko ni možemo ili Poremećenu izliječiti smanjenuplodnost toradi izdanim bolesti. možemo što kao i organizma Popunjavanje druge do nekoliko također dulje. vrijeme, tjedana ga uzmanjkalim sadržajima traje tih tvari ovisno o količini organizmu. manjka mekoliko mjeseci, fiziološkim složenim veoma zbivanjitemeljena mlijeka je Proizvodnja to rada od ipak u tijelu je najkompliciranijeg stroja, složenijim krave, uočiti može složenosti stočar dobar i proces usprkos kojeg jednostavan i po potrebi utjecati.

Takovo

izostankom

se

iza

prvog

se

sa

u

ne

u

se

ne

o

za

za

ne

na.

u

na

a

ma

a

sve

M.

PROGRAM

RAZVOJA GOVEDARSTVA DO 2000 GODINE

W.

U SR HRVATSKOJ

zanimljivim knjiga zanimljiva je srpnju i »Prodo 2000 SR slovom: godine« govedarstva Hrvatskoj razvoja »Program od 1986. do 1990.

SR Izdavač gram godine.

Hrvatskoj krumpira proizvodnje a i šumarstvo komitet SR.Hrvatske poljoprivredu knjige jeRepublički i šumarstvo i komiteta su poljoprivredu Republičkog pisali jestručnjaci o SR Hrvatske i program za Poslovna proiz(za povrćecvijeće zajednicavoće, krumpira). vodnji U

1985.

izašla

iz tiska

S

vrlo

vrlo

na-

u

u

na-

za

za

170

poglavlja. govedarstva Programrazvoja i naslov: »Osvrt ima dosadašnja kretanja postignuti stupanj poglavlje SR do 2000 godine području govedarstva »Razvoj drugopoglavlje: voja«, aktivnosti i ekonomske i treće Hrvatske« druge politike »Mjere poglavlje: SR dugoročne projekcije govedarstva Hrvatskoj«. ostvarivanje razvoja zadatak isizmeđu Polazna osnova ovog programačini, ostalog, temeljni ekonomske kazan agraru: programu značajno stabilizacije dugoročnom Premda i kakvoću govedargovedarstvu. proizvodnje proizvodnju povećati SR Hrvatstvo proizvodnjepodručju ukupnepoljoprivredne vrijednosti daleko šiima 18% SFRJ razini ske sa 19%), govedarstvo približno sudjeluje što (na što i i to nego mlijeka zbogtoga govedarznačenje jeproizvodnja ratarske stvo uvjet intenzivne proizvodnje. postaje i intenzivno intenzivnu poljoprivredu zemlje Evropeimaju Razvijene što vidosta Hrvatska iSR tom pogledu zaostaju Jugoslavija govedarstvo. di iz usporedbe: slijedeće nakon

obuhvaća

uvoda

Prvo

tri

raz-

na

na

za

u

u

u

u

na

u

mesa

re

uz

se

u

Tablica

1 ,

Država

goveda 20 nn& 1 ha aktivnog poljoprivrednika Broj

goveda 1 ha obradive površine

Broj

na

na

Njemačka V. Britanija Francuska Italija Mađarska Švedska

2,1

12,1

4,1

2,0 1,4 0,9

24,9

3,6

11,5 24

2,2 6,5

0,4

2,8

5,4

0,6

2,9

Jugoslavija

0,7

3,2

4,3 4,6

SR

0,6

2,3

4,6

SR

Hrvatska

:

A

broj zemlji našoj imaju 1 0,03 krave zemlje. i SR Hrvatske količinom Govedarska prikazana Jugoslavije proizvodnja također i 1 ha obradive po pokazemlje mlijeka goveđeg proizvedenog što to nižu nego drugimzemljama: proizvodnju je zuje Poljoprivredna ha obradive dobra

vrlo

u

mali

krava

i on

iznosi

na

mesa

u

Tablica

(put.

2.

Goveđe

Država

kg/ha 203 157

SR

Njemačka Britanija .V. Francuska Italija Mađarska Švedska Jugoslavija SR

Hrvatska

meso

.

Mlijeko litara/ha 3306 2284

99

1786

92

854

29

477

53

1163

43

550

48

630

ZM.

171

STOČARU

POSJET UZORNOM

Zagrebuorganiziralo mljekarskih je Udruženje i vrlo i suradnike u članove zanimljivo putovanjeBohinjKlagenfurt svoje nalazi selo i U blizini Mousburg njeKlagenfurta susjednoj Austriji.

Waltera stočare na blizini prouzornog Janga gospodarstvo usmjereno govoj od 30 ha približno površine kojih posjeduje Gospodarstvo mlijeka. izvodnju kukuruzom. trećina trećine livade i a su Cjelokupna pod pašnjacijedna dvije Staja govedaje proizvodnja je prehranugoveda. biljna usmjerena nalaze kreće.

U sredini stoka slobodno staje tipa« kojoj »otvorenog nalazi otvorene Na stoku ležišta se staje kojoj odmaraju. jednomkraju »Duovac« model izmuzište mljekouređajima mužnju»Alfanaši stočari vod koju posebnoj prostoriji jespojen hladnjakom mlijeko Laval«, »mljekarnik«. nazivaju radnika

Hrvatske

SR

u

za

u

se

u

za

za

za

u

a

za

s

se

za

s

Stočar

se

se

u

Walter

Jang

u

društvu

u

s

posjetiocima

ovog

uzornog

gospodarstva

U staji uređaj jepostavljen krava ima Svaka elektronski tratima s privjeogrlicu kojaje programirana. hranilište elektronsko »oko« krave.

Dolaskom nalazi skom broj kojoj količina koncenkrave te se određuje postupkom kompjutorskim pročita broj toku dana krava krmiva količina trata. Svaka pojede koje koncentriranog svaku stočar i prema se programu ubilježi kojeg registrira kompjutoru također krmiva. količina kravu prouređaj Taj koncentriranog dodijeljuje automatiziranu

za

krava

koncen-

na

se

na

hranidbu

u

za

u

se

izvodi

tvrtka

»Alfa-Laval«

i zove

se

»Alfa

Feed

II«.

ZM

172

MLIJEKA NA PODRUČJU

OTKUP

OPĆINE ZELINA

Zapodručju općine potrebe Mljakara viškove 1100 individualnih grebsvoje predaje prosječno proizvođača mlijeka. obuhvaćena Zelinski Zadružni KombiOtkupomje cijela općina Zelina, stoga nat 62 sela i na skoncentrirano 75 djeluje području zaseoka, kojima je birnih Od tih svega laktofrizirano 24 sabirna mlijeka. mjesta je zbog mjesta, velike ostatak terena usitnjenosti pokriven sakupljanjem je mlijeka kante, tada odvoze do koje koncentracijehlađenje, otpreme preradu RO »Dukat«.

Na

Zelina

RO

za

»Dukat«

OOUR

na

sa-

a

u

se

u

na

na

u

litara mli2,799.769 proteklom šestomjesečnom razdoblju otkupljeno je nasnoće od odnosno obračunski litar.

U 3,132.241 odjekaprosječne 3,58%m.m. isto nosu indeks količinarazdoblje protekle godine, prisutan je porasta što rezultirano krava muzara, otkupljenog mlijeka, je povećanjem broja našem nam RO području,čiju realizaciju jeomogućila »Dukat«, koja je davala kredite nabavu krava za te relativno niskim teladi i muzara, cijenama nedostatak sada se čiji svinja, još osjeća stočarskoj proizvodnji.

No unatoč nadamo svemu da ćemo ove od godine plan i spuniti otkupa litara 5,000.000 mlijeka.

U

na

u

ma na

a

u

se

Skender

VREMENSKE

Božica

PRILIKEU LISTOPADU

slabo listopad je suh, prvoj druge dvije topao, sunčan i dosta dana i mrazom hladan, maglom unutrašnjosti zemlje.

U žitorodnom I dekada bila oko 3'C treća oko kraju je iznad, 4,5%C Dana 25'C bilo 7, ispod prosječne. temperaturom preko (topli dani) ispod je O*C 4-5. Sunca bilo dosta malo i (hladni dani) je t rećini, prvoj drugoj bito trećoj.

Sušno i tokom nedosovog razdoblje produžilo cijelog ( osjetni mjeseca tatak oborina od trajeunutrašnjosti zemlje j oš početka s rpnja, srednje dalmatinskim otocima čak od Nešto malo kiše 2-3 početka t ravnja). palo je navrata većinom dok 5-10 mm, svega u listopadu (usjevernim krajevima je i više jugozapadnimprimorskim palo (30- mm/). i Sušno dobro došlo zriobu i berbu dijelom toplo vrijeme 80je kukuruza, i ali strane grožđa voća, je druge djelovalo nepovoljno stanje zemljišta, i i dr. nicanje oranje, pripremutla, sjetvu posijanog sjemena ječma pšenice U radilo berbi mjesecu suncokreta, soje, kukuruza, duhana, i dubokom repe, povrća, jabuka, grožđa, vađenjuprijevozu ječoranju, sjetvi dr. ma, pšenicei društvenom sektoru Uljanarepica jeposijanarujnu(na Slavoniji 12.672 Nikla dok bilo nešto Razha). je, j er je posijana je još vlage zemljištu. vila 4-5 ali Prskala buhača i Athalie listova, je pari nejednolična. je protiv colibri.

I

bio

trećini

u

sa

sunčan

i

a

s

u

u

za

a

za

s

a

u

a

u

oso-

se

u

a

na

u

u

za

s

na

ovom

se

na

u

u

na

u

se

Soja pobrani listopada.

Soja je podbaosjetnije dosta sušu. nećemo imati ni cila, jerje osjetljiva Ulja dovoljno godine.

Tlo duboko zasušilo i voda nisko je otvrdlo, podzemna spustila.

To je otežalo i tla kao i samu osobito jako oranje pripremu sjetvu, pšenice, sjetvu kod nisu ništa seljaka koji svojommehanizacijom mogli napraviti oranju i suncokret

do

su

sredine

na

ove

a

se

za

sa

u

173

prosječno jesijao sjetvu. pripremi ha.

4-5000 malo, što oko 2000 ha, kapacitetisjetvuda bi Agjer njegovi jejako nekoliko baga morali pooranog puta zemljišta preko prelaziti regati Dvibilo Povremeno donekle rem problema gorivom. je pripremilisjetvu.

XI i 23/24.

15/16. kiše pomogle nicanju sjemena, unutrašnjosti lagane je I dekade sredinom kiša Nešto i ali koja studenoga, padala je oranju. i jača ubrzati bi te će mogla sjetva sjemena, posijanog pomoćioranju nicanju SRH Do budu vremenske ukoliko studenoga početka pogodovale. prilike joj sektora oba ha oko 158.000 bilo (na proizvodnje (51%) pšenice posijano je ha 61.000 i individualnom 75% i društvenom preko Baranji 39%);Slavoniji ha oko SFRJ individualnom ha i 23.400 društvenom (38%); 500.000 79%) (ili oko (ili 35%). izvozila ali iz tla, vadila teško polja. lagano suhog Šećernarepa ostalo u tlu. Vremenske dosta lomio, te pogodovale prilike je Korijen joj Do kod šećera i ovog kraja mjeseca grožea). postotku (kao digestije povećanju tkretao 85%. oko bilo oko46,2 prirod Prosječni j oj povadeno Slavoniji je iskorisi oko Županja /ha, 15,85%), Osijek 1 6,99%, ( PIK Belje 16,2% digestija oko tivost 13,2%. joj je iz kukuruza, i zriobi Vremenske vlage prilikepogodovale čuvatigubitku i neće kvariti, čardacima lakše će i berbi pa prijevozu, njegovoj visoko kao kukuruza Dio uštediti će prekrupio gorivu. sušenje kastoke. silirao i 33-38% vlažno nedovoljnih Zbog prehranu vlage) (s SlavoDo berbi. do dolazilo sušara s tudenoga početka zastoja je paciteta i 69% oko sektoru društvenom obrano bilo ga i privatnom je Baranji niji društveiznosio tona.

250.000 i 75% prirod je Prosječni preko otkupljeno tada obrabilo do U SRH t/ha. individualnom i 6,1 ga t/ha sektoru 7,78 je iznosio mu 7,1 73% i individualnom 86% no prirod je društvenom), (88% do tada bilo SFRJ U individualnom. pot/ha ga društvenom t/ha i 4,2 je sektoru. i 75% društvenom 70% brano privatnomni formirao dio dobar Povrće glavice. kupusa nije podbacilo; je kao slab bio lucerne. četvrti otkos Kosio košnje poslije je Njezin porast trava. i porast vrlo niskih od također Voće i stradanja (zbogsuše, podbacili grožđe voćavremenskih zimi, nepovoljnih cvatnje prilika vrijeme temperatura ka). blizu 60.000 do sada sektoru društvenom jeobavljeno Dubokogoranja i ha oko 20.000 i ha Baranji.

Slavoniji (52%)privatnom šumi ovom i Suho mjesecu pogodovalo je toplo vrijeme Dalmaciji i šuma otvorenog 942 izbila X tamo VI 20.

Od 15. skim požara požarima. štete ogi 98 6 osoba stradalo materijalne ozlijeđeno, njimaje prostora; i veliki tamo Sada posao romne. pošumljavanju zgarišta čišćenju predstoji uništenih površina.

V. i osobito

sektor

Društveni

tla za

u

dnevno za

su

su

s

za

su

u

ne

se

u

na

na

u

u

na

s

se

se

su

se

se

u

a

a

zrna

su

a

se

na

se

za

se

u

se

za

zrno

u

u

na

mu

na

nom

a

na

na

na

na

na

na

se

su

u

u

na

u

u

u —

su

a

u

na

174

su

POLJOPRIVREDNI

Izvještajsa

RJ

STOČARSKI

junica simentalske godine

pasmine

HRVATSKE

CENTAR

rasplodnih

sajma

CENTAR

Velikoj Gorici

22.

10.

1985.

Prigojni br. junice

Težina

Čumpek V. Gorica Brigljević Josip, Davutović Slavko, D. Podotočje Mužić Josip, D. Podotočje

10788

595/II

280.050

10777

610/Ila

291.900

10751

640/I

309.600

10757

625/Ila

297.750

Mijo, Kurilovac Filipović Mato, Lazina Malec Josip, Lazina

10872

490/11

239.100

10771

625/11

291.750

10769

625/II

291.750

Red.

Ime

uzgajivača

i prezime

Stjepan, Bapče

Robić

Lom.

klasa

i

Cijena

Đavor

Mato,

Lazina

10674

545/11

260.550

Horvat

Josip, Lazina

10742

575/Ila

278.250

10886

555/Ila

270.450

10853

480/11

235.200

10802

615/IIla

284.850

10607

590/Ila

284.100

10754

564/llla

273.960

10829

605/Ila

289.950

10828

590/II

278.100

10795

570/I

282.300

9352

505/11

244.950

8215

605/II

283.950

8219

515/II

248.850

Vinko, G. Podotočje Paljević Slavko, Staro Čiće Plodinec Nikola, Staro Čiće

8232

530/11

254.700

8194

525/11

252.750

8195

506/Ila

251.340

Paljević Franjo, Staro Čiće Perečinec Stjepan, G. Podotočje Fab. Fabijančić Imbro, Kuće Fab. Fabijančić Imbro, Kuće Č. Poljana Mareković

3317

605/11

283.950

8233

555/II

264.450

8198

535/II

256.650

8197

560/II

266.400

3295

525/Ila

258.750

3230

557/11

265.230

3270

565/Ila

274.350

3330

622/II

290.580

3287

555/1

276.450

8168

674/Ila

316.860

8199

595/Ila

286.050

3301

590/Ila

284.100

8212

500/Ila

249.000

10789

490/Ila

245.100

9507

600/IlIa

288.000

9824

645/II

299.550

10841

565/11

268.350

Kunić

Ivan, Obrezina Stepančić Ivan, Ribnica Stepančić Ivan, Ribnica Porkolabić Mato, Novo Novo

Čiće Čiće

Stjepan, Bogdan Stjepan, Jagodno Bogdan Stjepan, Jagodno Marčec

Jagodno

Milanščak

Mara,

Hajsan

Stjepan, Drnek

Perečinec Peternac

G.

Josip, Podotočje Josip, G. Podotočje

Kosović

Čehovec Perenski Janković

Šestok

Stjepan, Č.

Stjepan, Poljana Alojz, Ribnica

Ivan, Č. Poljana Ivan, Č. Poljana

Pukanić

Hrv. Franjo, Kuće Pukanić Hrv. Franjo, Kuće Pucaković Vatr.

Stjepan, Kuće G. Podotočje Perečinec Brigljević Juraj, V. Gorica Vrban Stjepan, Čret

Josip,

Kovačić

Stjepan, Stjepan, Podotočje G.

Benčić

Franjo, Strmec

6224

530/11

254.700

Đuran

Strmec

610/Ila

291.900

Benčić

Stjepan, Franjo, Strmec

6204 6225

535/11

256.650

Đuran

Stjepan, Strmec

6215

630/II

293.700

Slavko, Strmec Volčanšek Ivan, Strmec:

6283

604/Ila

289.560

6140

525/11

252.750

Nikola,

6269

550/Ila

268.500

8204

550/II

262.500

10793

570/Ila

276.300

10599

630/Ila

299.700

9424

510/Ila

252.900

Mihica

Vrbovo

Sofić

Antolić

Sever

51.

u

SELEKCIJSKI

Lekneno

Franjo, Rakitovac Peteranac Mato, D. Podotočje Grgar Mato, N. Čiće Bogdan Stjepan, Bukevje

Mr

Bolić

Milan

175

ŽUTICA

ZARAZNA

PRLJAVIH RUKU

BOLEST

—

povremeno oboljeopažajuučestalija populaciji našoj karakteristika osnovnih nekih od zarazne žutice, dobro jepodsjetiti nja i inžutica naziva Zarazna bolesti i opasne još jetre. neugodne potencijalno vrste: Poznate virus.

Uzročnik fekciozni dvije njegove oboljenja je hepatitis. načinu međusobno ali bolest virusa po A iB. Oba razlikuju jetre, izazivaju mladih većinom bolest Virus A izaziva i dužini inkubacije. prenošenja B Virus ili vodom. hranom od ba. Prenosi čovjeka čovjekazagađenom krvi nedovolili transfuzije davanjainjekcija, prenosi prekokože,prilikom krvi kliconoša. ili sterilnim iglama davanja jno različido od to vrijeme infekcije prvihsimptomabolesti, Inkubacija,jest oko dana, virusa to Kod virusa. dva kod ta A jerazdoblje mjesec spomenuta je biti čak i šest B može virusa kod mjeseci. ima klonuo oslabio mučninu, da bolesnik U je, apetit, osjeti je početku i poveNeki i luka bolove žali ponekadpovraća. imaju ispred rebrenog uoči dana nekoliko žutica, koja Nakon ćanu javlja najprije temperaturu. tamnožuta.

Mokraća koži. i po postaje čitavoj bjeloočnicama,kasnije vrlo žutica zarazna i razvitku Po svom čudljije djelovanju organizam, tok i dobar ima većini Iako bolest. ipaku rijetishod, povoljan slučajeva bolesnik kad naročito kim liječničkih pridržava uputa, slučajevima, ili danas smrtonosnu cirozu teško može bolest oboljenje pretvoriti žutu atrofiju jetre. veća žutice zarazne gdje higijenkrajevima je izbijanja Vjerojatnost bolešću S pravom niži. kultura i zdrastvena ski standard prljavih je bude teško neka izvor stolica da ku. S obzirom zaraze, poduglavni je i ruku osobito našu čavati jela poslije prije pranje djecuosnovnojhigijeni, ili kanalizacivodovoda bez buknu nužde. naseljima higijenskog Epidemije S

da

obzirom

u

se

ove

se

se

su

se

oso-

u

na

se

se

a

mu

na

se

se

se

a

na

na

u

va

u

se

ova

ne

se

a

su

u

ru-

zovu nam

ne

u

je.

Posebnu

Žuticaje ležanje mirovanje. bezuvjetno kojazahtijeva biti da masnoće Osnovno ishrani. obratiti ograničemoraju je pažnjuvalja Hrana masnoće i to nim maslo). (ulje, biljne količinama, isključivo vitamina te dosta B, C, i od A, bjelančevina, uglavnom ugljikohidrata sastojati alkohol. i K. Potrebno jepotpunoisključiti kod rizik da mogu oboljenja pomoći smanji gamaInjekcije neki i B. virusom izložene onih osoba A specifični Nažalost, infekciji koje globulina ne lijek jošuvijek postoji. i stekne da nekoliko treba obično Bolesniku tjedana potpunooporavi kondiciju. prijašnju Vaš liječnik i

bolest

u

se

mora

se

su

|

se

..M!'_'"'"'"rnarararareaaea === _|\|]|]_]|]|]'_:|'_|\; —l—_''.':*.:*:*:* Jelenić, dipl inž, Pavljak, dipL inž, Erhatić, dipl Šime Dapo, dipl Majić Josip Ljubešić, dipl inž, <_;,. dipl. vet,

Nada

i

odgovorni urednik:

Tehnički

i izdavač:

Vlasnik

Mjesečna Tisak:

176

SOUR

pretplata

urednik:

Vera

Volarić,

Udruženje za

»Vjesniks

Zlatko

—

Mašek,

dipl

OOUR

dipL

SRH.

Uprava

i ustanove

25,00

radnika

organizacije TM.

vet.

inž.

mljekarskih

privredne

Kolak,

inž, Tomislav

Berislav

dr

inž,

Glavni

Petar

Zlatko

Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

Zagreb,

proizvođače

Ilica

31111,

mlijeka

tel. 424-420

2000

dinara

o. te

le a

<

Fa . a