Mljekarski list 12-1985

GOD. XXII

ZAGREB seanore .

Gospodarstvo

Đure

sra

Rudana

pini

a

ra eta

poda

iz G. Taborišta

a

| 1985.

PROSINAC

>

“ e

pe

predaje

dnevno

green

30—70

oo

ooo

oteo.

litara

oalj

mlijeka

POKUPLJA

U BREGOVIMA

gdje G lina, općine dijela zapadnog predjelima sjeverno Gorica Taboselo se i Velika Glina Gornje smjestilo općine Kupa dijeli rijeka U

tamo

brdovitim

rište.

»Vezadruge pomoć seljaka godina, Pošto mlikrenulo se otkup Gorica« je mlijeka. lika otkupom organiziranim litre oko prve obali Pokupskog, već Kupe lijevoj organiziran jeka ranije šezdesetih

Sredinom

i uz

aktivnošću

s

na

Prrnj a :&

Sabirač

mlijeka

BE

KR.

po oem e

TEjoi :

oću

ds

Slavko

Mužar

u

o

paireeAK

ea

s

G. Taborištu

prnjoe

i okolnim

selima

ka-

prekoKupe predavane Pokupskom mlijeka teškom tom Među mion prve poslu, kojijezahtijevao pionire Mljekare. svakako i spada mnogo truda, ustrajnosti strpljenja, materijalnih ulaganja, i selima okolnim G. Taborište s Mužar Slavko sabirač-vozar obitelji.

Danas, RO Solna V. i Išeki D. zaseocima: Mljekari predaje Gledići,Taborište, Golinja, sabiračakući U dnevno. litara 1700 »Dukat« 800 novosagrađenoj mlijeka laktofriza tri sabiralište uređeno Mužara Slavka -vozara smješteno jelijepo svakodoko 130 litara. U 1500 koji proizvođača, otkupjeuključeno kapaciteta ili laktofrize donose svog kiši i po suncu, sačekuju mlijeko snijegu kamion. da bi vozara mlijeko predali i okolne Doline ih smo brežulu upravo mlijeka. predaje vrijeme Posjetili tim smetalo ali to nije Snijeg pokrivač. jepadao, snježni jkeprekrio jebijeli Jakšić bila Maca vozara. da koja Tu je čekaju ljudima promrzli vrijednim Pavao i Dušan Barica i 20 litara pa Mraović, dnevno, Veljko mlijeka predaje Išek. i Stevo Slavko Milan, Pajo, Vlado, Nevenka, Marica, Jakšić, G. TaĐuro robni svakako Među proizvođač Rudan, najpoznatiji je njima Dnevno i2 štali hfani 11 krava borište 75, Mljekari predaje junice. koji svojoj vlastite 15 litara »Dukat« 30—70 Šestočlana obrađuje jutara obitelj mlijeka. obale

s desne

vožene

i

su

na

u

na

s

—

s

u

nevno

na

mu

.

'

u

178

soda

s.

ar osin

Boa

E

sostube

š

s

unedo dao

e

kodGornjeg Taborišta

va:

a

Golinje, Gornj kod

pruža zemlje. gospodarstvu najveću p omoć i Saboru SRH. Stojan, koji je zastupnik U radu

na

mu

u

pored

ostalih

sin

179

zemlje, vrijedni jutara još sabiralištu dnevno.

U samom 25 litara te bređe mlijeka junice,predanih Taborište Nadu reli smo 113, ženu koja Gornje proizvođača Rožanković, 15—30 i 4 obradive od 8 uzdržava zemlje krave,predaje gospodarstvo jutara dnevno. litara mlijeka da od tih Rastali smo ljudiuvjerenju, pomalozaboravljevrijednih sutra.!? toliko ni od svih, jevjere njima bolje inž.

Zoran dipl.

Martić, Tu

Stevo

hvale

su

Išek

12

s

4 krave

obradive

i 2

sus-

sama

a

su

u

se

u

a

u

MUŽNJA »Alfa-Laval«

je mužnjiobjavio knjižicu stočarima To namijenjena skoj. jepoučnaknjižica Poučnu

o

Švedgrada teki kratkim jezgrovitim Tumba

iz

s

stom.

180

Slika

1. Postupak

Slika

2. Stoku

s

treba

životinjom treba redovito

hraniti

biti

primjeran,

i napajati:

blag

i stručan.

u

treba

posudu s crnim bolesnog vimena

mlijeka utvrditi upala že odmah žljezde. mliječne Mlijeko mljekaru.

Slika

no

mlazeve

3. Prve

izmusti

u

tako te biti upućesmije

dnom, ne

mo-

se

u

masažom Blagom ječnoj žlijezdi.Podražaj nervnim krave, te krvnim preko putem Slika

4.

lučenje mlijeka podražiti oksitocina uvjetuje lučenje hormona

kravu

vimena

putem

na

u

dolazi

srca

treba

do

u

mli-

mozgu

mliječne

žlijezde. oko

koš

Iv saa

Bus

>

Misi š

BI

ša

ž

zeče

šo igle

ka

bI Za#

ai

3

SI. 6

dio se

Mužnja

Slika

5.

Slika

6. Kod

treba

ručne

biti

gotovo

mužnje

prvo

jednaka

prirodnim

palcem i kažiprstom donji dio sise, a

se u

sisanja teleta.

pritiskom

zatvara

gornji

pritiscima'ostalih mlijeko

mlijeko potiskuje muzlicu.

i sisnog kanala istiskuje iz sisnog kanala

uvjetima

u

prstiju

SI. 7

Opisuje stvara

Slika

đajem

7.

postupak cjevovodu i muzilici

se

u

muzilicom

mužnje

se

mosferskog istiskivanja tlaka atmosferskog izmjenjivanja tlaka

dolazi

do

a.

Slika me

te ga

8. U

pripremi nakon pranja

mužnje suhom

strojem). normalnog i istiskivanja mlijeka

Posebnim (muznim urepodtlak, te izmjenom atpodtlaka i Pomoću mlijeka iz vimena. pulzatora dolazi do i podtlaka a time iz sisnog kana-

potrebno

krpom

je kao

i osušiti.

i kod

ručne

mužnje

temeljito oprati

vi181

»

Slika na.

9. Muzač

Kažiprstom

muzač

zahvat

pravilan usmjeruje sisu vimena

treba

naučiti

u

stavljanja gumenih otvor

muzačima da se izmuzivanje Slika 10. Upozorenje izmuzivanje mužnjom prstima iznad nego podu. sklopa prema vanjem muznog

sisa

vime-

sisaljke.

gumene

smije zaostalog mlijeka mlijeka postiže se

zaostalog

sisaljki

sise

na

ne

raditi

potiski-

SI. 11 Stočar

Slika Muzilica muzaćeg 11.

muzači

na

oprez

treba

dobro

stroja može ako

krava

prelijeva u se začepiti a stajama mužnja

muzilice

znati

princip rada prihvatiti količinu

ima

količinu

muzaćeg

stroja i njegove dijelove.

20 litara, te se upozoravaju

mlijeka mlijeka veću od 20 litara. Tada od

mlijeko iz što uvjetuje štete. Cjevovod za podtlak dijelove stroja, tj. u crpku za podtlak. U što olakšava i ubrzava u izmuzištu mužnju. Po-

cijevovod podtlak goleme može može ući i mlijeko osjetljive većim krava obavlja muzaći stoje i strojevi. Dva takova stroja pomusti mogu pokretni tu.

Slika

nju treba

182

12. Nakon

biti

za

u

se

mužnje

mlijeko treba

temeljito i opran

čist.

odmah

ohladiti

u

15 krava

se

u

jednom

Pribor

hladnjaku.

sa-

za

muž-

"|

=

J

DOBRO

JE ZNATI

održana

Skupština rujnuje Udruženja mljekarskih ske na sudionici dobili otisnut »O su SR kojoj izvještajposlovanju mljekara 1984.« a sastavio inž. U tom ga Hrvatskegodini dipl. jeMatejMarkeš, izvješobuhvaćen i SR za taju je otkupmlijeka Hrvatskojgodinu1984., kojeg objavljujemo.

U

radnika

SR

Hrvat-

u

u

Mljekare 1. »Belje« »IPK 2.

Osijek« »Pionir« 3. Županja »Zvečevo« SI. 4.

Društvenisektor

»Slavija« St. Petrovo

6.

»Dukat«

7.

»Sirela«

8.

»KIM«

9.

»Vindija« Varaždin

10.

»Zdenka«

11.

»Mljekara« »Puljanka«

12.

S.

Karlovac V. Zdenci

Rijeka Pula

15.

16.

»Mljekara

17.

Veterinarska

18.

»Plitvička

14.

19.

20.

Zadar

A.

Bohnec« stan.

jezera«

Ukupno

9,558.000 7,129.00023,950.000 19.567.000 4,383.00039,799.000 14,581.000 25,218.000 13,712.000 — 13,712.000 5,696.000 5,696.000 _ 102,499.000 4,509.000 97,990.00079,589.000 1,054.000 78,535.000 33,666.000 523.000 33,143.00027,747.000 5,167.000 22,580.000 48,592.000 929.000 47,663.00023,623.000 14,084.000 9,539.000 9,937.000 5,320.000 4,617.000 11,990.000 4,038.000 7,952.00015,146.000 13,595.000 1,551.000 3,045.000 2,045.000 2,400.000 2,400.000 1,205.000 1,205.000 1,835.000 1,835.000 1,020.000 1,020.000 podataka 461,138.000 92,925.000 368,21 3.000 -

Ludbreg

—

.

Koprivnica

Imotski

»Napredak« »Mljekara« Dubrovnik

—

—

—

nema

Ukupno

TAKMIČENJE U PROIZVODNJI KUKURUZA OPĆINI BJELOVAR

ZAVRŠENO

litara

_

Zagreb Bjelovar

»Mljekara« »Mljekara« Split »Dalbih« Split

13.

sektor

16,687.000

Požega

5.

Privatni

NA

Takmičenjeproizvodnji stabljike provede24 kluba na naprednih poljoprivrednika je općini Bjelovar.

Medu velik interes oblike za sve poljoprivrednim proizvođačima postoji kukuruza.

U obuhvaćeu ove takmičenjaproizvodnji procjeni prinosa godine od 650,5 iznosi 9,08 t/ha što na zrna ha, prosječan suhog jepovršina prinos Nedostatak oborina iznosio t/ha zrna. od 9,3 koji je jemanje prošlogodišnjeg i urod dio zrna a zrna, oplodnjenalijevanja smanjio jedan bjelovarvrijeme je ske bio zahvaćen te tom i uzrok na općine je tučom, je području manjih herna Proljetos, jednomdijelu gospodarstava prinosa. uspjela nije primjena bicida tako da kukuruz bio došla do . zakorovljen, godine je je izražaja Prvak kukuruza u zrna prednost dubokogoranja. proizvodnji suhog jesenjeg Tulić iz Mlinovca ostvario na Bjelovar općini Marijan koji je prosječan je priBc 592. U nos 11,7 t/ha na površini 10,0 ha sa hibridom takmičenju jesudjelovalo 276 U silaže ha 55,4 poljoprivrednika. proizvodnji stabljike procjenjeno je kod 46 silirane a poljoprivrednih proizvođača, prosječan koji prinos j e ostvaren zrna,

u

no

silaže

i

zrna

kukuruza

u

a

u

ona

a

ove

mase

iznosi

73,4 t/ha.

183

ib

hibrid

proizvođača je svojim zasijan Prvak Veličan iz Babotoka za silažu.

94,0 tFranjo prosječnim prinosom je /ha zelene 2,2 ha. površini kukuruza takmičeoblik treći i Kao najmlađi takmičenjaproizvodnji je ovakvom kukuruza.

Potreba silaže zrna kategorijom javinje proizvodnji kasne hibride dio što la se samo (FAO600), jer sije zato jedan proizvođača iz StaPrvak Milenko ili već suho zrno siliraju klip jeMargetić spremaju od 11,6 t/ha sa hibririh 3,5 ha prosječan Plavnica, koji prinos postigao je 18 od 23 dom OSSK 644. U takmičenju jesudjelovalotakmičara, površini iznosi 10,2 t/ha ha, prosječan prinos naročito oblicima takmičara u takmičenja pojedinim je porastu Broj da se i silaže što znači poljoprivrednici odlučuju klipa proizvodnji stabljike hrane stoku. ovakav način spremanja Iva inž.

Majhen, dipl. imala

Većina

oranicama

na

Bc

6667

sa

mase

na

u

za

u

ne

zrno.

na

na

zrna.

a

u

u

na

za

STRUČNO ZANIMLJIVO

PUTOVANJE

Karlovca, Požege, Beograda, Zagreba, Mljekarski stručnjaci iz autoi Križevaca su se Huma zajednički uputiliZagreba Bjelovara Sutli, i Laško. te Maribor, Gradec, Celje Putovanje Graz,Slovenj je busom, posjetili vrlo razini. ali zato bilo vrlo naporno, visokoj stručnoj štedljivo U Mariboru sudionici priredbu posjetili sajamsku stručnog putovanja Na »Mariborski »Mleko priredbi '85.«, kojujeuspješno organizirao sejem«. toj i iz SR iz SR sve su Mljekara »Belje« sudjelovalezajednički mljekare Slovenije Slavonske

iz

na

na

su

Suvremeni

184

analitički

aparat

za

mlijeka u Laboratoriju proizvođača u Grazu pretrage

za

analize

mlijeka

mljekari zlagača zemlje je izlagača te ske opreme strojevapoljoprivredu. odnosno Grazu bio 10.

Sutradan Mljekari predviđen posjet 1985.) je (16. »A. Paar« i tvornici koja proizproizvođača mlijeka Laboratorijupretrage tekućina elektronske vodi gustoće određivanje aparate jedina svijetu te medicini. i industriji, prehrambenoj kemijskoj veliki stručni bio proizvođača je mlijeka pretrage Laboratoriju Posjet analize pro12 U mlijeka Laboratorija postoje područnih Austriji doživljaj. da znači to a m ljekaTa služba pripada izvođača. samostalna, jepotpuno služba«. »neutralna i naziva Zato ni laboratorijska proizvođačima. te 4 Uzorci mjesečno, puta Laboratoriju dostavljaju proizvođača mlijeka antibiotici. zaostali i nečistoća količina masti, broj gruba bakterija, određuje utvrditi može mlijeka Suvremenim prema patvorenje potrebi aparatima No, trenutka utvrdi i kada policiji. slijedi prijava istog patvorenje vodom, desetak već dokazano Resla inž. godimlijeka prema nije patvorenje riječima Hrvatske

iz inozemstva.

12

te

iz naše

Bilo

za

u

za

u

za

na

za

za

ne

se

a

rama

se

se

se

se

na.

mlijeka proizvooblikuje cijena koji Zanimljivo je ovako: Tamo za dačima oblikuje cijena m lijeka kilogram jedan Austriji. osnovna 1. Proizvođačima koja jedankilogprvo mlijeka cijena pripada iznosi 1,6 S (šilinga).

S. 0,58 1% masti 2. Za dobivaju proizvođači mlijeka kilogramu se kakvoću koja 3. Za posebnapremija dodijeljuje higijenskoi S. Osim do S od biti 0,50 može 0,74 postoji toga mlijeka kilogram jedan tehnološku nečisto proizvedeno čano mlijeko koje je nadalje, mlijeko, kažnjavanje bilo doznati

na

se

način

se

u

za

ram

u

za

nov-

za

Proizvodnja

kosa

u

Tvornici

»Gorenje-Fecro«, Slovenj Gradec, tradiciju

koja ima

220

godišnju 185

od

bolesnih

krava

po kilogra(upala dr.) proizvođačimaodbija od 5 do 15 mu mlijeka groša. dana tvornicu »GoreTrećeg mljekarski putovanja stručnjaci posjetili Gradecu.

To naša tvornica već 220 njeSlovenj je kojoj poznata kose ne već i godina proizvode seljačke koje cijenjene našoj Fecro« z emlji inozemstvu.

Velika količina kosa izrađene od čelika izvoze koje najboljeg i inozemstvo. tvornici Nadalje, »Gorenjeproizvodioprema već nalaze prehrambenu industriju posebice hladnjaci mlijeko, koji Fecro« i seoskim sabiralištima brojnim stajama mlijeka.

U Gradecu sudionici Janeza Slovenj posjetili putovanja gospodarstvo te izložbeni salon automatizirano hraGamsa, uređaja mužnju, uređaj kontrolu količine i obilje krava, njenje mlijeka podoju drugih još podataka nazivom »Kodatron«. pod Stručno To prema nastavljeno putovanje je Celjskoj mljekari.jesuvremei tek kratko pogonu. građenamljekara je vrijeme Završetak bio Laškom to vrlo programa i stručnog je pozanimljivim »Pivovari Laško«. sjetom tamošnjoj Ovo stručno će svakom ostat sudioniku u trajnom putovanje sjećanju. vimena

i

se

su

:

u

u

su

u

se

samo

se

u

su

u

u

se

a

za

za

se

u

su

za

za

u

no

u

u

sa

ZM

JUBILARNA 500.

TELEVIZIJSKA EMISIJA RTZ Nedavno

500. televiziji nedjeljompodnemogligledati jubilarnu RT Tu »Poljoprivrednu Zagreb. jejubilarnu emisiju« uspješno emisiju pripremila i vodila urednica inž. Ružica Trauber. smo

na

u

bio urednikom dr Mariu toj 5 00emisiji je prof. prvim Svibenom.

To bio vrlo sa dane razgovor prve janom jetoj zanimljiv sjećanjem Bilo i kritike bi treprogram zagrebačke televizije. je riječi današnji koji bao više selu i približiti potrebama poljoprivrednika.

500-te bio program Nadalje, jubilarne Poljoprivredne emisije je usmjeren PIK i razgovore »Belje« stručnjacima našeg najvećeg tog poljoprivreddobra SR Sa oranica nog doHrvatskoj.nepreglednih poljoprivrednog tog bra i komiteta i šumarjavio je predsjednik Republičkog poljoprivredu stvo SR Hrvatske dr Strbašić. Pohvalio i radnike Marijan jestručnjake +Belja« Prvi

Ž

razgovor

s

na

na

na

se

sa

u

se

za

pogodinu koja godine proizvodnju uspješnu naših rezultate pona stiže stabilizacijskih zbogpoznatih ali, žalost, bolje i stočarstvu ratarstvu učinak teškoća jeslabiji. (ekonomski) gospodarski i RT U sudjelovali Zagreb Poljoprivrednoj emisiji jubilarnoj 500toj i iz naših te urednici pokrajina. republika drugih emisije toj iskrene čestitke RT I mi povodu Poljoprivrednoj emisiji Zagreb šaljemo 500-te jubilarne emisije.

za

ratarsku

vrlo

iz

i stočarsku

u

sve

u

su

u

ZM

NA KRAJU GODINE označujemo mjesecuprosincu broja»Mljekarskog vrlo brzo ustvrditi da Možemo i zime prohujamjeseci godine. kraj početak zaboravili Sada već selu. tako i onima onima kako u brojne gradu li, zimu ledenu i nedaće u stočarskoj nezapamćenu proizvodnji, sušu, ratarskoj U i mlijeku godini voćnjake. cijena vinograde ovoj promrzla b rojne kojaje troškovima stalnom prokoliko prema zakašnjenju jeputapovisivala, nekoda nakon uzrečica narodu U našem i mesa. je poznata mlijeka izvodnje stokravu nerodna. dolazi i liko rodnih godini lošoj Zbogtoga jedna godina Vrlo teško to veliki čari gubitak gospodarstvo. je jerje smijuprodavati nitko teletom kravu da dobru kravu znamo panabaviti novu noći« s »preko treba kravu ili teleta da od dočekati A želi metan ne dobijemo junice prodati. desetak dobrih godina. krave. drže stočara smo U kojima pregledali brojne staje ovojgodini Krave stoku. da stočari više ne timare Odmah prekrivesvoju zapazili stočari ti da bi bilo Dobro nisu starom ne balegom, mjesecima oprani. traži repovi svakodnevni ali stoku. Krava odmah svoj prodaju ježivotinjakoja svoju tako se red i prljavim Čistoća Mlijeko koje proizvodi brigu. jepolazdravlja! više šteti i mljekarskoj preradi upotrebu ljudsku v aljano n ije stajama bi bilo što ono mlijeko prema plaćati go Bolje jedinici. masnoj svojoj vrijedi svakom stočaru stoke čistoći prema nego prema Zbogtoga jedinici«. »masnoj i predoći bi nekoliko trebalo u staju mljekaru puta mlijeko proizvodi koji tko čistida krava i čistoću isprika prihvatljiva Nije junica. gledati staje, Izlaskom

lista«

12.

u

su

na

smo

u

ne-

no

se

u

u

za

ne

a

:

se

u

su

smo

u

ne-

u

za

za

nema

ti!

:

željom povećamo napisao mlijeka. proizvodnju boljšamo 1986. želi Vam, i Sretnu mlijekagodini proizvodnju uspješnu Ovih

nekoliko

redaka

sam

od

srca

i po-

da

i sa

u

Zlatko

Mašek

urednik

glavni lista« »Mljekarskog

187

STOČARI IZ ZELINE U OKOLICI MARIBORA

:

Zelinskog zadružnog mlijeka organizirali vlastitom trošku okolicu stručno Maribora i tamo posjetili svojem putovanje dva uzorna mlijeka. gospodarstvaproizvodnju Iz Zeline krenuli udobnim autobusom »Čazmatransa« proizvođači i Franza Ivana Kozara Bohovi Plečka u gospodarstvu gospodarstvu posjet Proizvođači

kombinata

su

o

u

za

u

su

u

selu

Rači.

krave

nalaze

jednom drugomgospodarstvu zatvorenoj staji krave slobodno kreću.

Za odmor krave ležišta veza, imajuograđena tj. stoku udobna slame i kravu, koja čista i jednu jerimajudovoljno hranidba Kada tih krava.

Zanimljivoststaja započinje pilovine. jehranjenje dolaze do silosa silažom krave hrane po želji položećeg koji je tj. krava kroz može rešetkama zatvoren strani koje glaprovući željeznim jednoj i kada koliTa su rešetkasta »vrata« prednja pomična željezna jepojedena metalnu rešetku krave silaže do čina same prema silaže, sloju kojeg guraju krave doći. Prema stočara Franza Plečka hrane mogu riječima ponuđenom site i vrlo kondicii silažom dan su dobroj noć,jasno manjimkoličinama, jer izmuzište obliku kosti« krave nalazi U »riblje kojem dojeujutji. staji U

i

se

bez

u

se

mo

sa-

su

za

za

same

se

na

vu.

se

u

ro

se

i navečer.

Stočari

188

u

u

se

iz Zeline

u

gospodarstvu

Ivana

Kozara

u

Bohovi,

kraj Maribora

vratili

ručka

kasnog

u

hotelu

se

su

“X

iz Zeline

Ptuju »Petovija« Stručni ovog veseli i program kućama organiziputovanja zadovoljni. i to vrlo iz Maribora »Mariborski uspješno. sejem« je ZM. Nakon

m

stočari

u

rao

po koe x

.

U SR

GOVEDA RASPLODNIH SAJMOVI ORGANIZIRANI HRVATSKOJ ZA 1986.GODINU po .

'

=

terena

PCH

Dogovorom selekcijskim utvrdio centar je KALENDAR simentalske goveda organiziranih sajmovarasplodnih 1986. za godinu. skoj = damast inije majkoo sa

:

službama

Red.

I —— 1.

2.

3.

4.

5.

br.

Dan

"KANA > Srijeda Utorak Utorak Srijeda Četvrtak

6.

Utorak

7.5

Utorak

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Datum

15.

1.1986.

18. 2. 1986.

11. 3. 1986.

12. 3. 1986.

27. 3. 1986.

22.

4. 1986.

6. 5. 1986.

selekcijski

Stočarski

pasmine u

Mjestoodržavanja ——————— kod Rovišće Bjelovara Gorica Velika Koprivnica kod Rovišće Bjelovara Čakovec Daruvar Gorica Velika

Utorak

2. 9. 1986.

Velika

Gorica

Srijeda Utorak

3. 9. 1986.

Rovišće

kod

23. 9. 1986.

Daruvar

Srijeda Srijeda Srijeda Četvrtak

4. 6. 1986.

25. 6. 1986.

26. 6. 1986.

24.

9. 1986.

'

Bjelovara Koprivnica kod Rovišće Bjelovara Čakovec kod

7.5.

Hrvat-

sajma

Rovišće

1986.

SR

Bjelovara

-

Koprivnica Čakovec

Srijeda 30. 10. 1986.

16. Četvrtak Gorica Velika 11.11.1986.

17.

Utorak kod Rovišće 12. 11. 1986.

Bjelovara 18.

Srijeda = 19. a i NJ 10 dana zakazanog počinje goveda r asplodnih Prodaja sajmovima centru Stočarskom se selekcijskom sati. Zainteresirani prijaviti trebaju kupci formirai O interesira. ih za dana ocjene 20 kriterijima koji unaprijed,sajam na žele. to ukoliko će biti sajmu upoznati kupci cijene nja Bolić Milan Mr 15.

:

na

u

189

SRČANI INFARKT '

Još dok je na vrijemepreispitajmo svoježivotnenavike Više

od

Amerikanaca

600.000

će

umrijet

godine srčanog Polovica od neće doći do bolnice. srčanih bolesti njih uspjeti Epidemiologija više kuca sve i na naša Ove vrata. će od bolesti srca i krvnih Jugodine, žila, više od 70.000 Više od 30 svih umrlih.

45 ingoslaviji umrijeti ljudi. posto posto valida rada ima neku od kardiovaskularnih Sve svemu dijagnoza. dovoljan da svatko od se malo zaustavi i životne navike. razlog preispita svoje što srčani infarkt?

Srce za rad treba krv i Prvo, je svoj dobija nju putem tzv. koronarnih krvnih žila. Kad da se zna ali snažni mali, taj m išić, koji n ije teži od 300 grama, dana 5 do 10 tona krvne onda mase, svakog pokreće je da mišića biti mora stalna i neometana. jasno opskrbatog krvlju Međutim, ako žile zahvatila koronarne te znači da došlo je ateroskleroza, je njima do mastima sličnih tvari, onda lumen sužen i taloženja njihov postaje priliv krvi određeni dio mišića S količinom krvi srčanog je nedovoljnom smanjen. može srce Koronarne se obično posao. obavljati svoj arterije postepeno međutim ako sitan krvi i čepljuju, ugrušak (tromb) naglo začepi d io, potpuno tako da krv više dolazi ne do onog arterije, uopće prolazi, odumiranja dijela mišića nema i dovoda to onda srčani insrčanog kojem cirkulacije kisika, je farkt ili srčani udar. Danas da i kod relativno mnogistručnjaci smatraju normalnih može desiti i tako biti dotok krvi. arterija (spazam) grč prekinut od

ove

infarkta.

u

u

nas

nam

a

u

u

ne

za-

u

se

Kako ga prepoznati? prilikom mirovanja, obično ili boli može širiti se stezanje osjećaj ispod grudnekosti, je koji lijevo Osim i ruku. često dolazi do rame a redovita ritma, ubrzanja srčanog toga je i tlaka. obično otežano se, pojavapadkrvnog Pacijent blijed, je diše, znoji miran i strah od smrti. srčani infarkt izražeje, prisutan Postoji je gdjenije klinička slika. tipična infarkta faktorima ovisi o raznim od Prognoza kojih veličina najvažniji j e infarkta i bolesnika akutnom umire napaoštećenja stupanj Najviše dva do četiri dana to bolesti. infarkta da boprva du, jest Poslije najvažnije je lesnik čim bolnicu. dospije prije infarkt da imao sreću i ostane svakako mora Čovjekkoji jeprebolio živ, životne navike.

On shvatiti da stvarno novi, preispitati svoje započinje život. drugi Srčani

se

udar

može

desiti i

a

često

iu

snu.

Prvi

znak

u

ne-

a

na

srca.

u

u

mora

Možemo Mi

danas

kako

liga spriječiti?

spriječiti aterosklerozu, pokušati kako rizičnih napredovanje odstranjenjem usporiti njezino faktora, koji koronarnom bolešću. to rizični faktori? u vezi sa su jeuočeno, Koji Najvažniji među krvni tlak i količina kolesterola su: njima pušenje, povišeni povišena krvi. Poznata zaštitna visoke ulogalipoproteina gustoće.

Prekomjernu je tjelesnu težinu također količinu hrane sadrži valja koja smanjiti, smanjiti ne

znamo

ali mi

možemo

su

u

a

190

mnogo Ve.

i streso-

izbjegavati jemogućevalja

napetosti

duševne

Ukoliko

masti. d

dokazi

i redo-

da

objavljuju ravnomjerna instručnoj kod kao na vita fizička ulogu »jogging« igraznačajnu aktivnost, primjer veoma farkta. predstvlja zanimanja«) »sjedećih (bolest kretanje Nedovoljno udružečlanova Među 1000 bolest suvremene i opasnu civilizacije. povišenu dr dobi od 40 do 90 veterana-trkača staze, iz 29 zemalja, godina, duge nja infarkta. ni našao Aaken Ernest van jedanslučaj srčanog nije naučiti već Svi oni su infarkt, moraju naprosto jednompretrpjeli koji fatalkada zaštite od ponovnog da tako udara, srčanog jepostotak živjeti rizika. veći. To znači daleko nih ishoda faktore izbjegavati ninaučimo i mi životu takovom da bilo bi mudro koji još Uostalom, bolest. tu smo opaku osjetili Vaš liječnik literaturi

U

češće

sve

se

u

na

se

se

se

OSJEĆAJ KRIVNJE osjećaj nepotreban ljudsko ponašanje koji proučavaju Stručnjaci način i da i čak izazvati može krivice mnoge predstavtaj patnje, tragedije životom. našim i od kojeupravljaju najsnažnijih emocija, jednu najčešćih lja tešku može izazvati Zaista, neopravdan, depresiju, krivnje osjećaj pretjeran izazvati životnu i društvene radost, aktivnosti, ugasiti poslovne paralizirati raznih može to oboljepsihosomatskih pridonijeti pojavi brige, opet strah, U ekstremnim seksualna umor, čovjek slučajevima frigidnost). (kronični nja može osobu odda se živi sa i suicidu. može krivnjom Nesposobnost pribjeći forme ili vesti u nesocijalnog ponašanja. delikvenciju druge narkomaniju, ljudsku predstavlja poželjnu osjećaj krivnje mjeri, Međutim, određenoj odnobilo učinili što smo da uočimo ono pogrešno, “emociju, jeromogućuje kodruštva norme bilo u odnosu na osobnu našu na uobičajene savjest, važnu na društva da živi ulogu).

Tako, prijemčovjek (svakako zahtjevi društvuigraju i nedoličsramotne neke japanskom smatraju radnje koje mjer, i završe ne, i koje, zapadne pripadnika samoubojstvom, zbogtogaponeki put krivice li osjećaj zabrinuti. da će i malo Međutim,prijeđe civilizacije jedva veliko onda kad to intenzivan, psihičko opterećepostaje mjeru, jest je ili ne, da li biti bi morao Čovjek opravdan osjećaj procijenitijetaj stanju nje. dotične osobe. kontroli izmakao i da li gledano, psihološki je, život i velikih malih niz mogu Čitav (otići zagorčati čovjeku krivnje osjećaja seksualne ne imati navečer ne odnose, predbračne zube, krevet, oprati sa imati vremena negdje masturbirati, djetetom, druženje svojim dovoljno bar da Svakako zlo želiti mislima duboko u svojim jedroditelji, drugome itd.). različitih dobrim nim krivnje osjećaja neopravdanih dijelom, kumujupojavi i i To čine čestim kod prekorimakažnjavanjem neodgovarajućim djece. svoje loših čina. tobože djece zbog i znati razlikovati krivnje. osjećaje opravdaneneopravdane valja Svakako, ako ste se povremeno imati trebate ne naljuosjećaj krivnje Tako, primjer, normalna i takva tili na poNije neizbježna. nekogakogavolite, jer jeljutnja ili sebe smatrati odmah trebno roditeljem, djetetom supružninesposobnim kontrolirati tu da li smo važno što kom.

Ono ljutnju. sposobni svoju jeste, je rodioko vaša možda odgovornost brigu ostarjelih Nadalje, primjer, je tvrde

da

na

a

u

u

u

u

su

se

u

veoma

u

u

a

za

.

na

na

za

191

telja manja ih svaki djeca

što ste

je pred postavili.

Roditelji, koji z ahtijevaju dan i stalnim posjećuju kojiinzistiraju drugim pažnjama, treba dati do da stavovi možda njihovi znanja neopravdani.

Djeca moraju i iz obaveze. posjećivati roditelje ljubavi, zbog pomagati držatina da može nikad umu ne doseći savršenstvo.

Valja čovjek Potpuno j e besmisleno sebe će u okrivljavatizboggrešaka poslu, jednostavno, jer, greške Ako ste učinili nešto što moralno ili etički podogadatijeljudski. je tu ako se grešno, prihvatite ispričajte možete, naprosto činjenicu, i spravite griješiti čin način i zaboraviti što ga pogrešni odgovarajući svoj nastojte prije.

Ponekad snažni duboko U ovakoosjećaji krivnje podsvijest. potisnuti vim će možda zatrebati i stručna kako bi čovslučajevima pomoć psihijatra, tih jekpostao svjestan osjećaja.

Vaš T3r% liječnik nego

sebe

vi

da

na

su

*

a

ne

se

na

su

u

zau

| USPJEŠNU

SRETNU

NOVU

1986. GODINU

pretplatnicimalista

—

proizvođačima mlijeka

—

i suradnicima zeli »Udruženjemljekarskih radnikaSR Hrvatske« iUredništvo»Mljekarskoglista«

mamma... Šime

Dapo, dipl. vet, Nada

Erhatić, dipl. inž, Zlatko

dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

urednik:

Vera

192

Majić

Berislav

Mašek,

Kolak,

dipl

vet

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

Mjesečna Tisak:

Zlatko

Jelenić, dipl. inž, Tomislav

Pavljak, dipl. inž, Petar

mljekarskih

pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —

organizacije TM,

SRH.

Uprava

i ustanove

25,00

radnika

Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

Zagreb, proizvođače

Ilica

31/III, teL

mlijeka

2000

424-420

dinara