GOD. XXll nr
> e
o
nae
get 900 EP ja
Po:
e
Pa
*
;
. POLJOPRIVREDNIKA NAPREDNIH ZBOROVANJE XVII »BJELOVAR :1985.« sudionika, prisustvu je Kapeli Bjelovara klubova članova takmičara poljopoljoprivrednika, naprednih proizvođača i rukovodioca i društveno općine privrednih političkih stručnjaka, privrednih 17. i poslovnih naučnih i poljoprivrednaprednih institucija zborovanje regije, nika općineBjelovar.ostalih i.Stevo Stanivuković predsjedprisustvovao Zborovanju jepored i selo SK.SSRNJ nik republika i vijeću delegat za:poljoprivredu u Sekcije vrtni opć i. < : SFRJ. Skupštine pokrajina 1968. kukuruza godine Prvotakmičenje proizvodnji je organizirano od 79,4, ha sa 5,13 sa pri prinosom prosječnim površina Rovišću 9.članova od takmičaru 45,2 i po od kod 106,2 dt/ha,, ukupnimprinosom prvaka 394, klubova na 24, dt/ha. Do takmičara jebroj današnjeg 17- porastao 149 takmičaru na ha 93,0 dt, po hektara na 632,10, po p rinos prinos broj tog kod '112,0 dt/ha. prvaka dt, prinos kukuruza zrno Pored biljt akmičara) (394 proizvodnji takmičenja'u proizvodnji organizirano takmičenje je nojproizvodnji 59 takmičara silažu kukuruza za — održano
kod
U
više
u
od
500
:
m
Ziocr
akt.
u
u
“5.
,
nosom
na
na
a
na
a
OSE
oIdkdt
gro
u
za
u
“
—
kukuruza
—
za
pšenice ječma
—
i zrno
silažu
'
—
takmičar
77
takmičara
2
takmičara takmičar
31
hrane
vakumirane
—
31
134
takmičara
mlijeka 14 takmičara prasadi 1984. kultura općipodručju godini najznačajnijih prinosi Prosječni tonama: iznosili Bjelovar kukuruz pšenica 5 t/ha 8,2 t/ha Društveni —
—
na
u
u
su
ne
Individualni
3,2 t/ha
47
t/ha
Takmičari
53
t/ha
93
t/ha
godini. takmičenja od 93 ha 632,10 394 Kukuruz dt/ha, prosječnim prinosom takmičara, od 4 ha dt/ha od 112,0 dt po 149 površini prinos 26. takmičaru,najveći kb. iz Nevinca Hanževački.Ivo postigao je silažni od 858,1 ha takmičara na 60,80 59 Kukuruz prosječni prinos od 27 na ili 832,7 dt/ha. dt po takmičaru prosječni prinos površini Najveći 15. Stanića iz Pero t/ha ha od 1.041,1 jeHanamajec postigao dt/ha 53,9 ha takmičara 87,55 77 Pšenica od prosječni prinos dt/ha od 80,1 Šnajder i 61,3 dt po takmičaru i najveći koji postigao j e prinos 49. Antun, “Kapela iz Mirko ha. 1,71 na 2 Ječam svega Hrgovljana Maljak proizvođača od 7,34 dt/ha. 1,14 ha prosječni prinos takmičara je postigao na 17,2 ha i prosječnim 20 travnjacima Sijeno prirodnim dt/ha od 145 takmičaru. dt 99 dt/ha i 115 od po Najveći prinos prinosom Veličan iz Babotoka. Franjo je postigao sa 10,8 ha,prosječni 11 takmičara travnjacima Sijeno zasijanim dt/ha. 144 potakmičaru 147 dt/ha iznosio po Najveći prinos je prinos 49. Nevinca Milan iz Marherina od vršini 19 ha od 143 dt/ha je postigao Rezultati
u
1984.
sa
—
na
a
uz
—
uz
na
—
—
na
na
—
na
—
a
18
na
702 «Mlijeko proizvođača krave, zaključeno je kod 134 3.565 sa kravi. po laktacije proizvođača kg mlijeka 4 25 krava sa veću od proizvođača postiglo je prosječnu proizvodnju 5.000 od 5.364 a 9 krava ili sa 48.275 kg mlijeka, najveći kg ukupno kg postigao Lalić Stevo iz Patkovca 72. je 28 takmičara 140 krava proizvođača postiglo prosječnu mlječje od 4.004 nost 4.986 dana 305 standardne kg laktacije. 35 186 krava od 3.518 proizvođača postiglo prosječnu mlječnost je 3.999 305 dana laktacije. kg 48 krava 252 od 3.009 proizvođača postiglo jeprosječnu mlječnost 3.493 dana 305 kg laktacije. 19 90 krava 2.512 2.933 proizvođača postiglo prosječnu mlječnost je dana 305 u kg mlijeka laktacije. Prasad 14 92 8,48 proizvođača krmače, prosječno odhranjeno je 6 krmača a sa iz 2 10,25 i p o 123 p o prasadi leglu, prasadi leglu prašćenja Vlahović iz Hrgovljana 214. othranjene prasadi, Franjo postigao je Svi takmičari rezultate koji postigli zadovoljavajuće primili diplošto ih fond i obradodjeljuje Samoupravni poljoprivredu protugradnu Isti fond 41 takmičara općineBjelovar. nagradio j e nagradnim putoneku od Više od 20 i vanjem susjednih zemalja. organizacija institucija učestvovalo fondu također pronagrada je koje dodijeljene najboljim izvođačima. AI Za učesnike učenici viših razreda škole zborovanja osmogodišnje Kapela izveli vrlo kulturno program, sadržajan umjetnički sekcija žena, savjet savez ručak. i mjesnezajednicesocijalističkiKapelapriredilizajednički Brlek inž. Stjepan dipl.
149
—
a
864
sa
i obrađeno
—
—
sa
—
u
—
sa
—
“'
u
—
sa
—
u
—
sa
—
—
<
sa
—
a
su
su
me
za
nu
sa
u
u
su
su
a
su
OPREZ »Mora
gnojiva
već
se u
paziti da
S MINERALNIM stoka
malim
količinama
ovako
upozorava
dolazi
ne
vrlo
do
opasna
GNOJIVIMA većina gnojiva, jerje i uzrokuje njenougi-
mineralnih stoku
za
nuće«.
Doslovce
stočare
inž. S. Pamić
odličnoj knjizi svojoj »Put do visokih Veterinarima to dobro poznato, prinosa poljoprivredi«. je i tu opasnost i trakođer stalno pa odgovornost upozoravaju. U utorak 27. 11. 1984. čast Dana pogo Republike predano probni je i pogon II Kutina INA Kutini. OD 1985. cjelini proPetrokemija god. izvodit će se 2 miliona tona mineralnih To godišnje postrojenja gnojiva. svih dušičnih i fosfornih akproizvodnju gnojiva koncentracije najviše tivne tvari. će biti mineralhranjive Proizvodnja dovoljna potrebe nim SRH. gnojivama Povremena nestašica mineralnih uskoro će biti nemila gnojiva prošlost i će se više danas. Bez nego savremena još upotrebljavati njihove primjene može više ni se zamisliti. će biti dakle sasvim poljoprivreda Primjena veća. sve uslovima biti uzrokom mogu sigurno Međutim, pod izvjesnim i tamo o otrovnosti i otrovanjaljudiživotinja, pogotovo gdje još njihovoj nema ni ni iskustva. Nestručnom uskladištedovoljno znanja manipulacijom, i i nemarnošću se mogu njem nepažljivom upotrebom otrovanja prouzročiti i i Može osobno se i biti i moralno i ljudi životinje. stradati, materijalno život i za i šteta nastalih stoci. odgovoran zdravlje drugihljudi tuđoj u
u
na
u
u
u
—
u
su
za
sa
za
sve
za
u
ne
ona
se
na
19
grubo kemijskom gnojiva zatim stati (vapnena) gnojiva, 4)kalcijeva 3)kalijeva, 2)fosforna, 1)dušična, tzv. To hraniva NPK više fosfor, kalij) mje(dušik, glavnih 5)gnojiva već prema kombinirana, šovita, namjeri kompleksna gnojiva,miješaju i U raznim mogu ukomponirati gnojiva omjerima. pojedina upotrebe više Danas zaštitu sredstva upododavati i mikroelementi bilja. tvornici trebi već kompleksnagnojiva. prigotovljena da bilo dušičnih iz naročito mineralna Neka grupe gnojiva, gnojiva, izrazito ili ili sami gnojivima, mješovitim kompleksnim upotrebljavaju smislu otrovna. užem nisu ili malo otrovi. Ipak, uopće Drugagnojiva mineralna reći da može mogu neki gnojiva praktično općenito otrovno štetno, odnosno okolnostima ili djelovati način, pod izvjesnim naravno pa i ljudi. životinja, organizam da dolaze češće razliku od mnogo u priliku otruju Životinje, ljudi, ih da ližu, dolaze često što zato mineralnim u priliku razmjerno gnojivima, način dođu to dodir. ili vrijedi Pogotovo njima koji d rugi pojedu, popiju naročito ih mineralna zbogčega životinje, okusa, slankastog gnojiva ili jedu, piju. pohlepnoližu, preživači mimineralnim da se Evo držanje 1.) gnojivima: otruju prilike životinje i pročesto to neralnih mjestima nepodesnim, improviziranim gnojiva otvonadstrešnicama, naročito sušama, štagljevima, štalama, storijama, tovilištima torovima, renim gdje životinje itd., stoku, ispustima šupama, lako hrana stočna će ili i otrovati, slobodan mogu gdje imaju mineralnimpristup ili njimazamijeniti;oranicama, gnojivima, zagaditi listoke na i svježe pognojenim napasivanje 2)Zadržavanje mineralnim vadama i gnojivima; pašnjacima voćmeđe naročito oranica, a Neuređena pašnjaka, livada, dvorišta, 3) ambalažom odbačenom presa i vrtova, uvijek kojoj je seoskih zagađenim njaka i. isto To mineralnih nešto ostalo vrijedi zagađivanjem gnojiva. otrovati kada i se i obala mogu i 4.) T ransport ribe:, kanala, potoka putova stoke neotako isto mineralnih zapregama, transport životinjskim gnojiva traktorskim kamionima, čišćenim kojima pretprikolicama vagonima, hodno prevozilo; umjetnognojivo nastor mineralnih Nestručna štala(prostirku) gnojiva upotreba 5) Tomasova drozga); (superfosfat, Poznastoke. ishranu mineralnih nekih Nestručna gnojiva upotreba 6.) uz opreza mineralna neka da.se mogu to mjere izvjesne (urea) gnojiva je stoci. hranu i upotrijebiti kako to i način uskladištiti treba Mineralna je mjestima gnojiva deklarirano, mineralna najbopo priloženim gnojiva pojedina uputama doći. može stoka ne do mineralnih tamo papirIspražnjene gnojiva gdje lje do bi došlo nate vreće, da plastične, prije najbolje jespaliti, trovanja, ' traktorkamione, i dobro eventualne ponovne Kola, oprati. isprati upotrebe, treba mineralno ske upotrebe, prije prevozilo gnojivo kojima prikolice eventualno dobro očistiti, stoke ili same hrane stočne naročito prevoženja zaštitili treba i bi Da pri i zdravlje životinja ljudi zdravlje temeljito oprati. i svemu mineralnih i pridržavati uputa gnojiva upotrebi manipulaciji iz naročito mineralnih uputama gnojiva, p ošiljci svakoj priloženih savjeta osvrnuli. ovom što kao stručnih npr. i napisu koju je knjiga M. W. Mineralna
sastavu
svom
prema
razvr-
se
mogu
u
su
sa
se
a
se
u
u
sve
su
za
u
se
su
u
u
su
na
sva
se
na
se
za
u
s
na
a
za
u
za
u
a
za
se
se
s
se
sa
u
sa
u
se
u
u
za
'
ma
za
Hi
za
na
na
a
za
a
ne
u
se
se
u
a
ova
20
na
smo
se
u
SKUPŠTINA U
Zadru
je
ZADRUŽNOG
SAVEZA
ZADAR
te siječnja Skupština Zadružnog regije. Pored radu rasprave učesnici o izvještaju proteklo razdoblje, programa raspravljali Prijedlogu »Agroindustrijskog razvoja komplekzadarske do 1990. regije razdoblje godine. Cd 46.383 ha obradivih individualni sektor ukupno površina raspolaže 43.282 ha ili sa oranica. Vrtovi vlasništvu individualnih 93,3% poljoprivrednika nalaze i livade 98%. Slična 94,4%, voćnjaci 88,3%, vinogradi 89,2% struktura i stočarstvu. jeposjedovna U od 7.062 vlasništvu individualnih govedarstvu grla poljoprivrednika nalazi čak od krava individualnih 78,3%. Nadalje, ukupnogbroja stajama nalazi Od 320.000 nesilica seoskim poljoprivrednika go83,8%. ukupno nalazi U seoskim nalazi više od spodarstvima 79,6%. gospodarstvima 187.000 koza i ovaca, grlakonja, svinja. stanovništvo od 1971. 171.921 stanovnika Ukupno godine poraslo je 1981. ili 177.950 U isto stanovništvo godini 3,5%. vrijeme p oljoprivredno ili 58.667 19.268 ili na dok aktivno smanjilo 34,1% 10,8% poljoprivredno stanovništvo 27.827 ili ili 7.947 Ostalo stanovništvo smanjilo 16,2% 4,5%. ili 85.427 ili 150.735 poraslo j e 49,7% 87,3%. Na stanovnika ha jednog dolazi regije obradive 0,26 površine, jednog 24 poljoprivrednog ha, jednogaktivnog poljoprivrednika 5,8%. Od 37.588 domaćinstava 22.014 dok 15.574 domaćinukupno imaju posjed, stava nisu posjednici.
održana
18.
saveza
o
su
saveza
za
o
sn.
za
u
se
sa
u
u
se
u
se
u
se
se
sa
u
na
se
sa
se
sa
na
sa
na
'
a
na
na
Sa
posjedom
do
ha
1
ima
domaćinstava
ili
47,38% od do 3,0 ha ima 1,1 ha 8.023 domaćinstava ili 36,44% od 3,1 ha do 50 ha ima 2.143 domaćinstava ili 97% od 5,1 ha do 8,0 ha ima 915 domaćinstva ili 4,15% više od 80 ha ima domaćinstava 513 ili 2,33% 5.600 traktora i 45 Poljoprivrednici posjeduju preko Prosječni kombajna. kultura 1984. niski indiviprinosi najznačajnijih godini n euporedivo dualnom sektoru odnosu društveni, Tako ha: po jepostignut prinos Individualni Društveni 3 4,5 pšenica 5,5 1,8 kukuruz 40 2,5 kupus krmno 9 12,5 bilje 15 9 grožde 10.429
u
u
mrkva
Polazeći
od
su
na
na
40
25
navedenih
i
itd.
činjenica ogromnih Zadružnim i oblicima sektoru, pred organizacijama drugim udruživanja, gdje “isti svim društveno faktorima pred postoje, političkim svakoga s ela, općine i kao veliki zadaci da sve regije cjeline, stoje postojeće organizacije poduzmu da se ti maksimalno odnosno da se takove orkapaciteti koriste, formiraju ih sada gdje ganizacije Nosioci 25 poljoprivrede, razvoja području r egije poljoprivrednih i ribarska četiri veterinarske i stanica, jedna zadruga, jedna poljoprivredna kao i RO »Danilo RO OOUR Štampalija«,»Maraska«, »Vinarija« Benkovac, rezervi
na
individualnom
—
nema.
na
su
21
—-———
--
-—
-
"2
>."
ra
RO
>»Plodine«, RO,+»Mljekara«, »Cenmar«, »Adria«, RO RO »Agroprodukt« Benkovac. »Mardešić«, Mesopromet«, banaproizvodnje putem poljoprivredne kreditiranje zemljišta, Uređenje kadrova i ka i kreditno-štednih poljoprivrednika obrazovanje organizacija, i školskih aktiva klubova zadruga poljoprivrednika, žena, naprednih putem i društveno svih stručnih biti će stalna organiziranosti briga drugihvidova i pojedinaca. organizacija političkih inž. Brlek dipl. Stjepan RO
RO
RO
kkađenostižržnih
STOKA
ciicr
SE:VRAĆA- NA: BRDSKE: PAŠNJAKE sooo
čet
OTROVNO
SVE"
PRIPAZITE NA
—
BILJE“. stočne
goveda mlijeka kukuruza cijenama cijena iz vreće« i »hrane hrane na koja proizvedene njivama; prvenstveno dobrim također »oplemenjivala« proizvodi 'oranicama, dovela dijelom stočarsku uvoznim proizvodnju devize! dijelovima'kupovanim je da zaboravilo i kao da strane se, S druge ignoriralo krizu! osjetnu ekonomska i da izraziti ipak'glavna biljožderi“ preživači, je goveda iz da kabaste, celulozom tome korist prekogoveda jeftine držanju goveda i tvorhrane biljni kukuruzovina, otpaci njiva biljne (paša, bogate sijeno, i hrane nica najkvaproizvodimo industrijskog bilja) za'ljudeprerađivanja kožu zatim i Živežne namirnice prerađevine, njihove mlijeko, litetnije to dobrim može koristi. niz preko goveda Dakle, dragocjenih drugih i bez oraničnih i' bez trošenja površina korištenja većeg dijelom p roizvesti do sada kao deviza. to; iako toga mnogo drugog, nije znalo, Samo; Golemi livade nikome nepopašnjaci ostajali desetljećima pusti, isplatilo: »otkoličine raznovrsnih neiskorišteni, ogromne košene, šitni uglovi površina i i meso, bi gnjilo je propada= koje“ govedapretvaralamlijeko "
Neuskladenost
i mesa
tržnih
sa
se
a
na
se
sa
za
su
se
u
nam
—
u
u
.
sa
meso
se
uz
sve
se
se
sve
su
u
Sat
*
O.
OTrANICI
VA
;
Zbogtoga brojgovedau'nasgodinamasmanjivao. Zahvaljujući stočarskim naročito našim brim krajevima najnaprednijim gospodarima, i kvalitet i veterinarima i goveda produktivnost agronomima, stručnjacima ali treba reći time račun pa sjetvenih površina, je krave podiglo, Teliće i stočna proizvodile iz koje poskupljivala. proizvodnja osjetno hranom »asfaltu« više se tovilo sa oranica, isključivo hranjene deuvežene i a plaćalo i kojunerentabilna dijelom njivama, »vreće«,proizvedene Tako i' mesa nemamo: vizamaj postala proizvodnja kojih je hrane učinio i stočne između je mlijeka preskupa: Disparitet cijena i i veću i li ovamo nezaposlenost svijetu inflaciju Pribrojimo svoje. Buto treba kidati se u začaranom vrtimo gdjegod je moguće. krugukojeg i dućnost stočarstva, pa tako proizvodkrupnoj govedarstva suvremenoj je i može i ali tražiti i tu treba stoku, goveda najbolja rješenja, nji usloto i držati pod prirodni svugdje gdje postoje uvjeti, uzgajati ostalom i svom da to i ekonomski vom proizvodnjom isplati poveže skladnu cjelinu. kraška naša to pobrdsko-bilo i trebaprvenstveno vrijediod Pogotovostočarstvo među ostati glavnim pamtivijeka dručjagdjeje planinska, više tvornice nizinski naši kao što granama, krajevi postaju privrednim bi trebali biti tvorovi i šećera industrijskog bilja, krajevi kukuruza, pšenice, naša danas i mesa. nice nas, privredna golema Uostalom, mlijeka i razvitak nosioce ekonomskoživota, potiče preduzeća, svim našeg električne Uz vidovima. le proizvođače struje privrede« gigante političkog i i naveliko pa patuljastih, privatnom propagiraomogućujeizgradnju nroizvedenu striprodavati koii do-
se
u
a
se
s
na
veoma
su
sa
na
sve
se
za
na
mesa
—
u
sve
nas
u
u
se
ovce
mora
naravno
za
sa
se
u
za
sve
se
u
uz
»ma-
u
—
u
se
vlasništvu
hidrocentrala
na
potocima
mogu
i društvenim
elektro-distrubuterima.
Slično
i da
nabra-
ju više. je rečeno stočarstvo. Golema i Pogotovo vrijedi jamo prostranstva stočarstvo leže tona stotine za na pogodna neiskorištena, propada hiljada raznih bi se iz i i i »otpadaka«kojih mogloproizvesti mlijeko zaposliti kućnom bi dobro i Uz tisuće na na pragu ljudi koji mogli živjeti. pristojno i intenzivnu stočnu nizinskim stočarska krupna također gazdinstva proizvodnju bi i tržište i kože. krajevima, proizvodili mlijeko, i osavremeniti Zato stočnu ponovno oživjeti proizvodnju nastoji širokim Pripodručjima Banije, Korduna, L ike, Gorskog Kotara, Hrvatskog Istre i razvitak Dalmacije, gdje golemi potencijali, njihov postoje morja, treba i potaćipomoći. stočarstva ta naravno savremena područja, Međutim, vraćanjem naići će načina i i poboljšanja držanjahranjenja, zapreke poteškoće treba misliti. To među ostalim će i otrovno na na koje bilje koje stoka, prije je ali i naići na i otrovati to bilje nenavikla, pašnjacima, pogotovo sijenu Otrovno što može biti kočnica i se. skoroj prošlosti pokazalo bilje, stočne ovim U proizvodnje povećanje područjima. biljkama mnogim lazi mnoštvo različitih tvari stoku biti otrovne i mogu kemijskih koje stoka naročito kraškim može češće i planinskim područjima njima i otrovati. Stoka ako tim odrasla ponekad doduše, krajevima je dobro i isto tako otrovno ga pojedino bilje izbjegava, paši poznajepažljivo ali ako i ga u sijenu pažljivo probire ostavlja, zbogpomanjkanja sasušenog je hrane da ga ili nalazi otrovno sitno prisiljena jede bilje sasjeckano pomihranom stoka će ga će to učiniti ješano drugom ipak Pogotovo pojesti. stoka takvim ako koja još biljem u poznala, posebno biljka još n ije je zelenom hranom. zelena, oskudijeva Naročito stoku otrovno otrovno po opasno zapobilje čije djelovanje je tek nakon od i tada i veći može otrovati se duljeg činje uzimanja broj goveda. i otrovnost otrovnih Jedna od takovih gobujadčija opasnih biljki je stočare veda stočarima dobro ni domaćim odvajkadadirektno koji nije poznata može Stoka raste. jedući b ujad krajevima bujad obilju gdje mokrekronične bolesti »krvavo danas da i otrovati, nastajanje jepoznato ima uzročnu bujadi. njegoveda« M. W. pravia/n sve
u
turizmu,
ne
za
meso
.
u
za
meso
na
se
samo
X
u
uz
se
na
na
u
se
u
za
na
na-
se
za
s
se
u
masovno
u
na
se
sa
se
sa
a
sa
'
vremena
za
u
se
u
a
vezu
,
“a.
;
O
sa
keCo
“5
vre
i,
PRAVILNA MUŽNJA
'—
niču 3
'VIŠEMLIJEKA!
naši stočari krava Brojni kao »nužno zlo smatraju gospodarmužnju i zato osnovna Naša stara stočarska stvu« pravila pa zanemaruju mužnje! narodna više uzrečica govori: »pravilna mužnja mlijeka«! Navodimonekoliko osnovnih pravila kojestočari morajuprimjeniti pri mužnjii'“/ u isto Posuric: krave dobaujutro a) 'sedoje i'navečer; mora biti nakon keke pribor mužnju opran čist, tj. temeljito za posljednjeg krož čit oja;"+hi?50 rena procijadiui vime i prijemužnjetreba'temeljito Cc) oprati krpom osušiti; trebaju' d) ruke'muzača' primjerno biti čiste:“!“ mlazeve prve ima e) crno treba'pomusti mlijeka u'malu posudicu koja dno tako pa znakovi mogu primjetiti prvi upale vimena; iz muzilice treba kroz čisto samo f)mlijeko procijediti cjedilo; nakon treba i g) mužnjemlijeko ohladiti; odmah nakon ohlađeno treba sabiralište h) mužnje mlijeko donijeti se .čuva hladioniku do isporuke u
i
—
ovaa
192,
rr
."
:
i.
.
Mimniznace
«Ć.
samo
(oce
se
u
u
mliekari.
u
kantica
mužnje gospodarstvu tako, kantica mliTreba da vodom. posudu pitkom paziti ulaska time do kantice se pa izbjegava mogućnost grla hlaobratiti stočari vode kanticu s trebaju mlijekom. Posebnupozornost sabiralištima i onim kojima mlijeko mlijeka preuzima đenju čuvanju ili navečer. mlijeka Najopasnijikvarenje jednokratno, tj. ujutro kada zimi ili od dani od zime ka prema naglozatopli. prelazni proljeću jeseni dana obično stočare iznenadi vremena hladnijih Naglapromjena jer i od niti hladi nakon večernjeg mlijeko jutarnjeg odvaja mlijeko mužnje donose sabiralište kvari kod onih stočara koji Mlijeko posebice podoja. dan! svaki drugi mlijeko Mlijeko uroni mlijekom uroni jekom se
nakon u
da
hladi
u
se
s
se
s
s
samo
u
u
u
se
su
za
samo
za
se
se
ne
u
se
ZM.
KAKO
TROŠIMO
SJEMENSKU
PŠENICU
zanimljive veljače objavio je »Večernji Zagrebački Fakulteta dr poljoprivredprofesora redovitog prof. Franje Satovića, podatke i nih znanosti Zagrebu, potrošnji sjemenapšenice Engleskoj ostvaruvelikim Medu najviše prinose pšenice evropskim proizvođačima 2 imala od 64 dt/ha 1983. U približno puta je prinosom jeEngleska.godini uvela da Treba od veću prva proizvodnju Jugoslavije. upozoriti jeEngleska Odnos i redomičnu poljoprivredna istraživanja. pšeEvropi sjetvupočela ovakav: bio i količine nice sjemena je Engleskoj list« od
u
vrlo
1985.
u
o
sa
u
u
24
9. i 10.
u
nas.
—
—
—
—
—
predrimsko 17. stoljeću 18. stoljeću 19. stoljeću 1983. godini doba
4:1
u
8:1
U
12:1
U
25:1
u
40:1
Prinos
pšenice povećanje Engleskojrazdoblju godine 1983. od 24 dt/ha 64 dt/ha. To znači da uspjeli stručnjaci povećati prinos 1 dt/ha po pšenice godišnje. Naša dobra troše 2 puta više poljoprivredna Slavoniji pšenice sjemena Dok po hektaru nego u Englezi. Engleskoj potrošnja sjemena pšesjetvi nice kreće količini od 160 našim dobrima u se kg/hadotle poljoprivrednim čak 310/ha. Slavonije potroši i Zanimljiv jepodatak klijavosti pšenice Engleskoj. Sadašnja poljska iznosi 60 do 65%! To navodi da klijavost sjemenapšenice podatak stručne službe nisu odnosu tu lošu uspjele poboljšati sjeme poljsku mehanizaklijavost, kojajeipakuvjetovana oštećenjima neprimjetnim više i većih brzina rada transžetvi, zbog cijom, postupaka doradi, strojeva ta portu, uskladištenju može ne i sjetvi. No, mehanizacije primjena izbjeći i zato treba novih sorti poboljšanje klijavosti potražiti selekciji, tj stvaranju će biti ta mehanička pšenice koja otporna oštećenja. u
od
u
na
1947.
do
su
'
u
se
u
u
o
u
samo
na
u
na
zrna
u
se
u
na
ZM.
25
BIK MORELLO Rieda
govedo područje Austriji Udruženje kalendar siRiedu prodaje Poljoprivrednog sajma dijelilo jeposjetiocima te održavali 1984. Ti su mentalskih svakogmjeseca sajmovi grla godini slika kalendara nalazi strani Na ih bilo 12 prošloj godini. prednjoj tog je težak te 1275 bik »Morello« 13. 10. 1977. bika »Morella« kg oteljenog Taj je iz Rieda dr O. Prema osebinama. izrazitim prvih Fogera podacima mlječnim od 20,9 imalo dnevnu »Morella« bika 19 kćeri kg mlijeka. mlječnost je Stočarsko
simentalsko
za
za
u
u
se
u
se
u
s
Bik
Morello
oteljen
1977.
godine.< 7"
UDRUŽIVANJE 1 SURADNJA INDIVIDUALNIH : -.: “
POLJOPRIVREDNIKA komitet
DRUŠTVENIM 'SEKTOROM: S. Hrvatske
i šumarstvo'SR
za
i Institut
poljoprivredu Republički izdavači Sveučilišta društvena »Socijalnoknjige Zagrebu istraživanja Hrvatske«. SR i selu u Knjigu napipoljoprivredi demografske promjene Vlado Svetozar sali Ruža Puljiz, MajaŠtamHodžić, Livada, First- Alija U buk i Milan Župančić. RepubliP redsjednik predgovoru kojeg napisao je Dilić, i svrha Hrvatske SR i šumarstvo komiteta vidljiva je poljoprivredu čkog i kao treba te srednjopodloga donošenju knjige, knjiga poslužiti studija tj. treba otvo1990. do SR Hrvatske knjiga godine Nadalje ročnogplanarazvoja SR Hrvatske. su
u
za
su
za
u
riti raspravu
o
u
i
kr:
Vi
diše ŽE dika
i Knjiga obilje podataka poglavljima koji zanimljivi Zato ćemo tekst i inproizvođače mlijeka. prepričati udruživanju suradnji dividualnih društvenim sektorom. poljoprivrednika Ustav i udruženom radu te dokumenti SKJ Zakon programski daju osnovicu rada. udruživanje seljaštva cjelinu udruženog Udruživanje sredstava i rada između individualnih i društvenih orgaproljoprivrednika danas osnovni zadatak i cilj nizacija predstavlja doprinosi jer daljnjem time i sela u Ti zadaci bili razrađeni zvojupoljoprivrede cjelini. prije 15 kada rizika gotovo godina nastojalo utjecati proizpreuzimanje između i na vodnji društvenogindividualnog sektora, rješavanje socijalne individualnih kao i samu sigurnosti poljoprivrednika, utjecati proizvodnju mlađih gospodarstvima poljoprivrednika. Socijalna nesigurnost poljoprivrednika odvraćala ih od i i je gospodarstva poljoprivrede gradusmjerila ske tvornice. bile sitnim i Nadalje, poteškoće udruživaniju rascjepkaposjedu poljoprivrednika, nedovoljnim ulaganjimaprimarnupoljootežan ekonomski privrednu proizvodnju, položaj agrokompleksa, organizaciona struktura dobara i radnih i dr. Sve poljoprivrednih drugih organizacija to razlozi su da i danas tzv. niži oblici kao što prevladavaju suradnje, i To gospodarstva, seljačkog servisiranje otkup kontrahiranje proizvodnje. oblici već trideset Viši oblici suradnje koji našoj poljoprivredi traju godina. sredstava i znače kvalitativno suradnje, zajedničko ulaganje, rada, drugačiji vid i povezivanja suradnje zajedničko planiranje proizvodnje, ulaganja, rada i osnovici rada i sredstava podjela raspodjelu uloženog zajedničko rizika. snošenje O saveza SR kooperacije rasprostranjenosti podaci postoje Zadruženog Hrvatske koji prikazani
ima
u
raznim
su
za
o
s
o
za
u
ra-
a
su
se
na
u
na
u
u
na
nom
su
u
u
u
su
su
u
—
na
su
uz
u
tablicama
1 i 2:
kas
z
Tablica
1
DOMAĆINSTAVA
BROJ
—
KOJI
KOOPERANATA
DRUŠTVENOG
ima
voćarstvu
u
—
stočarstvu
u
—
Tablica
104.000
86.000
10.000
96.000
2
I
KOOPERANATA
BROJ
UDRUŽENIH
OOUR-a
BROJ
1982.
brojkooperanata udruženih oblik ugovora poljoprivrednika
ov
o 25.908
208
trajan jibaj Pr
—povremen
11.074
95
obala
45.341
49.006
1.024
1.222
55.461
45.623
27.623
15.943
567
7
105
stanice
Poljoprivredne
15
kooperacijom Ukupno
56
stanice
OOUR-i
TE
POLJOPRIVREDNIKA
GODINI
grani
m aa o zadruge Poljopr. zadruge Specijalizirane kooperanata Organizacije Veterinarske
U
Broj
Organizacija
Ostali
169.000
166.000 81.000 11.000 95.000
155.000 84.000 10.000
168.000 80.000 8.000 100.000
ratarstvu
u
1982
1981
1979
u
kooperaciji —
OOUR-
SEKTORA
1978
Domaćinstva
S
SURAĐUJU
s
1.885
129.444
39.434
486
111.794
ZM.
VREMENSKE
PRILIKE U GOSPODARSKOJ
GODINI 1983/84.
UVOD
dijelom godini prilikegospodarskoj Unai radove, proizvodnju. nepovoljne poljoprivredne vegetaciju prilično ili dosad od bilo 1983/84. to toč tome, jedno najrodnijih razdoblje godišnje je kultura. većinu poljoprivrednih glavnih najrodnije tako da hladna i suha sijana bila 1983. Jesen dijelom jekasnije previše je ili zime nikla tek tokom proljeće. pšenica i dosta i 1983/84. Zima nepogoda. snijega počeladugopotrajala, je slaba. izašla iz zime Pšenica jako je sunčano i slabo hladno, bilo oblačno, promjenljivo, pretežno Proljeće je kišovito (udrugojpolovini). bili ali Pšenica kasnila. dosta izgledi popravila, njeni Vegetacija je neizvjesni. Vremenske
1983/84.
u
su
bile
za
za
u
rano
sa
rano
se
*
28
Analiza
se
odnosi
prvenstveno
na
žitorodno
područje
SRH*
su
dobrim
Ljeto svježijeprosječnog, je krajevima sjevernim osjetno onda većinom suše od početku kišovito, prosječnog. bila 1—2"C Srednja vegetacijskog temperatura razdoblja (IV IX)je dnevna bila svim ovog ispodprosječne. Srednja temperatura je mjesecima kroz 2/3 Sunca bilo oko sati 110 prorazdoblja ispodprosječne. je ispod Prva bila ovog sjeka. polovina razdoblja (IV Vl)je jače kišovita, druga VIII i prve dekade dosta suha. (VII, dvije IX) kasnila 2—3 do žetvu bili Vegetacija je tjedna. Izgledi pšenice pred žetva bila rekordna. Medutim, neizvjesni. je Jesen bila većim 1984. i sunčana hladna, je dijelom topla, suha, manjim oblačna i kišovita. bilo
u
našim
u
od
a
za
—
u
za
a
—
su
a
Rujanje kišovit i
bio
dosta
kao
promjenjiv
prethodni mjeseci, trećoj slabo sunčan. Kiše iz treće dekade nastavile i tokom prve padati dekade U te dekade listopada. dvije ukupno je izmjereno Hrvatskoj sjeverenoj 60 120 često znatnim dnevnim količinama. Učepretežno oborina, stale kiše i raskvašeno tlo znatne osobito pričinili štete, groždu kraje(u vima većim više zriobu gdje pale količinama), još produžile kasnijih te i posve radove. pa jesenskih kultura,otežale, onemogućile, poljoprivredne Sa berbom kukuruza i kasnilo. sjetvom pšenice jako i treća dekada bile i vrlo Druga listopada toplesunčane, povoljne radove i kulture. Takvo i tokom nastavilo prve poljoprivredne vrijeme te od 21. 26. dok kiše učestale od 16. te 20. polovine studenoga, XI, 27. XI. Prestanak kiše i od 9. 27. i do 15. pa porast t emperature X, XI, ubrzao tla i zriobu te radove. Ovo jesušenje kasnijih kultura,poljoprivredne kritičnu poboljšanje spasilo jedotadašnju pogledu situaciju s kidanja glavnine i tada činila katastrofalnom. jesenskih plodinasjetve pšenice, koja ili berba kukuruza i sjetva Napokon,krajemstudenoga početkomprosinca bile većem završetku ili okončane iako pšenice ipak dijelu zemlje pri sektoru završena. planirana pšenice privatnom sjetva nije potpunosti Tako većinom vrlo svršila do gospojeipak povoljno jedna kraja n eizvjesna darska obzirom vremenske i godina prilike, prirode proizvodnju poljokao i 1985. privrednih kultura, sjetvu pšenice godinu. Kukuruz bio dosta ali kao i nekih zakašnjenju, je vlažan, urod, je još bio rekordan. kultura, i
dekadi
u
su
mm
—
sa
su
su
u
se
su
za
se
su
—
—
sve
—
u
se
su
u
na
s
u
na
za
u
mu
(IX XI) god.je dijelom topla, iz 1982. radove i kulture. (slična godine), povoljna poljoprivredne onoj zraka iznosila oko 10*C dnevna IX Srednja (srednja temperatura joj je i X dosta oscilirala iznad i XI bila mjesecu je ispodprosječne, mjesecu j e Sunce 400 do 470 sati. ispodprosječne.) jesijalo osjetno Oborina većinom 130— 160 176, svega je izmjereno (Ilok Vinkovci 189). količine Pale bile 60 120 oborina vladao su ispodprosjeka. Manjak od 1982. On nastavio i je godine. rujna gospodarsku godinu 1983/84. JESEN
bila
1983.
—
većim
sunčana
i suha
za
u
a
u
mm
za
mm
—
se
u
novu
(XII II) počeladugopotrajala, je snijega i Iznenadila oborinama te učestalom u siječnju, nepogoda. jeobilnijim pojado jakih olujnih vjetrova. zraka dosta i Temperatura ispodprosječnih jepadala vrijednosti prije zime iznosila oko 0,3 kalendarskog početka. Srednja njenog temperatura je ZIMA
—
1983/84.
rano
i
sa
dosta
vom
3
—
0,8'C.
29
jepalo (najvišesiječnju, jejoš jeseni vladao tlu 40 dana. 1982. 50 godine njihov manjak). Snijega jebilo U 30 atmosferska šve se posljednjihgodinapromijenila cirkulacija: zraka češća zonalni istok kretanja rjedi smjerusjever jug, tip To i snažnih zraka duboko zapad. je razlog prodora hladnog sjevera jug. pretežno hladno, jako promjenljivo, PROLJEĆE(III 'V) bilo oblačno, je slabo sunčano i kišovito polovici). (udrugoj zrakaiznosila'je (uožujku prosjeku10*C' SC, Temperatura 1“ 10*C i probile'za temperature. T e 15%C) 1,5%C ispod svibnju travnju sječne. ožujku i nešto 120 sati 400 430 100, Suncejesijalo preko (u. travnju odnosno 100 180 čak 125ispodprosjeka. svibnju sati), bilo i Oborina mm, Najviše oborina je travnju od 120do.220 jebilo svibnju. Temperatura suh. bio hladan i zraka bila Ožujakje ispodprosječne je tokom Kiše i 6 mjeseca. jebilonešto prvoj posljednjoj cijelog pentadi (od bio većinom 26. III “tlo suh). je dijelu Prohladno i vlažno najvećem ožujka utjecali vrijeme mjeseca radove i oni bili već pa nepovoljno poljoprivredne vegetaciju, zaostala i rastu početku proljećazakašnjenju. Pšenica Ranije je razvoju. prihranjena. sijana jepo drugiput. vrlo suh kišovit bio pretežno drugojpolovini, Travanj prvoj, je vrlo malo i prohladan, osobitodrugoj polovini promjenljiv mjeseca, Ca. jako oscilirala i iznad zraka Srednja ispod prosječne. Temperatura je kretala od svega 5C 15'C dnevna še pa do (srednja mjesečna temperatura bilo malo Sunca maksimum bio oko 2"C ispodprosjeka. 10%C). Srednji je je Učestala od 2 Kiša došla 120 ovog zakašnjenjem proljeća. (oko sati). je je suha. Palo bila 45 IV. 5.i 10-14. Drugapolovina pretežno je je mjeseca Oborina
110
—
160
mm
inače
u
od
na
—
su
u
a
—
sve
—
sa
na
—
samo
u
a
su
—
—
u
u
pare
—
u
su
na
su
u
na
u
a
u
u
sun-
sa
u
KILIVrEV
KO
sa
—
—
90
mm.
osobito
tlo, Prohladno, vjetrovito vrijeme, i otežalo i teže tla, odgodiloprodužilo tlima, pripremu sjetvu propusnim je, kao ozii rast i pa i tretiranje kultura, prihranu nicanje posijanog sjemena, mih korova. toplijeg Sjetva odgađana očekivanju usjeva protiv jenamjerno dosta takvih vremenskih i i prilika suhog Zbog sjetvavegetacija dosta Pšenica bila kasnile 15 početku (10 dana). travnjabusanju, je onda jednačena, jeprešla vlatanje. — i kišovito
te
vlažno
na
nižim
u
su
vremena.
a
neu-
u
u
u
Prihranjivala prskala protiv bio vrlo slabo Svibanj je promjenljiv, prohladan, pretežno oblačan, čan i kišovit. zraka dnevna bila kroz Temperatura jakojeoscilirala, srednja je 2/3 oko bila oko ispodprosječne, srednja mjeseca mjesečna (15%C) 1,5“C je dana bilo samo Sunca bilo malo 5—8. 180 ispodprosjeka. Toplih je (oko je osobito dekade. Kiše učestale kroz 12 18 dana prve sati), dvije (s količinom 1 90 Učestale 150 znatna preko mm).Izmjereno kiše, je vlaga i otežali su, sunca i tla, pomanjkanje pad temperature prekidali produžili završetak i kukuruza i krumrepe, proljetne prorjeđivanje okopavanje sjetve, loze vinove peronospore; prskanje pira, korova, protiv košnju, protiv sušenje se
i
korova.
sun-
za
u
su
—
—
mm.
30
.
ama
djeteline, rasti razvoj spremanje tenicanje, proljetnih kultura. S"druge dobro došle za mineralnih strane, kiše su i aktiviranje herbecida, gnojiva i rast kultura. znatne teškose, Proljetna nicanje odvijala sjetva dakle, —--—
-
i
uz
će.
nastavak
POLJOPRIVREDNI
CENTAR
slijedećem broju
u
HRVATSKE
—
STOČARSKI
RJ
SELEKCIJSKI
CENTAR
Izvještaj sa
Redni Ime broj
sajma
rasplodnih junica simentalske kod Bjelovara u srijedu 16. 1.
Prigojni .
:
i
e
prezime
__—_—_——————
1. Vidak Dautan Franjo, 2. 3. Brnić Mato, Nevinac > Vidak
4.
5. 6.
7.
Težina
uzgajivačabr. junice“! klasa oja Franjo, Dautan 545/lI
;
i
“<
. 5460... 570/I
5456.“
585/1I
Cijena
Kupac
184250.-
»KIM«
194.250...
»KIM«
202.500.
Kooperant Zagreb 560/lI
188.000.-
»KIM«
3652 595/lla
189.250.-
»KIM«
202750.-
»DUKAT«
5479
5396
565/II
7512.
640/Illa
214000.
»DUKAT«
555/I
198.750.-
»KIM«
9.
Makovica
17849
620/I
215.000.-
»DUKAT«
16. 17. 18.
Jandro, N. Rača
Popović Mijo, Kokinac
$150 .
Jug Silvestar, Hrelec Mijo, Gudovac Zadravec Valent, Bedenik Sabolek Dragan,
Ciglena
22.
5451
Pokopac
Nikola, Gudovac Pavliček Ivan, Ledine Pankretić Ivan, Gaj
.
Slavko, Žavnice Milan, Milutin,
Krampek
Panić
Milutin, Majur
Tomašica Antun, Bošljan 23. Žibrin
Duro, Kalnik
24.
25. Jakopović, Virje 26. Ivan Frljanović Stevo, 27. Prgomelj Ožegović Đuro, Prespa 28. Ivan
Jakopović, Virje
OOUR
— 600/lI
—
Karlovac OOUR
Kooperant Zagreb
595/lIla .
—
193.750.-
»KIM«
Karlovac
198.000.-
»KIM«
Karlovac
4956
650/llla
207.500.-
»KIM«
Karlovac
5292
500/lI
173.000.-
»KIM«
5480
620/Ila
209.000.-
»KIM«
Karlovac Karlovac
650/Ila
216.500.
»DUKAT«
Starčevljani
= Latinović 20. Panić Cugovec Majur 21. 19.
—
Kooperant Zagreb 5361
15.
OOUR
Kooperant Zagreb
Vlado, Draganić
Mato, Babinac
—
Karlovac Karlovac
SrbljanovićJosip, Dautan
13. 14.
Karlovac
.
Crgić
11. Filipović 12 V,
BJEREEN
Karlovac »DUKAT« OOUR
8.
10.
Rovištu
u
no orang oi aag
5457
Mato, Nevinac Gospočić Vid, Nevinac Buban Pero, Severin
Frković
1985. održanog u pasmine godine
4727.
— 220.000.-
Kooperant Zagreb
5271.
580/Ila
10072
640/I
10283
580/II
193.000,-
»KIM«
4TT2.
S5T5/1I
197.750.
»KIM«
4102
600/Ila
204000.-
»KIM«
6690
585/Ila
200250.-
»DUKAT«
194000.-
OOUR
»KIM«
—
Karlovac Karlovac Karlovac
»KIM«
Karlovac Karlovac
OOUR
Kooperant Zagreb 15857
595/Ila
202750.-
»DUKAT«
OOUR
10716
560/II
188.000.-
Kooperant »KIM« Karlovac
2741
520/1Ila
175.000.-
»KIM«
11333
635/I
218.750.-
»DUKAT«
11347
665/Ila
Zagreb
Karlovac OOUR
Kooperant Zagreb 220250.-
»DUKAT«
OOUR
Kooperant
Zagreb
5280
520/lI
178.000.-
»KIM«
4155
550/Ila
191.500.-
»DUKAT«
OOUR
Kooperant
Zagreb
Mr.
Karlovac
Milan
Bolić 31
""
PREHLADA ;
prehladu Postoji ili znanac ako se čudo nikakvo i Zahladilo Zima prijatelj nije je je. da ga da iz nosa, curi da da pecka kašlje, malaksalost, osjeća virusna potužiPrehlada neki od »zaradimo« ako i samo brojnih infekcija je ždrijelu. ili ne, porazličitih virusa Vjerovali simptomi. njihovi pojavljuju prehlade uzrokovati 120 različitih virusa više od mogu prehladu. koji stoji da možemo tiče što Na žalost, pohvaliti prehlade, liječenja antibiotike. nisu da virusi Poznato osjetljivi mnogo je napredovali. i sluznica nosa da istači Međutim, osjetljiva ždrijela upaljena je valja kao što mogu pa komplikacije pojaviti zbog toga bakterijama, infekciju Takve ili čak bronhitis sinusitis, upala kompliupalapluća. uha, srednjeg antibiotika. kacije primjenu zahtijevaju čini da tu kazati bismo tiče to Naime, vrijeme svoje. mogli prehlade, dana nekoliko tok i nakon ima jedna bolje. Postoji osjeća čovjek svoj će raznim »Ako kaže: izreka stara proći i lijekovima prehladu liječiš koja dana«! sedam će uzimaš ništa, ako dana, Medutim, proći tjedan 500 ništa nego Amerikanci milijuna to, manje godišnje potroše primjer, ili tablete, i sve bez dinara kapsirupe nemoguće moguće kupujući recepta aspirin! prehlade, uključujući ljice protiv. bolest da što Jedino nema. jest preostaje lijeka specijalnog Dakle, Budimo rizik od i da ublažimo opreznikapljicama komplikacija. smanjimo izazvati nekontrolirane kod mogu, nosa, primjene, začepljenja jer protiv i sluznice, nosne Najvažnije je probleme. ozbiljne druge još jače oticanje i kućni kući. da ostanemo i da topli u lijekovi: aspirin Popularni utoplimo Pumedicinski i kao efikasni tako isto preparati. poznatiji drugi, napici, malo sada A znatno jedno bronhijalne simptome. produžuje šenjecigareta osobito utvrdili da djeluje. povoljno juha pileća liječnici iznenađenje: borbi možda i Zdrava b rojnih protiv pomaže p rehrana ujednačena ili električno centralno U stanovima virusa grigrijanjevodom koji i maju prehlade. zraka dodatno posuda stavljanjem vlaženje osigurajte janje otvorenom aktivnosti stanove. Redovno Sportske provjetravajte dijator. kihati, Ako ste će svakako prehlađeni, nemojte organizma. povećati otpornost malu od naročito osobe, blizini ili čuvajte toga druge kašljati govoriti i slaba i ozbiljna njih prehlada j e je Njihova dojenčad. o tpornost Cjcu olest. više
od
virusa
različitih
120
uzrokovati
koji
mogu
nam
u
mu
se
se
smo
se
ne
na
nam
na
se
su
se
se
ona
za
za
ne
a
na
uz
ne
nam
s
one
a
se
su
su
u
na
s
ra-
na
a
u
za
C?
VITAMIN
pokušaji prehladu, mišljenje postojiili nisu vitamina doza dodatnih da tog davanjem spriječi liječi prehlada tvrdi da velike nobelovac američki imali Pauling profesor Ipak, zaustaviti uspijeha. Normalna i vitamina doze mogu infekcije. druge prehladu tog naranča 50 osrednja (jedna miligrama j e organizma ljudskog potreba dnevna i šteti doze vitamica 80 sadrži organizmu Prekoračivanje C). miligrama tableta. obliku treba što više C vitamina uzeti možete nego Vaš liječnik Premda
o
efikasnosti
C
vitamica
za
se
ne
u
vam
aaa
aaa aaa
aaa UREDUJE
aaa UREDNIČKI
Erhatić, dipl. inž, Dragutin Šime Dapo, dipl.vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav vet. Zlatko Mašek, dipl. urednik: i Glavni odgovorni urednik: i izdavač:
Tehnički Vlasnik
Rašpica
Nada
Udruženje
pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«
Mjesečna Tisak:
mljekarskih
—
radnika
organizacije TM,
Zagreb
i ustanove
aaa
ODBOR
Franulić,
SRH.
aaa
Uprava 1500
Jelenić, dipl. inž, Tomislav
inž, Petar
Zagreb,
i uredništvo:
dinara,
a
za
Ilica ,
proizvođače
Kolak,
dipl.
31/I1I, tel. 424-420
mlijeka
1000
dinara
_
Hladnoćai stariji ljudi Niske
kojeprate temperature sadašnje godišnje posebna za ljude. Slučajno opasnost starije izlaganje velikoj temperaturu i kad mehanizam tijela uzrokuje hipotermiju. Međutim, tjelesni regulaciradi ne naročito i na snižejetemperature pravilno, čovjek, stariji, umjereno okolne nenormalno niskom nje temperature reagira tjelesnom temperaturom. doba
biti mogu hladnoći snižava
Mehanizam
takregulacije temperature izlaganja hladnoći, vi se tresu i ne ne što može zavesti krivi hitnom utljudi poplave, trag hladi brže tim više što stari vrđivanju bolesnog Tijelo stanja. ljudi manje i što im krvotok pokretni zbogtoga je usporeniji. I neki otežati kod mogu lijekovi situaciju starijih ljudi, r egulajer ometaju To su Melleciju tijela. temperature Largactil, primjer: Stemetil, Moditen, Prazine itd. ril, Simptomi ohlađenja tijela (hipotermije) smušenost, vrtoglapospanost, vica, eventualnu uz vidnih i slušnih i poremećaj svijesti pojavu halucinacija na tome što brzini ti se mogu kraju kolaps. Nezgodaje simptomi pripisati bolesti ili srčanoj moždanojkapi. svake ni od umire mnogo Nažalost, jošuvijek godine starijih ljudi čega od hladnoće. Oni mogu stradati od nego mraza, drugoga snježne snijega, ćave ili ako stambene Osobito oduzima imajuneodgovarajuće uvjete. vjetar trostruko više nego mirni i zrak. kritoplinu, organizmu nepokretni Sadašnja samo fatalna. može biti Većina pogoduje hipotermije, pojavi koja tragičnih biti da uočila slučajeva moglaje spriječena vrijeme Ljuopasnost. dima su u bolničko koji stanju hipotermije potrebno liječenje. je Dok kola hitne se ali ono čekaju pomoći, p omažeutopljavanje bolesnika, biti mora više od toku u (ne polastupnja postupno Celzijusa jednog sata). Brzo vrućim termoforom na ili električnim utopljavanje, primjer pokrivačem, može samo pogoršati produbljujući stanje, kolaps. U ovim hladnim zimskim brzom da li danima, života, tempu i onih staraca možda žive nekom koji putsjetimo koji osamljeni pustom ili nekom katu nebodera bez i u mjestu dovoljno hrane, t ople o djeće grijanja stanu?
zakaže
i kod
na
u
se
su
na
su
u
.
u
'
me-
za
samo
se
u
na
ovom
se
na
Vaš
2
A
A
NA
AA
e
e
A
A
e
AA
liječnik
A
ISPRAVAK U
da se prošlom broju»Mljekarskog objavljeno je mlijecijena ku od 8. 1988. Kako primjenjuje siječnja godine. u vrijeme materijala pripreme za list« nismo imali na Službeni list »Mljekarski 1/88., raspolaganju 1/88., Uredništvu se te »Odpotkrala greška, objavljujemo Ispravak, koji g lasi: luka o 1988. dana od z a snagu zaštitnoj cijeni mlijeku godinu stupa idućeg dana u Službenom listu SFRJ«. objave Obzirom da Sl. list 1/88. izašao iz tiska 8. nova je siječnja, mlijeku cijena se od 9. 1988. molimo primjenjuje siječnja godine. Stoga, cijenjene proizvođače da uvaže mlijeka ovajispravak. lista«
nova
na
-
Uredništvo 31
—---
—_—---
zoi
—--—
A ih a iči mo
no
so Hrvatske
SR
radnika
Udruženjamljekarskih Predsjedništvo odlukom od 17. 12. 1987. godineraspisuje jom
svo-
NATJEČAJ poslova obavljanje volontera urednika i glavnog odgovornog list« »Mljekarski časopisa stručnog za
—
Uvjeti: VSS
—
mljekarstvu navedene zapreke obavljanje
iskustva
petgodinaradnog zakonske da postoje
—
duž-
za
ne
—
u
nosti.
vrši
Imenovanje se
4
na
godine.
roku
podnijeti Prijave natječaj u
za
dostaviti
od
objave.
dana
SRH,
mljekarskih Udruženje
Prijave Ilica 31/III. 41000 ZAGREB,
moPPP
dana
radnika
adresu:
na
30
_—_—_a—a—.
Izdavački
savjet:
vić-Bunta, Ivan
Majić, Turk,
dipl.
mr.
vet., Stjepan Miljanović, dipl. dipl. Stjepan Kolak,
inž.,
urednik:
Tehnički Vlasnik
i
izdavač:
Uprava
i
uredništvo:
NIŠPRO
Brlek,
Vera
»VjesniK«,
OOUR
dipl. inž., Petrič
mljekarskih llica
privredne TiM,
dipl. inž., dr. Berislav
Vlado,
Šormaz,
Gojko
dipl. inž., Miljenko
dipl. inž., Tomislav
Jur-
dipl. vet. Stjepan
urednika:
Deneš, dipl.inž.
"
radnika
SR
Hrvatske
31/II1, tel. 424-420
organizacije
Zagreb.
Jelinić,
dipl. inž., Petar
Volarić, dipl.inž. Zagreb,
pretplata
Rybak,
odgovornog
i
Udruženje za
Erhatić,
dipl. inž., Nada
Marijan
glavnog
Vršilacdužnosti
Mjesečna
mr.
Pehal,
vet., Slavko
Kobra,
Miroslav
Hadžiosmanović,
Mirza
Jovano-
dipl. vet.
Vuković-Svoboda,
odbor:
kić, dipl. inž., Tomislav
Tisak:
Nada
vet.,
dipl. inž., Dubravka
dr.
dipl. inž., Vesna
Brlek,
dipl. inž., Stjepan
Bratanović,
Antun
dipl. inž., doc.
Deneš,
Mašek,
Uredivački
Bolić,
Milan
i ustanove
kao
i za
proizvodače
mlijeka
iznosi
180.-
dinara.