Mljekarski list 2-1985

GOD. XXll nr

> e

o

nae

get 900 EP ja

Po:

e

Pa

*

;

.

POLJOPRIVREDNIKA NAPREDNIH ZBOROVANJE XVII »BJELOVAR :1985.« sudionika, prisustvu je Kapeli Bjelovara klubova članova takmičara poljopoljoprivrednika, naprednih proizvođača i rukovodioca i društveno općine privrednih političkih stručnjaka, privrednih 17. i poslovnih naučnih i poljoprivrednaprednih institucija zborovanje regije, nika općineBjelovar.ostalih i.Stevo Stanivuković predsjedprisustvovao Zborovanju jepored i selo SK.SSRNJ nik republika i vijeću delegat za:poljoprivredu u Sekcije vrtni opć i. < : SFRJ. Skupštine pokrajina 1968. kukuruza godine Prvotakmičenje proizvodnji je organizirano od 79,4, ha sa 5,13 sa pri prinosom prosječnim površina Rovišću 9.članova od takmičaru 45,2 i po od kod 106,2 dt/ha,, ukupnimprinosom prvaka 394, klubova na 24, dt/ha. Do takmičara jebroj današnjeg 17- porastao 149 takmičaru na ha 93,0 dt, po hektara na 632,10, po p rinos prinos broj tog kod '112,0 dt/ha. prvaka dt, prinos kukuruza zrno Pored biljt akmičara) (394 proizvodnji takmičenja'u proizvodnji organizirano takmičenje je nojproizvodnji 59 takmičara silažu kukuruza za — održano

kod

U

više

u

od

500

:

m

Ziocr

akt.

u

u

“5.

,

nosom

na

na

a

na

a

OSE

oIdkdt

gro

u

za

u

“

—

kukuruza

—

za

pšenice ječma

—

i zrno

silažu

'

—

takmičar

77

takmičara

2

takmičara takmičar

31

hrane

vakumirane

—

31

134

takmičara

mlijeka 14 takmičara prasadi 1984. kultura općipodručju godini najznačajnijih prinosi Prosječni tonama: iznosili Bjelovar kukuruz pšenica 5 t/ha 8,2 t/ha Društveni —

—

na

u

u

su

ne

Individualni

3,2 t/ha

47

t/ha

Takmičari

53

t/ha

93

t/ha

godini. takmičenja od 93 ha 632,10 394 Kukuruz dt/ha, prosječnim prinosom takmičara, od 4 ha dt/ha od 112,0 dt po 149 površini prinos 26. takmičaru,najveći kb. iz Nevinca Hanževački.Ivo postigao je silažni od 858,1 ha takmičara na 60,80 59 Kukuruz prosječni prinos od 27 na ili 832,7 dt/ha. dt po takmičaru prosječni prinos površini Najveći 15.

Stanića iz Pero t/ha ha od 1.041,1 jeHanamajec postigao dt/ha 53,9 ha takmičara 87,55 77 Pšenica od prosječni prinos dt/ha od 80,1 Šnajder i 61,3 dt po takmičaru i najveći koji postigao j e prinos 49.

Antun, “Kapela iz Mirko ha.

1,71 na 2 Ječam svega Hrgovljana Maljak proizvođača od 7,34 dt/ha.

1,14 ha prosječni prinos takmičara je postigao na 17,2 ha i prosječnim 20 travnjacima Sijeno prirodnim dt/ha od 145 takmičaru. dt 99 dt/ha i 115 od po Najveći prinos prinosom Veličan iz Babotoka.

Franjo je postigao sa 10,8 ha,prosječni 11 takmičara travnjacima Sijeno zasijanim dt/ha.

144 potakmičaru 147 dt/ha iznosio po Najveći prinos je prinos 49.

Nevinca Milan iz Marherina od vršini 19 ha od 143 dt/ha je postigao Rezultati

u

1984.

sa

—

na

a

uz

—

uz

na

—

—

na

na

—

na

—

a

18

na

702 «Mlijeko proizvođača krave, zaključeno je kod 134 3.565 sa kravi. po laktacije proizvođača kg mlijeka 4 25 krava sa veću od proizvođača postiglo je prosječnu proizvodnju 5.000 od 5.364 a 9 krava ili sa 48.275 kg mlijeka, najveći kg ukupno kg postigao Lalić Stevo iz Patkovca 72. je 28 takmičara 140 krava proizvođača postiglo prosječnu mlječje od 4.004 nost 4.986 dana 305 standardne kg laktacije.

35 186 krava od 3.518 proizvođača postiglo prosječnu mlječnost je 3.999 305 dana laktacije. kg 48 krava 252 od 3.009 proizvođača postiglo jeprosječnu mlječnost 3.493 dana 305 kg laktacije.

19 90 krava 2.512 2.933 proizvođača postiglo prosječnu mlječnost je dana 305 u kg mlijeka laktacije.

Prasad 14 92 8,48 proizvođača krmače, prosječno odhranjeno je 6 krmača a sa iz 2 10,25 i p o 123 p o prasadi leglu, prasadi leglu prašćenja Vlahović iz Hrgovljana 214. othranjene prasadi, Franjo postigao je Svi takmičari rezultate koji postigli zadovoljavajuće primili diplošto ih fond i obradodjeljuje Samoupravni poljoprivredu protugradnu Isti fond 41 takmičara općineBjelovar. nagradio j e nagradnim putoneku od Više od 20 i vanjem susjednih zemalja. organizacija institucija učestvovalo fondu također pronagrada je koje dodijeljene najboljim izvođačima.

AI Za učesnike učenici viših razreda škole zborovanja osmogodišnje Kapela izveli vrlo kulturno program, sadržajan umjetnički sekcija žena, savjet savez ručak. i mjesnezajednicesocijalističkiKapelapriredilizajednički Brlek inž.

Stjepan dipl.

149

—

a

864

sa

i obrađeno

—

—

sa

—

u

—

sa

—

“'

u

—

sa

—

u

—

sa

—

—

<

sa

—

a

su

su

me

za

nu

sa

u

u

su

su

a

su

OPREZ »Mora

gnojiva

već

se u

paziti da

S MINERALNIM stoka

malim

količinama

ovako

upozorava

dolazi

ne

vrlo

do

opasna

GNOJIVIMA većina gnojiva, jerje i uzrokuje njenougi-

mineralnih stoku

za

nuće«.

Doslovce

stočare

inž. S. Pamić

odličnoj knjizi svojoj »Put do visokih Veterinarima to dobro poznato, prinosa poljoprivredi«. je i tu opasnost i trakođer stalno pa odgovornost upozoravaju.

U utorak 27. 11. 1984. čast Dana pogo Republike predano probni je i pogon II Kutina INA Kutini.

OD 1985. cjelini proPetrokemija god. izvodit će se 2 miliona tona mineralnih To godišnje postrojenja gnojiva. svih dušičnih i fosfornih akproizvodnju gnojiva koncentracije najviše tivne tvari. će biti mineralhranjive Proizvodnja dovoljna potrebe nim SRH. gnojivama Povremena nestašica mineralnih uskoro će biti nemila gnojiva prošlost i će se više danas.

Bez nego savremena još upotrebljavati njihove primjene može više ni se zamisliti. će biti dakle sasvim poljoprivreda Primjena veća. sve uslovima biti uzrokom mogu sigurno Međutim, pod izvjesnim i tamo o otrovnosti i otrovanjaljudiživotinja, pogotovo gdje još njihovoj nema ni ni iskustva.

Nestručnom uskladištedovoljno znanja manipulacijom, i i nemarnošću se mogu njem nepažljivom upotrebom otrovanja prouzročiti i i Može osobno se i biti i moralno i ljudi životinje. stradati, materijalno život i za i šteta nastalih stoci. odgovoran zdravlje drugihljudi tuđoj u

u

na

u

u

u

—

u

su

za

sa

za

sve

za

u

ne

ona

se

na

19

grubo kemijskom gnojiva zatim stati (vapnena) gnojiva, 4)kalcijeva 3)kalijeva, 2)fosforna, 1)dušična, tzv.

To hraniva NPK više fosfor, kalij) mje(dušik, glavnih 5)gnojiva već prema kombinirana, šovita, namjeri kompleksna gnojiva,miješaju i U raznim mogu ukomponirati gnojiva omjerima. pojedina upotrebe više Danas zaštitu sredstva upododavati i mikroelementi bilja. tvornici trebi već kompleksnagnojiva. prigotovljena da bilo dušičnih iz naročito mineralna Neka grupe gnojiva, gnojiva, izrazito ili ili sami gnojivima, mješovitim kompleksnim upotrebljavaju smislu otrovna. užem nisu ili malo otrovi.

Ipak, uopće Drugagnojiva mineralna reći da može mogu neki gnojiva praktično općenito otrovno štetno, odnosno okolnostima ili djelovati način, pod izvjesnim naravno pa i ljudi. životinja, organizam da dolaze češće razliku od mnogo u priliku otruju Životinje, ljudi, ih da ližu, dolaze često što zato mineralnim u priliku razmjerno gnojivima, način dođu to dodir. ili vrijedi Pogotovo njima koji d rugi pojedu, popiju naročito ih mineralna zbogčega životinje, okusa, slankastog gnojiva ili jedu, piju. pohlepnoližu, preživači mimineralnim da se Evo držanje 1.) gnojivima: otruju prilike životinje i pročesto to neralnih mjestima nepodesnim, improviziranim gnojiva otvonadstrešnicama, naročito sušama, štagljevima, štalama, storijama, tovilištima torovima, renim gdje životinje itd., stoku, ispustima šupama, lako hrana stočna će ili i otrovati, slobodan mogu gdje imaju mineralnimpristup ili njimazamijeniti;oranicama, gnojivima, zagaditi listoke na i svježe pognojenim napasivanje 2)Zadržavanje mineralnim vadama i gnojivima; pašnjacima voćmeđe naročito oranica, a Neuređena pašnjaka, livada, dvorišta, 3) ambalažom odbačenom presa i vrtova, uvijek kojoj je seoskih zagađenim njaka i. isto To mineralnih nešto ostalo vrijedi zagađivanjem gnojiva. otrovati kada i se i obala mogu i 4.)

T ransport ribe:, kanala, potoka putova stoke neotako isto mineralnih zapregama, transport životinjskim gnojiva traktorskim kamionima, čišćenim kojima pretprikolicama vagonima, hodno prevozilo; umjetnognojivo nastor mineralnih Nestručna štala(prostirku) gnojiva upotreba 5) Tomasova drozga); (superfosfat, Poznastoke. ishranu mineralnih nekih Nestručna gnojiva upotreba 6.) uz opreza mineralna neka da.se mogu to mjere izvjesne (urea) gnojiva je stoci. hranu i upotrijebiti kako to i način uskladištiti treba Mineralna je mjestima gnojiva deklarirano, mineralna najbopo priloženim gnojiva pojedina uputama doći. može stoka ne do mineralnih tamo papirIspražnjene gnojiva gdje lje do bi došlo nate vreće, da plastične, prije najbolje jespaliti, trovanja, ' traktorkamione, i dobro eventualne ponovne Kola, oprati. isprati upotrebe, treba mineralno ske upotrebe, prije prevozilo gnojivo kojima prikolice eventualno dobro očistiti, stoke ili same hrane stočne naročito prevoženja zaštitili treba i bi Da pri i zdravlje životinja ljudi zdravlje temeljito oprati. i svemu mineralnih i pridržavati uputa gnojiva upotrebi manipulaciji iz naročito mineralnih uputama gnojiva, p ošiljci svakoj priloženih savjeta osvrnuli. ovom što kao stručnih npr. i napisu koju je knjiga M. W. Mineralna

sastavu

svom

prema

razvr-

se

mogu

u

su

sa

se

a

se

u

u

sve

su

za

u

se

su

u

u

su

na

sva

se

na

se

za

u

s

na

a

za

u

za

u

a

za

se

se

s

se

sa

u

sa

u

se

u

u

za

'

ma

za

Hi

za

na

na

a

za

a

ne

u

se

se

u

a

ova

20

na

smo

se

u

SKUPŠTINA U

Zadru

je

ZADRUŽNOG

SAVEZA

ZADAR

te siječnja Skupština Zadružnog regije.

Pored radu rasprave učesnici o izvještaju proteklo razdoblje, programa raspravljali Prijedlogu »Agroindustrijskog razvoja komplekzadarske do 1990. regije razdoblje godine.

Cd 46.383 ha obradivih individualni sektor ukupno površina raspolaže 43.282 ha ili sa oranica.

Vrtovi vlasništvu individualnih 93,3% poljoprivrednika nalaze i livade 98%.

Slična 94,4%, voćnjaci 88,3%, vinogradi 89,2% struktura i stočarstvu. jeposjedovna U od 7.062 vlasništvu individualnih govedarstvu grla poljoprivrednika nalazi čak od krava individualnih 78,3%.

Nadalje, ukupnogbroja stajama nalazi Od 320.000 nesilica seoskim poljoprivrednika go83,8%. ukupno nalazi U seoskim nalazi više od spodarstvima 79,6%. gospodarstvima 187.000 koza i ovaca, grlakonja, svinja. stanovništvo od 1971.

171.921 stanovnika Ukupno godine poraslo je 1981. ili 177.950 U isto stanovništvo godini 3,5%. vrijeme p oljoprivredno ili 58.667 19.268 ili na dok aktivno smanjilo 34,1% 10,8% poljoprivredno stanovništvo 27.827 ili ili 7.947 Ostalo stanovništvo smanjilo 16,2% 4,5%. ili 85.427 ili 150.735 poraslo j e 49,7% 87,3%.

Na stanovnika ha jednog dolazi regije obradive 0,26 površine, jednog 24 poljoprivrednog ha, jednogaktivnog poljoprivrednika 5,8%.

Od 37.588 domaćinstava 22.014 dok 15.574 domaćinukupno imaju posjed, stava nisu posjednici.

održana

18.

saveza

o

su

saveza

za

o

sn.

za

u

se

sa

u

u

se

u

se

u

se

se

sa

u

na

se

sa

se

sa

na

sa

na

'

a

na

na

Sa

posjedom

do

ha

1

ima

domaćinstava

ili

47,38% od do 3,0 ha ima 1,1 ha 8.023 domaćinstava ili 36,44% od 3,1 ha do 50 ha ima 2.143 domaćinstava ili 97% od 5,1 ha do 8,0 ha ima 915 domaćinstva ili 4,15% više od 80 ha ima domaćinstava 513 ili 2,33% 5.600 traktora i 45 Poljoprivrednici posjeduju preko Prosječni kombajna. kultura 1984. niski indiviprinosi najznačajnijih godini n euporedivo dualnom sektoru odnosu društveni, Tako ha: po jepostignut prinos Individualni Društveni 3 4,5 pšenica 5,5 1,8 kukuruz 40 2,5 kupus krmno 9 12,5 bilje 15 9 grožde 10.429

u

u

mrkva

Polazeći

od

su

na

na

40

25

navedenih

i

itd.

činjenica ogromnih Zadružnim i oblicima sektoru, pred organizacijama drugim udruživanja, gdje “isti svim društveno faktorima pred postoje, političkim svakoga s ela, općine i kao veliki zadaci da sve regije cjeline, stoje postojeće organizacije poduzmu da se ti maksimalno odnosno da se takove orkapaciteti koriste, formiraju ih sada gdje ganizacije Nosioci 25 poljoprivrede, razvoja području r egije poljoprivrednih i ribarska četiri veterinarske i stanica, jedna zadruga, jedna poljoprivredna kao i RO »Danilo RO OOUR Štampalija«,»Maraska«, »Vinarija« Benkovac, rezervi

na

individualnom

—

nema.

na

su

21

—-———

--

-—

-

"2

>."

ra

RO

>»Plodine«, RO,+»Mljekara«, »Cenmar«, »Adria«, RO RO »Agroprodukt« Benkovac. »Mardešić«, Mesopromet«, banaproizvodnje putem poljoprivredne kreditiranje zemljišta, Uređenje kadrova i ka i kreditno-štednih poljoprivrednika obrazovanje organizacija, i školskih aktiva klubova zadruga poljoprivrednika, žena, naprednih putem i društveno svih stručnih biti će stalna organiziranosti briga drugihvidova i pojedinaca. organizacija političkih inž.

Brlek dipl.

Stjepan RO

RO

RO

kkađenostižržnih

STOKA

ciicr

SE:VRAĆA- NA: BRDSKE: PAŠNJAKE sooo

čet

OTROVNO

SVE"

PRIPAZITE NA

—

BILJE“. stočne

goveda mlijeka kukuruza cijenama cijena iz vreće« i »hrane hrane na koja proizvedene njivama; prvenstveno dobrim također »oplemenjivala« proizvodi 'oranicama, dovela dijelom stočarsku uvoznim proizvodnju devize! dijelovima'kupovanim je da zaboravilo i kao da strane se, S druge ignoriralo krizu! osjetnu ekonomska i da izraziti ipak'glavna biljožderi“ preživači, je goveda iz da kabaste, celulozom tome korist prekogoveda jeftine držanju goveda i tvorhrane biljni kukuruzovina, otpaci njiva biljne (paša, bogate sijeno, i hrane nica najkvaproizvodimo industrijskog bilja) za'ljudeprerađivanja kožu zatim i Živežne namirnice prerađevine, njihove mlijeko, litetnije to dobrim može koristi. niz preko goveda Dakle, dragocjenih drugih i bez oraničnih i' bez trošenja površina korištenja većeg dijelom p roizvesti do sada kao deviza. to; iako toga mnogo drugog, nije znalo, Samo; Golemi livade nikome nepopašnjaci ostajali desetljećima pusti, isplatilo: »otkoličine raznovrsnih neiskorišteni, ogromne košene, šitni uglovi površina i i meso, bi gnjilo je propada= koje“ govedapretvaralamlijeko "

Neuskladenost

i mesa

tržnih

sa

se

a

na

se

sa

za

su

se

u

nam

—

u

u

.

sa

meso

se

uz

sve

se

se

sve

su

u

Sat

*

O.

OTrANICI

VA

;

Zbogtoga brojgovedau'nasgodinamasmanjivao.

Zahvaljujući stočarskim naročito našim brim krajevima najnaprednijim gospodarima, i kvalitet i veterinarima i goveda produktivnost agronomima, stručnjacima ali treba reći time račun pa sjetvenih površina, je krave podiglo, Teliće i stočna proizvodile iz koje poskupljivala. proizvodnja osjetno hranom »asfaltu« više se tovilo sa oranica, isključivo hranjene deuvežene i a plaćalo i kojunerentabilna dijelom njivama, »vreće«,proizvedene Tako i' mesa nemamo: vizamaj postala proizvodnja kojih je hrane učinio i stočne između je mlijeka preskupa: Disparitet cijena i i veću i li ovamo nezaposlenost svijetu inflaciju Pribrojimo svoje.

Buto treba kidati se u začaranom vrtimo gdjegod je moguće. krugukojeg i dućnost stočarstva, pa tako proizvodkrupnoj govedarstva suvremenoj je i može i ali tražiti i tu treba stoku, goveda najbolja rješenja, nji usloto i držati pod prirodni svugdje gdje postoje uvjeti, uzgajati ostalom i svom da to i ekonomski vom proizvodnjom isplati poveže skladnu cjelinu. kraška naša to pobrdsko-bilo i trebaprvenstveno vrijediod Pogotovostočarstvo među ostati glavnim pamtivijeka dručjagdjeje planinska, više tvornice nizinski naši kao što granama, krajevi postaju privrednim bi trebali biti tvorovi i šećera industrijskog bilja, krajevi kukuruza, pšenice, naša danas i mesa. nice nas, privredna golema Uostalom, mlijeka i razvitak nosioce ekonomskoživota, potiče preduzeća, svim našeg električne Uz vidovima. le proizvođače struje privrede« gigante političkog i i naveliko pa patuljastih, privatnom propagiraomogućujeizgradnju nroizvedenu striprodavati koii do-

se

u

a

se

s

na

veoma

su

sa

na

sve

se

za

na

mesa

—

u

sve

nas

u

u

se

ovce

mora

naravno

za

sa

se

u

za

sve

se

u

uz

»ma-

u

—

u

se

vlasništvu

hidrocentrala

na

potocima

mogu

i društvenim

elektro-distrubuterima.

Slično

i da

nabra-

ju više. je rečeno stočarstvo.

Golema i Pogotovo vrijedi jamo prostranstva stočarstvo leže tona stotine za na pogodna neiskorištena, propada hiljada raznih bi se iz i i i »otpadaka«kojih mogloproizvesti mlijeko zaposliti kućnom bi dobro i Uz tisuće na na pragu ljudi koji mogli živjeti. pristojno i intenzivnu stočnu nizinskim stočarska krupna također gazdinstva proizvodnju bi i tržište i kože. krajevima, proizvodili mlijeko, i osavremeniti Zato stočnu ponovno oživjeti proizvodnju nastoji širokim Pripodručjima Banije, Korduna, L ike, Gorskog Kotara, Hrvatskog Istre i razvitak Dalmacije, gdje golemi potencijali, njihov postoje morja, treba i potaćipomoći. stočarstva ta naravno savremena područja, Međutim, vraćanjem naići će načina i i poboljšanja držanjahranjenja, zapreke poteškoće treba misliti. To među ostalim će i otrovno na na koje bilje koje stoka, prije je ali i naići na i otrovati to bilje nenavikla, pašnjacima, pogotovo sijenu Otrovno što može biti kočnica i se. skoroj prošlosti pokazalo bilje, stočne ovim U proizvodnje povećanje područjima. biljkama mnogim lazi mnoštvo različitih tvari stoku biti otrovne i mogu kemijskih koje stoka naročito kraškim može češće i planinskim područjima njima i otrovati.

Stoka ako tim odrasla ponekad doduše, krajevima je dobro i isto tako otrovno ga pojedino bilje izbjegava, paši poznajepažljivo ali ako i ga u sijenu pažljivo probire ostavlja, zbogpomanjkanja sasušenog je hrane da ga ili nalazi otrovno sitno prisiljena jede bilje sasjeckano pomihranom stoka će ga će to učiniti ješano drugom ipak Pogotovo pojesti. stoka takvim ako koja još biljem u poznala, posebno biljka još n ije je zelenom hranom. zelena, oskudijeva Naročito stoku otrovno otrovno po opasno zapobilje čije djelovanje je tek nakon od i tada i veći može otrovati se duljeg činje uzimanja broj goveda. i otrovnost otrovnih Jedna od takovih gobujadčija opasnih biljki je stočare veda stočarima dobro ni domaćim odvajkadadirektno koji nije poznata može Stoka raste. jedući b ujad krajevima bujad obilju gdje mokrekronične bolesti »krvavo danas da i otrovati, nastajanje jepoznato ima uzročnu bujadi. njegoveda« M. W. pravia/n sve

u

turizmu,

ne

za

meso

.

u

za

meso

na

se

samo

X

u

uz

se

na

na

u

se

u

za

na

na-

se

za

s

se

u

masovno

u

na

se

sa

se

sa

a

sa

'

vremena

za

u

se

u

a

vezu

,

“a.

;

O

sa

keCo

“5

vre

i,

PRAVILNA MUŽNJA

'—

niču 3

'VIŠEMLIJEKA!

naši stočari krava Brojni kao »nužno zlo smatraju gospodarmužnju i zato osnovna Naša stara stočarska stvu« pravila pa zanemaruju mužnje! narodna više uzrečica govori: »pravilna mužnja mlijeka«!

Navodimonekoliko osnovnih pravila kojestočari morajuprimjeniti pri mužnjii'“/ u isto Posuric: krave dobaujutro a) 'sedoje i'navečer; mora biti nakon keke pribor mužnju opran čist, tj. temeljito za posljednjeg krož čit oja;"+hi?50 rena procijadiui vime i prijemužnjetreba'temeljito Cc) oprati krpom osušiti; trebaju' d) ruke'muzača' primjerno biti čiste:“!“ mlazeve prve ima e) crno treba'pomusti mlijeka u'malu posudicu koja dno tako pa znakovi mogu primjetiti prvi upale vimena; iz muzilice treba kroz čisto samo f)mlijeko procijediti cjedilo; nakon treba i g) mužnjemlijeko ohladiti; odmah nakon ohlađeno treba sabiralište h) mužnje mlijeko donijeti se .čuva hladioniku do isporuke u

i

—

ovaa

192,

rr

."

:

i.

.

Mimniznace

«Ć.

samo

(oce

se

u

u

mliekari.

u

kantica

mužnje gospodarstvu tako, kantica mliTreba da vodom. posudu pitkom paziti ulaska time do kantice se pa izbjegava mogućnost grla hlaobratiti stočari vode kanticu s trebaju mlijekom.

Posebnupozornost sabiralištima i onim kojima mlijeko mlijeka preuzima đenju čuvanju ili navečer. mlijeka Najopasnijikvarenje jednokratno, tj. ujutro kada zimi ili od dani od zime ka prema naglozatopli. prelazni proljeću jeseni dana obično stočare iznenadi vremena hladnijih Naglapromjena jer i od niti hladi nakon večernjeg mlijeko jutarnjeg odvaja mlijeko mužnje donose sabiralište kvari kod onih stočara koji Mlijeko posebice podoja. dan! svaki drugi mlijeko Mlijeko uroni mlijekom uroni jekom se

nakon u

da

hladi

u

se

s

se

s

s

samo

u

u

u

se

su

za

samo

za

se

se

ne

u

se

ZM.

KAKO

TROŠIMO

SJEMENSKU

PŠENICU

zanimljive veljače objavio je »Večernji Zagrebački Fakulteta dr poljoprivredprofesora redovitog prof. Franje Satovića, podatke i nih znanosti Zagrebu, potrošnji sjemenapšenice Engleskoj ostvaruvelikim Medu najviše prinose pšenice evropskim proizvođačima 2 imala od 64 dt/ha 1983.

U približno puta je prinosom jeEngleska.godini uvela da Treba od veću prva proizvodnju Jugoslavije. upozoriti jeEngleska Odnos i redomičnu poljoprivredna istraživanja. pšeEvropi sjetvupočela ovakav: bio i količine nice sjemena je Engleskoj list« od

u

vrlo

1985.

u

o

sa

u

u

24

9. i 10.

u

nas.

—

—

—

—

—

predrimsko 17. stoljeću 18. stoljeću 19. stoljeću 1983. godini doba

4:1

u

8:1

U

12:1

U

25:1

u

40:1

Prinos

pšenice povećanje Engleskojrazdoblju godine 1983. od 24 dt/ha 64 dt/ha.

To znači da uspjeli stručnjaci povećati prinos 1 dt/ha po pšenice godišnje.

Naša dobra troše 2 puta više poljoprivredna Slavoniji pšenice sjemena Dok po hektaru nego u Englezi.

Engleskoj potrošnja sjemena pšesjetvi nice kreće količini od 160 našim dobrima u se kg/hadotle poljoprivrednim čak 310/ha.

Slavonije potroši i Zanimljiv jepodatak klijavosti pšenice Engleskoj.

Sadašnja poljska iznosi 60 do 65%!

To navodi da klijavost sjemenapšenice podatak stručne službe nisu odnosu tu lošu uspjele poboljšati sjeme poljsku mehanizaklijavost, kojajeipakuvjetovana oštećenjima neprimjetnim više i većih brzina rada transžetvi, zbog cijom, postupaka doradi, strojeva ta portu, uskladištenju može ne i sjetvi.

No, mehanizacije primjena izbjeći i zato treba novih sorti poboljšanje klijavosti potražiti selekciji, tj stvaranju će biti ta mehanička pšenice koja otporna oštećenja. u

od

u

na

1947.

do

su

'

u

se

u

u

o

u

samo

na

u

na

zrna

u

se

u

na

ZM.

25

BIK MORELLO Rieda

govedo područje Austriji Udruženje kalendar siRiedu prodaje Poljoprivrednog sajma dijelilo jeposjetiocima te održavali 1984. Ti su mentalskih svakogmjeseca sajmovi grla godini slika kalendara nalazi strani Na ih bilo 12 prošloj godini. prednjoj tog je težak te 1275 bik »Morello« 13. 10. 1977. bika »Morella« kg oteljenog Taj je iz Rieda dr O. Prema osebinama. izrazitim prvih Fogera podacima mlječnim od 20,9 imalo dnevnu »Morella« bika 19 kćeri kg mlijeka. mlječnost je Stočarsko

simentalsko

za

za

u

u

se

u

se

u

s

Bik

Morello

oteljen

1977.

godine.< 7"

UDRUŽIVANJE 1 SURADNJA INDIVIDUALNIH : -.: “

POLJOPRIVREDNIKA komitet

DRUŠTVENIM 'SEKTOROM: S. Hrvatske

i šumarstvo'SR

za

i Institut

poljoprivredu Republički izdavači Sveučilišta društvena »Socijalnoknjige Zagrebu istraživanja Hrvatske«.

SR i selu u Knjigu napipoljoprivredi demografske promjene Vlado Svetozar sali Ruža Puljiz, MajaŠtamHodžić, Livada, First- Alija U buk i Milan Župančić.

RepubliP redsjednik predgovoru kojeg napisao je Dilić, i svrha Hrvatske SR i šumarstvo komiteta vidljiva je poljoprivredu čkog i kao treba te srednjopodloga donošenju knjige, knjiga poslužiti studija tj. treba otvo1990. do SR Hrvatske knjiga godine Nadalje ročnogplanarazvoja SR Hrvatske. su

u

za

su

za

u

riti raspravu

o

u

i

kr:

Vi

diše ŽE dika

i Knjiga obilje podataka poglavljima koji zanimljivi Zato ćemo tekst i inproizvođače mlijeka. prepričati udruživanju suradnji dividualnih društvenim sektorom. poljoprivrednika Ustav i udruženom radu te dokumenti SKJ Zakon programski daju osnovicu rada. udruživanje seljaštva cjelinu udruženog Udruživanje sredstava i rada između individualnih i društvenih orgaproljoprivrednika danas osnovni zadatak i cilj nizacija predstavlja doprinosi jer daljnjem time i sela u Ti zadaci bili razrađeni zvojupoljoprivrede cjelini. prije 15 kada rizika gotovo godina nastojalo utjecati proizpreuzimanje između i na vodnji društvenogindividualnog sektora, rješavanje socijalne individualnih kao i samu sigurnosti poljoprivrednika, utjecati proizvodnju mlađih gospodarstvima poljoprivrednika.

Socijalna nesigurnost poljoprivrednika odvraćala ih od i i je gospodarstva poljoprivrede gradusmjerila ske tvornice. bile sitnim i Nadalje, poteškoće udruživaniju rascjepkaposjedu poljoprivrednika, nedovoljnim ulaganjimaprimarnupoljootežan ekonomski privrednu proizvodnju, položaj agrokompleksa, organizaciona struktura dobara i radnih i dr. Sve poljoprivrednih drugih organizacija to razlozi su da i danas tzv. niži oblici kao što prevladavaju suradnje, i To gospodarstva, seljačkog servisiranje otkup kontrahiranje proizvodnje. oblici već trideset Viši oblici suradnje koji našoj poljoprivredi traju godina. sredstava i znače kvalitativno suradnje, zajedničko ulaganje, rada, drugačiji vid i povezivanja suradnje zajedničko planiranje proizvodnje, ulaganja, rada i osnovici rada i sredstava podjela raspodjelu uloženog zajedničko rizika. snošenje O saveza SR kooperacije rasprostranjenosti podaci postoje Zadruženog Hrvatske koji prikazani

ima

u

raznim

su

za

o

s

o

za

u

ra-

a

su

se

na

u

na

u

u

na

nom

su

u

u

u

su

su

u

—

na

su

uz

u

tablicama

1 i 2:

kas

z

Tablica

1

DOMAĆINSTAVA

BROJ

—

KOJI

KOOPERANATA

DRUŠTVENOG

ima

voćarstvu

u

—

stočarstvu

u

—

Tablica

104.000

86.000

10.000

96.000

2

I

KOOPERANATA

BROJ

UDRUŽENIH

OOUR-a

BROJ

1982.

brojkooperanata udruženih oblik ugovora poljoprivrednika

ov

o 25.908

208

trajan jibaj Pr

—povremen

11.074

95

obala

45.341

49.006

1.024

1.222

55.461

45.623

27.623

15.943

567

7

105

stanice

Poljoprivredne

15

kooperacijom Ukupno

56

stanice

OOUR-i

TE

POLJOPRIVREDNIKA

GODINI

grani

m aa o zadruge Poljopr. zadruge Specijalizirane kooperanata Organizacije Veterinarske

U

Broj

Organizacija

Ostali

169.000

166.000 81.000 11.000 95.000

155.000 84.000 10.000

168.000 80.000 8.000 100.000

ratarstvu

u

1982

1981

1979

u

kooperaciji —

OOUR-

SEKTORA

1978

Domaćinstva

S

SURAĐUJU

s

1.885

129.444

39.434

486

111.794

ZM.

VREMENSKE

PRILIKE U GOSPODARSKOJ

GODINI 1983/84.

UVOD

dijelom godini prilikegospodarskoj Unai radove, proizvodnju. nepovoljne poljoprivredne vegetaciju prilično ili dosad od bilo 1983/84. to toč tome, jedno najrodnijih razdoblje godišnje je kultura. većinu poljoprivrednih glavnih najrodnije tako da hladna i suha sijana bila 1983.

Jesen dijelom jekasnije previše je ili zime nikla tek tokom proljeće. pšenica i dosta i 1983/84.

Zima nepogoda. snijega počeladugopotrajala, je slaba. izašla iz zime Pšenica jako je sunčano i slabo hladno, bilo oblačno, promjenljivo, pretežno Proljeće je kišovito (udrugojpolovini). bili ali Pšenica kasnila. dosta izgledi popravila, njeni Vegetacija je neizvjesni.

Vremenske

1983/84.

u

su

bile

za

za

u

rano

sa

rano

se

*

28

Analiza

se

odnosi

prvenstveno

na

žitorodno

područje

SRH*

su

dobrim

Ljeto svježijeprosječnog, je krajevima sjevernim osjetno onda većinom suše od početku kišovito, prosječnog. bila 1—2"C Srednja vegetacijskog temperatura razdoblja (IV IX)je dnevna bila svim ovog ispodprosječne.

Srednja temperatura je mjesecima kroz 2/3 Sunca bilo oko sati 110 prorazdoblja ispodprosječne. je ispod Prva bila ovog sjeka. polovina razdoblja (IV Vl)je jače kišovita, druga VIII i prve dekade dosta suha.

(VII, dvije IX) kasnila 2—3 do žetvu bili Vegetacija je tjedna.

Izgledi pšenice pred žetva bila rekordna.

Medutim, neizvjesni. je Jesen bila većim 1984. i sunčana hladna, je dijelom topla, suha, manjim oblačna i kišovita. bilo

u

našim

u

od

a

za

—

u

za

a

—

su

a

Rujanje kišovit i

bio

dosta

kao

promjenjiv

prethodni mjeseci, trećoj slabo sunčan.

Kiše iz treće dekade nastavile i tokom prve padati dekade U te dekade listopada. dvije ukupno je izmjereno Hrvatskoj sjeverenoj 60 120 često znatnim dnevnim količinama.

Učepretežno oborina, stale kiše i raskvašeno tlo znatne osobito pričinili štete, groždu kraje(u vima većim više zriobu gdje pale količinama), još produžile kasnijih te i posve radove. pa jesenskih kultura,otežale, onemogućile, poljoprivredne Sa berbom kukuruza i kasnilo. sjetvom pšenice jako i treća dekada bile i vrlo Druga listopada toplesunčane, povoljne radove i kulture.

Takvo i tokom nastavilo prve poljoprivredne vrijeme te od 21.

26. dok kiše učestale od 16. te 20. polovine studenoga, XI, 27. XI. Prestanak kiše i od 9.

27. i do 15. pa porast t emperature X, XI, ubrzao tla i zriobu te radove.

Ovo jesušenje kasnijih kultura,poljoprivredne kritičnu poboljšanje spasilo jedotadašnju pogledu situaciju s kidanja glavnine i tada činila katastrofalnom. jesenskih plodinasjetve pšenice, koja ili berba kukuruza i sjetva Napokon,krajemstudenoga početkomprosinca bile većem završetku ili okončane iako pšenice ipak dijelu zemlje pri sektoru završena. planirana pšenice privatnom sjetva nije potpunosti Tako većinom vrlo svršila do gospojeipak povoljno jedna kraja n eizvjesna darska obzirom vremenske i godina prilike, prirode proizvodnju poljokao i 1985. privrednih kultura, sjetvu pšenice godinu.

Kukuruz bio dosta ali kao i nekih zakašnjenju, je vlažan, urod, je još bio rekordan. kultura, i

dekadi

u

su

mm

—

sa

su

su

u

se

su

za

se

su

—

—

sve

—

u

se

su

u

na

s

u

na

za

u

mu

(IX XI) god.je dijelom topla, iz 1982. radove i kulture. (slična godine), povoljna poljoprivredne onoj zraka iznosila oko 10*C dnevna IX Srednja (srednja temperatura joj je i X dosta oscilirala iznad i XI bila mjesecu je ispodprosječne, mjesecu j e Sunce 400 do 470 sati. ispodprosječne.) jesijalo osjetno Oborina većinom 130— 160 176, svega je izmjereno (Ilok Vinkovci 189). količine Pale bile 60 120 oborina vladao su ispodprosjeka.

Manjak od 1982.

On nastavio i je godine. rujna gospodarsku godinu 1983/84.

JESEN

bila

1983.

—

većim

sunčana

i suha

za

u

a

u

mm

za

mm

—

se

u

novu

(XII II) počeladugopotrajala, je snijega i Iznenadila oborinama te učestalom u siječnju, nepogoda. jeobilnijim pojado jakih olujnih vjetrova. zraka dosta i Temperatura ispodprosječnih jepadala vrijednosti prije zime iznosila oko 0,3 kalendarskog početka.

Srednja njenog temperatura je ZIMA

—

1983/84.

rano

i

sa

dosta

vom

3

—

0,8'C.

29

jepalo (najvišesiječnju, jejoš jeseni vladao tlu 40 dana.

1982.

50 godine njihov manjak).

Snijega jebilo U 30 atmosferska šve se posljednjihgodinapromijenila cirkulacija: zraka češća zonalni istok kretanja rjedi smjerusjever jug, tip To i snažnih zraka duboko zapad. je razlog prodora hladnog sjevera jug. pretežno hladno, jako promjenljivo, PROLJEĆE(III 'V) bilo oblačno, je slabo sunčano i kišovito polovici). (udrugoj zrakaiznosila'je (uožujku prosjeku10*C' SC, Temperatura 1“ 10*C i probile'za temperature.

T e 15%C) 1,5%C ispod svibnju travnju sječne. ožujku i nešto 120 sati 400 430 100, Suncejesijalo preko (u. travnju odnosno 100 180 čak 125ispodprosjeka. svibnju sati), bilo i Oborina mm, Najviše oborina je travnju od 120do.220 jebilo svibnju.

Temperatura suh. bio hladan i zraka bila Ožujakje ispodprosječne je tokom Kiše i 6 mjeseca. jebilonešto prvoj posljednjoj cijelog pentadi (od bio većinom 26. III “tlo suh). je dijelu Prohladno i vlažno najvećem ožujka utjecali vrijeme mjeseca radove i oni bili već pa nepovoljno poljoprivredne vegetaciju, zaostala i rastu početku proljećazakašnjenju.

Pšenica Ranije je razvoju. prihranjena. sijana jepo drugiput. vrlo suh kišovit bio pretežno drugojpolovini, Travanj prvoj, je vrlo malo i prohladan, osobitodrugoj polovini promjenljiv mjeseca, Ca. jako oscilirala i iznad zraka Srednja ispod prosječne.

Temperatura je kretala od svega 5C 15'C dnevna še pa do (srednja mjesečna temperatura bilo malo Sunca maksimum bio oko 2"C ispodprosjeka.

10%C).

Srednji je je Učestala od 2 Kiša došla 120 ovog zakašnjenjem proljeća. (oko sati). je je suha.

Palo bila 45 IV. 5.i 10-14.

Drugapolovina pretežno je je mjeseca Oborina

110

—

160

mm

inače

u

od

na

—

su

u

a

—

sve

—

sa

na

—

samo

u

a

su

—

—

u

u

pare

—

u

su

na

su

u

na

u

a

u

u

sun-

sa

u

KILIVrEV

KO

sa

—

—

90

mm.

osobito

tlo, Prohladno, vjetrovito vrijeme, i otežalo i teže tla, odgodiloprodužilo tlima, pripremu sjetvu propusnim je, kao ozii rast i pa i tretiranje kultura, prihranu nicanje posijanog sjemena, mih korova. toplijeg Sjetva odgađana očekivanju usjeva protiv jenamjerno dosta takvih vremenskih i i prilika suhog Zbog sjetvavegetacija dosta Pšenica bila kasnile 15 početku (10 dana). travnjabusanju, je onda jednačena, jeprešla vlatanje.

— i kišovito

te

vlažno

na

nižim

u

su

vremena.

a

neu-

u

u

u

Prihranjivala prskala protiv bio vrlo slabo Svibanj je promjenljiv, prohladan, pretežno oblačan, čan i kišovit. zraka dnevna bila kroz Temperatura jakojeoscilirala, srednja je 2/3 oko bila oko ispodprosječne, srednja mjeseca mjesečna (15%C) 1,5“C je dana bilo samo Sunca bilo malo 5—8.

180 ispodprosjeka.

Toplih je (oko je osobito dekade.

Kiše učestale kroz 12 18 dana prve sati), dvije (s količinom 1 90 Učestale 150 znatna preko mm).Izmjereno kiše, je vlaga i otežali su, sunca i tla, pomanjkanje pad temperature prekidali produžili završetak i kukuruza i krumrepe, proljetne prorjeđivanje okopavanje sjetve, loze vinove peronospore; prskanje pira, korova, protiv košnju, protiv sušenje se

i

korova.

sun-

za

u

su

—

—

mm.

30

.

ama

djeteline, rasti razvoj spremanje tenicanje, proljetnih kultura.

S"druge dobro došle za mineralnih strane, kiše su i aktiviranje herbecida, gnojiva i rast kultura. znatne teškose, Proljetna nicanje odvijala sjetva dakle, —--—

-

i

uz

će.

nastavak

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

slijedećem broju

u

HRVATSKE

—

STOČARSKI

RJ

SELEKCIJSKI

CENTAR

Izvještaj sa

Redni Ime broj

sajma

rasplodnih junica simentalske kod Bjelovara u srijedu 16. 1.

Prigojni .

:

i

e

prezime

__—_—_——————

1. Vidak Dautan Franjo, 2.

3.

Brnić Mato, Nevinac > Vidak

4.

5.

6.

7.

Težina

uzgajivačabr. junice“! klasa oja Franjo, Dautan 545/lI

;

i

“<

.

5460...

570/I

5456.“

585/1I

Cijena

Kupac

184250.-

»KIM«

194.250...

»KIM«

202.500.

Kooperant Zagreb 560/lI

188.000.-

»KIM«

3652 595/lla

189.250.-

»KIM«

202750.-

»DUKAT«

5479

5396

565/II

7512.

640/Illa

214000.

»DUKAT«

555/I

198.750.-

»KIM«

9.

Makovica

17849

620/I

215.000.-

»DUKAT«

16.

17.

18.

Jandro, N. Rača

Popović Mijo, Kokinac

$150 .

Jug Silvestar, Hrelec Mijo, Gudovac Zadravec Valent, Bedenik Sabolek Dragan,

Ciglena

22.

5451

Pokopac

Nikola, Gudovac Pavliček Ivan, Ledine Pankretić Ivan, Gaj

.

Slavko, Žavnice Milan, Milutin,

Krampek

Panić

Milutin, Majur

Tomašica Antun, Bošljan 23. Žibrin

Duro, Kalnik

24.

25.

Jakopović, Virje 26. Ivan Frljanović Stevo, 27.

Prgomelj Ožegović Đuro, Prespa 28.

Ivan

Jakopović, Virje

OOUR

— 600/lI

—

Karlovac OOUR

Kooperant Zagreb

595/lIla .

—

193.750.-

»KIM«

Karlovac

198.000.-

»KIM«

Karlovac

4956

650/llla

207.500.-

»KIM«

Karlovac

5292

500/lI

173.000.-

»KIM«

5480

620/Ila

209.000.-

»KIM«

Karlovac Karlovac

650/Ila

216.500.

»DUKAT«

Starčevljani

= Latinović 20. Panić Cugovec Majur 21.

19.

—

Kooperant Zagreb 5361

15.

OOUR

Kooperant Zagreb

Vlado, Draganić

Mato, Babinac

—

Karlovac Karlovac

SrbljanovićJosip, Dautan

13.

14.

Karlovac

.

Crgić

11.

Filipović 12 V,

BJEREEN

Karlovac »DUKAT« OOUR

8.

10.

Rovištu

u

no orang oi aag

5457

Mato, Nevinac Gospočić Vid, Nevinac Buban Pero, Severin

Frković

1985. održanog u pasmine godine

4727.

— 220.000.-

Kooperant Zagreb

5271.

580/Ila

10072

640/I

10283

580/II

193.000,-

»KIM«

4TT2.

S5T5/1I

197.750.

»KIM«

4102

600/Ila

204000.-

»KIM«

6690

585/Ila

200250.-

»DUKAT«

194000.-

OOUR

»KIM«

—

Karlovac Karlovac Karlovac

»KIM«

Karlovac Karlovac

OOUR

Kooperant Zagreb 15857

595/Ila

202750.-

»DUKAT«

OOUR

10716

560/II

188.000.-

Kooperant »KIM« Karlovac

2741

520/1Ila

175.000.-

»KIM«

11333

635/I

218.750.-

»DUKAT«

11347

665/Ila

Zagreb

Karlovac OOUR

Kooperant Zagreb 220250.-

»DUKAT«

OOUR

Kooperant

Zagreb

5280

520/lI

178.000.-

»KIM«

4155

550/Ila

191.500.-

»DUKAT«

OOUR

Kooperant

Zagreb

Mr.

Karlovac

Milan

Bolić 31

""

PREHLADA ;

prehladu Postoji ili znanac ako se čudo nikakvo i Zahladilo Zima prijatelj nije je je. da ga da iz nosa, curi da da pecka kašlje, malaksalost, osjeća virusna potužiPrehlada neki od »zaradimo« ako i samo brojnih infekcija je ždrijelu. ili ne, porazličitih virusa Vjerovali simptomi. njihovi pojavljuju prehlade uzrokovati 120 različitih virusa više od mogu prehladu. koji stoji da možemo tiče što Na žalost, pohvaliti prehlade, liječenja antibiotike. nisu da virusi Poznato osjetljivi mnogo je napredovali. i sluznica nosa da istači Međutim, osjetljiva ždrijela upaljena je valja kao što mogu pa komplikacije pojaviti zbog toga bakterijama, infekciju Takve ili čak bronhitis sinusitis, upala kompliupalapluća. uha, srednjeg antibiotika. kacije primjenu zahtijevaju čini da tu kazati bismo tiče to Naime, vrijeme svoje. mogli prehlade, dana nekoliko tok i nakon ima jedna bolje.

Postoji osjeća čovjek svoj će raznim »Ako kaže: izreka stara proći i lijekovima prehladu liječiš koja dana«! sedam će uzimaš ništa, ako dana, Medutim, proći tjedan 500 ništa nego Amerikanci milijuna to, manje godišnje potroše primjer, ili tablete, i sve bez dinara kapsirupe nemoguće moguće kupujući recepta aspirin! prehlade, uključujući ljice protiv. bolest da što Jedino nema. jest preostaje lijeka specijalnog Dakle, Budimo rizik od i da ublažimo opreznikapljicama komplikacija. smanjimo izazvati nekontrolirane kod mogu, nosa, primjene, začepljenja jer protiv i sluznice, nosne Najvažnije je probleme. ozbiljne druge još jače oticanje i kućni kući. da ostanemo i da topli u lijekovi: aspirin Popularni utoplimo Pumedicinski i kao efikasni tako isto preparati. poznatiji drugi, napici, malo sada A znatno jedno bronhijalne simptome. produžuje šenjecigareta osobito utvrdili da djeluje. povoljno juha pileća liječnici iznenađenje: borbi možda i Zdrava b rojnih protiv pomaže p rehrana ujednačena ili električno centralno U stanovima virusa grigrijanjevodom koji i maju prehlade. zraka dodatno posuda stavljanjem vlaženje osigurajte janje otvorenom aktivnosti stanove.

Redovno Sportske provjetravajte dijator. kihati, Ako ste će svakako prehlađeni, nemojte organizma. povećati otpornost malu od naročito osobe, blizini ili čuvajte toga druge kašljati govoriti i slaba i ozbiljna njih prehlada j e je Njihova dojenčad. o tpornost Cjcu olest. više

od

virusa

različitih

120

uzrokovati

koji

mogu

nam

u

mu

se

se

smo

se

ne

na

nam

na

se

su

se

se

ona

za

za

ne

a

na

uz

ne

nam

s

one

a

se

su

su

u

na

s

ra-

na

a

u

za

C?

VITAMIN

pokušaji prehladu, mišljenje postojiili nisu vitamina doza dodatnih da tog davanjem spriječi liječi prehlada tvrdi da velike nobelovac američki imali Pauling profesor Ipak, zaustaviti uspijeha.

Normalna i vitamina doze mogu infekcije. druge prehladu tog naranča 50 osrednja (jedna miligrama j e organizma ljudskog potreba dnevna i šteti doze vitamica 80 sadrži organizmu Prekoračivanje C). miligrama tableta. obliku treba što više C vitamina uzeti možete nego Vaš liječnik Premda

o

efikasnosti

C

vitamica

za

se

ne

u

vam

aaa

aaa aaa

aaa UREDUJE

aaa UREDNIČKI

Erhatić, dipl. inž, Dragutin Šime Dapo, dipl.vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav vet.

Zlatko Mašek, dipl. urednik: i Glavni odgovorni urednik: i izdavač:

Tehnički Vlasnik

Rašpica

Nada

Udruženje

pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«

Mjesečna Tisak:

mljekarskih

—

radnika

organizacije TM,

Zagreb

i ustanove

aaa

ODBOR

Franulić,

SRH.

aaa

Uprava 1500

Jelenić, dipl. inž, Tomislav

inž, Petar

Zagreb,

i uredništvo:

dinara,

a

za

Ilica ,

proizvođače

Kolak,

dipl.

31/I1I, tel. 424-420

mlijeka

1000

dinara

_

Hladnoćai stariji ljudi Niske

kojeprate temperature sadašnje godišnje posebna za ljude.

Slučajno opasnost starije izlaganje velikoj temperaturu i kad mehanizam tijela uzrokuje hipotermiju.

Međutim, tjelesni regulaciradi ne naročito i na snižejetemperature pravilno, čovjek, stariji, umjereno okolne nenormalno niskom nje temperature reagira tjelesnom temperaturom. doba

biti mogu hladnoći snižava

Mehanizam

takregulacije temperature izlaganja hladnoći, vi se tresu i ne ne što može zavesti krivi hitnom utljudi poplave, trag hladi brže tim više što stari vrđivanju bolesnog Tijelo stanja. ljudi manje i što im krvotok pokretni zbogtoga je usporeniji.

I neki otežati kod mogu lijekovi situaciju starijih ljudi, r egulajer ometaju To su Melleciju tijela. temperature Largactil, primjer: Stemetil, Moditen, Prazine itd. ril, Simptomi ohlađenja tijela (hipotermije) smušenost, vrtoglapospanost, vica, eventualnu uz vidnih i slušnih i poremećaj svijesti pojavu halucinacija na tome što brzini ti se mogu kraju kolaps.

Nezgodaje simptomi pripisati bolesti ili srčanoj moždanojkapi. svake ni od umire mnogo Nažalost, jošuvijek godine starijih ljudi čega od hladnoće.

Oni mogu stradati od nego mraza, drugoga snježne snijega, ćave ili ako stambene Osobito oduzima imajuneodgovarajuće uvjete. vjetar trostruko više nego mirni i zrak. kritoplinu, organizmu nepokretni Sadašnja samo fatalna. može biti Većina pogoduje hipotermije, pojavi koja tragičnih biti da uočila slučajeva moglaje spriječena vrijeme Ljuopasnost. dima su u bolničko koji stanju hipotermije potrebno liječenje. je Dok kola hitne se ali ono čekaju pomoći, p omažeutopljavanje bolesnika, biti mora više od toku u (ne polastupnja postupno Celzijusa jednog sata).

Brzo vrućim termoforom na ili električnim utopljavanje, primjer pokrivačem, može samo pogoršati produbljujući stanje, kolaps.

U ovim hladnim zimskim brzom da li danima, života, tempu i onih staraca možda žive nekom koji putsjetimo koji osamljeni pustom ili nekom katu nebodera bez i u mjestu dovoljno hrane, t ople o djeće grijanja stanu?

zakaže

i kod

na

u

se

su

na

su

u

.

u

'

me-

za

samo

se

u

na

ovom

se

na

Vaš

2

A

A

NA

AA

e

e

A

A

e

AA

liječnik

A

ISPRAVAK U

da se prošlom broju»Mljekarskog objavljeno je mlijecijena ku od 8.

1988.

Kako primjenjuje siječnja godine. u vrijeme materijala pripreme za list« nismo imali na Službeni list »Mljekarski 1/88., raspolaganju 1/88., Uredništvu se te »Odpotkrala greška, objavljujemo Ispravak, koji g lasi: luka o 1988. dana od z a snagu zaštitnoj cijeni mlijeku godinu stupa idućeg dana u Službenom listu SFRJ«. objave Obzirom da Sl. list 1/88. izašao iz tiska 8. nova je siječnja, mlijeku cijena se od 9.

1988. molimo primjenjuje siječnja godine.

Stoga, cijenjene proizvođače da uvaže mlijeka ovajispravak. lista«

nova

na

-

Uredništvo 31

—---

—_—---

zoi

—--—

A ih a iči mo

no

so Hrvatske

SR

radnika

Udruženjamljekarskih Predsjedništvo odlukom od 17. 12. 1987. godineraspisuje jom

svo-

NATJEČAJ poslova obavljanje volontera urednika i glavnog odgovornog list« »Mljekarski časopisa stručnog za

—

Uvjeti: VSS

—

mljekarstvu navedene zapreke obavljanje

iskustva

petgodinaradnog zakonske da postoje

—

duž-

za

ne

—

u

nosti.

vrši

Imenovanje se

4

na

godine.

roku

podnijeti Prijave natječaj u

za

dostaviti

od

objave.

dana

SRH,

mljekarskih Udruženje

Prijave Ilica 31/III. 41000 ZAGREB,

moPPP

dana

radnika

adresu:

na

30

_—_—_a—a—.

Izdavački

savjet:

vić-Bunta, Ivan

Majić, Turk,

dipl.

mr.

vet., Stjepan Miljanović, dipl. dipl.

Stjepan Kolak,

inž.,

urednik:

Tehnički Vlasnik

i

izdavač:

Uprava

i

uredništvo:

NIŠPRO

Brlek,

Vera

»VjesniK«,

OOUR

dipl. inž., Petrič

mljekarskih llica

privredne TiM,

dipl. inž., dr. Berislav

Vlado,

Šormaz,

Gojko

dipl. inž., Miljenko

dipl. inž., Tomislav

Jur-

dipl. vet.

Stjepan

urednika:

Deneš, dipl.inž.

"

radnika

SR

Hrvatske

31/II1, tel. 424-420

organizacije

Zagreb.

Jelinić,

dipl. inž., Petar

Volarić, dipl.inž.

Zagreb,

pretplata

Rybak,

odgovornog

i

Udruženje za

Erhatić,

dipl. inž., Nada

Marijan

glavnog

Vršilacdužnosti

Mjesečna

mr.

Pehal,

vet., Slavko

Kobra,

Miroslav

Hadžiosmanović,

Mirza

Jovano-

dipl. vet.

Vuković-Svoboda,

odbor:

kić, dipl. inž., Tomislav

Tisak:

Nada

vet.,

dipl. inž., Dubravka

dr.

dipl. inž., Vesna

Brlek,

dipl. inž., Stjepan

Bratanović,

Antun

dipl. inž., doc.

Deneš,

Mašek,

Uredivački

Bolić,

Milan

i ustanove

kao

i za

proizvodače

mlijeka

iznosi

180.-

dinara.