Natabaežeže
OŽUJAK
Selo Laboratorij Rugvici »Gornja Posavina«, Dugo u
PZ
asa
1985.
-.-.-u-.,-.
.-
.
.—.-.
=.
.-
POSAVINA«
»GORNJA
_-
-pe—--—-p_o.-
-.-—
DUGO
SELO D. Selo
djelatnostpodručju općine Poljoprivreda privredna rezultanosilac a prema razvoja privrede općine, industriju svojim jeglavni Ova rada svrstava ostvarenom tima po ukupnom prihodu. drugomjesto radimo ove u toj koji potvrđuje značaj djelatnosti, stručnjake činjenica da tim više S graniprivrede poljoprivredi posebnoobavezuje, još jer veliki leže neiskorišteni proizvodni kapaciteti. uvijek selom kao i rad cjelina kooperacija djeluju jedinstvena Proizvodnja, zadacima i radnicima P. Z. U skladu sa sa ciljevima zajedno zaposlenim od interesa bavi za se selo, poljoprivrednim djelatnostima koje zadruga 3 tj. za poljoprivrednike. vrši radnih bavi jedinica slijedećim poslovima: Zadruga prekosvojih sredstava zaštitu i biljadrugogrepromaterijala prodaju umjetnih gnojiva, kao poljoprivredna nabavlja potrebe poljoprivredenpr. sjemenske robe, hranu stočnu i oruđa i dr.nadalje: alat, građevni materijal, i stoindividualnim ratarstvu stručnu poljoprivrednicima pomoć pruža čarstvu rasplodne stoke i tovne i brine se za kooperaciji uzgoj prodaju stočarstvu poslove selekcije obavlja proi vrši analizu i ispitivanje mlijekamlječnih otkupmlijeka, organizira izvoda svom laboratoriju stoku 7 sitnu otkupnih (DugoSelo, Rugvica, otkupljuje krupnui mjesta: i Dvorište Lupoglav, Prozorje) “Oborovo,Ježevo, vrši otkuppoljoprivrednih proizvoda. kao
na
uz
-
se
na
a
nas
znamo
u
sa
+
su
se
za
za
u
—
u
—
u
—
u
na
—
—
Poljoprivredna domaćinstava možemo u 3 grupe: Strukturu seoskih podijeliti domaćinstva 1. Poljoprivredna domaćinstva 2. Mješovita domaćinstva 3. Nepoljoprivredna Rad službe PZ stručne Posavina« usmjerenje »Gornja najvećim svojim služba na domaćinstva, kojima posvećuje najveću djelom poljoprivredna a ratarstvu, stročarpoljoprivredne proizvodnje pažnju,zbogunapređenja Iz vida ili bilo se ne stvu, vinogradarstvu kojoj drugoj granipoljoprivrede. ni domaćinstva sve (poljoprivrednika ispuštajumješovita je manje uglavodnosno domaćinstva osim nom djelatnostaračka), koja poljoprivrednom osobe i šću bave djelatnostima, drugimnepoljoprivrednim čije pojedine radnim domaćinstva zaposlene kojaposjeduju dotičnog organizacijama, stoke kao ratarske obradu za i stajske mlijeko, objekte uzgoj (tov, površine rasplod). stočarske proizvodnje Organiziranje Uz ostale grane poljoprivredne proizvodnje, oduvijek posebnapažnja i Vrlo da stočarstva. dobro posvećivala razvojuunapređenju je poznato selu Oborovo naročito Posavine, djelovala marvogojska je području i simentalca se kvalitetnog udruga, gdje uzgajao još poznati tipčistokrvnog stručna
služba
ova
u
—
se
su
a
u
za
se
nam
na
od
1912.
a
u
g.
Zahvaljujući genetskimproizvodnim svojstvima, taj tipgoveda širi po kvalitetne a i s obzirom cijelom području općine E potražnju dobrim
i
se
na
matične 34
stoke.
Međutim, području broj stoke i da se održava razini na 5 isto se a smanjio godina, prije javlja i sa MZ to ima: za staračkih drugim posavskog dijela. Razloga odumiranje domaćinstava i sve ili domaizraženija nepoljoprivrednih pojava mješovitih također i dosta Ćinstava, provođenje komasacionog postupka koji j e trajao odrazio držioce stoke. stoke dugo,nepovoljno Dakle, u kupan broj je ali u matične stoke što naročito treba zahvaliti opadanju broj je porastu radu službe. Također matične stoke domapo selekcijske savjesnom broj je ćinstvu a istovremeno se tako da domaćinpovećan, brojdržaoca, smanjuje stva malim stoke robni a brojem postepeno ozbiljniji nestaju, proizvođači i stoke mlijekarasplodne povećavaju brojgrla. U fazi intenzivnih na u akcija unapređenju poljoprivredne proizvodnje kada ulažu se sredstva društva meliorativno ogromna našoj općini, cijelog i sredstava međunarodne banke i za uređenje zemljišta plasmane razvoj sektora P. Z. treba da kao se unapređenje poljoprivrede, privatnog pojavi i selu i da očuva stočni fond i akcijezbivanja pratioc goveda njegov kako bi došli sa da ne podmladak, dogledno vrijeme drugih situaciju stoku. područja kupujemo Da bi se očuvao matični fond time i zadržala a postojeća proizvodnja sredstva će intervemlijeka, neophodnojeosigurati financijska kojima nirati kod novih ili kod nabave opreme podizanja adaptacija postojećih štala, i te kod stoke. Veliki steonih trasu strojeva, kupnje broj koje junica žene i možemo da zadržimo kreditima skupoplaćene tržištu, povoljnim Premda kreditima bila uzgajača. jepotražnja prošloj godini velika, kreditirane stoke nedostatka sredstava SIZ-a pobroj je opadanju zbog raste stoke naše čime se ljoprivredu. Zbog toga brojprodane općine, naš fond stočni što manifestira i na osiromašuje proizvodnje smanjenje mlijeka. od individualnih Otkupmlijeka proizvođača području općine o rganizira P. Z. Posavina« stručne službe. »Gornja prekosvoje konstatirati
moramo
da
se
upravo od
Oborova
na
a
se
na
u
sa
u
na
u
u
.
s
se
veoma
na
za
za
u
u
“
za
van
se
na
1978.
1979.
g.
3.782,752
4217.581
g.
1980.
g.
4.359.488
Količine
1981.
1982.
g.
4018.358
3924226
1983.
g.
1984.
€.
._4,014322
4.157.452
otkupljenog mlijeka godine variraju godinu. ukupno količina i se proizvedenih mlijeka 31,42% mlijeka otkupi preko zadruge plasira »Dukat«. Još ogromne količine dose Mljekaru mlijeka prerađuju maćinstvu vlastite blizine i potrebe. Zbog Zagreba, mlijeko mlječni proizvodi tržnici. visoke teladi završavaju zagrebačkoj Zbog cijene posljednjih kao i niske količine zamjeseci zbogjošuvijek cijene mlijeka,tvelike mlijeka vrše kao stočna hrana tovu i teladi. svinja Na rade 2 tehničara i rukovodioc otkupumlijeka poljoprivredna sjedištem i Z. P. u analizira i Rugvici gdjejesmještenlaboratorij kojem kakvoća individualnim na domaćinstvima. ispituje mlijeka proizvedena Na imamo 32 sabirna sabire se području općine kojima mjesta mlijeko i uzroci 3 U izvanrednim kada se prosjeku uzimaju puta. situacijama tehničari izlaze na U 3 se pojaveproblemi, sabirno m jesto. prosjeku puta uzroci komisijski cjelokupnog uzimaju sabirnog koji ispituju mjesta vrši obračun prema grebačkoj mljekari »Dukat«, kojima mlijeka pojedino sabirno Do 1982. količina bila pomjesto. god. otkupljenog mlijeka je bila i rastu, masnoća Planom 1982. je zadovoljavajuća mlijeka. godinu iz
Od
u
u
u
za
na
u
sa
u
se
na
u
*
se
se
se
u
za-
za
u
a
za
35
određeni
predstavlja mlijeka otkupiti jepredviđeno dešavala na obzirom dijelu. posavskom koja situaciju pad otkupa masnolit. sa 3.942.226 i smo prosječnom mlijeka otkupili prebacili Ipak, plan rade na rada rezultat svakom što u ćom organizaciji koji ljudi slučaju 3,72% je otkupamlijeka. 17 robnih imamo Na našem koji mlijeka proizvođača otkupnompodručju od 72 litara a 15000 zadruzi su mlijeka, proizvođača ukupno preko isporučili litara 7000 su 863 mlijeka. preko koji isporučili proizvođača dio laktofrizirali smo U 1981. jedan otkupnogpodručja,početgodini sabirnih imamo tako da sada i 1982. kom 5 uglavmjesta, godine drugidio, kante. sabire gdje mlijeko manjih, ove su treba ne O govoriti jer područja laktofrizacije prednostima kiseli 48 sati, ogromne ljetnim mjesecima, mlijeko mlijeka (čuvanje uzoraka itd.) komisijskih uzimanje jednostavno radili te da dobro da smo nam navedeni podaciukazuju Naprijed to bio što kao slučaj mlijeka je p ad otkupu nagli osjetio nije našojopćini odnosu 18% se 6. 1983. za na otkup povećao mjesec drugimopćinama, čime su se muznost Također se po 82. postigli još kravi, povećala god. kako bi litre cilju krajnjem mlijeka, proizvodnja pojeftinila je rezultati, bolji robnih letimičan Već ostvarili veći dohodak. proizvođača pogled popis znatno istim sa sliku da su neki od njih proizvodpovećali grla brojem daje nju. robnih većem sve koji ovog proizvođača, broju Rješenje problemaje biti Oni će količina velikih za biti će mlijeka. proizvodnju specijalizirani za povećanupotrebu mlijekom. podmiriti stanju tovu odnosi Već niz kooperativni zadruga kooperant godinapostoje odnos sa zainteresiran teladi. Ukoliko kooperativni jepoljoprivrednik se
na
s
što
litara
3.600.000
bilo
a
nom
u
se
ć
se
u
ne
se
u
u
|
a
za
u
u
na
u
na
u
u
—
za
36
u
za-
sve tako drugom ugovorom, zadovoljava uvjete isto precizirane i oba ugovora. zadruga, partnera pristupaju potpisivanju se Zadruga obavezuje: da će teladi i nabaviti kooperantu prema ugovoru dogovoreni broj istu mu za isporučititov, da će voditi kontrolu nad zdravstvenim i stanjem kondicijom tovnog i za ishranu i materijala pomagatikooperantu savjetima pravilnu njegu, da će telad količinu hrane osigurati potrebnu odgovarajuće i dostaviti jekooperantu da će dati zaštitu od eksternih i internih natovljeniku preventivnu metnika i tu svrhu tretirati jedanput, najmanje da će telad za svaki kooperantu utovljenu platiti kg postignutog prirasta, da će u hrane slučaju promjene c ijene kooperantu priznati koja cijenu će tada biti važeća.
i ukoliko
a
—
—
za
—
svu
—
u
za
—
—
Kooperant obavezuje: da će telad tovu preuzetu potreban odgovarajući osigurati smjei ostale uslove Z. P. prema štaj zoohigijenske uputstvima stručnjaka da će utrošenu tvorničkim po platiti smjesu plus cijenama prevozni troškovi i troškovi administracije, da će se ishrani stručmu pridržavati uputstava prasadi koja daje P. Z njak da će hranu koristiti ishranu teladi po isključivo potrebama, da će na P. Z. hrani i voditi eviizvještavati potrebama vrijeme utrošku denciju hrane, da će voditi računa zdravlju tovljenika, da će svaku da se ustanovi nastala priznati grešku koju je njegovom krivicom, da će svako ili odmah PZ veterinaru oboljenjeuginuće javiti koji je i šef ujedno proizvodnje. Na odnosa rade 3 bave tovom organiziranju kooperativnih radnika, teladi do 220 i tovom te stoke individus kg junadi otkupom kooperaciji alnim poljoprivrednim proizvođačima: se
za
—
u
za
—
u
—
za
—
o
—
na
o
o
—
za
—
—
a
se
u
Tabela
tova:
teladi junadi Za
1979.
1980.
1981.
1982.
1593
2.309
2272
1882
97
*
154
.
151
33
godinuje
karakteristično
broja smanjenje utovljene 18% odnosu 1981. na što financijski povoljniji rezultat, ukazuje i tržištu na utovproduktivnosti smanjenje poboljšanje (porast uvjeta cijena Ako dodamo tome veliki teladi i i ljene teladi). postotak uginuća izlučivanje iz tova, onda biti možemo rezultatima. zadovoljni postignutim u
1982.
uz
teladi
nam
za
na
ne
Inž.
Zlata
Vranić
POVIŠENA
CIJENA MLIJEKU
mlijeku cijena godinepovišena jeproizvođačima Remasti. 1% odnosno dinara to od 8,33 10,40 jedinicu jednu snazi i i na prema dodjeljujeproizvođačima publička je premijanadalje ili izravno sabiralištima seoskim i količini predanogmlijeka proizvedenog 1984. mljekarigodini SR Hrvatske iz 1. Proizvođači godini koji dijela mlijeka nizinskog niže litru od 15.000 litara 1984. 1 mlijeka mlijeka dobivaju proizveli manje masti: količini navedenu prema mlječne cijenu Od
21.
i
veljače
1985.
masnu
za
na
se
u
su
u
za
cijena premija zorat org 0,900 33,28 34,32 0,928 0,956 35,36
mlječne Rasa» omatanje 3,2 3,3 %
masti
osnovna
3,4 3,5
3,6
i
3,7
0,984
37,44 38,48
1012
39,52
3,8
40,56
3,9
41,60 42,64 43,68
40 4,1
42 P/E
36,31 dinara 37,38 dinara 38,42 dinara
39,52 dinara 40,58 dinara 41,65 dinara
osnovna
dinara
4272
43,79 dinara 44,86 dinara
Hrvatske
cijena premija mlječne moa ru araggr naa nazenipona 1,300 33,28 3,2 %
masti
35,24 dinara
1,181
dijela mlijeka nizinskog litara 15.000 više od mlijeka: proizveli
1
litru
34,18 dinara
1,040 1,068 1,096 1,125 1,153
SR
iz
2. Proizvođači 1984.
36,40
ukupno
za
koji su
ukupno
za
u
godini
1
litru
m
+
33
3,4 3,6 3,7
40 4,1
42 ..;_._.:.;..;.d.—.———.—.—..——.—.—.——.————
1,340
35,36
1,381
36,74
1,421
37,82 dinara
37,44 38,48
1,462
38,90 dinara 39,98 dinara
40,56 41,60 42,64 43,68
1,584 1,625 1,665 1,706 e
39,52
3,8 3,9
34,32
36,40
3,5
:
34,58 dinara 35,66 dinara
1,503 1,543
dinara
41,06 dinara 42,14 dinara
43,22 dinara 44,30 dinara 45,38 dinara eeem..o..eaaah
Hrvatske
koji mlijeka izbrdsko- litara područja 1 litru za od 6,000 1984. su dobivaju mlijeka proizveli manje godini planinskog mlijeka: 3. Proizvođači
u
SR
%
mlječne 3,2
masti
osnovna :
3,3
x 1+.
3,4 3,5
'
3,8 3,7
3,8 3,9 40
41 42
navedenu
cijenu:
%
masti
mlječne 3,2
cijena premija .33,28 1,000 34,32 1,031 35,36 1,062 36,40 1,093 37,44 1,125 38,48 1,156 39,52 1,187 40,56 1,218 41,60 1,250 42,64 1,281 1,312 43,68
osnovna
:
3,3 3,4
3,5 3,6
ukupno
za
'
:34,28 dinara 35,35 dinara :36,42 dinara 37,49 dinara
444.
cijena premija 33,28 1,500 34,32 1,546 1,593 35,36 36,40 1,640 37,44 1,687
1 litru
38,56 dinara 39,63 dinara .40,70 dinara
41,77: dinara 42,85 dinara 43,92 dinara 44,59 dinara
ukupno
za
1
34,78 dinara 35,86 dinara
36,95 dinara 38,04 dinara 39,12 dinara
38,48
1,734
40,21 dinara
3,8
39,52
1,781
41,30 dinara
3,9
40,56 41,60 42,64 43,68
1,828 1,875
42,38 dinara
1,921
44,56 dinara
1,968
45,64 dinara
3,7
4,0 41
42
ma
43,47 dinara
Z.
TRAVNJACI
—
našu
litru
MAŠEK
NAJJEFTINIJA KRMA veliku
Travnjaci predstavljaju privredu vrijednost zbogtoga ih imamo velike te do sada one mnogo površine, predstavljaju zauzimaju iskorištenu krme. Dobri rezervu za nedovoljno proizvodnju daju travnjaci od voluminoznih krma ishrani stoke. Uz to travnam jednu najkvalitetnijih krma redovitih troškova su nema njaci najjeftinija jer njima godišnjih nabave i tako bezusvega dalje. Zbog oranja, sjemena, sjetve toga travnjaci da im znatno više što im većina se nego zaslužuju vjetno pažnje posveti Osim se proizvođača posvećuje. melioracijskih zahvata, kojima rješava pitarežima te rokova u fazi poštivanje njevodnog agrotehničkih (košnja klasanja trave zahvat za početak djetelina, gnojidba, prihrana), cvatnje najvažniji visoku Od do sve pa proizvodnju proljeća, sijena je gnojidba. jeseni prije što oni nego počnevegetacija,proizvođači koji dovoljno i maju gnojnice, deći računa vremenskim i izvoziti mogu parcele uvjetimastanju gnojnicu livadu. reći da možemo koristiti treba na ne samu nego Valja gnojidbu nju dati i određenu količinu NPK kako bi se u proljeće kompleksnih gnojiva za
što
a
u
na
—
—
vo-
o
za
39
fosfora
botanički
kalija, koje omjerudušika, dušika dovodi do Previše sastav te kvalitet potiskivanja leguminotravnjaka. »kalifilkoličine rasta suvišne trava; za, forsiranja kalija uzrokuju pojavu Fosfor krmnu dozi loše nih« na vrijednost. prevelikoj biljaka koje utječu iz livade. trave sastava rast a potiskuje botaničkog potencira lepirnjača, navedenih osim dati i neko razloga gnojnice potrebno Zbog je proljeće NPK NPK kao livada NPK osnovnu 6:26:26, 11:11:16, npr. gnojidbu gnojivo postigla
ravnoteža
u
i
a
od
zavisi
a
u
u
NPK
13:10:12.
INA-Kutinom
vršila
gnoPoljoprivredna Bjelovarsuradnji je dale Kao su gnojidbe koje jidbene pokuse travnjacima. najbolje varijante pokazale najveći prinos sijena NPK 13:10:12 startna 500 kg/ha gnojidba NPK 200 18:9:9 kg/ha prihrani NPK ili startna 400 6:26:26 kg/ha gnojidba UREE 100 kg/ha UREE 100 u kg/ha prihrani stanica
s
u
na
su
se:
u
djelovanje koja gnojidbe drugoj varijanti jedugotrajno i na da otkos već se na produžilo jeutjecala prvi njenodjelovanje otkos. drugi obratiti Uz važno momenat na a to košnje, jepočetak gnojidbu pažnju je tada hraniva dobiva faze te u biljci sadržaj najveća klasanja jepovoljan jer količina suhe tvari po jedinici površine. IVA inž. MAJHEN, dipl. U
ne
uočeno
UREE
samo
:
se
OSNIVANJE :Kvalitetna
zelena
UMJETNIH
LIVADA
sjenažasijeno travnjaka značajni hrani stoke naročito krava Na žalost sa većine naših livada poljokrmu loše kvalitete i male privredni dobivaju proizvođači hranjive vrijednoto zelene odnosno Imase sti, prinosi sijena veomaniski. to oraniSjetvom umjetnih travnjaka jest djetelinsko- smjesa da možemo već cama ne samo dobivamo veoma povećati prinose sijena, travnih kvalitetnu krmu ishranu stoke te za se pružamogućnostspremanja silaže te nove i karotinom. jedne (sjenaže) kojajebogataproteinimakalcijem Gubici zelene livada kreću oko mase sa se prilikom siliranjem spremanja tvari 15—40%. iznose 5%, gubici organske prilikom spremanja sijena livade možemo ili osnivati U Umjetne proljetnom ljetnom periodu. želimo osnovati livadu navesti i gdje jesen jepotrebno parcelu umjetnu zaorati NPK npr. stajski proljeće kompleksno gnoj, zatanjurati gnojivo NPK 11:11:16. fino 6:26:26, NPK 10:30:20, NPK Sjetva obavlja pripremljeno tlo žitnom ili tlo a nakon sijačicomomaške, potrebno sjetve laganopodrje te dobro kako bi i trava imalo ljati (povaljati) sjeme ugaziti djetelina povoljne uslove i U možemo trave KAN-om klijanje nicanje.busanju prihraniti ili ureom. Prva kad trava košnja najvećembrojuslučajeva obavlja je visine 20—30 time mehaničkim korove cm, ujedno jer suzbijamo koji putem Kosidbu treba obaviti visini oko su se iznad 8—10 cm pojavili. zemlje. i
masa,
sa
su
muzara.
a uz
su
na
nam
a
u
;.
u
na
a
na
se
u
za
s
u
se
na
40
u
is-
Suviše
niska
kosidba
košnja, zemlje djeluje nepovoljno trave Iza svake KAN-om. trave djeteline. košnje potrebno jeprihraniti Prinosi livada i te sa uz pravovremenu sijena umjetnih pravilnu košnju kreću od 10—21 četiri otkosa. se gnojidbu t/ha, kojeproizvođači ostvaruju IVA inž. MAJHEN, dipl. do
mlade
za
i
s
u
\
:
.
TRIHINELOZA obolio
trihineloze.
brojljudi novilo da su zarazili se se meso jedući nepregledano uzgajanih svinja okolici Ovih dana dnevnim U novinama. ponovno Rijeke. neugodnavijest Izvor osoba od trihineloze. Uzrok meso. Osijeku oboljelo pedesetak svinjsko bolesti bio selu Brdo okolici Građani od Bijelo Osijeka. kupovali seljaka je klali ih i Naknadno ustanovilo da su se se ove prerađivali. svinje, svinje kretale slobodno i đubrištima i neuređenim i po smetlištima pašnjacima pretda su se zarazile štakora Meso i raznih se postavlja žderanjem otpadaka. bilo U i okolici nastala uzbuna. trihineloze Osijeku nepregledano. Pojava je je učestala Hrvatske i u i Juljudi godina drugimkrajevima jeposljednjih nešto češće li inače. Ova trihineloza nego goslavije pojavazabrinjava jerje kod bila inače tu i tamo, nas prilično pojavljivala rijetka, ljudi zarazili naročito i meso a medvjeda jedući divljih svinja, svinja, i Kako nažalost bolesti dobro da ove opasne učestala, je jazavaca. je pojava nešto više zna, da i nema domaćinstva se o trihinelozi kojima jergotovo i suho kobasice se ne meso, obavlja svinokolja spravlja šunke, pršut, i te više sirovi. Sve više sve se đakonijespecijeliteti jedu manje prijesni, kroz čitavu i slabo i brzinu po domaćinstvima kolju godinu jede svinje i kuhano A meso tih kod nas meso. se nikada pečeno pregledavalo, svinja nije nažalost ni danas bi ga trebalo A eto zašto pregledava. ipak pregleZimus
je Rijeci u
veći
od
teške
bolesti
Usta-
u
u
u
u
u
se
samo
a
se
mesom
a
u
mesne
a
se
na
a
se
ne
davati.
tanki Trihinella veoma kojuprouzrokuje je crvić, tankom se.međusobno i sisavaca Živi spiralis. čovjekamnogih koji crijevu smatralo da trihinele žive i se proždiru. Prije razvijajugotovoisključivo ih i žderući Jedući trihinozu štakorima a meso miševima,prekonjih svinje. nih će se Danas da su zarazit veoma čovjek. pouzdano prirodi svinja trihinela i često nosioci hrane mesom drugeživotinje koje drugih životinja redu često a prvom lisica, vukovi, divlje medvjedi,prilično svinje, jazavci, domaći i naročito skitalice skiću lovištima. Dobro pa po koje psi, mačke, da često nosioci trihinela štakori i ali kao što vidimo miševi, jepoznato Naročito treba istaći što nisu utvrđeno da su jedini. posljednje je vrijeme česti nosioci trihineloze lisice hrana Sve miševi. su kojima ipakglavna međusobno tako i i s p a životinje proždirujedna drugomhrane, đusobno i Kako lisica mnogo ugibalo zbog je posljednje vrijeme lešine ležale na ih a i su bjesnoće, njihove gdje moglepojesti mjestima svinje i već da i to veoma druge spomenute divlje životinje, jevjerojatnoje razlog trihineloze u češćoj ljudi. pojavi trihinelozom suho ili slabo zaraze meso, Ljudi jedući prijesno svinjsko kuhano ili trihinelozom zaraženih rjeđedivljih nedopečeno svinja, svinja,
Trihineloza
bolest
sitan
u
se
se
zna
u
se
u
se
su
u
ove
se
zaraze.
se
me-
u
se
4l
želucu
medvjeda jazavaca. čovjeka pojedenog uvlače i vrlo već u se u sluznicu trihinele, prelazetankocrijevo, brzo, crijeva dva dana i oko ličinki limfom za spolno legu hiljadu sazrijevaju koje dospii budu ali u krvotok u čitavo krvlju otplavljene tijelo,glavnomjesto jevaju će se sačuvati i ostati već dan sedmi se gdje tijela gdje jemišićje šesti, trajno nakon što zaraženo učahure. U ličinke meso su čovjek pojede početku isprunakon tri se žene, tjedna postepeno savijajuspiralu, omotaju ovojnicu i tako učahurene ostati žive. Isti takav mogu proces godinama događa trihinelama trihineloznih su meso u životinjama koje pojele drugih životinja da začahurene trihinele mišićima ostati žive s tim mogu njihovim godinadok ih ne neka i tako bolest stalno održava. ma se drugaživotinja pojede Trihineloza i veoma opasna bolest, praktično jošjeuvijek neizlječiva je sobom od Bolest i za se može ostavlja posljedice,nje trajne umrijeti. počinje nadunaglo, osjećajem slabosti, mučninom,povraćanjem, podrigivanjem, bolovima vrućica tošću, proljevima, trbuhu, povećana znojenjem; jeosjetno obično već prvog dana trihinela prodiranja mišićje. Tipično lica, jeotečenje naročito to i žestoki zatim bol mišića vjeđa, jenajčešćinajraniji simptom, veća nastati unutar očne sve a mogu cijelog tijela, općaslabost, krvarenja i čitav niz bolesnih šupljineosljepljenje, drugih pojava. Običnim trihineloza može ustanoviti. mesa Zato se ne se na pregledom klaonicama svih zaklanih obavezno meso što javnim »trihinoskopira«, svinja će reći i da u mesu se tripregledava pod mikroskopom provjerava vrši se hinela;posljednje specijalnim laboratorijskim vrijeme tajpregled Trihinele i se sa mogu kuhanjem smrzavanjem posebnimpopretragama. uništiti. Samo rizik za u mesu i život stupkom prevelik zdravlje je ljudi pustiti sirovo trihineloznih Do sada meso zaklanih promet pregled svinja. s vinja izvan klaonica obaveznom veteupotrebu privatnu javnih p odlijegao nije rinarskom učestalosti što se pregledu. Međutim, zbog trihineloze, pojave može dovesti u vezu lisicama sa na bjesnoćom posljednjih godina, preporuča da se zaklanih i domaćinstvima da naročito svinja pregledati, što će obaviti iako to sada veterinarskim trihinelozu, veterinari, nije određeno. Naročito to se za propisima preporuča pašnesvinje krajevima bilo lisica i da nekontrolirano u gdjeje bjesnoće gdjesvinje prilike imaju dođu smetlišta i đubrišta. Trihinelozu naročito štakori i prenose javna miševi. Zato stalna i treba uporno sprojederatizacija preventivna mjera je voditi. Lovci da znati treba obavezno dati trebaju ulovljenu divljač pregledati lešine itd. ni( trihinelozu, oderanihlisica, otpatke pogotovo jazavaca, davati sirove pošto svinjama. trihineloze uočena i zato komitet Opasnost poljoprije jeRepublički vredu i šumarstvo »Naredbi radi o svojoj sprečavanja mjerama pojave, zaraznih i i nametničkih bolesti 1985. otkrivanja suzbijanja životinja godini« trihinelozu odredio »U trihineloze ili oboza slijedeće: slučaju pojave svinja od trihineloze većem obimu nadležan organ uprave ljenja ljudi Republički može narediti da se u tim veterinarstva za poslove područjima trihinoskopski ili metoda obavezno pregled druga (ELISA) otkrivanja oboljenja obavlja tog i kod domaćinstva. klanja vlastitog svinja potrebe Naredba toku i Ova i strogo će se u ove godine sprovoditi nesumnjivo da interesu izvršavamo. jenašegazdravlja je U
i
iz
mesa
učahurene
izlaze
'
.
s
u
u
se
u
a
sa
u
u
uz
nema
u
u
za
a
se
meso
u
na
a
za
u
na
na
a
za
u
u
u
za
u
42
sa
"
zaklanih
Uostalom,mnogim svinja potrebe ćinstva trihinelozu obavezno silom zakona isti na pregledava potpuno način kao i što već ušlo i domaćinstva običaj javnimklaonicama, je ikakove vrše. to i bez prisile državama
u
se
meso
doma-
za
na
na
u
sva
M.
VREMENSKE
PRILIKE U GOSPODARSKOJ
W.
GODINI 1983/84.
pro(VI VIII) Hrvatskoj je sjevernoj svježije osjetno Izostala bila sječnog. toplarazdoblja. U bilo vrlo nestalno i većinom kopnenimkrajevima je promjenljivo, svježije vrijeme. iznosila žitorodnom 19"C. svega Srednjatemperatura ljeta je kraju dnevne zraka bile u 2/3 svih Srednje temperature ljetnih ispod mjeseci Mala 60 bila razlika prosjeka (kroz dana). je srednjoj mjesečnoj temperaturi između tri ljetna mjeseca. Sunce 730 750 sati. bila Hrjesijaloljetu Insolacija je sjevernoj skoro tri sva vatskoj podjednaka ljetna mjeseca. Oborina većinom 140 u 200 mm oko jepalo ljetu (bile pretežno 40 mm ispodprosjeka. bio I i II dekadi te i slabo kišovit. te Lipanj svjež, je sunčan, zraka bila i većinom Temperatura (srednja dnevna)jejakokolebljiva kretala od 12 23%C. ispodprosječne; pretežno Srednja m jesečna ( 17,5 bila čak za 1,5 bila 18%C) je 2,5%C ispodprosječne. Najviša temperatura je od 30C. 18 dana bilo svega 10 15. Sunce 240 250 Toplih je jesijalo sati. Kiša 1 10 12 dana. 80 Izmjereno jepadala(preko mm) je60'— Učestale kiše iz nastavile Kiše i tokom i III dekade I svibnja padati lipnja. nedostatka i vlažno i tlo ometali radove. su prekidali poljoprivredne Uslijed 2 i sunca kulture i razvitku 3 rastu za su usporene u tjedna. Stoga toplote kasnila žitarica. Povećana dobro došla i žetva za vlaga je je postrne usjeve. i ali im bolesti ometale su Pogodovala biljnih zaštitu), (kiše jepojaviširenju snižene nisu pogodovale temperature. LJETO
bilo
—
od
u
su
.
u
su
u
sva
u
u
—
u
su
—
za
u
se
—
—
—
—
—
—
mm.
—
su
—
VEGETACIJSKO
RAZDOBLJE
od
do
bilo
travnja rujna jesvježijeprodosta VIII i a sječnog,prvojpolovini (IV VI) kišovito, drugoj ( VII, dekade suho nekim insa prve dvije IX)prilično (u predjelima), smanjenom solacijom. zraka iznosila 16 17%C ovog svega Srednja temperatura razdoblja je 1—2*C zraka (bila je ispodprosječne) Srednja m jesečna t emperatura je bila u oko oko 1,5 1,3%C, svibnju 1,5%,lipnju travnju 2,5%, srpnju 3*C i kolovozu 1 dnevna svim a — ispod prosjeka, srednja mjesecima kroz 2/3 (IX1/3) i2,5*C spodprosjeka. u
od
u
—
u
—
za
za
—
za
u
43
LS
razdoblju (za ispod jesijalo Mala bila razlika između prosjeka). je insolciji ljetnih (VI, VII, VIII), mjeseci V i IX kao između i mjeseca. Oborina žitorodnom 300 500 spom. razdoblju jeizmjereno kraju rastu od istoka prema mm One bile istočnom su (količine zapadu). dijelu iznad Prva ovog ispod, zapadnom regije prosjeka. polovina razdoblja (IV bila VIII i prve dekade IX Vl)je jačekišovita, druga(VII, dvije mjeseca), dosta suha (udijelu regije). Ovakav vremenskih imao prilika sticaj je znatnog u tjecaja vegetaciju kod i svih kultura. prirode Sunce
u
oko
ovom
1250
oko
sati
110.sati
u
u
u
—
u
a
u
a
—
na
. srpanj jeoskudijevaotoploti (kao drugi 1 oblja. zraka i Temperatura (srednja dnevna) je i
u
vegetacijskog
meseci
raz-
mjesecu osjetno lirala. Kretala od svega 14"C pa do 28"C. Prva dekada bila čak za oko je oko 3"C a treća i Maksimalna za 4*C, (kao srednja mjesečna) ispod prosječne. kretala od 17 35C. dana bilo se 15 vrućih 6 7. 16, Toplih je maksimum bio 3*C Sunce oko 2,5 Srednji ispodprosječnog. jesijalo je 250 sati bila Oborina većinom 30 (insolacija ispodprosječne). je jeizmjereno u
osci-
ovom
se
samo
—
za
—
a
—
—
—
j
80
mm.
zraka
Temperatura pretežno ispod prosječne produžila je mjePovremene kiše ometale žetvu vegetaciju. uljane ozimogječma, i te i trava, dobro došle kulsu pice pšenice,košnjudjetelina proljetnim i kao bolestima. turama, gljivičnim Kolovoz bio kroz 2/3 i znatno suši od Temsvježiji je osjetno prosječnog. zraka dosta oscilirala kao i (srednja dnevna) peratura prethodnim je mjeod 26 secima i bila dekada i treća bile padu(kretala 16"C). Druga oko 2C 1 za Hrvat(srednja 2,5%C) mjesečna ispodprosječne (ucijeloj Maksimalna kretala od 22 34C. dana bilo se skoj) Toplih temperatura je 13 20 i vrućih 2 4. Sunce 235 250 sati. Kiša izostala od jesijalo je dne 28. VII 7. 13 24. VIII i 27. VIII od 7. 6. IX. Padala 12 VIII, je i 25. I dekadi. 26. 25 35 svega VIII, najviše Izmjereno je Slabe kiše nisu mnogo ometale dobro došle su poljoprivredne radove, obradu rast i strništa, postrnih okopavinedjeteline. Vegetacija usjeva, je bila i 2 3 u za dalje zakašnjenju tjedna. i
secu
u ovom
su
re-
a
u
u
se
su
—
za
—
—
—
—
—
—
—
—
—
u
—
mm.
—
a
za
—
|
(IX XI) je oblačna i kišovita. manjimhladna, iznosila Srednja temperatura jojje bila prosječna. sati. 420 400 Sunce jesijalo JESEN
bila
1984.
—
dijelom topla,
većim
sunčana
12%C.
i
suha, a
dnevnatemperatura Srednja je
—
listopada, drugoj rujna prvoj dekada dio bio dobar Suh dekade prvihdviju studenoga. je druge polovini i te prva i treća dekada studenoganjegova polovina listopada, druga rujna, oborina. 150 130 samo treća dekada. U istočnoj Slavoniji jepalo Kiše
su
učestale
osobito
u
III dekadi
te
i
.
—
rujan je III dekadi. sunčan u I
44
bio
dosta
u
mm
te kišovit
promjenljiv prethodni mjeseci, kao
i
i slabo
Temperatura maksimalna od 11*C,
zraka
bilo
oko
zraka
14, a vrućiH bila u
kretala
se
20
32'C
—
oko
od
32C
do
5*C
i minimalna
4. Sunce
iz dekade
od
jesijalo 180
je porastu III neke dane u znatnim sa količinama. dekadi, Dana s kišom 1 bilo 9 listopada. (preko mm) je u
dekadu.
(srednja 17 dana 5*C)Toplih je 200 sati. Relativna vlaga dnevna
od
23
—
—
—
Svakodnevne
Nastavile
u
su
učestale
su
i u
I dekadi
Izmjereno je
11.
—
kiše
50
mm.
—
70
dekade dobro došle doprve Povoljne prilike dvije voća i okopavina, zrijevanje duhana,grožđa, drugihjošpreostalih kultura, kao i radove na žetvi repe, vađenju krumpira, suncokreta, siliranju kukuruza, berbi tla i sjemenskog kukuruza, povrća, voća, p ripremi jesensku sjetvu dr. Kiše III dekadi dobro došle su i u uljane nicanje r epice oranje, jer je tlo zasušilo. oblačno i dobro došlo Međutim, kišovito, prohladno vrijeme nije kao ni žetvu dozrijevanje kukuruza, grožđa, voća, soje, suncokreta, soje, lucerne i dr. Zrioba i berba kultura dosta kasnila. košnju preostalih je vremenske
u
su
za
za
za
za
za
ovog Listopad (trećoj je rujna u)prvoj mjeseca oblačan i i a dosta vrlo i kišovit, nepovoljan, drugoj trećoj sunčan, topao radove i kulture. Takvo nastavilo i povoljan poljoprivredne vrijeme
bio
dekadi
u
dekadi
i
u
za
se
u
studeni.
Temperatura (srednja dnevna) j e iznad bila 1 iznad Srednja prosječne. mjesečna (oko12,5%C) 1,5%C prosjeka. je Mraza bilo dne 17. i 18. X. Sunca bila malo i ulillI dekadi mjestimično je je X oko 14 (u mjes. sati). Učestale neke dane dosta nastavile iz III dekade kiše, obilne, padati iz ostalim Hrvatskoj, drugepolovine rujna(usjevernoj 'krajevima) rujna I dekade i tokom Ostali veći dio 8. bio listopada (do X). studenog mjeseca j e dosta i sunčan. U III dekadi posuh, (odnosno topao drugoj rujna n jegovoj i I dekadi prelovini) listopada ukupno sjevernoj jeizmjereno Hrvatskoj težno 60— 120 150 te 300, oborina, Dalmaciji jugozapadnim krajevima i 200 5090 mm. sjevernom primorju Učestale obilne kiše III dekadi i I dekadi raskvašeno listopada (i rujna znatne štete većim kolitlo) pričinile grožđa krajevima gdje pale zriobu te i posve pa činama, produžile kasnijih jesenskih kultura,otežale, radove. onemogućile, poljoprivredne Prestanak kiše i od 9. X i insolacije omogućiojeproporast temperature zriobu te sve bili sušenje tla, kasnijih kultura, poljoprivredne radove, koji dotad znatnom osobito berba kukuruza i zaostatku, pšenice (zbog sjetva tla i zaostatka osobito kiša, raskvašenog vegetacije, kukuruza). zraka
dosta
oscilirala
i bila
većinom
—
:
u
su
a
u
u
mm
u
—
—
u
su
u
su
u
su
su
u
Studeni
bio
dosta
je promjenljiv (topaohladan)pretežno zraka kolebala iznad i Temperatura (srednja dnevna) j eosjetno ispod 13 iznad 9 i 8 prosječne (ispod prosjeka dana, prosječnodana). iznosila 5 6%C “Srednjamjesečna t emperatura krajevima je sjevernim i 11 15. bila i do 22*€C. Sunce 65 80 sati primorskim Najviše je sijalo je i 100 160 Kiše skoro ni bilo. unutrašnjosti primorju. nije Prosinac bio većinom hladan i suh. (uunutrašnjosti je zemlje) Temperatura zraka dnevna dosta većinom (srednja oscilirala, je ispodprosječne bila 1 Minimalna bila (srednja mjesečna 1,5%C je ispodprosječne). je 2/3 dne 27. i 28. XII i —11*C do preko mjeseca ispodOC, jepadala i
suh.
i
u
—
—
—
u
u
—
mu
za
—
a
na
—
45
suha,pri pokrivača tlu). polovina (zasnježnog mjeseca je XII 15 zaštitio i ozime p ao krajumjeseca XII) jesnijeg (u (25. usjeve jepalo bio zaostale Inače veći dio ovog 25 oborina). je mjeseca povoljan radove i ozime poljoprivredne usjeve. zraka našem žitorodnom 1984. god. Srednja godišnja temperatura bila te 10 iznosila oko 15,5C, je ispodprosjeka. kraju jeprosječno 16"C
bila
Prva
na
za
mm
—
u
u
—
OTROVANJE
GOVEDA
SA BUJADI dobro
golemepovršine Bujad(Pteris aquillina) rastu vrištine. po Lici, dijeloviKordunu, pojedinim Baniji, Bujadare poznate velikim naše a i površinaGorskogKotara, drugimkrajevima zemlje ili raste i osim tako da u >»čistoj pak bujadi ostalog bilja kulturi«, Tako u raznim se među ostalim u predjelima pojedinim biljem postotcima. do 80% i često od nekoliko nalazi osušene postotaka bujadi sijenu otrovati i otrovna i više. s mogu pa goveda konji, biljka njime Bujadje znali. Zato stočari dobro i to trovali i su bujadi konji Najčešće što tome otrovna. i za veoma nisu znali da Razlog je govedabujad je mnogi bolesti troi znakovi isto tako sasvim način drugačiji, trovanjakonja je keonih govedarazgrađuje Bujad predželucima goveda. vanjanego kod Zato i otrovno mu pa djelovanje drugačije. mijski druginačin, je Nažalost i ima otrovanih govedajošuvijek lijeka. konja bujadi sigurna i sasušena i kao otrovna svježa biljka Bujadje goveda lijeka. ne sa od suhe. Za sada se Zelena jošuvijek sigurnošću jeotrovnija sijenu. da ali se otrovni sastavni djeluju goveda, bujadi dijelovi koji vremenom da se otrovne što znači u tijelu gomilaju supstance kumulativno, tek nakon će se i bolest i da pojaviti bujadpostepeno truje govedojedući koliku ovisiti o tome će To ili vremena. kraćeg duljeg vrijeme prvenstveno Domaća i kroz količinu goveda govedopojelo. pojedino kojevrijeme bujadi je dobro odrasla raste, ga ga pažljivo paši poznaju, gdjebujad krajevima To i stočari će ostati birka i i nepojedena. bujad jedući izbjegavaju sijeno to strada od i ako neko i puno pa grlo otrovanja bujadi brinu, znaju razlozima. bolesti pa i i traži uzroke i ne stočar uginućagrla drugim nauka i veterinarska desetaka nekoliko prakgodina Međutim, posljednjih naročito iskustva i stekla bujadi« krajevima»području druga opazila je dokai Ustanovilo stoke. se se je uzgojem gdje započinjalointenzivnijim i i zalo da upravo drugimzemljama zbogotrovanja bujadi je to novo naročito U stotine stradalo događalo grla. vrijednih buotrovnošću imalo iskustva farmama stočnim osnovanim gdje nije i nenavikle krave na i mlade naročito Uvežena bujad stoka, junice jadi. bez rezerve naročito hrane zelene ga, proljeće poznavajući željne i nakon vremena debele sočne pobujadi pupoljke izvjesna pasle pohlepno i zašto znalo da se i čele masovno Mnogo zbogčega. ugibati, oboljevati nije od 30 bilo sasušene ovakve stoke stradalo bujadi jedući sijenokojemje je bilo kad autohtona u do 80%. Pa i domaća stoka,nuždi, nije drugogkrmiva, ih i obolila tako i danima puno prisilno trovala, bujadi jela je sijeno klali ili jeugibala. i danas
zaprema
.
—
to su
na
ma
nema
ma
u
sve
—
se
se
ovce.
su
sa
a
u
se
u
u
na
za
sa
u
za
nema
zna
za
u
su
zna
s
se
na
u
sa
ne
|
u
zna
u
u
u
sa
sa
u
sa
nas
na
nas
u
na
se
sa
se
ne-
su
u
a
a
u
se
46
su
Goveda
svježombujadi p očela oboljevati. do tri nakon što Goveda otrovana sasušenom sa tjedna počela je bujad. jesti nešto ali su težim bolesti. znacima bujadi oboljevala Štojebujadi kasnije, bilo ili ga stoka krozkraće bolest sijeno manje je jela vrijeme nastajala je bili su lakši. Tako a oblici bolesti stoka redovito kasnije, oboljela ugibala, je lakše naročito ako odmah se oboljela, naprotiv prestalo hranjenjem sijenom i 5 do nakon 6 dana nastanka znakova zagađenom bujadi prvih bolesti ozdravila. sada našao. Po se za Lijek je jošnije pokusimahranjenjem i sasušenom sa na sa dokazalo što svježom bujadi junadi sigurnošću rečeno. gore je U otrovanih bolest sa vidno goveda bujadi počinje naglo; vgćostanje je diže se 41 do bilo i poremećeno, toplina tijela 42C; disanje učestali, slabo slab ili neće Iz i usta burag radi, apetit životinja uopće jesti. očiju, krvavi redovito kroz cijedi ponekad iscjedak. Kasnije krvarenja nastaju i kroz kožu. Bolest a čak otvore, već kako do 8 dana prirodne kada,,3 traje, i redovito sa oštećena koveoma životinja ugiba, zbogtrovanja bujadi je jer štana srž i tkivo naročito krvnih uopće, krvi, stvaranje bijelih tjelešca, čije u krvi Ako za ovo karakteristično trovanje. ježivotinja jepomanjkanje pojela količine bolest se stoka u blažem može ozdrabujadi manje očituje obliku, viti nakon 6 do 14 dana kao što već rečeno bolovanja. Čim Lijeka je se treba sa zagaposumnja trovanje, prekinuti smjesta hranjenje sijenom đenim i da ga sa stoka Danas i nastanak se bujadionemogućiti zelenog jede. kronične bolesti dovodi vezu »krvavog mokrenjagoveda« bujadi bezazlena i treba biti na oprezu Dakle, bujadnije hranjenju pri goveda krmivom ima gdje bujadi. otrovana
sa
su
vidno
za
dva
sa
u
sa
sa
-
se
sve
na
*
su
nosa
se
za
a
nema.
na
u
sa
sa
M.
POLJOPRIVREDNI
Izvještaj sa
do
sajma
CENTAR
HEVITSKE =
rasplodnih
junica simentalske
Gorici
u
28.2.
1985.
pasmine godine.
Prigojni * broj nn junice
SELEKCIJSKI
održanogVelikoj u
si
Ime
i prezime
uzgajivača
< Kanceljak Stjepan, 2. Sofić Slavko, Strmec — 3. Matanović Mraclin Josip, — 4. Robić Buševac Fabijan, — 5. Antolčić Podotočje o Stjepan, _ Tot Stjepan, 6. Poljana — 7. Mišević Č. Slavko, Poljana = 8. Kovačević Rakitovec Josip, . Čunčić 9. Kuče GL Novo
1.
Čiče
C.
— 11.
utorak
STOČARSKI
RJ
Franjo, Milatović Pet. Josip, Kuče Belčić Branko, Rakitovec Peternac Slavko, G.
G.
Cijena
Kupac
637/11 198.750.6078 655/I 202.750. 3165 595/IILA 8144 190.250.545/IIA 8134 517/1I 177250.-
»KIM«
3106
530/IIA 620/IIA 209.000.-
-»KIM«
8115
579/I
3195
540/IIA
1812
3136
207250.-
186.500.-
..
»KIM« »KIM«
»KIM« »KIM«
»KIM«
“ 189.000.»KIM« »KIM«
204.750.-
8092 611/IIA 194.000.3164 560/ILA 12. 8112 587/IIA 200.750.Podotočje 13. Mihica Vrbovo 188250.Stjepan, 9231 561/II — 14. Obrezina Lažnjak Josip, 181250.— 6055 533/II _——_____——_———_———— PG 10.
W.
-»KIM«
206.750.-
-»KIM« »KIM«
»KIM« »KIM«
Mr
MILAN
Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac '
Karlovac Karlovac
Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac
Vo
BOLIĆ
47
ZDRAVI ZUBI-BOGATSTVO voditi
zubima
tek
kad
brigu svojim osjete da bol. Kao da ti zubi nisu dio našegtijela. Mnogima jošnije jasno A te komi život i štetno na srce, mogu bubrege zglobove. djelovati zagorčati od nas, interesu Zato bezazlene. nisu u budite svakog je plikacije, uvjereni, zubi. i sistematsku stalnu da vodimo i a brigu zdravlju cijelog društva, će tom ih svakih 5-6 eventualnog liječenje slučaju Kontrolirajte mjeseci, jer i lakše biti mnogo efikasnije. karijesa danas zuba smatra i koji najraširenijom Raspadanjetrulenje jekarijes, bolešću čovječanstva. stanovili od više od 80 U boluje našeg posto mjeri karijesa manjoj većoj način i od uzroka te bolesti ništva. Jedan gradskog prehrane je današnji to zubi naši kod žvaču, korišteni, nedovoljno čovjeka, kojeg nisudovoljno zubi i Zbogtoga glavnafukcija. postaju manjeotpornipropadaju. jenjihova od Na zubima ostaci se, koje hrane, koje pomoć bakterija zadržaju kiseline. I baš vrst ta kiselina stalno stvara ustima, najvažniji jedna je zuba. cakline i zubne uzročnik kasnije propadanje čitavog raspadanja od zuba zube? Svakodnevno zdrave Kako sačuvati jednoje pranje onih Na velik borbi koji karijesa.žalost, jebroj jefikasnijih oružja protiv onih zube ima osim nikad ne peru mnogo peru jedanputa koji zube, toga, Vrlo Takav brzo dana. nekoliko svakih dan ili samo osvećuje. zubnu i treba dobru odabrati važno a osim četkicu, pastu. paziti toga je Zube od štiti zube Dobra on karijesa. velikoj mjeri jer jepasta fluorom, zuba obroka. Sve treba očistiti obraćajući svakog površine valja poslije oprati hrana zadržava. između se naročitu gdje najlakše njih, pažnju prostore zubno i tako ćete izmasirati meso. od Zube p a prema vrhu, četkajte korjena vitamina također i raznovrsna Važna prehrana dovoljno pravilna je hranu i čvrstu sirovu uzimati vitamina (jabuke, D).Preporučljivo je (osobito Jedna od od kruha koru i Šećerjejedan najvećih neprijatelja. sl). rotkvice, bombona i čokolada kazala da bi kutijama engleska liječnica je poznata oštetiti zube. da ti artikli mogu vladino zvanično trebalo upozorenje, stajati izvadi četiri tone samo zubi, školskoj djeci Godišnje Engleskoj slatkiša. tona 580.000 isto pojede vrijeme rukama. vašim vaših zubi U svakom zdravlje znatnoj mjeri je slučaju, Vaš liječnik Mnogi
od
počnu
nas
o
prvu truli zubi
o
u
se
a
su
uz
se
u
na-
u
a
se
nemar
na
na
u
s
na
s
na
se
a
u
u
se
u
u
a
Pt UREDUJE
UREDNIČKI
desk)
ODBOR
Kolak, dipl Erhatić, dipl inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl inž, Tomislav Dapo, dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Zlatko urednik: Mašek, dipl vet. i odgovorni Glavni Nada urednik: Tehnički Rašpica teL 424-420 Ilica 31/III, uredništvo: i SRH. Zagreb, radnika Uprava mljekarskih Vlasnik i izdavač: Udruženje mlijeka 1500 dinara, a za proizvođače 2000 za privredne organizacije i ustanove
Šime
.
Mjesečna pretplata »Vjesnik« Tisak:
SOUR
—
OOUR
TM,
Zagreb
dinara