Mljekarski list 4-1985 by Hrvatska mljekarska udruga

i=z

ibi

zak a

EMS e

Z im=mco LO

NAPREDNIH ZBOROVANJE REGIONALNO POLJOPRIVREDNIKA REGIJE SLAVONIJE | BARANJE

1985.

zborovanje savjetovanje godine Osijeku je ožujka takmičara 1984. i godinu Baranje Slavonije p oljoprivrednika, naprednih fakulteta. i rada 25 i Zborovanju Poljoprivrednog djelovanja proslava godina takmistotina par stručnjaka organizatora poljoprivrednika, prisustvovalo je Slavoradnih i stručnih područja organizacija naučnih, predstavnika čenja, SAP i Hrvatske SR i Vojvodine, županije republika susjednih nijeBaranje, Među i i Bosne i Pećuha drugi. Hercegovine Srbije, Mađarska), (SR Baranje član narodni Grbić i bili uzvanicima Republike, Čedo heroj, Savjeta Nimani saveza Zadružnog predsjednik Sokolj, Jugoslavije Zadružnog tajnik SR saveza SR Hrvatske Srbije saveza Zadružnog predsjednik S modlaka, Josip Hrvatkomiteta Radenko poljoprivredu Republičkog predsjednik Stanić, SteSSRNJ SK ske dr poljoprivredu Sekcije predsjednik S trbašić, Marijan U

održano

1985.

15.

—

Stanivuković Uvodno

nio

nje.

i dr.

i rezultatima

uvjetima izlaganjeorganizaciji, saveza Stevo Zadružnog predsjednik dipl. inž., o

Banić

podtakmičenja i BaraSlavonije Gra-

Novoj regije općinama organizirano Takmičenje je Brodu. orgaSlatini i Slavonskom Takmičenje je Podravskoj Orahovici, diški, takmičara. 2508 klubova sa 210 10 nizirano općina 20 8 U organiopćina, organizirano takmičenje je pšenice proizvodnji od 6.343 i ha 1.869 takmičara 696 53 prosječnim prinosom kluba, zacija, kg/ha. 21 orga10 kukuruza U takmičenje jeorganizirano općina, proizvodnji 11.845' od ha 1.869 sa 935 75 prosječnim prinosom takmičara, klubova, nizaciji, kg/ha. 14 6 šećerne U repe općina, organizirano takmičenje je proizvodnji ha 367 na takmičara 252 27 prosječnim prinosom klubova, “organizacija, od 65.366 kg/ha. 3 opna svega U području organizirano takmičenje je proizvodnji soje 263 na takmičara 273 i 10 3 u je ha, postignut klubova, ćine, organizacije od 2724 kg/ha prosječan prinos Našicama u samo suncokreta U takmičenje jeorganizirano proizvodnji 2243 od ha 15 sa 17 takmičara kg/ha. prosječnim prinosom SL samo bilo duhana Požegi organizirano je proizvodnji Takmičenje 1.459 od ha 56 sa takmičara 28 sa 2 kluba prosječnim prinosom kg/ha. 54 takmi2 U kluba, organizirano.u takmičenje je krumpira proizvodnji od 24.085 ha i 34 čara, kg/ha. prosječnim prinosom Vukou samo također U organizirano jetakmičenje grožđa proizvodnji 25.160 od 9 sa takmičara na 10 kg/ha. varu prinosom ha, prosječnim 7 or7 bilo u općina, u organizirano mlijeka je proizvodnji Takmičenje kra3.327 krava i po 104 13 mlijeka kg takmičara, 778 klubova, ganizacija, u

osim

svim

vi.

općine, takmičenje jeorganizirano proizvodnji 215 sa 21 2670 5 kg/grlu. prosječno grla takmičar, klubova, ganizacije, 2 2 u tovne U takmičenje jeorganizirano općine, proizvodnji junadi od težinom te i 283 takmičara 11 kluba 2 sa prosječnom grla, ganizacije, 493 kg/grlu. U

tovne

teladi

or-

proizvodnji prasadi takmičenje jeorganizirano općine, organi7 42 8.379 težinom od 25 klubova, zacije, takmičara, odojaka prosječnom kg. Tov 6 6 12 svinja organiziran područjuopćina,organizacija, je klubova, 65 34259 težinom 95 takmičara, tovljenikaprosječnom kg/grlo. Prvaci 1984. po su: g. pojedinim proizvodnjama proglašeni Pšenica iz 2 ha Mijatović Nikola Tenja Osijek k oji j e postigao od 9.506 i Nemet Đuro iz Sl. ha 1,45 prosječni kg/ha prinos Požege od 8.520 prosječnim prinosom kg/ha. Kukuruz Rac Mirko iz Vukovara 2,85 ha _ prosječnim prinosom od 17.456 i Mato iz Županje od 16.347 kg/ha Krnjić prosječnim prinosom kg/ha. Jeličić Dušan iz Bolmana 1,74 ha Šećernarepa postigao jeprinos od 110.006 i Ivica iz Županje od 95.312 kg/ha Filipović prosječnim prinosom kg/ha. Suncokret Ivica iz Našica od 1,14 ha Ladnjak površini postigao je od 3.245 prinos kg/ha. Nikola iz Vukovara ha na od 4.672 1,14 Štefanac Soja postigao je prinos i Živković iz Sl. od ha 1,71 kg/ha Andrija Požege površini postigao je prinos od 3.370 kg/ha. Duhan Paić Đuro iz SI. ha 2.596 2,70 Požege postigao jeprinos kg/ha Vinko iz Sl. od ha 0,57 Štimac Krumpir požege površini postigao od 27.930 kg/ha. jeprinos Grožđe Đekić iz Iloka od 0,57 ha Željko površini postigao jeprinos od 29.700 kg. Perković Mato iz Manastira od 20 krava Mlijeko Belog isporučio je 112.297 kg mlijeka. Prasad Vereš Janko iz Vukovara 1.040 25.890 sa odojaka proizveo je kg. Tovne Brkanić i 1.653 proJosip DonjegMiholjca svinje tovljenika izveo 164.759 kg je Tovna telad Ivan iz Sl. 404 teladi sa 89.084 Paprić Požege postigao je mesa kg Tovna Tomo iz Našica 137 sa 65.344 junad Bagarić grlapostigao kg je u

—

Pa.

—

mesa.

—

mesa.

Prvacima

podijeljena priznanjadiplome, kompleti srebrnjaka likom Tita. likom Tita uručeni i dr su druga Srebrnjaci druga Marijanu komiteta SR za Strbašiću, predsjedniku Republičkog poljoprivredu Hrvatske, dr Milutinu Bedeu selekcioneru iz fakulteta Osipoznatom Poljoprivrednog i također selekcioneru kukuruza jek Vukiću, poznatom Poljoprivrednog fakulteta Osijek. likom Tita uručeni i su Srebrnjaci druga takmičenja organizatorima i poznatimstručnjacima: Arbanas Blaženki inž. iz Našica dipl. Ivanović inž. iz Josipudipl. Valpova Jocić Petru inž. iz Bolote Vukovar dipl. inž. iz Vinkovaca Vasilije Andriji dipl. Pandurić Ivanu inž. iz Šljivoševaca dipl. Nikoli inž. iz Međugorac dipl. Kutjeva su

—

kao

—

—-—-—

“

Belog Bogdanudipl. inž: iz Đakova Marku dipl. Topić inž. iz Županje. Tucaković dipl. Stjepanu i takmičara. veći raspravi jesudjelovao brojstručnjaka inž. Brlek dipl. Stjepan

—

Manastira

inž. iz

Stanić

—

OVČARSTVA

OBNOVA

U VOJVODINI

poljoprivredu« Zagrebaodržanoj nedjeljnoj emisiji ovčarstva obnovi čuli 1985. Vojvodini. reportažu zanimljivu veljače ovčarniprazne društvena svoje počela popunjavati gospodarstva Brojna dobre odlike ima sve Domaća proizvodnju pasmine ke. pasminacigaja »Za

selo

10.

Radio

smo

menar

pre

pa evernnnp

gen a

pei

Izložene

ovce

;

“vune nama

nom

51.

Međunarodnom Sadu

Novom

sajmu poljoprivrednom godine.

1984.

drugimpasmiOplemenjivanjem mlječnost nije može i ta niska produžeostavlja Janjad popraviti. mlječnost izvozu. te tovu jenamijenjena ZM. i mesa,

dobra.

VAŽNOST

DODAVANJA DTS-a PRILIKOM SPRAVLJANJA KUKURUZNE SILAZE Gde

Većina

onih poljoprivrednih proizvođača pogotovo naprednih prihvatila kukuruzne ili jesiliranje cijele stabljike, klipa Na način im hibrida kukuruza grupa taj omogućena jesjetva kasnijih veći zelene mase koji daju za siliranje. prinos Istovremeno, siliranje jedan je od načina hrane do momenta ishranu najjeftinijih uskladištenja potrošnje stoke. kukuruzne skladu s Međutim, proteinska vrijednost silaže, nije njevelikom nom Isto tako može reći da mineralni energetskom vrijednošću. je i vitaminski sastav kukuruzne silaže skroman. Jednostrana zrna.

ishrana

silažom

nom

može

dovesti

radi

nedostatka

kukuruz-

proteina, minerala, različitih bolesti i bi obrok trebao biti pa poremetnjiplodnosti upotpunjen dodacima. Jedan od naodgovarajućim proteinsko-mineralnimčina da se ishrana ishrani krava muzara neobogati bjelančevinama koji vitaminskim zimskom silaže od dostaju periodu jespravljanje djetelinskosmjesa, leguminoza. travnih stanica analizu silaže Poljoprivredna su Bjelovar poslala je koje jesenas i surovih spravljali surovog poljoprivredni proizvođači. Sadržaj pepela silažama bio proteina istipanim jeslijedeći: vitamina

“—_

SILAŽE MVA KD ono RA o o ORKOPrRaj VRSTA

LIVADNA

TRAVA

KOMPLETNA

2. BIJELA

3. KUK.

LUCERNA

KUKURUZNA

DJETELINA

STABLJIKA

KLIP

OTKOS

ČITAVA KUKURUZNA 5. ČITAVA KUKURUZNA i —_ Ako

BILJKA

SUR. SUR. PEPEO = % PROTEN % ati SDEO Vo283PROTEN1Yo#5 “1,48

3,04

1,23

TRAVE

4,67

1,94

3,23

BILJKA

0,89

2,05

BILJKA

1,08

2,43

uočava veći pogledamo surovog sadržaj pepela i surovih tri silaže odnosu silažu čitave kuprve (minerali!) proteina kuruzne stabljike. Iskustvo da krave daleko uzipoljoprivrednih proizvođača govori radije kombiniranu silažu od same silaže čitave kukuruzne mase. maju Silirajući treći odnosno četvrti otkos trava osim što prokukuruzom; poljoprivredni izvođač dobiva kvalitetnu krmu ishranu stoke istovremeno sprečava da otkos da se ga zelenog tajzadnji koji osušiti, stigne p ohraniti, livadi. propadne Smatramo da bi ovakvih kombiniranih silaža trebala pravljenje postati većine kukuruznu silažu praksa proizvođača, posebnonaglašavam obzirom da čajsjenaže ona djetelinskosmjesa ishrani krava je i karotinom. bogata proteinima, travnih kalcijem Iva inž. Majhen, dipl. analizu

odmah

zna-

PROMIJENITI | AGRONOMIJU prinosi mogući smjelo sumnje nisu ili velikim i to kultura na i ostalih ratarskih mogući površinama, pšenice dr Ivo Novak. Hrvatske centra smatra No, Poljoprivrednog predsjednik moramo tome se, prvom kada o problemima pozabaviti mjestu, riječ, je da sliku. Govorimo Sada je naopaku imamo zemljištem. gospodarenja stočari visoku ubire ratarstvo stočarstvo guši akumulaciju propadanju, može tako i ne loše da dokaz samo stvo. To gospodarimo zemljištem je razvikada tek i ratarstvom s biti mora Stočarstvo povezano naprijed. dalje trebalo bi To ratarstvu. i ćemo moći stočarstvo razvijenom govoriti jemo korak učinili velik mi smo biti novi agrara. svjedobno Jer, našeg razvoju i žitarica sorte vlastite dobili kada skok smo bilja, ostalog visokoprinosne uređivati kada bio korak zemljišta, dijelom počeli Slavoniji je drugi do uređenim da došli izražaja punijeg zemljištima pa smo mogućnost ni nakon dala sorti nam dođu toga Ali, selekcija. koje je potencijali genetski ni nakon dala sorti ratarskih mnogih Ali, toga selekcija. koje je mnogih kukuruza. Neme tržištu. nemamo ratarskih dovoljno dovoljno proizvoda dešava? se Što stočarstvo, ako jednegodineimajupšenicu, kojanemaju Gospodarstva drže bila žele pod pšenicom kukuruz, zemljukojaje dogodine sijati do žetve od Toliko dana. naime, neobrađenu 240 vremena, pšenice protekne dešava i to trećine To kukuruza godine površini. dvije istoj sjetve tu računica? Kakva čak i tzv. uzornim je imanjima. donema kukuruza skaču, tih 240 U međuvremenu, jer dana,cijene to stoke tov stočne pa nerentabilan, cijelo postaje hrane, voljno druge Zato krmno rasti oranicama onim bilje. moglo je postrno pustim vrijeme samo kroz dešava to godini dobijemo jednoj primjerice, da, pšenicu, kultura hektara oranice, žitnih s tzv. 13000 mogla postrna jedinicajednog iste bismo dodatnih 8000 bi dati pa ukupnodobili, površine jedinica, još rentabiliteta bi račun i tada žitnih posve tisuće 21 — drugačije jedinica stočarstvo gosponam povezano nema, u cjelinu nije 22 Ali, jer izgledao. toga zemljištem. darenja stalno da imamo Istovremeno poteže piparadoksalnu situaciju pak drumaksimum li ha), prenizak (10 seljaka zemljišni sadašnji tanje je veće što da kako načine traži također sektor štveni površine. proširi raciokoristi sada sektoru vlasničkom ni da jednom je No,činjenica tamo. ni ono nalno kojeje zemljište ramorali sada učiniti, bismo korak treći Naravno, povezati tj. koji taj kako bismo stočarstvom, tarstvo zemljištem, gospodarili pretracionalnije više da se sada i i stvaranje usmjeri bilja selekcija potrebu postavlja način i bi odnosno sorti, kako nostasnih omogućila sigurnija taj biljaka, stočnu i i treba prehranu. ljudsku proteine osigurati koja sjetva, postrna natasistema i nužna načinu takvom Potom, gospodarenja, je gradnja i morali da bismo znači a to agronomiju. promijeniti panjepolja, pak,dalje, sistem novi nova Potrebna nam potrebni gospodarenja, agronomija je i će moći ukupnovog planirati sagledati koji profila, obrazovnog agronomi maksimalnu stvarati osnovi i stoke i na nost toj biljke zemlje, korištenja i dohodak. proizvodnju Više

biti

li u

jesu

visoki

nas

—

nam

smo

nam

onu

nam

ra-

svegatogajoš dovoljno, prekretnicu teško ćemo napredovati. beztoga odlučiti, jer list 9. i ]I 1985. Večernji 10.

Sada ramo

ali

nemamo

STANČIN

SLAVKO

zatekli

I MATO

takvu

mo-

HAVAIĆ

Mljekari Ludbreg stočare pripreuzimanju Stančina Havaića U razgovoru iz i Matu iz Slokovca. s Hrastovskog njima doznali veličini i stoke smo o posjeda broju njihovim gospodarstvima. Slavko Stančin 2 krmače od i 30 veći 4 odojaka kojih uzgaja krave, je tovu. dnevno 15 litara brojnamijenjen Mljekari Ludbreg predaje mlijeka. da i zato Treba četiri krave bređe znatno prosmanjile upozoriti Slavka Stančina ima U 5 rali oranica. izvodnju mlijeka. Gospodarstvo Mljekaru traktorom svaki četvrti dan i 800 litara Ludbregdolazi sirutke, preuzima prehranusvinja. U

sirutke

smo

Slavka

sve

Slavko

Stančin

i Mato

Havaić

Ludbreg. mljekari

svojemgospodarstvu je privremenom dok vodi radu inozemstvu suprubrigu svinjamagospodarstvu njegova i 6 dolazi 2 7 po ga. Trenutno krmače, odojaka tovljenika. Redovito uzgaja litara sirutke 200 u Mljekaru Ludbreg. M. Z. Mato u

Havaić

nema

krava.

ZABRANI

NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O ISPAŠE OVACA Saboru

NOMADSKE

raspravljalo Prijedlogu je rujna zakona zabrani nomadske O odredovaca u SR ispaše Hrvatskoj. njegovim bama »DELEGATSKI VJESNIK« od 4. 1984. listopada iscrpno jeizvjestio Ukratko o Zakonu U

Hrvatske

25. i 26.

1984.

nas

Nemogućnost da dosljedno provede nomadskoj ispaši i da takva Zakona. osnovni razlozi. pokušaj spriječi ispaša donošenja Novi zakon nomadsku ispašu našojrepublici, potpunozabranjuje i kažnjava prekršioce osigurava sprečavanje, oštrije njenoorganizirano mjedestimulira I zabrani tu nomadske iz ispašu.Zakonom ispaše bila 1967. izričito nomadska godine podsjetimo zabranjena ispaša. je teškoća donesen zakon 1974. novi Zbog provođenju godine koji njegovu je takvu određenim za pod ispašu (osigurane površine jedopuštao uvjetima zdravstveno i dopreme ispašu, uvjerenje, prijevozom, dogonom S nomadskom međutim nastavilo kao i do tada. novih se sl) Zbog ispašom, šteta i šumskim zaraznih i bolesti na poljoprivrednim kulturama, širenje i bilo više a negodovalo zamjeralo nametnika, neprovođenju Zakona, je nemilih Rezultat da nomadska događaja. prekine jošjedanpokušaj jeovaj, ovaca. ispaša Ovčarstvo nekim i izvor (susjedne krajevima tradicija egzistencije je Bosne Ovčari nakon i iz tih izrazito krajeva, povoljnih ljetnih Hercegovine). kreću s razdoblju krajevebujnijesenskouvjeta stočarenje, Hrvatske. i blažom ravničarski SR to klimom, krajevi jom vegetacijom zimskom oko Od 200 do 250 stada 40 do 50 tisuća ugrožava jesenje usjeve kulture. Ovce i s djetelišta druge čupajubiljke (posebno pšenicu)korijenom, kod 1982/83. i izvor prenose infekcije ljudi (u metiljavost, nerijetko nemoćni 300 takvih su inspektori sprečavanju bilježeno oboljenja). Općinski i šumarskih nomadske radna ispaše. Nepopunjena mjestapoljoprivrednih, konda veterinarskih radno nemogućnost inspektora, ograničeno vrijeme, međutrolira nadležnosti to dovoljno ostavlja cijelo područje njihove da ovčarima i dogone napasuju prostora Načela Zakon

ovaca

rama

—

ovaca

—

ovaca

za-

—

sve

ovce.

Zakon

zasnivao

načelima:

ovim

nomadzaštita poljoprivrednih učinjenih skom šumovaca ovaca, posebnogonjenjem prekopoljoprivrednih, ispašom skih i drugihzemljišta; zaštita od zaraznih i nametničkih šire bolesti zdravlja životinja koje tom i zaštitom od može ispašom zdravlja ljudi životinjske bolesti koja prijeći i ljude (zoonoza); razini nomadske sprečavanje ispaše općine čije organizirano ili područje neposredno posredno ugrožava; zateknu se na ovaca nomadskoj prisilno odstranjivanje koje ispaši i šumskih

—

kultura

štete

—

ovaca

—

trošak

i rizik

držaoca

ovaca;

pašnjačkim pod uvjepovršinama da nomadskom tom smatra ono ispašom; nomadskom korisnika pravo zemljišta kojemje ispašom pričištete i šteta naknadu tom troškova drugih prouzročenih ispašom. njena —

mogućnostnapasivanja na

ovaca

—

tuđim

Što se

smatra, a što ne nomadskom ispašom Hoće li se ovim zakonom svi vezi s riješiti dosadašnji nesporazumi nomadskom ovaca? Za to nekih evo ispašom odgovor pitanje predloženih zakonskih nomadske ovaca zabrarješenja. se Najprije definicija ispaše koja to ovaca šumskih i njuje: jeispaša gonjenjem prekopoljoprivrednih, drugih tim napose izvan zemljišta, odnoispaša zemljištima mjesta p rebivališta, držaoca ovaca Zakonom te sjedišta (ako d rugačije nije određeno),gonjeu

sno

i štete ovaca podmirenja nomadskom prisilne otpreme pričinjene ispašom. od Novčanomkaznom 30 do 500 tisuća kaznit će OUR ili prekršaj nomadsku drugapravna osoba ako: obavlja i ako na ispašu površini koju koristi dozvoli ili ovaca što s držaocem nego omogućiispašu ovaca prije je i kod zaključila nadležnog organa ugovor registrirala zakupu. Ista kazna ako se ovce držalac nema prevoze, dokaze da rasposlijedi laže te zdravstvenom zemljištem ispašu ovaca. stanju Novčanom kaznom od 20 do 100 tisuća dinara kaznio bi se OUR ili druga osoba ako pravna odbije ovaca sudjelovati prisilnom odstranjivanju (kad to dužan ako i je i oduzete učiniti) preuzme klanje prodaju z aplijenjene i ako ovce čuvarsku službu tako da nomadsku organizira sprečava ispašu Za nomadsku ovaca. i neka ispašujoš organa postupanja protivna naređenju ovaca zatvor nadležnog prisilno do 15 dana ili odstranjivanje slijedi

troškova

čana

dinara

kazna

kaznit

će

nov-

100 se

tisuća

dinara.

građanin

ako

Novčanom

dozvoli

ili

kaznom

500

ovaca omogućiispašu

tisuća

nego prije 57

registrirao nadležnog zaključio je držalac ako ovce napasivanju ispašu, zakupu, prevozi da ako i zdravstvenom ovaca, odstranjiprisilnom sudjeluje odbije stanju i ako te dužan to kad preuzme ovaca prodaju klanje učiniti, je vanju i oduzete ovce. zaplijenjene što

držaocem

i kod

ovaca

ugovor

organa dokaze nema

Prethodna rasprava zakona i raspravu vijećima, pred PrijedlogdonošenjePrijedlogodbor VUR-a samoupravmotrili su razvoj komisija, ZakonodavnoVOS-a odbori odnosa nih proizvodnji, materijalnoj društvenopravna ekonomskih raz-

Iz rasprave u vijećima izjašnjavanje udruženog Vijeću nisu i iz amandmanu komisija PredlagačZakonodavnoBjelovara. čemu o amandman i zvijestili Vijeća zastupnike Bjelovarčana, prihvatili pravna ZakonodavIvan i Branko izvjestilac Kočeta, Čakara, predlagača predstavnik zakona sa14. članom Po Prijedloga no-pravne predlagača ocjeni komisije. doroku tom da obaveza određeno svim skupština općinskih utvrđuje i članom narednim nomadske ovaca, ispaše propise sprečavanju da ovce i obaveza dopremaju područje čije općina, zajednica općina Zakonomadske međusobno ispaše. sprečavanju surađuju organiziranom ustavne s obzirom odgovarajuće d a, dodaje još komisija nodavnozatraženi odnosi biti ne mogu dogovaranja društvenog predmet odredbe, pravna obaveza može zakonom ne da i to kao zakljupropisivati amandmanom radi zakona. provođenja dogovora društvenog čivanja i uvažili i prihvaćajući Stav Vijeća zastupnici predlagačaKomisije amandman. ovaj Amandmani Kraća

rasprava

svela

rada

samo

nese

Obrazlažući

u o pćina Vijeću raspravi šarenilo Lazo Tesla amandman mjeje upozorio zastupnik Bjelovarčana ovaca. nomadsku da bi rama ispašu spriječile općine kojepoduzimaju I u

središtu

bili amandmani.

---

---—>

----

nekoliko

Prijedloga podnio raspravi je Adam Prvim zatražio kaznu veću zatvora 15 ne . Čaić. zastupnik (60, je kojipostupaju organa — dana) građane naređenju nadležnog protivno odnosno nomadsku Nadaovaca prisilno odstranjivanje koji provode ispašu. ako izrečena novčana kazna nomadsku veća od 30.000 lje, je ispašu dinara, tada licu ovaca naplatiti prinudnim prodajom jevalja putem(prisilnom Narednim zatražio da se povomjesta). amandmanom prekšajni postupak je Zakona dom smatra organa hitnim, zbogprovedbe zahtjeva nadležnog jer zamolnica se sucu preodugovlači nerijetko cijeli postupak upućivanjem ako prema kršaje okrivljenoga. Najzad, postoji mjestuprebivališta opasnost da će nastaviti s o okrivljeni prekršajima (nomadskom' ispašom), rješenje člana 144. stava treba 3. Zakona prekšaju temelju prekršajima preoglaodmah siti izvršnim eventualno (žalba odgađa izvršenje kazne). Obrazlažući amandmanima stav Mladen Čaića, predlagača zastupnika da kazna od 15 dana zatvora Što Gajerupozorio dovoljno je je djelotvorna. kazne tiče i naplate prinudnim ponavljanja mogućnosti putem ocjene šteta to Zakonom nošenja riješeno prekršajima. je zadovoljavajuće takvom stavu Zastupnici Vijeća općinapriklonili predlagača amandmane i Čaića, prethodnoSkupštine prihvativši zastupnika općine rada Tako i Zakon o udruženog Vijeće Bjelovar. Vijeće općinadonijeli zabrani nomadske skladu ispaše prijedlogom Izvršnog vijeća. amandmana

tekst

zakona

na-

sve

ovaca

XVII

KLUBOVA ZBOROVANJE PROIZVOĐAČA

—

NAREDNIH POLJOPRIVREDNIH ŽUPANJA 1985.

»Županja« Županji organizaožujka organizaciji je kluboXVII tradicionalno održano zborovanje »Napredak«, kooperanata cija te va proizvođača općine. poljoprivrednih naprednih 517 stočara 1984. g. bilo i 4 kluba ratara U 23 kluba pouključeno je ljoprivrednih proizvođača. skoro takmičari, veliki su brojstručnjaka Zborovanju prisustvovali svi te preddruštvenoradnika, kombinata, susjednih općine, regije, Zborovai naučnih i stručnih stavnika drugi. zajednica poslovnih institucija, političkih i među Zadružnog Smodlaka, predsjednik Josip ostalima, prisustvovao njuje, U

13.

Osnovna

PPK

Hrvatske.

saveza

Uvodni

Tucaković

dak«, rukovodilac ing., a

oblasti.

OOK

»Napredipl. podniojeBiljan ing. Ivan ratarske i Matić rukovodilac dipl. dipl. Stjepan ing, koreferate iz navedenih stočarske podnijeli proizvodnje,

referat

Antun

direktor

—

propšenice području općine jezasijano takmičara od 3,86 a kod t/ha, prinos postignut jeprosječni sječnim prinosom Grede Jakob kluba iz Babine 8,201 od 4,43 t/ha. Prvak 50 Kopić postigao je N=164 čistih mineralnih kg/ha primjenu kg,P,O.=90kgiK,O= gnojiva bilo ili 362 1984. 108 Na čistih hektaru. po kg kg području općine je hranjiva što čini 71% 13.150 ha kukuruza sa prog. zasijano poljoprivrednih površina takmičari od 6,5 7 11,55 t/ha. sječnim t/ha, kooperaciji t/ha, prinosom Grede Mato iz Babine od 16.347 Krnić Najveću proizvodnju kg/hapostigao je ili 388 N =182 i =87 kg/ha K,O=119kg/ha kg/ha, kg/ha,P,O; primjenu čistih U toku i sada 1984. 20 raspolažu hranjiva. god.nabavljeno je sijačica 80 sa sijačica.

1983/84.

g. bilo

2.000

-.-

—

s...

.—>

prosječnim prinosom jezasijano nečistoća. U i 58,60 47,46 kooperaciji 5,3% t/ha, 15,72% jepostignuto od 68,60 bilo obuhvaćeno 37 ha t/ha. prosječnim Takmičenjem prinosom je Ivica iz Računovaca t/ha. 95,3 Filipović Najvećuproizvodnju postigao je čistih t/ha 496 hranjiva. primjenu kg 126 U perioduizgrađeno staja stočarskoj proizvodnjiproteklom je toku 1984. 220 g. silosa, mlijeka, izgrađeno uglavnom proizvodnju je nabava silaže. U silirano 1.300 vagona je ovojgraninajzastupljenija jepreko i dr. U cisterni periodu proteklom zajedničke mehanizacijesiloitd. U 1984. g. 1.000 nazimica 1.500 otkupljeno rasplodnih nabavljeno junica, je kombajna, li 1983. g. litara što 7,477200 nego mlijeka, je 4,7%manje je matičnih krava području općinemanjije 14%, broj Ukupnibroj iz Debak 4% itd. krava mlijeka Mijo postigao je manji, Najvećuproizvodnju iz 19.322 Lešić Ivan od količini 42.639 Štitara Bošnjaka kg litara, i dalo novčane radnih i Veliki broj institucija jepriloge, organizacija stručnim Veći fond naturalne nagrađeno nagrada. brojpoljoprivrednika je PPK odmor odmaralište ili inozemstvo »Županja«, godišnji putovanjem kao i i drugenagrade priznanja. i veći učestvovao U govorili generalni brojstručnjaka, raspravi je kao i PPK Herman direktor »Županja« zadruženog Seidl, predsjednik Smodlaka. Hrvatske Josip inž. Brlek dipl. Stjepan VREMENSKE PRILIKE U SIJEČNJU 1985. Pod

šećernom

bilo

repom šećera

802

—

mesa.

saveza

bile

dvije siječnja pentadaprosinca, Posljednja i nepomnogo ispodprosječnih vrijednosti, snijega jakostudene, osjetno Takva studen i našim svim dugo krajevima svijetu. pamti. goda stanovništvu i dosta Ona (otežalaprekinula nevolja prometne jenanijela radove i nastavu i moru zraku, prekinula poduzećima kopnu, hranom i vodom te uzrokovala školama i dr.),ljudske poteškoćeopskrbi i mediteranskom kulturama štete području poljoprivrednim žrtve, dr. sredinom dekade zraka prve siječnja osjetljivije pale Temperature Minimalne dekade. do vrlo nisko i zadržale se krajadruge (dne4.1) Brod —25'C —18*C i 2 — (Sl. do zemlje (na m) padale unutrašnjosti i nekoiznad i St. Sušica neposredno pokrivača itd.), snježnog Gospić — 26*C, do 11"C od —3"C liko (Rijeka, (na2m) (M.Lošinj) niže, primorju stupanja 27"C, do tlu i niže. Tako npr. — Dalmatinskoj Senj), temperature pri zagori Hvaru Rabu do Zadru do i Šibeniku — — — padale Krku, 16'C, —10"C nule. skoro itd. Bile Dubrovniku Ispod 3,6'C, — cijeli mjesecispod 6,5"C, 8"C, nekoliko nekim oko bile (u zemlje polovinu mjestima unutrašnjosti mjeseca 4,5* zraka bile tokom I maksimalne dana i (dnevne) ispod— temperature dekadi stalno O"C dekade prve ispod (utrećoj zemlje dvije 20"C).unutrašnjosti bile većinom dok i iznad iznad one prosječnih), primorju digle nje a

osobito

dekade

prve

veze

sve

—

iznad

nule.

potkraj (prvih siječnja Snježni pokrivač je kravisok onda 6—22. dosta 10-tak dana nizak, (od 1)prilično sjevernim od osobito 50—70 od 10-30 cm, jugozapadnim cm), vjetru jevima obično bio da budući praćenjakimsjevernim izloženijim položajima, vjeje bilo ga Kvarnerskim U i osobito trom. otocima, podrugoj je primorju bio

24. ili 25. XII

tlu od

lovini

i zadržao do ponovno pao dekade, p onegdje produžio j e (ili se) sredine do dekade. mjeseca, Dalmatinskoj kraja zagori druge učestao tokom bilo Snijeg je unutrašnjosti cijelog ( potkraj mjeseca je nešto I dekadi onda kiša. Oborina kiše), primorju padao je snijeg, i 20—40 (odsnijegakiše) mm, jeizmjereno sjevernim krajevima pretežno ostalim 40-180

prve

mm.

i voćke stuprimorju jake je povrće osjetljivije den. Od stradali su mrkva i povrća cvjetača, kupus, k elj, salata, bob, celer, od voćaka neki limuni i neke te sorte mandr, agrumi(osobito naranče, mladi naročito dolini Ravnim darina, posebno nasadi), Neretve, kotarima, i te Vrani, Kaštelima, Konavljudr, rogači, mjestimično vjerojatno masline, i smokve. Prava šteta na voćkama će se kada krene. vidjet vegetacija

studeni

stradalo

VREMENSKE

PRILIKE U VELJAČI

dosta slična Veljača je dijelom hladna, snijega, siječnju. zraka bila do Temperatura (srednja dnevna) j e promjenljiva, 7pretežiznad od 8—28. II osobito od 11—18. prosječne, osjetno ispod prosječne, og II i do dekada bila čak oko (padala npr. je — Druga je, Osijeku, treća oko za iznosila 10,5C, u 5,5%C i spod prosječne. Srednja 14*C). m jesečna j e čak oko do svega obalnom unutrašnjosti zemlje — — dijelu 3—7'C. Ona bila 4—5%C i 2—3C je sjevernoj Hrvatskoj primorju 27%C ispod 4,5%C, Tako niska bila 22 prosječne. temperatura je Osijeku p red god. (1963.), 100 i više tako hladnih bilo tamo šest posljednjih samo godina veljača je 1940., 1932., 1929., 1917. i (1954, 1985). Maksimalna 0*C č ak zemlje temperatura padala je ispod unutrašnjosti 11—14 dana.

bila većim

vrlo

Minimalna

25. osobito temperatura jeosjetnije pala II, većinom neke dane i —20*C unutrašnjoti zemlje, ispod — ispod (pa do osobito iznad U —4*C do —9'C, — snijega. primorju padale 10*C, Dana minimalnom OC bilo temperaturom ispod je 28%C), unutrašnjosti zemlje 23—28, sa 7—20, —10*C 11—14, primorju temperaturom ispod ispod —20%C do 5. i zime ovih ove dana bilo iznad U siječnju veljači je osjetno To od karakteristika. prosjeka. jejedna njenih ležao tlu od II 11—28. Snježni pokrivač je (ponegdje jeprodužio duže se Visina iznosila početak ožujka; primorju nije zadržao). je 10—15 20—30 cm, niži nego sjevernim krajevima jugozapadnim (bio je siječnju). Oborina od samo (većinom snijega) je izmjereno krajevima sjevernim 20—50 i 10—100 U mm. vrlo malo primorju mnogim mjestima palo j e kao (veljača jepoznata mjesec najmanje oborina). i bilo dana Krajemsiječnja početkom v eljače je povoljnih poljoprivredosobito ali dne 8. i 9. II došlo do ledene radove, prihranu pšenice, je kiše,

11—24.ili

sve

--—_—m=-._

-—----.-—

.--

.-—

bilo

rad

povoljnije je prekinulo je snijega, 11rezidbe završetak prskanje vinograda, sadnje k rumpira, (početak primorju og tamo voćkama Na ranim lista i kovrčavosti bresaka počeli dr) protiv bili bademi bubriti procvalim (ranije cvatnji pupovikrajemmjeseca, nisu i bura hladno pogodovali). vrijeme i II dekada hladna bila 1984/85. ZIMA — I siječnja, (osobito jako (XII je kakva i dosta te II i.III dekada javlja. rijetko veljače), 1I) snijeganepogoda, čak oko žitorodnom našem iznosila kraju je Njenasrednja temperatura bio bila i 3—4*C 9 —3'C Siječanj prosjeka). je osjetno višegodišnjeg ispod (te je i od hladniji veljačeprosinca. XII i zadržao nizinskim 24—25. pao krajevima pokrivač Snježni je oko visine do sjeverozapadnim krajevima potkraj siječnja, unutrašnjosti U 1/2 do 3/4 i 25—35 10—15 cm, veljači jugozapadnim sjeveroistočnim visine 10—15 cm, nizinskim pao ponovno krajevima pretežno (usjevernim je do i održao ubrzo dok 20—30 cm, potkraj otopio) primorju jugozapadnim ili ožujka. veljače početka i zima od U oborinama predvegetacijsko (kao cijelo (većinom snijega) žitorodobilovalo. U tri zimska jeizmjereno mjeseca dosad) razdoblje nije oborina. 90.do oko 110 krajusvega radovi sada Na smo mnogi Poljoprivrednikeočekuju proljeća. početku vremenskih i od ovisit će dosta prilika povoljnosti uspjeh Njihov polju. toku ove godine. što

Još

radove.

ove

ova

nom

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

sajma

rasplodnih 3.

Nastenat grano

ENIARN

junica godine u

simentalske

CENTAR

1985.

Red. Ime i mjesto uzgajivača br.

Prigojni Težina i ita broj KASA Cijena

Kupac

5278

545/IIA

190250.—

»Sirela«

4819

550/IIA

191.500.—

5237

6I5/IIA

207.750.—

srijedu

13.

IPostignu|;

junice

Trojstvo Slavko, Kapela 2. Podbrežnički 3. Rebić Dušan, Ždralovi Ivan, M.

1. Gotlin

SELEKCIJSKI

održanog pasmine kod Bjelovara

Rovišću

STOČARSKI

Bjelovar »Sloga« Novi Marof »Mljekara«

ać

Franjo,St. Pavljani 5. Lalić Stjepan,Patkovac 4. Jakovov

Mirko,

6. Blažinčić

Rovišće

Mato, Tuciljevac

7. Vlahović 8. Rebić

Stevo, Ždralovi

9. Skok

Marko,

10. Hanževački

Kapela Ivan, Nevinac

5172

550/II

185.500.—

5226

185250.—

7610

525/IIA 510/II

17739

615/II

5145

580/II

4822 5413

»Sloga« »Sirela« Bjelovar Novi

Marof

175.570. nj »Mljekara« adski 201.750. »Mljekara« DOUR 193.000. »Mljekara«

—

540/II

savi 183.000.

585/IIIA

191.250.—

—

»Mljekara« »Mljekara«

ać

Ivan, Dautan

5523

540/IIA

12. Ištef Drago, V. Korenovo

5312

620/ILA

Stevo, Prekobrdo

8201.

510/lI

11. Mikulandi 13. Došen 14.

Krapec

Martin, Severin

3691

189000.— 209.000.—

Novi

Marof

»Sloga«, PZ »Sloga« Novi Marof

reke 175.500. 580/II = 193.000.— OOUR »Mljekara« —

»Mljekara«

15. Petreković

Ivan, SL Kovačica

640/II

OOUR

»Mljekara«

Bihać 16. Žeđa

550/11

Valent, Bedenik

OOUR

»Mljekara«

Bihać

Nikola, Paljevine 18. Laštovka Ivan, Veliki Grđevac 17. Kuštan

12133

550/ILA 630/IILA

»Sloga« Novi Marof OOUR »Mljekara« PZ

Bihać 605/II

Mirko, Pavlovac

19. Biščan

OOUR

»Mljekara«

Bihać

590/ILA

Ivan, Hercegovac

20. Horvat

»Mljekara«

OOUR Bihać

Marof

Novi

580/ILA

»Sloga« PZ »Sloga« Novi Marof

600/1ILA

OOUR

»Mljekara«

580/TI

Josip, Brezani 22. Jendriš Josip, Brezani 23. Kranjec Ivan, Žavnice 21. Jendriš

Bihać

650/IIA

Ivan, Haganj

24. Koščak

»Mljekara«

OOUR Bihać

610/IIA

Vinko, Praščevac

25. Marković

»Mljekara«

OOUR Bihać

26.

Mato, Žavnica

Žugec

560/ILA

»Mljekara«

Bihać

Milan, Žavnica

27. Pavičić

OOUR

645/IILA

»Mljekara«

OOUR Bihać

Šimunjak 29. Vuković

560/11

Marijan, Dubrava Stevo, Farkaševac

28.

510/II

»Sloga« OOUR »Mljekara« Novi

Marof

Bihać 30. Kordić

500/1ILA

Stevo, Ivančani

»Mljekara«

OOUR Bihać

550/IILA.

Stevo, Ivančani

31. Kordić

»Mljekara«

OOUR Bihać

32. Luka

Šostarec, Durđevac

640/I

Virje

665/I

Durđevac

33. Andrija

650/II

Stankir,

34. Franjo Juranić,

35. Franjo Juranić, Virje

610/IIA

38. Ivan

Jakopović, Virje

620/ILA

37. Ivan

Petričec, Virje

670/II Bihać

38. Ivan

Ormanec,

620/IIA

Virje

Novi

Marof.

Milan

Bolić

»Sloga« Mr

Udruženje mljekarskih radnika SRH i Uredništvo Mljekarskog lista Svim svojim suradnicima, pretplatnicima listai proizvođačima mlijeka čestita 1. maj

—

praznik rada

KRATKOVIDNOST ljudi kratkovidnost najčešće U

| DALEKOVIDNOST

različite

smetnjevida, njima ipak i dalekovidnost. Zbog dvije anomalije uglavnom i nose naočale. Danas velik ima se te i da brojljudi smetnje prisiljeni naočala pomoću korigiraju vid. Kratkovidnost češća kod mladih dok dalekovidnost se preljudi, je javlja težno dobi. Zašto dolazi do kratkovidnosti? starijoj Zrakesvjetla kojepadaju rožnicu sistem s osovinom oka lomi paralelno oka,optički kratkovidnog tako da žarištu da bude to u ispredmrežnice, sastaju umjesto mrežnici. slika i to se može Zbog togaje nejasna jedino pomoć ispraviti naočala minus se mali onih koje označavaju dioptrijama. Nažalost, broj nije nositi od zaziru štetno. Da bi to kojiizbjegavaju naočare, njih. Međutim, je kinima ili moglipročitati riječi platnu drugoj prepoznati strani takvi žmirkati i stiskati oči. bora ulice, ljudi počinju Stvaranje uočljivih oko zlo kao Jedini očiju najmanjeje kojenastaje posljedica. ispravan postuočne bolesti za paku tojsituaciji liječniku jest (oftalmologu). posjet U stanovitom kratkovidnost Kratkobrojuslučajeva jenasljedna pojava. vidni naočale i si vrlo koji ljudi, izbjegavaju izbliza, nastoje pomoćigledanjem često od i vida. umora maglovitog trpe glavobolje, da kratkovidna očima kad Nastojmo djeca približuju papir, čitaju i od 30 pišu, udaljenost manju se

pojaviti

mogu

među

ove

one

znanca

nam

cm.

POTEŠKOĆE PRI

ČITANJU

Optički situacija je aparatdalekovidnog lomi zrake tako da I žarištu iza mrežnice. tome svjetla sastaju slika i naočalima slučaju jenejasna koje označavaju plus ispraviti Prvi znaci dalekovidnosti dobi kao dioptrijama. javljaju mladoj poteškoće pričitanju. dalekovidnost od kratkovidnosti. Ona Općenito uzevši, jerjeđapojava je urođeno toku Dalekovidni života koje stanje mijenja, napreduje. vid mogu također nisu tužiti umornost, ljudi koji korigirali glavobolje, teškoće žeslike, neugodanosjećaj predjelu titranje prikoncentraciji, često Osim takvi skloni luca, praćenpovraćanjem. ljudi glaukomu, toga, i bolesti. očnoj opasnoj teškoj Kod kontrolirati naočale svakih šest i djecejepotrebno korekciju mjeKod

dalekovidnosti

obratna.

oka

one

mora

seci.

Nakon zato

'pa

godine slabije, računajte naočale. Možda oftalmologa. Bolje potražite potrebne savjet obavite kontrolu vida. Čuvajte oči. vrijeme svoje Vaš liječnik četrdesete

A Dapo,

dipl vet, Nada

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna SOUR

pretplata

urednik: Vera

»Vjesnik«

Zlatko

Volarić,

Udruženje

Mašek,

OOUR

vam

će

oči biti sve

vam

Pavljak, dipl. inž, Petar

Jelenić,

i dipl inž, Tomislav

Kolak,

Majić

Berislav

dipl

vet

dipl inž

mljekarskih

privredne —

Erhatić, dipl inž, Zlatko

dipl inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr

Tisak:

starosti

Šime

radnika

organizacije

TM,

Zagreb

SRH.

Uprava

i ustanove

20,00

i uredništvo:

dinara,

Zagreb,

Ilica 31/IIL

teL

424-420

proizvođače

mlijeka

1500

dinara