Mljekarski list 5-1985 by Hrvatska mljekarska udruga

GOD

-..-.-

XXII

Zborovanje

SVIBANJ 1985.

naprednih

poljoprivrednika

Hrvatske,

Zagreb

travnja

1985.

GODIŠNJICA *

TITOVE SMRTI

subotu, svibnja .sati tužno su tvorničke, oglasile sirene brodske i u cijeloj gradske gotada, zemlji prije našoj pet jerje Tito. nam umro voljeni drug dina, i minutom sirena tužan 'Uz pisak svi mirno stavu građani šutnje odali naše drugu počast zemlje U

1985.

Titu. I

Tita

poslije

—

Tito!

Radnici

Mljekare

15,05 sati

»Dukat«

i minutom

prekinuli šutnje odali

rad

počast

svibnja

drugu

1985.

Titu

15,05

REPUBLIČKO

ZBOROVANJE NAPREDNIH SR HRVATSKE

POLJOPRIVREDNIKA

održano XVIII Zagrebuje travnja Zagrebačkog Velesajma SR Hrvatske. Zborovanje naprednih p oljoprivrednika Zborovanju jepored više stotina iz najnaprednijih poljoprivrednika regija: Bjelovar, Osijek, Split, Varaždin i veći takmičeZagrebprisustvovao brojstručnjakadruštveno među dr Slavko nja, političkih radnika, kojima drugovi: Komar, organizatora Stevo Stanivuković i dr Čedo Grbić, Strbašić. Marijan otvorio Smodlaka SR saveza Zborovanje je Josip predsjednik Zadružnog zatim Bohumil direktor Hrvatske, jeprisutne pozdravio Bernašek, Zagrereferat: Važnost klubovima bačkogVelesajma, prinova naprednih poljoSR dr privrednika Hrvatske, Šatović. podniojeprof. Franjo rezultatima Gradaščević Izvještaj podnio Smajo j e dipl. inž., raspravi učestvovali: U

20.

okviru

Ivan Ivan Štafa d ipl. inž, Gašpar dipl. inž, Opić zemljoradnik iz i Mirčetić iz Komletinaca Na Gaja(Pakrac)Ilija zemljoradnik (Vinkovci). i dr. Strbašić kozborovanju jegovorio Marijan predsjednik Republičkog miteta SRH. bila poljoprivredu Predhodno i organizirana općinska na bilo obuhvaćeno 327 klubova 23.805 takgionalna zborovanja kojima j e mičara. dr Zvonimir

—

re-

17 18 srebrnih i 18 brončaNajboljim dodijeljeno je zlatnih, nih 12 zlatnih i inplaketa. plaketa dodjeljeno jepojedinim organizacijama kao i Predloženo i 7 stitucijama pojedincima organizatorima takmičenja. je i 1 ZS Saboru pojedinaca organizacijadodjelu priznanja Jugoslavije rekordera 16. i 17. Sr. Mitrovici. Jugoslavije svibnja su Priznanja primili:

takmičarima

Zlatne

plakete: 1. Jakob iz Babine Kopić

Grede

6,7 ha

pšenice 2. Slavko Janković iz Taborišta ha t/ha 11,4 7,45 (Virovitica) pšenice, O Zvonko Herček iz Rakovca ha t/ha 5,2 7,40 Oi pšenice Mirko Rac iz ha kukuruza 2,85 17,46 t/ha Andrijaševaca (Vinkovci) Ivan iz 12,6 t/ha Opić Gaja(Pakrac) 2,3 ha kukuruza Bernard Bartol iz ha kukuruza 17,8 103 t/ha Gaja(Vrbovec) Gluhak iz 21Andrija ha kukuruza 1,44 t/ha 1481 Svibovca ( N. Marof) O Dušan Jeličić iz Bolmana ha šeć. repe 1,74 110,01 t/ha (B. Manastir) 9. Nikola iz Štefanac t/ha 1,41 4,67 Andrijaševaca (Vinkovci) ha'soje 10. Mareković iz Lozana ha duhana 472 2,19 t/ha Alojz (Virovitica) 11. iz Ferežana ha sil. kukuruza 11,42 Dragutin 80,0 Smoljanec (Križevci) t/ha —

8,2 t/ha

—

12.

Mato

Antunović

blo

Oskorušnog (Pelješac)

Đerić iz Iloka Željko 14. Janko iz Luke Tirkajla 13.

krava

ili 5.512

1/kravi

—

0,57 ha

1,0 ha

maslina

kg/sta-

vinograda grožđa 1 55.120 od (Vukovar) isporučio je mlijeka 29,7 t/ha

—

1.040 kom. Čakovca(Vukovar) isporučio je prasadi 16. Petar Delić iz 2.121 tovnih ili Legrada(Koprivnica) isporučio je svinja 133.844 kg prirasta 15. Janko

Vereš

gomaterijala priplodnog (Vrbovec) uzgajač Poldrugač Poljana i 4 5 bikovskih krava od 9 matičnih majki nadprosječčega vedarstvu, u

Ivan

17.

ne.

plakete: t/ha ha 9,51 iz 2,00 1. Nikola pšenice MijatovićTenje(Osijek) t/ha ha 6,98 6,28 Cirkvene iz Babić 2. Vinko pšenice (Križevci) t/ha ha 4,97 6,9 iz 3. Ćaire pšenice (Kutina) Srpske Vujnović Ilija kukuruza ha Đak. Selci 8,00 iz 4. Mirko (Đakovo) Brataljenović

Srebrne

—

14,61

t/ha

11,2 t/ha 4,00 ha kukuruza 10,7 t/ha 7,5 ha kukuruza 14,65 t/ha 1,3 ha kukuruza

(Bjelovar) iz Rakovca Dobrica Ivan (Vrbovec) iz Vuk Klement (N.Marof) Poljane t/ha ha 98,13 3,15 Turanovca iz Stevo šećrepe (Virovitica) Dijak t/ha ha 4,03 1,71 iz Milovan Šimić Šarengrada (Vukovar) soje t/ha duhana ha 2,11 Buštine 4,75 N. iz Antun (Virovitica) Mernjak sil. kukuruz 97,3 t/ha 2 ha iz Babotoka Veličan (Bjelovar) Franjo 20,5 t/ha grožđa iz Iloka 2,28 ha vinograda Pero Dragun 3,25 t/ha iz Našica Ivica 1,14 ha suncokreta Ladnjak 16,0 t/ha 1,0 ha DTS iz St. Plavnice Milenko sijena (Bjelovar Margetić od lit. 42.061 iz Orlovca mlijeka je (G.Polje) isporučio Vanjous Bogumil Ivo

iz Hevinca

Hanževački

—

krava

ili 6.009

1/kravi

prasadi isporučio (Daruvar) je Požega Doljana ili 1.633 tovne Golinaca iz Brkanič svinje isporučio je (D.Miholjac) Josip 123.430 kg prirasta iz Prašćevca Marković Vinko materijala priplodnog (Vrbovec) uzgajač i 3 od krava 5 bikovskih 8 matičnih majki nadprosječčega govedarstvu, 485

Pero

kom.

plakete: t/ha ha 9,02 Komletinaca 2,50 iz Mirčetić 1. pšenice (Vinkovci) Ilija 6,10 t/ha Jović iz Zrinske 7,00 ha pšenice 2. Boro (G.Polje) 7,04 t/ha iz V. Gorice 3,00 ha pšenice o Brigljević Stjepan oNomne 16,85 t/ha 2,38 ha kukuruza Savo Jurišić iz Ostrova (Vinkovci) ha kukuruza 11,35 t/ha 4,35 iz Slavko Šajić Blagorodaca (Daruvar) 10,28 t/ha Prlić iz Međurića 5,7 ha kukuruza (Kutina) Stjepan t/ha kukuruza ha 14,19 Huma Brez. iz 1,15 Vuraić Tomo (N.Marof) 103,3 t/ha iz Darde Ivaković 1,15 ha šeć. repe (B.Manastir) Veljko ha 4,13 t/ha iz Bobote 0,57 o Veselin Živković (Vukovar) soje t/ha duhana ha 2,25 iz J. 4,03 10. (Virovitica) JosipDrvodjelić Polja sil. kukuruza 88,0 1,00 ha iz Horvat ll. Ivo (Garešnica) Hercegovca

Brončane

—

t/ha

grožđa vinograda, 3,15 t/ha iz Đanić 1,14 ha suncokreta 13. Jozo (Našice) Podgorača ha 16,6 iz Rovišća 1,1 Blažinčić 14. Zlatko travnjaka (Bjelovar) prirodnih t/ha sijena od 8 1 48.845 Pleternice iz Polak 15. mlijeka Požega) je isporučio (Sl. Franjo

12.

Pero

Galić

Iloka

—

28,6 t/ha

0,57 ha

—

krava

l/kravi

prasadi isporučio (Đakovo) je ili 85.370 1.268 tov. iz Čagline Tomac Milan svinja Požega) isporučio je (SI. kg prirasta Pavao

ili 5,730

Sabolski

Budrovaca

460

kom.

18.

Tomo

Bukal

iz Prašćevca

govedarstvo 7

mat.

(Vrbovec)uzgajač priplodnog materijala od 3 bikovske i 3 čega majke nadprosječne. za

—

krava

Zlatne

zaslužnim plakete organizacijama pojedincima sistema njetakmičarskog 1. PIK Virovitica »Poljoslužba« 2. institut Poljoprivredni Osijek 3. Veterinarska stanica Zaprešić 4. i

SOUR

»Varaždinka«

razvojunapređei

Ivanec

stanica Varaždin Maja Dorušić, Poljoprivredna 6. Ružica Trauber, televizija Zagreb 7. Matko PIK Garešnica Zelić, 8. Savo Zadružni savez i Jakšić, Slavonije Baranje 9. Čedo Grbić 10. Dobroslav Zadružni savez Elezović, Dalmacije 11. Privredna komora FranjoPapeš, Zagreb 12. Učenička Sela Sisak zadruga 5.

—

Zlatna

Zlatnici likom

plaketa

dodjeljuje se

drugu

Čedi

Grbiću

Zagreba

rekorderima su druga pripali 1. Dušan Kolarić iz takmičar i rekorder Negoslavaca, produgogodišnji kukuruza izvodnji 2. Milenko iz St. rekorder i takmičar više Margetić Plavnice, dugogodišnji takmičarskih i discplina (silaža, dr.) mlijeko sijeno, 3. Savo iz takmičar i rekorder KoprivicaVirovitice, dugogodišnji proizvodnjipšenice sa

Tita

ruza

dugogodišnji Imbriovaca, svinja takmičar iz Farkaševca, dugogodišnji

Crnko

Stanko

i tovu

Bukal

5. Anka

mlijeka

Zlatnik

takmičar

Tita

druga

likom

dobila

i rekorder

iz Farkaševca

Bukal je Anka mlijeka

proizvodnji

kuku-

proizvodnji

proizvodnju Saboru

Jugoslavije zadružnog priznanja Prijedlog Sr. Mitrovici 16 i 17. rekordera svibnja Jugoslavije OOK IPK udruženi iz 1. Nikola proizvođač Osijek MijatovićTenje(Osijek) sortom od 2 ha na 1984. g. 9,51 t/ha pšenice površini je Tenjeproizveo »Slavonija«. udruženi iz Rac 2. Mirko poljoprivredni proizvo(Vinkovci) Andrijaševaca kukuruza 1984. g. 17,46 t/ha Vinkovci PIK-a đač površini je proizveo kandidata

Saveza

—

2,85 ha

hibridom

Bc-66-61.

iz Iloka

proiz»Agrokomerca« Željko proizvođač ha. od na 0,57 t/Yha veo 29,7 grožđagraševine površini je udruženi iz proNikola poljoprivredni Štefanac Andrijaševaca (Vinkovci) ha od t/ha na 1,14 Vinkovci PIK-a 4,67 izvođač soje površini je proizveo iz Iloka

Đerić

sortom

udruženi

S-317.

proizvođač poljoprivredni (Valpovo) Mikulaj Žavnice Stjepan 12 Drži Vrbovec PIK-a govedarstvu. materijala uzgajivač jerasplodnog i 5 5 bikovskih od krava matičnih prosječna majki nadprosječnih, čega litara. 6.109 muznost po kravi je udruženi iz Stanica Petar proizvođač poljoprivredni (Bjelovar) Hamonajec 1984. g. 104,1 t/ha sil.kukuruza »Sirele« iz površini Bjelovara proizveo je R. udruženi

hibridom

608

7. Dr

Ivan

Novak

jedanje inicijatora takmičarskog pokreta Jugoslaviji. Kao direktor centra nauke bio iniciSaveznog primjenu praksu je kukuruza i pokretanja jator takmičenjaproizvodnji Staparu p redprvi odbora klusjednik takrničenje. Dugogodišnji predsjednik je Zajednice bova SRH. naprednih poljoprivrednika 8. stanica sastavu RO >Sirela« takmiPoljoprivredna Bjelovar djeluje čarskom sistemu vrlo rezultate. postiže značajne Organizira takmičenje 9 takmičarskih u više od 1.000 takmičara. proizvodnji kojejeuključeno Posebno rezultate stanica značajne postiže zasnivanju umjetnih travnjaka i većih količina kvalitetne u poboljšanju prirodnihcilju proizvodnje stočne hrane. od

učesnike

zborovanja izveo nekoliko nakon je prigodnih pjesama, zakuska. ljena tamburaški

zbor

KUD

»Ferdo

čegaje

Livadić« sve

učesnike

ODABERITE

NAJBOLJE SJEME HIBRIDNOG

iz Samobora

priprem-

Brlek, dipl.

inž.

KUKURUZA

Apsolutni proizvodnji Jugoslaviji 1. niče brzo raste Sigurno Odlična i kvalitetno osnova nasljedna sjeme omogućuju s igurno nicanje, nakon i brzi toga porast. 2. među kukuruzima Ljepotan Bc 66-61 teško Poznat snažpo nije prepoznati. robusnoj visokoj stabljici sistema. Lišće i nog korjenovog jebujno zeleno,zboguspravnog položaja imenom visoko jepodpopularnim poznat »sabljaš«. Klip krupan, je nasađen, 16-18 zrna. rekorder

kukuruza

—

bolesti

otpornost te tokom bolesti tokom sprečuvanja berbi, vegetacije, Otporanje mištima. zrna 4. Rekorder suhog proizvodnji Za kukuruza. visoke Rekorder njega prinose jemnogihtakmičenja kao rezultati na pr. govore postignuti Vinkovci 14,3 t/ha 19,3 t/ha Bijeljina t/ha 14,2 Mitrovica Sremska 16,1 t/ha Šabac t/ha 139 t/ha Vukovar 15,4 Čačak 3. Odlična

—

15,3 t/ha 14,4 t/ha

Đakovo

—

Osijek

—

15,8 t/ha 14,3 t/ha

Leskovac

—

Kostolac

—

silaže proizvodnji Bc 66-61 i pravo rješenje klipa velikog je bujnestabljike Zbog svoje i visoku silažu. Uz dobar kukuruznu agrosklop koji spremaju proizvođače da kažu zelene t/ha 100 i mase, može tehniku se (proizvođači preko postići kamo toliko zelene već mase). prinos, jeproblem nijeproblempostići zrna 6. Rekorder vlažnog proizvodnji od hiPo vlažnog jenajpogodnije tehnologiji spremanje najnovijoj visok visoki kvalitetno brida Bc 66-61, zato što ima zrno, postotak randman, tj. učešća na klipu. i intenzivnu obilnu Vrhunske gnojidbu tlima, daje plodnim prinose treba U takovim ga sijati sklopovima. gušćim agrotehnike uvjetima njegu. 22-26 od 70 razmakom to se 55.000-65.000 Tada se zrna, postiže sjetve sije 5. Rekorder

zrna

cm.

treba

biti

sklop agrotehniku, njivama slabiju sije slabijim 70 26-30 cm. razmaku cm na 48.000-55.000 se nešto rjeđi, sije tj. Bc te 65.000-75.000 zrna Za silažu se u povećanugnojidbu. sije sklopu 600-700. grupe 66-61 vegetacijske područjima, uzgaja proizvodnim Bc 600 hibride naše i ostale grupe 622,.Bc vegetacijske Preporučujemo Ako

i uz

zrna

608

i Bc

655.

OTROVNO

BILJE

koje životinje, kemijske mnogim biljkama često okolnostima otrovne, biti tako i za pa pod izvjesnim govedamogu U ini teško li ih ne da će nego uginuti. oboljeti pojedu tolikoj mjeri i hranom krmivima ishrane i načinu tenzivnom uzgojenom goveda, uzgoju trovala stoka i livadama biljem. rijetko pašnjacima umjetnim njivama, livada i dolazilo što do Jedan od uzroka njegovanje je brižljivo nije trovanja i tehnikom zatim i ispaše krmnog bilja, pašnjaka uzgojemnajkvalitetnijeg otrovno štali. tome, za goveda iz ruke bilje Zahvaljujući samoj hranjenjem i dobivala a stoka ga u sasušenog sijenu još manje pasla, je rjeđe je krmivima. drugim i stoku drži više sve intenzivni sada ponovno pod uzgoj Međutim, naročito uslovima ekstenzivnim planinbrdskim, pašnjacima zapuštenim rubove Stoku se i šumskim skim po šikarama, napasa šuma, područjima. kosi neuređenim nizinskim kanala i obalama na po Sijeno pašnjacima. U

nalaze

različite

tvari

samo

sve

ima više zapuštenim livadama,svugdje još uvijek korova, dapače sada, korovu a redovito se nego nalazi i stoka se pa prije, bilja otrovnog njime može otrovati.

Govedo

doduše

pri napasivanju, najprirodnijem uzimanja većinu dira ne i ga, pa bilja otrovnog pažljivo izbjegava, prilikom krmljenja ako nisu i nedirnutim. sijenom, gladna, izbjegavaju ostavljaju Sijeno pažljivo i otrovno ali ako su hrane birkaju bilje ostavljaju, zbog pomanjkanja gladna, ili naročito zelene ako da su otrovželjna hrane, pogotovo gladuju, prisiljena no često i ili Ako da ga u bilje jedu, pohlepno, jedu sijenu. su prisiljena jedu sasušenim otrovnim ako isključivo sijeno zagađeno ga jedu biljem pogotovo, kroz će se. otrovat dulje vrijeme Stoka može otrovnim otrovati dakle ali isto biljem direktno paši, tako i ako hrani se otkosima ima i pristajskom držanju svježim kojima Goveda otrovati i mogu bilja. otrovnog krmljenjem sijenom zagađenim otrovnim i usred i štalama nastrtim biljem ljeta, ponekad steljom kvalitetnim« sijenom. Zato dobar treba računati ako gospodar uvijek mogućnost o trovanja, stoku ili hrani napasa livada i i sijenom zapuštenih pašnjaka nastojati da i livadama i pa njegovim pašnjacima sjetvenim površinama otrovnog ako to ne da nema, bilja može, pripazi hranjenju. pri Usput napominjemo "da i veoma kvalitetno može upravo bilje koje uzgajamo hranu govedima biti otrovno kao i neke kulture šećerna repa, poljoprivredne repa, (stočna ali tom krumpiritd), drugom prilikom. Rečeno da nekim nalaze tvari žije biljkama kemijske koje otrovne. U otrove etevotinje biljne ubrajamo alkaloide, glikozide, saponine, rična i kiseline i ulja, gorketvari, mnoge organske anorganske još druge. da se od tih otrova točno određenim količinama Napominjemo mnogi upoi To naročito alkaloide. Svi alkaloidi trebljavaju lijekove. vrijedi otrovni veoma i između toksičnih rasponu i letalnih ljekovitih (otrovnih) doza mala. veoma alkaloida (prouzrokuju grupe smrt) je Pojedine djeluju i nervni sistem bilo da specifično ga nadražuju prvenstveno cjelokupni ili obratno koče i alkaloidi rad na i srca paraliziraju; drugi djeluju opet krvnih ili su otrovi. da svi alžila, protoplazmatski (stanični) Napominjemo kaloidi nisu otrovni za Tako zecu venpr. divljem jednako životinje. je belladona sebi sadržava u alkaloid obična lebilje Atropa koja atropin hrana, dok bi ista količina neku ili pojedenog velebilja drugu životinju čovjeka bila smrtonosni otrov. načinu

hrane

na u

»ne-

sve

Glikozide

nalazimo

nisu stabilni biljkama. mnogim glikozida i lako se i sastavne i dok grijanjem sušenjem r aspadaju svoje komponente zelene su sasušene otrovnost i otrovne, naprotiv sijeno gube ih mogu bez ikakve Takve opasnosti su goveda npr. žabnjače. jesti. neki fermenata također Naprotiv saponini uslijed djelovanja koji i veoma otrovne laze biljci tvari. grijanjem sušenjem cijepaju kemijske ćemo i Nabrojat najčešćepo govedanajotrovnije bilje: preslica (Equiseima ih više vrsta; ih ima tum) jadić ( Aconitum napellus); ljutić (Ranunculus) više crni velika kukuta kukurijek (Helleborus macuvrsta; niger); (Conium šimšir latum); divlji (Aethusa peršin cynapium); (Buxus sempervirens); kukolj S. (Agostemma mrazovac githago); pomoćnica (Solanum ; nigrum, dulcamara); (Colchicum autumnale); divokozjak (Doronicum austriacum).

Neki

veoma

na-

članku

sada

ćemo

raspravili jednom bujadi Trovanje žabnjačama. upoznatitrovanjem i svima raširene veoma Žabnjače (Ranunculus). žabnjačama Trovanje i livadama vlažnim rastu vrsta ih Ima po dobro mnogo biljke. poznate žabR. terenima. vlažnim Stabljika po l jutić žabnjak Najčešći je uopće oštra Svi lišće žabnjača dijelovi svježi perasto. žut, zeljasta, cvijet njača je žestoke tvari, koje sebi prouzi otrovni su sadržavaju jer okusa, mnogi da tako neotrovne, tvari Ove otrovne raspadaju sušenjem u pale. rokuju neotrovno. nalazi se i mnogo praktično žabnjaka sasušenog kojem je sijenodakle stoka Iako otrovati samo paši mogu biljkama. svježim Životinje i do doći do može masovnih, ponekad trovanja ipak izbjegava, žabnjače ili ako suše se livadama močvarnim nakon životinja vrijeme napasanja travom sebi sadržava košenom mnogo hrani Zbog žabnjača. koja svježe i butvari žestokih crijeva upaluželuca, prouzrokuju žabnjače spomenutih koočitovati klinički će se nadmu, povraćanju, slinjenju, trovanje brega, uznemii jakom teturanju grčevima, krvomokrenju, jakomproljevu, likama, količine veće ako veoma Znaci pojela životinja brzo; je nastaju trovanja renju. i često veoma će također uslijed (kaplja) apoplektički brzo, žabnjaka uginut srca. klijenuti česta masovna da su naročito mi Iz iskustva goveda trovanja jepoznato hrane zelene stoka upravo suše kada pohlepno pomanjkanja zbog vrijeme bi sasvim inače ostalo ga jela. i sigurno zeleno, stoga bilje koje jede jebarama sa će stoka ili sasušenim žabnjače pohlepno j esti potoke Npr. lišća. mnogo zelenog stabljike zeljaste koje zlatice, imaju krupnimcvijetom, tatrovati sa rubove vlažne šuma, uz Jesti će koji divokozajkom preslice kuća i ruševinama Na šuma. vlažnih rubove raste obilno kođer sjenovitim kukutom izraslom trovati može stoka vlažnim bujno gomilama zemljanim šumama, tek nikla po i kukurijek, bujad, proljeće peršinom, divljim našu stoku. velika biti hrasta po tek i mogu pogibelj jadićgrančice propupala već

smo

acer.

rano

POVIŠENA

CIJENA MLIJEKU

mlijeko kozje kravlje, ovčje premija povišena je travnja Zakona i Zakonu o prema premijama mlijeko, izmjenama dopuni konkoličine razlike naknadi i i cijeni prodane stabljike konopljine Tako br. 12 od 29. novine zumnog ožujka1985.). SRH«, (»Narodne mlijeka Hrvatske SR iz mlijeko daje premija dijela nizinskog priozvođačima di3,50 dinara od 3,00 iznosu područja brdskoproizvođačima masti. osnovi litru nara 3,2% planinskog jednu se Zakonom o uvjeukidaju premije mlijeko premijama Spomenutim količinom tovane godini. mlijeka prošloj isporučenog litru Hrvatske SR iz Proizvođači 1. dobivaju1 dijela mlijeka nizinskog masti: količini navedenu niže prema mlječne cijenu mlijeka Od

1985.

vunu

—_EŽŽŽŽŽLLL——__/_///_—____j.j_——.—

mlječne

___———--—-_

masti

33,28 34,32 35,36 36,40

3,6

3744

3,7

38,48 39,52 40,56 41,60 4264 43,68

33 34

39 40 41

“—maEE===E =...

premija go: 3,00 3,09 3,18

cijena

osnovna

i :

za np...

36,28

3741 38,54 39,68 4081

346

41,94 43,08 4421

3,56 3,65 3.75

45,85 46,48

384

3,93

47,61

mlijeka brdsko1 litru mlijeka: planinskog

područja

Hrvatske

mlječne

premija 3,50 3,60 371

ukupno

masti

cijena

osnovna

33,28 34,32 35,36 36,40

32 33

34 35 3,6

317 38 39 40

41 42 —_——-——_.

litru

3792 39,07 40,22 41,37 42,52 43,87

3,93 4,04 4,15 426

44,82 45,97

4,37 4,48

42,64 43,68

dobivaju

36,78

382

3744 38,48 39,52 40,56 41,60

litru

328 3,37

2. Proizvođači

1 ZAS BRET

ukupno

47,12

4,59

4827

ovih BenkoBrdskopodručjem smatraju područja općina: Cres vac, Biograd, Brač, Buzet, Čabar,Delnice, Lošinj, Crikvenica, planinskim Donji ImotLapac, Drniš, DugaResa, Dubrovnik, Dvor, Glina, Gospić, Gračac, Hvar, ski, Jastrebarsko, Kostajnica, Knin, Korčula, Labin, Lastovo, Obrovac, Ogulin, Titova Omiš,Otočac, Ozalj, Pag,Pazin, Petrinja, Samobor, Senj, Sinj, Slunj, te otoci Korenica, Vis,Vojnić, Vrbovsko, Vrginmost, Vrgorac području Zadar. općine M. Z. se

—

ZANIMLJIVI STATISTIČKI POKAZATELJI Prema

rezultatima

stanovništva

godine objavio koje je zavod statistiku SR Hrvatske su Republički objavljene knjizi: Socijalnoselu i SR Hrvatske« u demografske promjene poljoprivredi Repu(izdavači: blički komitet i šumarstvo SR Hrvatske i Institut društvepoljoprivredu Sveučilišta da znatno istraživanja Zagrebu) vidljivo je je b roj smanjio »čistih« domaćinstva. Evo tih poljoprivrednih pokazatelja: 1. Izvor iz 135.910 domaćinstva ili prihoda seoskog gospodarstva imaju 23,8%, 2. Prema izvoru. od osobnih dohodaka i prihoda gospodarstva, nepoljotzv. domaćinstva« ima ili 118.377 privrednih zanimanja, »mješovita 20,9%. 3. domaćinstava selu ima 287.987 ili Nepoljoprivrednih 50,4%. 4. bez radne i osobnih tzv. »staračka snage domaćinGospodarstva prihoda stva« bilo ili 26.859 je 4,7%. popisa

1981.

poljoprivredna uvjeradne seoske snage grad, posjeda, privreusitnjavanjem ima domaćinstava i dr. inozemstvu meni rad poljoprivrednih regija Najviše od Evo i to zanimanja Bjelovar 40,4%. podataka prihodu poljoprivrednih SR Hrvatskoj: 40,4% Bjelovar 24,70% Gospić Karlovac 26,6% Osijek 28,5% 7,7% Rijeka Sisak 29,7% Split 10,0% Varaždin 22,9% Zagreb 25,1% GZO 12,1% Zagreb SRH 23,8% Ukupno da ovih iz analize nameće Osnovni podatakajest je koji zaključak seoskih struktura i ekonomska gospodarstaprofesionalna socijalna, dobna, Sa danom vrlo različita ida svakim potreba stajališta postaje složenija. vrlo to što poljoprivredom, uspješnijom jestanje nepovoljno.

Razlog odlaskom tovan je što

domaćinstva

»čista«

vidljivo smanjuju u

sve

ZM.

OŽUJKU U PRILIKE

VREMENSKE

kišama, snijegom. dijelom hladan, Ožujakje najvećim bila zraka j e kraju dnevna) pretežno (u (srednja Temperatura Kretala 77% laganom ispod prosječne, p orastu. dana) postepenom PVErčIšičEnimi E od 0-12 C. krajevima I dekadi iznosile zraka dekadnetemperature Slavoniji Srednje bila dekada do oko i oko 7,5 2,5—4 svega 9C (druga 3'C trećoj je C,drugoj iznosila sjeveroistočnim 2— prosječne). Srednja mjesečna ispod je Maksimalne i 7,5— 11*C. 2— 4— jugozapadnim primorskim krajevima 3'C Minimalne dizale 15— Slavoniji). padale sjever(najviše 4"C 5,5'C, i Lici do do nim — — — — krajevima mjestimično primorju 21'C do tlu do OC (Dalmatinskoj krajevima 4'Cpri 8'Csjevernim ispodOC), 1"Czagori 3'C, niže St. Sušica i znatno Gorskom kotaru do — — Lici— (npr. do — 6'C 10"C, 5'C, bilo minimainom Hladnih dana ispod0"C)je sjeve(s temperaturom 16'C). 4—8 roistočnim 6—12, jugozapadnim 8), sjevernozapadnim (Pazin krajevima 5—11 i 10—20 3, u sjeveroistočnim krajevima Dalmatinskoj zagori 4. i Dalmatinskoj zagori od 0kretala tla 5 krajevima sjevernim Temperatura (na cm) oko 8 i dekadne I dekadi svega 1— drugoj3— trećoj15'C"O, (srednja 4— 4'C 3'C, mjesečna srednja 5— 15 I ill dekadi bilo vrlo malo Sunca svega krajevima (usjevernim 5'C). je oko dalmatinskom oko 80, a oko 60, ukupno ožujku sati, trećoj primorju 3 sata dnevno oko 2,5 i bilo ga U I dekadi drugoj preko 130). jeprosječno ispodprosjeka. bio

učestalim

pa i žitorodnom

s mrazom

Kiša

6-10 13—17 jepadala sjeveroistočnim krajevima dana, zapadnim i 12—19, u 1—4 i primorskim snijeg sjevernim (Varaždin 7) jugozapadnim 8—10. Na tlu zadržao u nizinskim oko 5 dana sjevernim krajevima (BjeĐurđevac Varaždin 6, u 8-30 lovar, 7) jugozapadnim (većinom neprekidno od 10—22. III). Oborina 45—55 u sjeveroistočnim mm, jeizmjereno krajevima sjeverozai oko 150 do 300 U padnim70— jugozapadnimprimorskim Slavoniji vrlo malo i dekadi u malo. u palo je trećoj, prvoj palo je 80, Mnogo palo je i u jugozapadnim krajevimasjevernom primorju trećoj, jugozapadnim, i i dekadi. južnoj DalmacijiDalmatinskoj drugoj zagori Pretežno vremenske u nepovoljne prilike najvećem d ijelu ožujka ( učestale obilne velika i sunca pretežno kiše, naoblaka, pomanjkanje prohladno te tlo većinom nisu bili vrijeme), prezasićeno vlagom povoljni kretanje i radove. One tek vegetacije poljoprivredne popravile potkraj ožujka dne osobito 26, 29—31. Sunčano (uposljednjoj i pentadi, III). toplo v rijeme, povremenim te vjetrom, pomoglo je presušenju tla, višim, sušim, i dreniranim tlima konačno ocjeditim mogli početi proljetni poljoprivredni radovi 27. osobito (većinom III), Počela krajnjim sjeveroistočnim krajevima. šećerne repe, jare i jesjetva zobi, pivarskog ječma povrća; prihranjivanje zimske brazde i tla ozimina; rezidzatvaranje priprema sjetvu okopavina; ba voćaka te i voćaka i loza, što bilo sve znatnom prskanjesadnja i loza, je u

mm.

dosta

dobro

prezimio. Trave i kretati Na djeteline počele krajem ožujka. njima šteta od miševa ni poljskih kao pšenici. su

nema

mnogo

rasplodnih

Izvještaj

_ĐĐĐ........XQXX————————————+e+e++e

Ime Red. br

i prezime

1. Bikešić

Marica,

uzgajivača

D. Mosti

Antun, 3. Ivanić Boško, Kupinovac 4. Smes

4249

Ivan, Kegljevac

6. Vlahović

Kupac

S510/II

175.500.—

543/lI 650/Ila

183750.—

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Nacionalni park

Mato, Tuciljevac

Ždralovi Luka, Ždralovi

5323

530/1I

5154

530/II

Miloš, Obrovnica

11. Lukač

Slavko, Nevinac

5577

615/1I

Ivan, Dautan Mato, Nevinac

5559 5581

650/lI

Mato, Dautan

5608

180.500.— 194.500.—

—

16. Žeđa Valent, Bedenik

5491

614/II

17. Žeđa

5550

534/II.

5547

540/lI

Valent, Bedenik Damir, Bedenik 18. Herčeki

620/Ila

17943

201.750. 199.500.— 210.500.—

Mljekara, Bihać Nacionalni park

208.000.—

—

201500.—

Plitvice

Mljekara, Bihać Nacionalni park

181500.— 183.000.—

20. Grizelj Marija, V. Plavnice

8268

595/Ila

202750.—

Zdjelice

4758

Orlovac

3695

Milivoj,Višnjevac Zlatko, G. Zdjelice 24. Nemčević 23. Hitl

Kopričanec Zdravko, Stračevljani Rovišće

Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

530/Ila

630/II

Nacionalni

186500.—

Nacionalni

205.500.—

4224

560/llla

185.000.

4735

680/II

218.000.—

Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

4TI4._

7808

605/llla_ 680/II

Mljekara, Bihać

196250.—

218.000. or litvice —

198250.—

2887

6831/llla 600/lI

17719

660/II

213000.—

Ivan, St. Rača 31. Plantek Mato, G. Ploščica

17779

635/II

206.750.—

3968

8620/Ila

209.000.—

Žager

30. Dukić

Stjepan, Bedenik

33. Maksić

Duro, Tr. Dvorišće

Zlatko, Apatovac 35. Miličić Rade, Vojkovac 386.Škvorc Vlado, Povelić 78

198.000.—

park

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

5544

565/lI

189.250. a itvice

27146.

643/II

208.750.-

—

Nacionalni Plitvice

34. Topolko

park

Plitvice

Ivan, Sasovac Ivan, V. Pisanica 28. Nikola, Kozarevac 29. Habalić

27. Radović

park

Plitvice

17787.

32. Račić

park

Plitvice

Ivo, Predavac

Anton,

Nacionalni Plitvice

8220

26. Girčal

Mjekara, Bihać Nacionalni park

209.000.—

180.500.

25.

Mljekara, Bihać Nacionalni park

211.500.—

530/II

Antun,

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Nacionalni park

180500.

Plitvice

Stjepan, Orlovac

Ferenčak

park

Plitvice

640/II

22.

park

Plitvice

606/II

21. Mlatilik Ivan, G.

Nacionalni

196.750.

586/II

10. Babić

19. Lovrić

park

Plitvice

630/Ila

15. Kramarić

Nacionalni

194250.—

595/II

5600

14. Bengez

Nacionalni

191.750.—

Plitvice

5350

13. Novak

kod

Plitvice

585/II

Slavko, Gudovac

12. Bengez

216.500.

ST5/II

4243 7995

7. SabljićJaka,

9. Majcan

Rovišću

Cijena

17795

8. Bedeković

Plitvice

Milan, St. Rača

5. Debač

održanog

junice 4Trr2. — 5342

Rovišće

2. Girčal

= i klasa br. Težina

Prigojni

CENTAR

SELEKCIJSKI

STOČARSKI

pasmine, junica simentalske Bjelovara, 8. svibnja 1985. godine

sajma

HRVATSKE

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

—

4159

546/lIla

3960

575/II

4116.

530/II

181500.—

191750. 180.500.—

park park

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać

>>...

Red. br. Ime i

prezime

= br.

Prigojni uzgajivača

Težina iklasa

= Kupac

Cijena

junice —_—=—————————QŽ_———— 37. Taborčan

Mirko, Cepidlak

27236

680/II

Tr. Osuđevo

4055

Vojkovac

40. Mijak

218.000.

680/Ila

Mljekara, Bihać park

—. 222000.— re litvice

3950

550/III

177500.

Mijo, G. Pavlovec

4216

610/II

Mljekara, Bihać ola park

41. Fučec

200.500. olitvice

Ivan, G. Pavlovec

4202

510/II

175500.—

42. Jendriš

Josip,Brezani

10079

610/II

43. Blažur

200.500. opran litvice

Slavko, Poljana

10578

545/II

184250.—

38. Medać

Josip,

39. Miličić Rade,

44.

—

Mljekara, Bihać park

Nacionalni

park

Plitvice

Šeremet Blaž, Žavnica

45. Grula

—

Josip, 46. Havetić Bađinac Stjepan, Praščevac

6712.

600/II

198.000.—

4878.

533/II

181250.—

15888

600/Ila

204000.—

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

Crnković Franjo,Gostović 48. Badenić Franjo, D. Markova

10619

566/Illa

186500.—

15852

580/llla

190.000.—

49. Jaklinović

15932

574/lI

191.500. alitvice

16085

553/II

186250.—

6839

604/I

211.000.—

Mljekara, Bihać Nacionalni park

199000.—

Plitvice Nacionalni

47.

Stjepan,Ladina

50. Starovjerski

Stjepan, Drago, Bolč

51. Cimaš 52.

Capardača

53. Capardača

Ladislavac

Milenko, D. Markovac

6813 6831

—

580/Ila

540/II

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać park

—

park

Plitvice 183.000.—

Nacionalni

park

Plitvice 54. Petrunić

Ljubica,Remetinac

4184

536/II

182.000.—

Bašljan Antun, Tomašica 56. Mužić Milan, Staro Selo

8800

595/II

196.750.

10772

620/llla

200000.

57. Marasović

12119

576/llla

189.000.—

12095

— 612/llla 198000.

195.500.

55.

Mišo, Đurđic 58. Crnković Mato, Đurdic 59. Crnković Mato, Đurđic 60. Đuričić Vlado, Utiskani 61. Strajnić Vlado, Paljevine 62. StrajnićVlado, Paljevine 63. Kranjec Marko, Đurđevac

11910

590/II

12050

536/11

— 182000.—

12128

563/III

180:750.—

12083

573/lI

191250.—

15231

630/llla

202500.—

64. Treščec

5531

S521/II

178250.—

Florijan,Prugovac

Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

65. Kovačić

Prugovac

Marija, 68. Ljubić Mijo, Virje 67. Girčal

5365

603/II

198.750.—

11403

623/1I

203.750.—

Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

Anton, Rovišće

68. Duraković

Stjepan,

Haganj

5343

500/II

173.000.—

4911

S540/lI

183.000.—

Mljekara, Bihać Nacionalni park Plitvice

Bolić

CIROZA JETRE i malih količina alkohola dovodi do Dugotrajno unošenje organizam sigurnog oštećenja jetre! Ciroza bolest u došlo do je kojem jetre je oštećenja zdravog jetrenog i na oštećenim stvara se vezivno tkivo. Rezultat tkiva, mjestima ožiljkasto otvrdnuće Stanice tkiva nisu bile oštećene organa. togaje koje umnožavaju tako da se čvorast jetra poprima izgled. u

Spomenimo mnogostruki. mogu takvogstanja koji Budući konzumira netko što ga alkohola efekt toksični dulje vrijeme. najprije ta nepravilna neuredno hrane, i vrlo alkoholičari da se, to, teški manjkavo osobito takvih Ishrana bjetakođer manjkava ishrana ljudi je oštećuje jetru. takožutica Zarazna sir, mlijeko). lančevinama (meso, porijekla životinjskog može krvi u slabost sa Srčana cirozu. uzrokovati može đer jetri zastojem žučnih uzrok ali također ciroze. do začepljenje dovesti mogući jeste Rjeđi, žuči. ili ili vodova (kamenac sniženje) infekcija do

dovesti

Uzroci

.s *.

simptoma

bez

početku

—

alkoholi-

kod

Samo, simptome. slučajeva dorumože ( naročito se čara g ubitak apetita želucu, nelagodnost javiti Stalnim eventualnim mučnina stvaranjem povraćanjem. čak), jutarnja krvne na poremećaj posljedica je toga žile, počinjepritisak zivnogtkiva, tu se kroz slobodno sasvim može više Krv (i ne jetru prolaziti cirkulacije. To srcu. prema mora uspijeva joj nego drugeputeve pronalaziti pročišćavati), i trbušne malih stražnjeg stijenke jednjaka, području komunikacija preko i tim krvi količine vene proširuju područjima Zbog povećane crijeva. kociroze, već To posljedica sklone su stadij uznapredovali krvarenjima. je žutice, i rada i bubrega, pojava slabljenje slezene, jetre, povećanje jegaje To su tekućine koji simptomi vremenom š upljini. trbušnoj nakupljanje slabi više Bolesnik ciroze. obično postepeno postojanje prviupozore vrlo brz nekim U umire. zatim završava i konačno slučajevima je komi, više i tok kroničan ima bolest ali godina. tok traje pogoršanja, većinom, ciroza

većini

nikakve

nema

ve-

sve

prvo Liječenje:

izbaciti

—

alkohol

Dakle, nije do alkoholnih odreći bolesnik mora obzira pića bez prvo, uzrok, pravi obilna U uglavživota. sastoji koja ishrana, preporučuje liječenju kraja će masti. malo vrlo i od propisati Liječnik nom bjelančevina, ugljikohidrata osobito medikamentoznu i je mirovanje Strogo terapiju. odgovarajuću čajno. zdravstvene Nedavni porast ukazuje organizacije Svjetske izvještaj stanživotnim višim svim skoro od ciroze zemljama oboljelih jetre broja beznadno

tako

više

Ciroza

kao

stanje,

nekad

kao

bila.

što

zna-

darom.

poklonimoovojteškoj zaslužuje.

Prema ona

tome,

aaa

Šime

Dapo,

dipl

inž, i

Glavni

Vlasnik

Josip

i izdavač:

pretplata SOUR

aaa aaa Erhatić,

Nada

Ljubešić, dipl

odgovorni

Mjesečna Tisak:

dipl. vet,

urednik:

Tehnički .

i danas

urednik: Vera

Volarić,

Udruženje za

»Vjesnik«

dipl

OOUR

dipl radnika

organizacije TM,

liječnik

Vaš

aaa Jelenić,

Petar

Pavljak, dipl

inž,

SRH.

i uredništvo:

inž, Tomislav

dipl

Kolak,

vet.

inž.

mljekarskih

privredne —

Mašek,

Zlatko

pažnjukoju

Majić

Berislav

inž, dr

češćoj

aaa

inž, Zlatko

dipl

bolesti

sve

Zagreb

i ustanove

Uprava 2000

dinara,

Zagreb,

Ilica

proizvođače

31/III, tel

mlijeka

1500

424-420 dinara

of -