Mljekarski list 6-1985

U

Sadu

Novom

SAJAM

POLJOPRIVREDNI

NOVOSADSKI

Medunarodni

svibnja je iz 76 1600 približno izlagača kojemjesudjelovalo od

održan

10.

do

1985.

19.

52.

poljoprivredni sajam zemalja.

U Janez SIV-a svečano otvorio Zemljarić. potpredsjednik drug Sajamje velike rezultate istakao pregovoru poljoprivrede, jugoslavenske je svojem i opreme. i hrambene Nadalje poljoprivrednih proizvodnje industrije strojeva namirnica da privredeproizvodnji jugoslavenske mogućnosti jerekao, izvoz i domaće tržište naše na

u

su

vrlo

velike

i to

ne

samo

izvoz,

za

nego

za

a

dopriprilika proizvoda poljoprivrednih je ekonomske našem programu stabilizacije. dugoročnom održan 11.

U 52. sajma je svibnja sklopu Međunarodnogpoljoprivrednog hranu«. borbi 1985. dan »Zemlje razvoju zemalja razvojuizložbom: Novosadskom izložba Ta 13. po sajmupod pokroviteljputpriređuje dr Rikard član SIV-a svečano otvorio stvom Štajner. drug SIV- Izložbu je i izložbe izložbe. i prisustvovala Savjeta Otvaranju je predpredsjednik koji jea.

Milka Planinc i SIV-a govorom pozdravila prigodnim drugarica sjednica i Izložbi izložbe. Na i sudionike prikazani napori mjere ovoj brojne goste hrane što veću FAO zemljama proizvodnju kojepoduzimaorganizacija borbi ima 4.000 programa FAO Već sada usmjerenih organizacija razvoju. što veću odnosno propoljoprivrednih proizvodnju gladi svijetu, protiv Izložba tradicionalna i vode. izvoda upozemalja razvoju Zbogtogaje zorila da prekoorganizacije zajedničke akcije posebice potrebne svijet gladi svijetu.

Ujedinjenih nacija riješavanje i bio

neiskorištena

naša

bi veliki

nos

za

u

u

s

u

na

se

s

su

u

za

u

u

za

u

u

ova

a

su

u

za

Svečano 82

otvaranje

13. izložbe

»Zemlje

u

razvoju

u

borbi

za

hranu«

stol Zapaženje pod »Okrugli ministarskoj zini od suradnji zemalja razvoju području agroindustrije« trajao je 7. dO 11.

1985. U ističe između osta: svibnja brojnim z aključcima skupa tog da od i da log jeagroindustrija posebnogznačenja zemlje razvoju treba biti zadatak agroindustrije razvoj prioritetan planovima z emalja kako tako i i razini. razvoju nacionalnoj regionalnoj nacionalnoj U stočarskom izložena bila dijelu Novosadskog sajma goveda, svinje, te ukrasne ovce, male koze, konji, perad životinje.

Naziv krava dobila »Davorka« mb. 25 u šampiona kategoriji je uzgajivača Vankovića iz ZZ »Peti iz Stojana Dublje, kooperant je septembar« Svilajnca.

Krava »Davorka« 16. 8. 1980. te od dana 305 oteljena je je drugoj laktaciji 5490 količinom masti od Na proizvela kilograma mlijekaprosječnom 3,82%! kravu »Davorku« nismo žalost, moglividjeti njenomizložbenom mjestu otelila i zato bila daleko jer je Sajmu je smještena posebnoj prostoriji od Krava »Davorka« simentalske posjetilaca. jepasmine.

bio

sastanak

o

nazivom:

u

na

ra-

na

a

se

za

sve

u

u

na

u

na

su

a

u

s

na

se

na

u

ZM.

BJELOVARSKI REKORDERI

1985.

29. 3. 1985. održano XVII već tradicionalno U Lipiku je godine Zborovanje takmičara visoku naprednih poljoprivrednika poljoprivrednu proizvodnju otvorio Bjelovar. regije Zborovanje je Zadružnog s aveza predsjednik regije Miloš i upoznao Milanković, prisutne je razvojem problemima o pćine Acan Savo. Referat i zadacima Pakrac, njenpredsjednik razvoju natjecanja visoke Miša saveza Lončar inž. podniojetajnik prinose Zadružnog dipl. o rezultatima Zdenka Izvještaj takmičenja 1984. 8. podnijela je Horn,dipl. inž. za

a

sa

o

za

za

Čazmi 5 klubova 274 takmičara sa kukuruza, u

—

kravom

i 50

sa

283

proizvodnji pšenice, ječma u i 13 takmičara 71 ha, mlijekuodojcima

538

5

u

klubova

u

i

sa

krmača.

Đurđevcu

takmičara

229

takmičara

proizvodnji pšenice 197 takmičara na 193 ha i 32 takmičara krava. sa kuruza, 98 Križevcima 4 kluba 229 sa takmičara kukuproizvodnji pšenice, ruza zrno, 194 takmičara 432 ha i 35 kukuruza(cijela stabljika) takmičara 357 krava. silažnog Garešnici 4 kluba sa 159 takmičara kukuruzaproizvodnji pšenice, silažno-kukuruzno zrno, zrno šećerna i biljka, 133 takmičara repa krumpir, 218 na ha i 26 takmičara 75 krava. proizvodnji mlijeka —

sa

u

—

i ku-

u

u

na

sa

—

u

u

u

sa

83

u

i povr-

kukuruza

proizvodnji tak32 i tovnih 130 ća 69 takmičara svinjaperadi mlijeka, ha,proizvodnji i 5.463 43 57 krava, mičara tovljenika. krmače, i takmičara kluba 98 43 sa Grubišnom proizvodnji pšenice Polju takmičara 33 ha i 132 takmičara 59 mlijeka proizvodnji kukuruza, Daruvaru

—

3 kluba

takmičarom

101

sa

u

sa

sa

u

—

128

sa

u

sa

krava.

ječma proizvodnji pšenice, i tovu 60 takmičara 42 kukuruza rasplodnih junica mlijeka, ha,proizvodnji tovnih i 331 21 59 krava sa 12 takmičara junadi. rasplodnih junica junadi 52 i takmičara sa klubom ječma, I pšenice, proizvodnji Koprivnici 12 i tovnih 40 takmičara, zobi i kukuruza junadi svinja mlijeka, proizvodnji i 92 kom.

57 takmičara sa krava, tovnejunadi 4010svinja. ha ili 799 takmičara 486 takmičilo U pšenice prosječno proizvodnji Takt/ha. od 5,24 i t 4.184 1,64 t/ha, prosječni prinos postignut proizvedeno je Daruvara. osim svim bilo Najveći prinos općinama organizirano mičenje je 5,8 t/ha.

Polje Grubišno o pćine području je postignut je: postigao Najvećuproizvodnju ha Virovitica 11,4 Taborišća iz Slavko Janković super7,34 t/ha, prvaci zlatna svojih općina zlatna 6,98 t/ha, Križevci Crkvena 6,28 ha super Babić Vinko, ha libelula P. 7 6,1 t/ha, Zrinska Grubišno Jović — Boro, zlatna 8,01 t/ha, 2,23 super Šnajder Antun,Kapela Bjelovar 7,24 t/ha, Garešnica V. Trnovitica 2,85 ha »dukat« Mirko, Margetinac zlatna 6,66 t/ha, Miklinovac 2,74 ha super Panić Koprivnica Alojz, ha 7,44 1,15 Dolački Ivan, Lominac Čazma t/ha, Lonja Pakrac 6,93 t/ha, 1,72 ha superGaj Tomislav, Straganac Đurđevac Podravski 1,72 ha superKloštar Rasinec Zdravko, zlatna 6,35 t/ha, zlatna samo i zobi Čazmi, U organizirano takmičenje je ječma proizvodnji kod 14,6 ha i proizvedeno 11 takmičara i Pakracu Koprivnici Bjelovaru, t/ha. od 5,42 t sa 79,25 prosječnim prinosom je postigao je: Najvećuproizvodnju Rober 7,61 t/ha, iz St. Štefanje Čazma 1,91 ha Ivan, Štefović ga slijede od 1,14 ha iz Mirko Hrgovljana Bjelovar površini Maljak Rober 7,34 t/ha, Berenis 6,6 t/ha, Javorovac 1,71 ha Koprivnica Milan, Dijaković Pakrac 6,06 1,15 ha t/ha, Agar Badljevina MagdićJosip, Kondor 4.95 Đelekovec 1,20 ha Čizmak Vlado, Koprivnica t/ha. tak995 svim bila kukuruza općinama, jeorganizirana “Proizvodnja od 9,13 t 15.262 i 1.671 ha mičara prosječnim prinosom proizvedeno je Pakracu

—

u

2

kluba

sa

takmičara

54

i

u

sa

u

—

na

se

u

na

na

—

—

—

su:

a

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

-

—

—

—

u

—

sa

a

—

—

—

'

:

na

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

,

sa

u

sa

na

t/ha.

kukuruza

proizvodnji t/ha 488 SK Bc ha 12,6 Pakrac, 233 (sveukupni G aj OpićIvo, kukuruza), pobjednikproizvodnji t/ha, 592 tH1,2 SK Bc ha Nevinac Hanževački 4 Bjelovar, Ivo, Bc SK 488 11,35 Daruvar 3,45 ha Šajić Blagodorovac Slavko, t/ha, Prvaci

u

su:

—

—

—

—

u

—

—

—

—

—

—

—

84

—

Tomiek

—

t/ha,

Ivan,Bregi

Koprivnica,

ha

16

—

OOSK

—

407

11,3

—

Ivan, t/ha, Dončević Lominac ha Bc SK 115 488 11,1 Čazma, Josip, t/ha, Dolački Kenđevolac Križevci ha Bc SK 488 5,7 9,1 t/ha, Franjo, Kudlaš Garešnica ha Bc SK 592 1,71 10,8 Antun,Hercegovac t/ha, Lozan Virovitica ha Bc SK 407 1,14 10,35 PokupićMarijan, t/ha.

U kukuruza-zrno takmičilo 36 takmičara proizvodnji silažnog iz i Garešnice ha i 55 569 t'ili 10,34 t/ha su Bjelovara proizveli St. Plavnica Margetić Miljenko, Bjelovar postigao najveći je prinos 2 ha BcSK od 661 (12 t/ha sa ga: a slijedi Navratil Miroslav iz Garešnica ha Bc SK 644 3,5 Hercegovca 10,4 t/ha. postigao je Takmičenje proizvodnja silažnog kukuruza- biljka organizirano Garešnici i Križevcima kod samo 113 takmičara ha 215 Bjelovaru, je cijela i 15.362 t od 71,45 t/ha. proizvedeno prosječnim je prinosom iz Ferežana Križevci ha ZPSK 58c 11,42 Smoljanec Dragutin od 80 t/ha ga: a je slijedi postigao prinos Stanići Pero ha BcEH—608 R sa 2,7 104,1 Hanamajec Bjelovar t/ha, Horvat Garešnica BcSK 1 ha 6.661 88,0 Ivan, Hercegovac —

Hodalić

Đurđevac

ha

1

—

Bc

—

SK

488

11,3

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

se

samo

na

—

—

na

—

na

—

sa

—

u

na

sa

—

na

—

—

sa

—

\

—

—

—

—

t/ha.

Takmičenjeproizvodnji krumpira jeorganizirano područGarešnica kod 14 takmičara 25 ha i 600 t ili 24,1 juopćine proizvedeno je bilo

u

na

samo

na

t/ha.

Najveću proizvodnju postigao je

Grbavac

1,71 ha

Desire

Stevo

36,5 t/ha.

—

iz Ladislava

Garešnica

—

:

Takmičenjeproizvodnji području organizirano je Garešnice i kod 452 takmičara 362 ha i na Virovitice, Koprivnice proizvedeno ili 49,9 t/ha 18.080 t je prvaci Stevo Turanovac Virovitica ha Mono OS2 3,15 Dijak (Višnja) 98,13 t/ha ga: slijedi Bosanac Garešnica ha Mono OS2 1,71 48,22 Stevo, Hercegovac t/ha, Međimurec Zdravko t/ha.

OS2 ha Mono 0,5 58,00 Koprivnica U duhana Virovitici kod proizvodnji takmičenje je rganizirano takmičara ha ili 1,6 vagona 1.285 i 2056 850 vagona proizvedeno je /ha.

Mareković iz Lozana 5 ha na Alojz prvak prosječno jeapsolutni je 2,2 proizveo vagona/ha.

U na i proizvodnji sijena prirodnim travnjacimatravnokod samo 31 takmičara od smjesamatakmičenje jeorganizirano Bjelovaru djetelinskim 20 17 ha t ili 195,5 11,5 čega prirodnim travnjacima proizveli sijena a 11 takmičara 11 ha t/ha, travnosmjesama proizveli ili 14,7 t/ha.

161,7 tona djetelinskim Stevo Došen ha 1,1 i 187 t/ha Pregrada Bjelovar proizveo je St. Plavnica 1 ha 16 Margetić Miljenko Bjelovar proizveo je t/ha. šećerne

u

a

repe

samo

su:

—

na

—

—

—

—

—

na

—

—

—

—

samo

<

u

na

:

—

u

na

na

su

u

—

—

na

su

na

—

—

na

85

bilo

mlijeka jeorganiziranoopćina Takmičenjeproizvodnji i 1.119 krava dana 305 sa u 4,227.449 proizvedeno proizvođača kg mlijeka je ili kravi standardne 3.778 po laktacijeprosječno kg (selekcijska služba) Lalić Stevo iz Patkovca Bjelovar proizvodnju. postigao jenajveću ili 5.364 kg po 48.275 Sa 9 krava 305 dana laktacije kg mlijeka proizveo je kravi, 8 krava Nikola iz Taritaš 40,865 Čazma Paljevine kg je proizveo ili 5.108 kravi. po mlijeka kg Veliki Zdenci Gr. Mađerik 28.705 5 krava Janko, Polje proizveo je ili 5741 kg/kravi. kg ili 5.126 25.630 Stankir Đurđevac 5 krava kg Andrija, proizveo je kg/kravi Selo ili 4.488 Daruvar 22.420 5 Stanislav, Ljudevit krava, kg Kligl kg/kravi. ili 4.946 Martin V. Trnovitica Garešnica 15.784 4 Kapelac krave, kg kg/kravi. količine Najveće isporučene Dlaka krava 100.156 28 Franjo, isporučio Bregi Koprivnica je litara, 90.684 17 krava Jagodić Bukovje Križevci, isporučila litre, Marija, Pakrac od 21 krave Hađin Dubrovac 56.065 isporučio litara, Ante, liG. Orlovac od 7 krava 42.661 VanjousBogumil, Polje isporučio tru, liod 12 krava Virovitica Renovac 38.954 Ladović Tomo, isporučio u

u

kod

6

245

—

—

—

u

sa

—

sa

—

—

sa

—

—

—

—

—

—

su:

—

sa

—

—

sa

—

—

—

—

—

—

—

tre.

Čazmi, Takmičenje proizvodnji prasadi jeorganizirano Daruvaru kod i i 17 185 Bjelovaru takmičara, krmača,koji proizveli othranili 3.371 odojaka,prvaci St. othranio kom.

50 962 Štefanje Štefović Čazma Ivan, krmača, je ili 9,6 po prasadi leglu, Daruvar ili 9,2 po 26 485 krmača, prasadi PožegaPavo,Doljani leglu Vlahović 6 123 komada Franjo, HrgovljaniBjelovarkrmača, prasadi ili 10,25 po leglu. teladi bilo Pakracu tovu i Koi Takmičenje junadi jeorganizirano kod 423 74.635 6 takmičara su mesa, svega grla, proizveli kg privnici su: prvaci Malenić Pakrac 177 Pero, Batinjani junadi,postigao jeprirast od 33.961 kg, Pustakovac komada 53 ŠipakIvan, Koprivnica junadi postigao od 12.124 kg, jeprirast Livađani Pakrac od 154 teladi Miljanić Mile, postigao jeprirast 19.000 kg. i DaruU tovu bilo takmičenje Koprivnici je organizirano svinja i 665.848 kod 9.473 25 takmičara sa varu grla proizveli kg iz i Delić Petar prvo Legrada Koprivnica postigao je mjesto ispoJovo ručio iz Imbrivca 2.121 133.844 sa a mesa, Alavanja grlo kg Daruvar količini od 34.835 564 grla kg isporučio je bilo “Takmičenje pak proizvodnji rasplodnih junica jeorganizirano Pakracu kod 5 takmičara 21 34 mo sa a krave, proizveli junicu,apsolutni prvakje: bilo

u

samo

sa

a

su

su:

—

sa

—

—

u

—

—

—

u

u

sa

—

—

—

—

—

—

a

a

sa

a

sa

sa

samo

u

su

mesa:

—

—

—

u

mesa.

'

u

u

86

sa-

su

Opić Gaja Pakrac, proizveo je rasplodnih junica.

Svim kao i pojedinih prvacima općinadodjeljenediplome, prvacima naturalne minemnogimanagradnaputovanja, nagrade; sjemenski kukuruz, ralna sredstva zaštitu za bilja, pretplatu »Poljoprivredni gnojiva, vjesnik« itd. fond dao veći i institučiji nagradasvoje priloge je brojorganizacija cija.

U vrlo i sadržajnoj, konstruktivnoj, objektivnoj mobilizatorskoj raspravi učestvovalo 8 proizvođačaje neposrednih Ivan iz nove Šipak Koprivnice tovljač junadi govorio je neophodnosti takmičara. tovu i stočarstvu pa tehnologije goveda općenito.

Ivan iz Opić Gaja Pakrac, zaljubljenik proizvodnju kukuruza, koji 2 ha na t/ha da 12,6 je preko preko postigao prinos zadovoljstvo izjavio je je međutim da ima teškoća sa i nedostatraditi, opskrbomodređenog s jemena, kom mineralnih On i neracionalnom gnojiva. jegovorio korištenju poljoi te smatra da pa privredne mehanizacije kojumnogi posjeduju, potrebje no i nabave nove udruživanje zemljoradnika zbogkorištenja postojeće mehanizacije.

Lalić iz Patkovca krava 9 Stjepan Bjelovar, postigao je proizvodnju od 48275 ili 5.364 305 dana standardne Istakao kg kg mlijeka laktacije. je teškoće visoke proizvodnji mlijeka uslijed bjelančevinastih kompocijene nafte koristi nenata, se i veterinarskih pa koju poljoprivredi, siliranju, itd.

U Lalić uslugaposebnoumjetne oplodnje daljnjem izlaganju naglasio je da imati već digitron džepu u glavi. proizvođač iz Virovitice učesnica takmičarka Dijak Višnja najmlađa poljoprivredni tehničar šećerne ha 3,15 repe prvakinjaproizvodnji postigla je od 98,13 t/ha. Govorila te kulture.

Sa 3 o prinos proizvodnje je tehnologiji i velikim može stvoriti dohodak od 1,680.000 din. se ulaganjem oranja Vinko iz Pakrac takmičio Opić Gaja proizvodnji rasplodnih junica i od 13 krava 9 tako proizveojunica.

Najveći problempredstavlja plasman često klaonici.

Govorio i vrijednih koje junica završavaju proizvodnji je hrane iznio staru uzrečicu »livada mati oranice« rnislio stoku i je je oranica.

Pred 40 bio SRZ-e i iznio da stajnjak godina jepredsjednik i ovakova i rekorderi zborovanja pišupovijest poljoprivrede«. razvoja Hađin Ante iz Dobrovca rekorder te 56.665 Pakrac, je općine isporuci litara krava. mlijeka, tendenciji govorio brojamliječnih je smanjenja Pero iz Stanića od rekordera Hanamajec Bjelovar, jedanje proizvodt/ha. Govorio 104,1 mirovinskom o osisilažnog kukuruza, nji je neriješenom žena odmora i guranju poljoprivrednica, korištenju godišnjega invalidskog osiguranja. ratar iz Đelekovca također ČižmakDrago,polj. tehničar, Koprivnica, od mlađih učesnika.

Govorio statusa jedan je potrebi izjednačavanja poljoradnicima udruženom radu. On privrednikaostvarivanju penzije zalaže zapošljavanje poljoprivrednih stručnjaka organizacijama koje rade bez neracionalno koriste selom, j er stručnjaka pesticidi gnojiva, i dr. i žetve Organizacija proizvodnje korištenje zemljišta dvije je stočarstva.

Ako ovi mladi kao i brat razvoja riješe problemi, će, njegov tehničar-stočar ostati selu i poljoprivredni Čizpoljoprivredi, naglasio je mak.

Vinko

—

iz

od

—

13

krava

9

su

na

u

o

u

u

u

—

o

on

sa

—

u

u

u

u

mora

ne

u

—

u

—

—

se

—

u

na

o

na

—

»ovo

—

u

—

o

u

—

--

o

u

sa

u

za

sa

se

u

se

za

se

osnov

on

u

87

Zadružnog predsjednik Josip raspravi sudjelovali sekretar Vilim Blašković Gotlin iz dr dipl. inž, FPZ, prof. Josip Hrvatske, sekretar Stanivuković Stevo SK ZO komiteta sekcije poljoprivreBjelovar, Rače »Pinus« inž. iz Tvornice Mato i Dominković du SK SSRNJ pesticida dipl.

U

Smodlaka

i

su

save-

za

za

kod

Maribora.

Za

Miljanić zborovanja KUP. vrlo izveli bogati Lipik »Nikola

KUD

učesnike škole

godišnje

—

i učenici

Ratar«

osmo-

su

S.

Brlek, dipl.

inž.

SILIRANJE TRAVA gubici hranjiva javljaju sušenja sijena uzrokovani trava, čestim prekretanjem, ispirapokošenih disanjem koji hranjivih gubici pokisne).

Sušenjem s ijena (ako posušena hranjiva njem te da ih Da bismo od 25—40%. kretati tvari mogu smanjili, izbjegnemo trebali bi vremenskim veću ovisnost potrebnim sušenje sijena uvjetima što tada livada. Osim zelene odlučiti ranije.kosimo siliranje oko i kreću daleko i vitamina tvari, minerala manji hranjivih gubici tvari travna i mineralnih karotina 5%.

Radi A) (vitamin sadržaja visokog tvari kukuruznom silaža odlično se silažom,hranjive nadopunjava trava silaži nego u sijenu. siliranja Prihvaćanje bolje iskorištavaju travnoj Obilno intenzivnim istovremeno povezano travnjaka. gnojekorištenjem je od su i pravovremena preduvjeta spravljanje jedan košnja pravilna nje, kada ili mlade siliramo Trave u početkom klasanja je vlatanju sjenaže.

Od i škrobna učešće vrijednost. povoljna njenaprobavljivost, bjelančevina trava trava pojedinih Sposobnost naglo pada. probavljivost početka cvatnje i mineralnih šećera, ovisna različita, proteina siliranje je sadržaju je oštrica. livadna tvari. klup. vlasulja, mačjirepak, ljuljevi, Najlakše siliraju i silažno Ako travu prevenemo vrenje poboljša sposobnost siliranje Na silažu. takvu uzima rado stoka i tvari dobro teče, sačuvaju hranjive i trave i vrsta starost vremenske brzinu djeprilike, utječe povenjavanja da obzirom i travne odlučimo telina. Ako siliranjem spremanje intenzivno otkosa dobiti 5—6 kosi, možemo gnojenih godišnje ranije travnjaka. inž.

Iva dipl.

Majhen, Prilikom

livadama

na

obavezno

se

su

masa

se

za

o

sa

mase

na

se

se

su

se

a

s

u

s

za

—

o

a

za

se

za

se

se

uz

s

mase

za

se

sa

se

BRZA DIJAGNOZA

UPALE VIMENA

Zagrebuproizvodi gotovo godina»Zagrei brzo može mastitits bački reagens« dijagnojednostavno pomoću kojeg mlikoličinom Mastitis vimena. sticirati reagens pomiješanjednakom upala stanica somatskih ovisan intenzitet mlijeku broju čiji jekadajereakciju je kružnim odnosno pokretanjem žlijezdi.

Laganim upale mliječnoj stanju i vimena kod i reagensa mješavina ostajenadalje zdravog mlijeka mješavine tvorevina različitih do dolazi vimena kod dok stvaranja bolesnog tekuća, svežim da ili sluzi kao niti, krpica bjelanjkom jajeta. pomiješan je poput lužnatost indikatorsku i sadrži Mastitis reagens boju, kojom utvrđuje kiselost odnosno mlijeka. analiziranog Veterinarski

institut

već

u

30

se

s

u

o

o

u

s

s

88

se

=

'

Za

brzu

izradila dijagnostiku upale »Belje« prikladnu je nazivom »testator« napravu četiri analize pod kojoj ugrađene plitice iz svake četvrti vimena.

Plitice rimskim mlijeka obilježene brojevima I, II, i IV. Stočar »testatorom« kravi desne drži »testator« strane, NI, prilazi rukom te uzorak četvrti lijevom mužnjom stavlja mlijeka p rednje l ijeve označenu I. iz četvrti označenu pliticu brojem Mlijeko stražnje lijeve pliticu II. Iz desne četvrti vimena brojem stražnje mlijeko stavlja pliticu čenu dok uzorak desne četvrti vimena brojemIII., mlijeka prednje stavlja IV. pliticu broj vimena

Tvornica

na

su

za

su

s

s

s

u

u

se

u

ozna-

se

u

Odlijevanje

Dodaranje

Kada

mastitis

rengensa.

Kružno

miješanje

i

surišnog

mlijeka.

očitavanje reakcije.

četvrti vimena popunjene plitice mlijekom naginja»testatora« okomiti gotovo i tako njem položaj izlijeva mlijeko izjednakoličina Nakon viška iz svake čuje mlijekasvakoj plitici. izlijevanja mlijeka »testator« vraćamo vodoravan Tada se plitice položaj. mlijeku svakoj količina »mastitis te kružnim plitici reagensa« dodajejednaka laganim »testatora« izvodi miješanjem dijagnostički postupak.

Nakon minute zdravstveno dvije miješanja procjenjujemo mlječne stanje svake četvrti vimena: žlijezde su

iz svake

sve

u

se

u

u

u

se

89

Oznaka

Izgled

Procjena

O T

—

negativna

—

u

tekuć

slabo

pozitivna

1

+

2

+

+

pozitivna

3

+

+

+

jako pozitivna

kojom

s

zdravo

niti

krpice

i sluz

lagana

poput

bjelanjka

upala

i

zagusnuta

ne

stanje

zdravo

tekuće

potpuno

tragovima

zdravstveno

kida

upala

jaka upala

se

da

ine

+++) potre je upale jednog plusa(+, veterinara. odmah zatraži stočar pomoć Boja sivkasto Kod vimena plitici boja pliticama zdravog je vimena. znakovi modra ili žuto izrazito bolesnog kojaje Kod

do

od

oznake

3

++,

u

crvena.

u

su

crvena

ZM.

KLANJE IZ NUŽDE

GOVEDA

NASTRADALIH

IZNENADA

razboli

i

grlo dogoditi Najgore je, može što da tada može ga spasiti; još drugo spasi, preostaje isi bar što da to pokuša kolje prisilno grlo prije spasiti, je ponesrećeno većini onda može i to koristiti lako srećom dogoditi, rijetko, ipak dunastale iznenada uzbuđen stočar gubiprisutnost nesreće zbog slučajeva da kako U nedoumici i tom najbolje ha, pri dragocjeno vrijeme. i čini i inače pa zbogtoga greške, propise, postupi, poznaje stroge naknadno hranu veterinar i zato ga ne koji ljudima podesno nije veće. i šteta time i trošak i pa još plijeni uništava, pravilno kako treba nekoliko U zlu evo najosnovnijih trebalo, uputa veterinara dozvole i bez i prethodne postupati kojimslučajevimasmije da klati. Treba odmah stoku ljudi početku otrovanja upozoriti najčešća tom zaklane stoke pa upravo prisilno propisi nastaje obavezno stoku vrlo života, pravcu moraju klanja još Naime, prije strogi. kada Iznimno veterinarski nadležni slučajevima priinspektori. pregledati izvršiti i pregled, brzoguginuća neposredna jeti opasnost veterinara klati i bez stoku u slijedećim pregleda prethodnog smije krvari ili teško 1. Ako jako slučajevima: ježivotinja ozlijeđenazbogozljeda inače ili ako nadula može i zaustaviti; 2. Ako životinja krvarenje od tijela zbogzaostajanja stranog zdravoj životinji prijeti opasnost ugušenja može i ili dušniku i repa, krumpir sl.)jednjaku (jabuka, klipkukuruza, osloboditi može lanac izvaditi i 3. Ako kojeg zaplela pri Iz bilo od bi i zbog drugihrazlogapogotovo kojih životinja togaugušila. bez bolesti stoku bilo *pregleda smije veterinarskog prethodnog koje klati. prisilno treba što držati osnovnih treba Pri Životinja pravila. klanju prisilnom iskrvarenih slabo i ustanovlježivotinja iskrvariti, boljeizdašnije jer i baca. vetrinarskim obaveznim naknadnim Štoprije plijeni pregledom nakon što Odmah i veterinara ga klanju. obavijestitiprisilnom pozvati i što što čišće iskrvarili treba truplo objesiti mjesto, životinju jedopremiti triz i organe izvaditi utrobu od 30 minuta roku i grudne najduže prije, utrobe važno, Pravovremeno osim bušne vađenje je šupljine bubrega. baciti. Kod će morati izvadi utroba koliko meso životinje kasnije jer doba naročito trbušna utroba izvađena ljetno stijenka kojoj vrijeme nije što

se

mu

ne

da

može

stočaru

se

mu

neko

se

no

ne

a

u

a

se

meso.

zna

ne

a

meso

ne

za

su

meso

ne

se

u

s

u

s

mesom

u

su

mesom

za

u

se

nema

vremena

samo

se

se

se

ne

ne

u

se

u

vezu

se

se

ne

a

se

ne

se

se

se

meso

a

no

smo

o

na

u

veoma

u

se

na

90

se

u

često

pozeleni,

zaudara

meso

gnjilež

brzo

na

krvari

i zaklana

životinja već stvari lešina i meso se i ne može ne Svi je njeno smije jesti. organi srce, i obavezno (pluća, se predželuci, slezena, crijeva, jetra vime) moraju sačuvati da ih naknadno može veterinar.

Ako to se učini i ne pregledati utroba i će veterinar meso obavezno odbaciti.

Nakon organi unište, toga skida koža. se u

Dobro

se

utrobe i organa osnovni su iskrvarenje vađenje uslov da bi zaklane bile prisilno životinje podesneza hranu ljudi. utrobe i kože istovremeno i su za Vađenje skidanje najvažnije higijensku obradu zaklane Pri utrobe treba dobro da se trupa životinje. vađenju paziti sa i i maternice sadržajem predželudaca, crijeva, žučnog mokraćnog mjehura i ne ne isto tako treba dobro meso; da se kože zalije zagadi paziti skidanju pri meso ne Treba raditi što što znači sav zatim zaprlja. čišće, pribor, odjeća, će biti savršeno čisti. Meso obuća,ruke, se mjestogdje trupvisjeti moraju ne brisati i ako se treba ga nipošto smije trljati krpama, zamaže, u prlja oplahnuti čistom vodom.

Do dolaska veterinara i pravovremeno

pozvanog

hladovini čistom

Već

i

dozvoliti

ne

plahtom.

da

upljuju

muhe.

ga

treba

meso

držati

u

Najprikladnije je

zaštititi ga

:

kazali

da

treba odmah prisilno klanje slučaju prijaviti nadležnom a dužan što doći i veterinaru, ovajje prije prvenstveno provjeriti da li zaklana da li zbogčegaježivotinja prisilno klana, je još života, je dobro iskrvarila i da li na izvađena utroba i da li s je vrijeme provjeriti je a ako odrediti može li koristiti za hranu kojimlijekom liječena, jest, ljudi. zaklane veterinara može Trupprisilno životinje uputnicu nadležnog se zato određene klaonice na konačni obradu i otpremati pregled, preradu i eventualno mesa u uskladištenje područnuklaonicu. Meso se mora otpremiti što u očišćenim pomno sredstvima zaštićenim čistim prije prevoznim bijelim plahtama.

Prisilno se mogu klati i bolesne ali uslovom da životinje, isključivo pod ih života za veterinar i sam iz ali jejoš pregledao preporučio klanje nužde, tom drugom prilikom. smo

u

svakom

za

se

uz

u

o

M.

“

POLJOPRIVREDNE

SURADNJA U

STANICE:

W.

INA KUTINE

stanice suradnji su stručnjaci Poljoprivredne Bjelovar dva na da se postavili gnojidbena pokusa travnjacima.

Cilj p okusa je pokaže te da se utvrde fi i količine vrijednost gnojidbe travnjaka ormulacije gnojiva te kojadajunajbolje rezultate, prinos. najveći Naime da ni količine one činjenica je prirodni travnjaci daju približno i kvalitet bi trebali. ne sijena koji Poljoprivredni proizvođači dovoljno gnoje livade ili ih ne isto tako a većina kos uopće gnoje, započinje prekasno šnjom. s

INA

Kutinom

:

ne

Kod

proizvođača Josipa Zrinskog Topolovca postavljen je livadi.

Pokus izrađen četiri u i gnojidbeni pokus dvokosnoj je varijante to: tri su a kontrola Forvarijantegnojene,jednavarijanta je tj. negnojena: dane NPK NPK 13:10:12, mulacije koje startnoj gnojdbi 6:26:26, UREA. Iza I otkosa će se s NPK 18:99 i 13:10:12, NPK formulacijama pognojit UREOM. Kovačević

iz

na

su

u

su

:

91

kod

Vlade

Kušter

iz

pokusjepostavljen gnojidbeni Drugiproizvodni Startna sistemom. koristi gnopašnokoji Prnjavora pašnjaku ići će otkosa iza NPK izvršena 7:20:30, jidba je gnojivomPokus košnim svakog tri 200, 300 KAN-om i UREOM. jepostavljen varijante prihranu dušika. i 400 kg/hačistog dobivene te i slične na ovakve pokuse travnjacimaprateći Postavljajući liolakšan rezultate posao preporuka gnojidbu prilikom stručnjacima je se

na

se

a

s

sa

u

s

u

za

vada.

Iva

Majhen,dipl.

inž.

OBJAVA ožujka jeObjava SRH, Hrvatske SR se i šumarstvo komiteta kojom poljoprivredu Republičkog stoke kvalitetne da prorasplodne upiše proizvođača objavljuje registar »Narodnim

U

novinama

br. 12 od

1985.

29.

otisnuta

s

za

se

izvođač

u

i to:

koza

Samarica

proizvodi« »Mlječni LE« iz pravom proizvodnje: Bjelovara, koza kvalitetnih rasplodnih srnastopasmine; a) sanske koza kvalitetnih rasplodnih alpinapasmine; b) i podmladkaobjepasmine; rasplodnog c)kvalitetnog navedenih križanaca pasmina. d) RJ

35. OOUR

Farma

u

sastavu

»SIRE-

s

(»Sirela«proizvodi-) Bjelovar, komiteta poRepubličkog jePredsjednik SpomenutuObjavupotpisao Strbašić. dr i šumarstvo Marijan ljoprivredu Sa

farme

koza

Samarica

OOUR

»Mlječni

za

Z

92

M.

TRAKTOR Posebnu

08«

»ZADRUGAR—T

draž

ovogodišnjegMeđunarodnogpoljoprivrednog sajma Novom Sadu dao naš traktor T 08« jeprvi »Zadrugar proizveden godine 1949.

Tvornici motora Rakovica Izložen bio krajBeograda. je prostoru stalno nalaze vrlo stari »lokomobili« kao našim traktokojem preteće rima.

Do starih lokomobila i traktora T 08« bilo vrlo teško »Zadrugar je 52.

u

—

u

na

na

se

—

Traktor

»Zadrugar-T

08«

prići zbogbrojnih posjetilaca koji g ledali zanimanjem rivali te stare Izloženi naš traktor 08 T strojeve. prvi »Zadrugar još je i i naše čestitke radnicima i stanjuzbogtogaupućujemo stručnjaTvornice cima su

sa

velikim

i dodi-

u

—

voznom

motora

Rakovica!

ZM.

PROLJEĆE

1985.

Proljeće (IIIje kraju promjenljivo: hladan i većem te ožujaknajvećim dijelom kišovit; dijelu travanj druge, V)treće dekade također hladan dekadi i i drugoj polovini kišovit, prvoj prvoj treće i sredinom dekade hladan i prve polovini topao suh;svibanj kišovit, kroz ostali veći dio i III sunčan i suh.

(II dekadu) mjeseca t opao, pretežno iznosila oko IV C, Srednja 11- C(1II 411proljeća t emperatura je i C razlikom od C izmedu V_176C, pojedinih mjeseci).

11,5" 5% 12" dnevne zraka bile kroz Srednje 18" temperature 7“ ispod prosječnih najveći dio treće dekade i 6. i i ožujka, drugupolovinu druge (4. pentadu) travnja tokom dekade dok kroz ostali veći dio i bile prve svibnja, svibnja travnja iznad prosječnih.

1985.

bilo

žitorodnom

u

SRH

vrlo

u

a

u

a

s

su

su

'

93

ispodprosječnihprvoj Srednje temperature dekadi te I dei osobito dekadi osobito ožujka, drugoj trećoj drugoj travnja, i te dekadi iznad prosječnihprvoj ara svibnja, travnja,drugoj trećoj zraka

dekadne

su

bile

i

u

u

a

svibnja.

Sunce

ožujku. je jesijaloproljeću iznad te 1.i 2. dekadi bila 2/IV, 1/V, ožujka, ispodprosječne Insolacija je te 2. i 3/V. prosjeka 1/IV, oko većinom 125-170 Oborina Slavoniji jeizmjerenoproljećuistočnoj U većini oko i 200 svibnju.

Najmanjejepalo zapadnoj mjesta do 25. III,kada 9. ili 10. pa učestale 2. i 3. dekadi (od jepalo ožujku i učestale 2. dekadi U 45-55 posljednjoj Slavoniji pretežno mm). travnju 50-80 od 26. III 10. mm).

IV; Slavoniji (izostale jeizmjereno pentadi I dekade u većinom sredinom U i sjeveroistočnim krajesvibnju padale i prva dekada i treća 30-60 vima lipnja svibnja (druga jeizmjereno i što osobito bile proljetne Dalmacije, jeugrožavalo dijelu suhe, pretežno ozime usjeve). dobrom da vremenske Iz ovog dijelu prilike navedenogproizlazi zakabile te i bile dosta nepovoljne sjetvuvegetaciju, proljeća vremenskih ovisit će u ljetu prilika daljnjem uspjeh Njihov sticaju šnjenju. i V jeseni. sati. Malo

490-500

u

bilo

ga

osobito

u

a

u

u

u

u

su

u

u

mm.

mm

u

se

u

su

u

su

u

—

su

su

mm

u

u

su

su

za

u

one

u

'

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj

sa

sajma

rasplodnih 1985.

HRVATSKE u junica godine

simentalske u

Velikoj

RJ

STOČARSKI pasmine,

SELEKCIJSKI

održanog

Stjepan, Sop Stjepan, Vrbovo

1. Benović

2. Mihica

4. Turković

Stjepan, Stjepan,Lekneno

5. Turković

Stjepan, Lekneno

3. Pendelin

Veleševac

lipnja

Gorici =

---_-_________________—________/__/_/—/_—/—_/_———————_____P_P_P/P/P//____

RedIme i prezime uzgajivača brali )

4.

Prigojni Težina Cijena

Kupac

broj junice

i

1424

570/Ila

202200.-

ZZ

BEC

9826 9182 6171

516/llla

179.160.-

ZZ

»Podkozarje« B.

6162

klasa

Dakovica

Aleksandovac

598/11203.480.KIM Karlovac 194.120.562/11 ZZ »Podkozarje« B. $50/1lla 188.000. park

Nac.

»Plitvice«

Aleksandrovac

9. Duran

Ivan, Petina Franjo, Strmec Stjepan, Strmec

191.000.6135 550/II 530/11 Mljekara, Bihać 185.800.6073 Đakovica BEC 188.400.540/II 6106 ZZ »Podkozarje« B. 510/lI 6174 180.600.Aleksadrovac

10. Lončar

Ivan, Lekneno

6170

535/l1lla

Stjepan, G. Podotočje 12. Križetić Slavko, G. Podotočje Ivan, Kuće GL 13. Berković 14. Berković Stjepan, Kuće GI.

8151

600/II204.000.185.280.

528/11 650/Ila 223.000.-

6. Sofić

Mljekara, Bihać

Josip,Strmec

7. Kruhar 8. Duran

11. Antolčić

15. Peternac

16. Mužić

Josip,G. Podotočje

Josip, D. Podotočje

17. Fabečić

Janko, Gradići

18. Novosel

Juraj, Kurilovac

Tab.

Stjepan,Lazina 20. Poštić Franjo, Lazina 21. Kovačević Josip, D. Podotočje 22. Kos Ivan, Jagodno 19. Poštić

94

|

8098 8121

184.100.-

+

ZZ

BEC

'

Dakovica

park »Plitvice« Mljekara, Bihać Nac. park »Plitvice« Nac. park »Plitvice« ZZ »Podkozarje« B. Nac.

8205 8125 600/II204.000.Aleksandrovac Dakovica ZZ BEC 221.200.10687 620/I ZZ BEC Đakovica 710/II 224.800.10236 ZZ »Podkozarje« B. 10614 565/II194.900.Aleksandrovac Nac. park »Plitvice« 209.200.10724 620/II 649/Ila 222740.Mljekara, Bihać 10723 608/Ila 212080.ZZ BEC Dakovica 10502 KIM Karlovac 10734 550/II191.000.550/Ila

197.000.

23. Čelak

Josip,Jagodno 24. Gučić Josip,Ribnica 25. Parhart 26. Vrban

10636 545/11189.700.- * Mljekara, Bihać ZZ B. 10791 490/II175.400.»Podkozarje« Aleksandrovac KIM Karlovac 10586 500/II178.000.Nac. park »Plitvice« 9382 563/11194.380.Mljekara, Bihać 9361 510/II180.600.635/Ila 219.100.Nac. park »Plitvice« 9200 510/II OOUR Mljekara Bihać 9336 180.600.ZZ BEC Đakovica 10625 598/11 203.480.8119 815/I[ 207.900.

Nac. park »Plitvice« Mljekara, Bihać 3205 660/II 219.600.8145 610/II Nac. park »Plitvice« 206.600.6147 ZZ BEC Dakovica 615/II 207.900.6104.

560/IIla 190.600.KIM

Baltor, Čiče Ivan, Čret

:

Benović

Stjepan,Sop 28.

Bukevje 29. Mihordin Ivan, Bukevje 30. Plepelić Pleso 31. Dražetić St. Čiče 27.

Desput Stjepan,

Franjo, Josip, 32. Husarić Tomo, Ribnica

Nikola, St. Čiče 34.

Ivan, Strmec 35. Vuhan Zvonko, Strmec 36. Kucišek Stjepan, Lekneno 33. Dražetić

Podlejan

37. Vujnović

Karlovac

6124

Stjepan,

Kurilovec Franjo, Kurilovec

600/Illa

206200.-

ZZ

»Podkozarje« Aleksandrovac B.

175.000.ZZ BEC Đakovica 10729 38. Rebić 480/1lla 169800.ZZ BEC Đakovica 10772 39. Odrčić Ivan, Kurilovec 585/Ila 206.100.

Nac. park »Plitvice« 10512 40. Kozar Ribnica $30/Ila 181.800.Nac. park »Plitvice« Stjepan, 10855 41. Mandek Strmec 535/Illa 184.100.KIM Karlovac Josip, 6051 42. Petrnac Zlatko, D. KIM Karlovac Podotočje 8135 530/11 185.800.43. Mišerić Slavko, Čička Poljana 3150 570/11 Nac. park »Plitvice« 196.200.44. Dvorneković N. Čiče 585/I[ 200.100.10601 Mljekara, Bihać Franjo, > —_—_—————————————-_—_—___———jj0.j_.

ELA,DC

Izvještaj sa

sajma

500/IIla

rasplodnih

junica simentalske pasmine, 1985. godine u Koprivnici

+

—___——_—-_______—____——————————_

Red

Progojni i broj klasa junice

Težina

Ime

broj j

i prezime

1. Vitez

Josip,

uzgajivača

Kunovec 2. Kenđel Andrija, Kunovec 3. Peroković Drago, Bregi 4. Cvelber Josip,Jagnjedovac 5. Cafuk

Franjo,Gola

Marin, Greda 7. Kolonić Marin, Greda 8. Krajačić Ivan,

Novigrad 9.

Ilija, Bregi Krapinec 10. Petrović Franjo, Gotalovo Vinko

Mišulin, Durđevac 12. Mijo Grivić,Virje 13. Franjo Fancev, Virje 14. Martin

Sabolić, Virje 15. Petar Turković, Virje 16. Antolić Josip,Drnje 17. Krancibinder Krešo, Bukovec 18. Fucak Mijo, Đurđevac 19. Ban Tomislav, Mučna 20. Mađarić

Cijena

lipnja

i o

Kupac

ZZ BEC Dakovica 6558 560/II193.600.ZZ BEC Đakovica 6509 580/1I 198.800.590/Illa 198.400.ZZ BEC Dakovica 6637 565/Ila 200.900.Nac. park »Plitvice« 6455 503/Ila 22 BEC Đakovica 12094 500/Illa 184.780.175.000.ZZ BEC Đakovica 3374 510/lI Nac. park »Plitvice« 4022 500/Ila 180.600.184.000.ZZ BEC Đakovica 6338 Nac. park »Plitvice« 6397 645/I 227.700.610/Illa 203.600.Nac. park »Plitvice« 12261 15317 Nac. park »Plitvice« 725/II 224.800.11417 ZZ BEC Dakovica 600/I 216.000.670/Ila 228200.park »Plitvice« 11402 Nac. Nac park 11465 580/1 210.800.»Plitvice« 535/Ila 193.100.Nac. park 11467 »Plitvice« ZZ BEC 3814 $35/II187.100.Dakovica ZZ BEC 3808 540/II 188.400.Dakovica 575/1la 203.500.Nac. park 15279 555/Ila 198.300. »Plitvice« ZZ BEC 6656 620/Illa 206.200.Dakovica Nac. park 6497 = »Plitvice« Nac. 6312 626/II210.500. park »Plitvice«

6. Kolonić

«11.

o

održanog i i 5.

Stjepan, 21. Njegač Ivan, Bregi Reka

Mr

Milan

Bolić

HERPES Jednostavni

'

od herpes virusnih boherpes simplex j edna je najčešćih lesti Više od 60 posto inficirano virusom kože. nosioci ljudi i je herpesa ostaju virusa da znakove tog bolesti. Osim čitavog života, pokazuju koži,

ili

a

ne

na

95

bolest Kako

sluznicama,

pojaviti ta bolest? izgleda može

se

na

u

centralnom

očima,

bradi, obrazima,

sustavu.

nervnom

uha,

oko

očnim

licu, akutbilo i može ili tijela), dijelu kojem (ali genitalija području kapcima bolesnik mjehurića izbijanja Prije sadržaja. bistrog mjehurići izbijaju oni zamuti, Ubrzo kože. tim mjehurića sadržaj osjeća napetost mjestima dana desetak nakon krastice i osuše otpadaju. koje pretvore pucaju, mogu faktori provocineki situacijama pojedinim koji, nadražajni Postoje intenbolesti To rati t emperaturom, p ovišenom praćene herpesa. izbijanje hladsustava, ili ultravioletno zivno jake dišnog infekcije zračenje, sunčanje streemocionalni vremenu, po šetnje vjetrovitom probave, poremećaji noće, vanbračduševna nekih namirnica, sovi, (polaganje ispita, napetost uzimanje što Nakon itd. fizički veći zamor, napad ni jedan menstruacija odnosi), spolni nakon i završecima nervnim zadržati može virus nekog prođe, u herpesa bolest. izazvati i aktivirati može ponovo vremena opet bolest bezazlena Ni najmanje da biste sada do ste što Po pomisliti jeherpes mogli pročitali, potako. to bolest. Medutim, bezazlena herpesa genitalnom Smještaj nije i muškaraca U naročito mokraćnoj javlja penisu jeneugodan. dručju svih Od maternice. i velikim žena usnama, grliću vagini cijevi, bolesti 10 otpada herpes genitalni spolnim prenesenih putem, slučajevaGenitalni takvih Trećina izuzetno trudnoći opasan. do 15 je herpes posto. kroz novorodenčadi do trećina će trudnica prošla koja polovica pobaciti, ošteće imat će kanal inficirani kojapreživi imali polovica umrijeti, porodajni ste geste Ako godini mozga. posljednjoj stanju, drugom ćenje Osim toga, poznato tome nitalni svoga j e ginekologa. obavijestite herpes, do osam mogu imale da žene vjerojatnije puta herpes, genitalni pet koje obave da žene takve Za maternice. dobiti rak pregled preporučljivo je grlića ima od bilo Ako bar razmaza koji partnera godišnje. jednom vaginalnog bilo bi fer razumno vrijeme prezervativ i upotrebljavati genitalni herpes, odnosa. spolnog. infekizazvati može virus ali ništa Znatno opasno, herpesa manje rjeđe, ali i ekcem kožni sluznice usta, infekcije ozbiljne mozga, rijetke očiju, cije djece.

U efikasnog lijeka očekivanju do danas virus svladao bi efikasni Na još herpesa lijek koji žalost, pravi teških oblika i U blažih nitko sprinajvažnije je umjereno pronaći. uspio nije i čisto držati to znači suho. oboljenja mjesto kortikosteroidima, ili infekciju, bakterijsku ječiti antibiotske masti, kombinirane Mogu primjenjivati vakcina. i Na cinkova je posebna pasta. raspolaganju i istraintenzivna toku Na ispitivanja svijetu mjestima mnogim našlo načina virusa. tih bolesti i kontrolu bi li Zasad opasnih živanja rezultati Vaš mnogo. obećavaju liječnik postignuti Paar Na

oko

usnicama,

usta, nosa,

na

na

na

u

na

no

se

u

se

u

su

se

se

\

ovome

na

na

u

na

a u

u

na

se

na

u

su

a

u

a

u

o

su

za

,

u

a

s

se

samo

Šime

za

se

ne

dipl. vet,

Erhatić,

Nada

i odgovorni

urednik:

Tehnički

i izdavač:

Vlasnik

Mjesečna Tisak:

SOUR

pretplata

urednik: Vera

Volarić,

Udruženje za

»Vjesnik«

Zlatko

privredne —

OOUR

dipl vet.

dipl. inž

mljekarskih

Kolak,

Majić

Berislav

Mašek,

Jelenić, dipl. inž, Tomislav

Pavljak, dipl. inž, Petar

dipl. inž, Zlatko

Dapo, inž, dr dipl. inž, Ljubešić, Josip dipl.

Glavni

su

u

u

radnika

organizacije TM. Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava 20,00

i uredništvo: dinara,

a

za

Zagreb,

Ilica 31/III, tel. 424-420

proizvođače

mlijeka

15.00

dinara