Mljekarski list 7-1985

--—a

aa

eo 20 93

so

GOD

*

XXII

Sa

52.

Međunarodnog

poljoprivrednog

sajma

u

Novom

Sadu

ZAGREBAČKE

POLJOPRIVREDNIKA REGIJE naXVII tradicionalno već održano U Zelini regionalno zborovanje je Zagrebačke poljoprivrednika regije. prednih rekordera u različitim prisustvovalo proizvodnjama, Zborovanju jepored i društvenoznanstvenih više od 100 stručnjaka takmičenja, organizatora i i radnika asocijacija susjednih regijaRepublikedrugih političkih regije, Smodlaka.

SRH saveza i među Josip Zadružnog kojima predsjednik Car saveza otvorio regije Stjepan Zadružnog predsjednik Zborovanje je VlaKreber Zelina a općine Skupštine predsjednik jepozdravio prisutne NAPREDNIH

ZBOROVANJE

do.

perspektivi kompleksa, agroindustrijskog problemu inž. iz ZS Vlado Buršić dipl. regije. podnioje svim bilo u 1984. u poljoprivrednim godini jeorganizirano Takmičenje i Samoboru.

N. Ivanić osim u Gradu, Zagrebu općinama, od 1.323 obuhvaćeno 17.339 bilo proU 49 klubova takmičara, čega je 419 190 proizvodnji kukuruza, silažnog proizvodnji kukuruza, izvodnji 49 u vina, 731 u proizvodnji 620 proizvodnji grožđa, proizvodnji pšenice, tovnih 12 455 tovne peradi, 12.532. svinja, proizvodnji teladi, proizvodnji u 1.008 u u govedarstvu. selekciji mlijeka, proizvodnji bio takmičara općinama: je slijedećim Najveći broj 1.926 8.

3.305 1. Vrbovec Pregrada Referat

zadacima

o

i

—

u

u

u

u

u

u

u

—

—

2. Kutina

9. Sesvete

2018

—

3. Jastrebarsko

4. Zelina

1.841

—

5. Zabok

12. D.

Bistrica

Selo

744

—

—

1.731

—

6. Zlatar

Zaprešić 680 11.

Klanjec 10.

1.912

—

848

—

257

—

14. V.

Gorica

145

Dugo razvrstao odbor temelju propozicija Ocjenjivački rekordere. i grupa slijedeće proglasio pet 7.

1.026

—

673

—

Krapina

13.

1.133

—

Stubica

—

je

sve

na

—

Kukuruz

Bernard

od

dt/ha.

2.

103

Gaj

—

Šafranović Stjepan

dt/ha. od

107

5. Prlić

od

Juraj —

prinos postigao jeprosječni

17,8 ha

na

ha

20

na

od

prinos postigao jeprosječni '

V. Gorica

—

Ivan

4. Dobrica

Vrbovec

—

V. Gorica

—

70,3 dt/ha.

3. Medarić

Rakovec

na

10

Vrbovec

—

od

prinos postigao jeprosječni

ha

na

prinos postigao jeprosječni

5,7 ha

prinos jeprosječni postigao

dt/ha.

Stjepan —

Međurić

—

Kutina

na

—

93,6

7,5 ha

102,8 dt/ha.

Kukuruz

u

zrno

Bartol

1.

takmičare

silažni

proČička Poljana postigao je Stjepan od 300 dt/ha. sječni prinos od Pušća 9 ha 2. na Zaprešić prinos postigao jeprosječni VugecJosip 1. Novosel

—

—

(Stjepan) od 468,8 dt/ha, prinos

98

15

ha

dt/ha

3. Jurkas

-

na

—

—

453

V. Gorica

Ivan

—

Harmica

—

Zaprešić na

8,6 ha

postigao jeprosječni

Cvjetković Stjepan Šibica Zaprešić 6 ha postigao je prosječni priod nos 366,5 dt/ha, 5.

Jure Pušća ha 5,5 Zornjak Zaprešić postigao jeprosječni prinos od 351 dt/ha.

4.

—

na

—

—

na

—

Proizvodnja pšenice 1. Hevček Zvonko Rakovec Vrbovec 5 ha postigao jeprosječni prinos od 7.400 kg/ha.

2.

Kutina 69 ha Vujnović Čaire Ilija Srpske postigao je prosječni od 4,970 prinos kg/ha 3. Birać Dušanka Kutina ha 4 na od 5,410 Brinjani postigla jeprinos kg/ha 4.

V. Gorica 3 ha na Brigljević od Stjepan 7.040 postigao je prosječni prinos kg/ha.

5.

Okoli Kutina 3,8 ha Mudflaj Josip postigao je prosječni prinos od 5,720 kg/ha.

—

na

—

—

na

—

—

—

—

—

na

—

Proizvodnja grožđa 1. Perfrek Podbrđe Kutina 10.700 Josip proizveo je kg grožđa.

2 Štivović 9.848 Franjo Srednjak Jastrebarsko proizveo kg je grožđa.

—

—

—

—

Burjački

Branko

3.

Suhodol

Sesvete

kg grožđa.

proizveo je 4. Zrakić Mišo Kutina 8.900 proizveo je kg grožđa.

5. Deklman Kutina 7.900 Drago Popovača proizveo je kg grožđa. vina Proizodnja —

—

9.230

—

—

—

Tov

teladi1. Sever Pavao junadi kg/kom.

2. Broz

Mato

Bedekovčina

—

Jarek

—

kg/kom.

3. Javorić

Milan

od

—

Novi

Druškovec

—

Zabok, Marof,

Pregrada, 640

prirst kg/kom.

4.

Novo Zelina Dragija Stjepan Mjesto od 141 prirast kg/kom.

5. Brlek Marijan Prepolno Zelina sa 552 od rast 139 kg/kom.

160

—

Tov

kom.

7368

—

—

kom.

917

—

sa

—

672

sa

sa

prirastom od

161

prirastom

165

od

kom.

postigao jeprosječni

kom.

postigao jeprosječni .

kom.

—

postigao jeprosječni pri-

svinja

1. Nizek

Katica

—

Novo

Mjesto —

Zelina

sa

kg/kom.

2.

Božo i Katica Mali Bukovac Jambreković su od 80 postigliprirast kg/kom.

83

kom.

1.104

—

—

ZL

postigla jeprirast od

Bistrica

sa

1.052

kom.

#

Peskovac 3. Mihek Franjo 73 kg/kom.

Ivan

Brezović

4.

Peskovec

—

kg/kom.

Novo 5. Sušec Stjepan 79 kg/kom.

Vrbovec

—

—

Vrbovec

—

Zelina

Mjesto —

jeprirast postigao

sa

kom.

sa

1.058

kom

jeprirast postigao

736

kom.

od

73

—

od

1.119

sa

od

jeprirast postigao

peradi Proizvodnja Tomica

1. Baričević

o, 2.

Martin

4.

Jakovlje Marinkovac

—

Emnf

Petar

—

Ladislavec

—

Peundić 5.

Franjo kg.

—

Ratkovec

—

ZI. Bistrica Bistrica

ZI

—

1.

Bukal

Anka

Brezine

—

kom.

6.296

Vrbovec

sa

sa

kg.

sa

2.860

110

je proizveo

kom.

sa

2.758

109

je proizveo

kom.

sa

2.726

mlijeka Proizvodnja —

24.140

sa

je proizveo 110 Vrbovec proizveo kom. je 253

Stubica

—

—

Josip

3. Krivanek

Haganj

peradi

je proizveo

911

Vrbovec

—

—

l,

ili 4.243

isporučila je

76.382

18 krava

lit/kravi. kravom 21 sa Jastrebarsko D. 2. Mihan isporučio je Kupčina Drago lit/kravi.

69.998 1 ili 3.333 68.565 25 krava Jastrebarsko sa 3. isporučio je Prekrižje MedvedMilivoj .

—

—

i

—

—

lit/kravi.

l ili 2742

4.

Mirko

Bratušić l ili 4.232

lit/kravi.

Križevćec

Josip

5. Mužinić

3.862

—

—

16 krava

Cvetković Jastrebarsko sa

—

Zelina

—

lit/kravi.

sa

16

krava

je proizveo

67.713

je proizveo

61.788

lili

Selekcijagovedarstvu 5 od krava umatičenih 12 čega 1. Žarnića Vrbovec, Stjepan Mikulaj i 5 bikovskih majki nadprosječnih.9 umatičenih 5 biod krava Ivan čega 2.

Vrbovec, Poljana Poldrugač i 4 kovskih majki nadprosječne.

5 od krava umatičenih 8 Vrbovec, Prošćevac Vinko čega 3. Marković i 3 bikovskih majki nadprosječne. bikov4 od krava umatičenih 7 Prošćevac Tomo Bukal čega 4.

Vrbovec, i 3 ske majke nadprosječne.

3 biod krava umatičenih 6 Vlado čega 5.

Vrbovec, Poljana Sanjković i 3 kovske majke nadprosječne. i kao 10 različitih proizvodnja Svi rekorderi diplome, primili (5) dale fond mnoge su naturalne ili u radne novčane p riloge svoje nagrade čiji i institucije. organizacije inž.

Vranić Zlata Posebnu organizacije dipl. voditelj je nagraduprimila selu. takmičenjaDugom veći učestvovao U poljopripoljoprivrednikabroj je raspravi Smodlaka SRH ZS i Drug vrednih Josip. predsjednik takmičara, stručnjakaorganizatora, u

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

su

u

-

:

u

100

Smodlaka

čestitao

rekorderima

je postignutim da bi takove tatima, trebao dasugestijama prosječne prinose postizavati leko veći čemu velika u brojpoljoprivrednih proizvođača, uloga je organii zacijastručnjakaasocijacijama poljoprivrednika. inž.

S. Brlek, dipl. i svim

takmičarima

rezul-

na

sa

u

VRSNI STOČAR

ANTON

RADEK

IZ RADEKA

KRAJ PULE

posvakogaje doživljaj Antona Radeka sjetiti gospodarstvo Za

veliki

iz Radeka

u

blizini Valture

odnosno

teško

što bi

Pule. Vrlo

odabrati

je tom uzornom isprvo pohvalilo tarskom kraČistoća gospodarstvu. isto tako staji jebesprijekorna, i krava uređaja mužnju mljestoka sita i karniku, rasplodnoj stalno od se ukućana kondiciji netko nalazi vilalopatom, staji ili metlom. sastavni dio Staja j e života supruge siria Elia i kćeri Rite, se

u

u

va

U

za

u

u

a

u

s

ma

Sandre.

Treba

odmah

da

upozoriti je ton Radek dobitnik Kia nagrade grada Pule 1 1977. A takvo visoko godini društveno dopriznanje lagano nije biti došlo te rp prave je godine ruke. lako biti stočar ili ratar Porti Nije A punu škrtoj istarskoj crljenici. treba redovito hraniti staju goveda dva ito do tri kod) zatim dnevno, puta krave telad Stočarskoi da Sampionsko musti, napajati centra SRH obvezatne uzgojenu svakoselekcijskog nabrajamo druge ravu Belu: dnevne poslove.

U nalazi 15 te bik staji mliječnih prokrava, jedan uzgojeni namijenjen Dnevno se Antona Radeka 100 litara daji. proizvedegospodarstvu mlijeka.

U 1984. iz Pule 36.000 litara godini isporučio Mljekari je »Puljanka« mlijeka.

An-

u

Koen

sovu

—

no

o

u

s

e

na

5.

vni

sem (|

&

'

“

:

zvono

ne

za

se

u

U

te crno-šare staji jenajstarija »Mora«, godina, je »frizijske« Proizvodi 6.000 litara U osim krave »More« pasmine. godišnje mlijeka. staji je crno-šarih krava te 9 smeđih.

Sve krave i jošpet umjetno osjemenjuju redovito tele.

krava

stara

12

se

se

nE

Na

1982. Anton Radek dobio stočarskoj Vodnjanugodine »Šamje centra Hrvatske kravu pionsko Stočarskopredvedenu 1977. »Belu«, oteljena jegod. selekcijskog Antona Radeka 10 hektara oranica i Gospodarstvo Osposjeduje pašnjaka. novne ratarske kulture i zob. pšenica, ječam Veliku te u od RO pomoć stočarstvu, proizvodnji mlijeka dobija stručnjaka OOUR od inž. Stane Perković »Puljanka« ruko»Kooperacija« posebice

smotri

u

zvono«

za

su

—

a

101

organiziraZahvaljujući kooperaciji. proizvodnje votkinje Antona zadacima stočarskim i službi u staji »Puljanke« jasnim nojstručnoj kod i »bikovskih 4 krave odabrano drugih Radeka majki« kategoriju je to stokrava čistokrvnih što više stočara rodoslovljem uzgoju prilazi više krava takvih od dvostruku donosi čarima mlijeka proizvode dobit, tj. višu cijenu. junaddobijaju blizini rasplodnu Radeka antona ste ako gospodarstvo Pule, neposrednoj Posjetite, bilo otvoreno posjetioca! kojeg uvijek čije jegospodarstvo Z M. stočarske

dobro

u

—

u

a

s

se

a

za

u

za

SIJENO

SPREMILI SMO

KVALITETE?

KAKVE

—

otkosa

sušenju prilike pogodovale godine i desetak a kisnula na livada. Većina prošlo je je livadama, pokošenog sijena tvari Gubici bilo li dana koji hranjivih sjenike. spremljeno je prije n ego i žive stranice trave, redovni košnje, poslije biljaka jer sušenja prilikom kisne. masa ako su troše te pokošena povećani hranjive materije, pojačano vodom oborinskom odlaze Dolazi do koje hranjivih materija ispiranja Količina vitamina, i do doći može a koji pljesnivosti. truljenja zemlju, i se raspakao kraju smanjuje sušenju dugom karotin, pri javlja biljkama što Ako kisne ako masa da trajalo, je dugo sušenje je ispire (oksidira), lišću mehanički veliki ove gubici o kretanja zbogčestog slučaj, godine većina i to, da velika obzir li Uzmemo i mladim proizvođača dijelovima. da trava čeka »sazori«, te da već livada jer počinje košnjom prekasno će da malu ima krma košena kasno zaključak je vrijednost, hranjivu takva, voluminoznom nekvalitetnom i biti zime stoka ove jednimdijelom, hranjena nisu

vremenske

Ove

prvog

sa

u

su

u

sa

se

u

na

se.

a

na

su

u

sa

krmom.

kojegje spremiprvi vrijeme Siguran U teže vremena ostaju. sjenaže.sjenaži upravo osušiti, jespravljanje zbog male tvari uz veoma sačuvane sušenja skraćujemo vrijeme gubitke, hranjive fazu da dođe otkosu i do tri ranije slijedećem dana) dajemoprostor (dan ponovo korištenje. inž.

Iva Majhen,dipl. način

da

se

otkos

na

livada

sa

u

za

NAPREDNI

POLJOPRIVREDNICI OPĆINE POSJETILI NR MAĐARSKU

BJELOVAR

pšeproizvodnji najbolji s vibnja Krajemmjeseca Fonda i nice, unapređenje organizaciji prasadi m lijeka, sijena ječma, izletu dvodnevnom bili na stanice i Poljoprivredne Bjelovar poljoprivrede Kamađarske središtu U NR Mađarsku. gradu Somogy, županije susjednu izložile proizvodsvoj bjelovarske regije privredne organizacije pošvaru, pa no-izvozni Bjelovar, i program Somogy regije suradnje županije sklopu tu izložbu. učesnici ovog posjetili putovanja interesantnog izložbe Nakon poljoprivrednoj Visokoj pošlo posjet razgledavanja imali smo škole blizini pa školi izvan U priliku parcele, pokusne grada. takmičari

kukuruza,

u

za

u

su

u

su

u

su

se

su

102

u

pogledati pokuse proizvodnji koje stručnjaci inozemskom tvrtkom VAN DER obišli te radnji HAVE, peradarnike, neke još proizvodno pokusneobjekte. takvih krmiva Cilj pokusa travnjacima je ispitati mogućnost d obivanja neće tokom kojima padati vrijednost godine.

Noćilo Velence nadomak Drugradiću Agard jezeru Budimpešte. dan Siofok obali Balatona gi posjetili grad lijetovališta gdje poznatog već strani uređene su stigli gosti, plažamakoje lijepo pojavili Na ovom Mađari grane kupači. prvi upoznali dvije putu privredne koje snažno i turizam. razvijajupoljoprivredu Iva inž.

Majhen,dipl. trava

na

mađarski

rade

s

u

su-

su

se

smo

na

se

u

na

smo

na

su

a na

smo

—

ETNOGRAFSKI Nakon

MUZEJ

NA OTOKU

BRIONI

te druga ga proglašen je parkom radnici naših tvornica kao turisti iz inozemi organizirano posjećuju mnogih stva. Vrlo doći i otok Brioni.

Potrebno jednostavno je posjetiti prethodno je se bilo će Prijaviti turističkoj poslovnici kojemmjestu našojzemlji koja vrlo brzo Nacionalnom Brioni.

Svaka izletgrupa organizirati parku posjet nika vodiča kratkim i v rsnog život dobija koji jezgrovitim riječima opisuje i rad Tita na Brionima te što otok druga zasluge njegove je taj neposrednoj blizini Pule narodno Nacionalnim grada proglašen dobro, t j. parkom.

Brioni se Posjetiocima Nacionalnog parka pokazuju brojne z animljivosti koje obilaze se i malim turističkim vlakom.

Obično svaka, izletnička pješice zadrži otoku na 3 do 4 sata kada grupa brodom se Favraćaju gradić

smrti

Tita

otok

Brioni

Nacionalnim

u

u

u

za

se

u

—

Etnografski

muzej

na

Brionima:

Seosko

istarsko

dvorište 103

što

kao

divljači plemenite prepuni pašnjaci fazani. U velikog srne, dijelu ograđenom posebno mufloni, lopatari, jeleni iz krave svete nalaze naziva Indije, sa z abre, deve, »safari«, koji pašnjaka, državod dobio na Tito i brojnih poklon drug kojeje gazeledrugeživotinje i izvrsno sada se a razmnožavaju. razvijaju otočju “nika, te pobrodovi blizini luke p ristaju kojoj smješten je Etnografski muzej narodnih Posebice naše iz zbirku vrijedni zemlje. cijele nošnji bogatu sjeduje i okolice s Ispred su izloženi Idrije.

Lepoglave Paga, č ipke predmeti poznate drvedvorište istarsko seljačko samog prikazano je muzeja Etnografskog oruđem i s drvenim tamošnji nim kojim drugim drljačom kolima, plugom, oranice. obrađivali istarski svoje seljaci ZM Na

nalaze

Brionima

se

veliki

su

se

na

u

u

s

su

FRANJO

MATIJEVAC

IZ V. KOPANICE

»Belje« poljoprivrednih strojeva prostoru velikim kako sa r azgleda suprugom zili smo s zanimanjem Matijevca Franju da doznali smo U gospodarmuzaće razgovoru njihovo njima Ivana strojeve. kbr.

53. Smatraju ulici selu Velika u nalazi stvo Filipovića Kopanica za te da posjet priliku propuštaju poljoprivrednicima naprednim su smotri. ili izložbi »Agkom Kooperanti stočarskoj poljoprivrednom sajmu, ručnu od krava rokombinata najjednim smatraju mužnju Nadalje, Jasinje«. krava. olakšava muzaći i zato Upotežih radova mužnju stroj gospodarstvu završene nakon dosta ima muzaćim mužnjejer sa posla strojem zoravaju Na

zapa-

Tvornice

izložbenom

se

s

u

ne-

ne

se

u

,

2

:

s

a

'

..

Beli

oka

S

daSOA

muzaće

razgledaju Matijevci Kopanice iz V.

104

tei hk

strojeve

ba

Ka

ž

REL

merei

<.

treba

temeljito zahtijeva oprati obilje tople te i tekućine i raskužbu. vode, praška pranje Na izložbenom i s Tvornice prostoru »Belje« strojeva razgovarali Radom Bižićem rukovodiocem te doznali izložbenog tog prostora cijene muzaćih Tako model VP-150 MK 92 s muzlicom izrađena iz strojeva. kojaje iznosi model VP-150 128.571,00 95 NČ — aluminija, cijena dinara, MK licom od lima dinara.

138.665,00.

— čeličnog ga

dosta

to

a

hladne

vremena,

i

za

smo

za

a

s

muz-

ZM.

STAJALIŠTE ZA KRAVE U

bilo

za

krave od

krave

suvremenoj staji ili stočara. životinju za

a

ona

ovih

se

međusobno

stajališta značenje naše tvornice ta Brojne izrađuju stajališta ne standardizirana i se razlikuju jer sastoje izvedba

ima

vrlo

veliko

za

su

dijelova: H a) okvir; mehnizam za b) vezivanje; lanac c) (Grabnerov.vez); vezivanje kuka d) vješanje lanca; s e)spojnicaležištem,; f)gornjacijev.

Takvo metalno krave izložila Tvornica i opreme stajalište je strojeva iz 52. Međunarodnom na Novom »Belje«Kneževa, poljoprivrednom sajmu Sadu.

Na doznali i smo staspomenutomSajmu prednosti takvog metalnog krave: jališta za

za

za

u

za

105

i čista

uredna

te

stočaru;

rad

produktivniji omogućuje redu odvezati goveda jednom

je staje a)unutrašnjost ručke može stočar jednimpokretom b) stajališta; okviru svakom stoke olakšano postavljena drugom jer je c) jenapajanje pojilicavodu; vrlo dobar betonske mase od izrađen kojaje je posebne d)pod stajališta te izolator danasskupustelju; zamjenjuje toplinski odlazi krava i mokraću rešetke koja balegu prihvaćaju stajališta kraju e) i lancem izvesti ili može kanal i pokretizdubrivanje septičku jamu u

sva

na

za

na

s

se

u

letvama;

nim

i

neograničena. u jegotovo staji pocinčanih f)trajnost način stočara kod Dobro drugih pogledati s tajališta kupovine jeprije te ih krave izveli oni upitati savjet. stajališta koji metalnih

vezova

na

za

za

su

SILAŽA

OBROK

OSNOVNI

—

U PREHRANI vrlo

krava

često

KRAVA stočare

naš

prehrani značenju zimski osnov»silaža samo iz Zlatić dr stočarski Zagreba: nije prof. stručnjak da To i obrok osnovni ni obrok nego znači, ljetnih žega«! kravama je te da prošlogodišnju biti silaže treba količinama, dovoljnim gospodarstvu kraobroku dnevnom Silaža novo dočekuje pripremljena. jenezamijenjiva silaže

O

u

upozorava

u

za

u

u

vama.

popularnu objavila je godine Popularna stočne i do »Silažom naslovom hrane«, kvalitetnije jeftinije knjižicu inž. i Katalinić dr Ivica Ivan dr naši su Novak, stručnjaci poznati napisali je kraćim te tehnika 21 stranici Na Dolenec. siliranja, je Željko je opisana crticama prenosimo: 1. Tehnika siliranja treba da masu spresilaže osnovno Kod pravilo biljnu postoji pripreme i vremenskom što kraćem silos miti razdobljuzbogtoga: i usitniti; treba pobrati pokositi, a)biljke treba zelenu dopremiti silos; biljnu b) i i dobro treba zelenu s abiti; temeljito nagaziti, tj. biljnu c) odmah treba masu dobro pokriti. sabijenu d) radove spremanju agrotehničke temeljne predstavljaju p ostupci Opisani silaža Da bi se ili silaže bilo mogla prip ostupkom opisanim sjenaže. koje imati: potrebno je premiti gospodarstvu ili silos); položeći (siloa)prostor siliranje silaže; b)uređaje pripremu toranj stručno iskustvo; c) i vremenske prilike; .d)povoljne rada. dobru e) organizaciju silaže čitave kukuruza 2. biljke spremanja Tehnologija kraobrok voluminozni osnovni silaža čitave Kukuruzna predstavlja biljke traži silaže kukuruzne Od krmače i ovce. tovnu muzare, junice, junad, da silaža kvalitete. To i odlične visoke da bude znači, vrijednosti hranjive stručna

s

biblioteka

»PSB«

1980.

a

—

u

u

u

masu

u

masu

u

u

za

za

za

ve

106

se

Silos

treba

pokriven

imati

plastičnim

visoku

količinu

pokrivačem

i učvršćen

Razdrto

kraj

suhe

tvari,

auto

gumama

na

Postojne

ekonomiji

sastav, uobičajen kemijski dovoljnu količinu zrnom. treba kada klipova Siliranje započeti je klipu zriobi. Tada količina suhe tvari 30 do 35%. početnoj voštanoj je biljke kukuruzne danas siloUsitnjavanje biljke provodi polju pomoću Za kišnih dana treba tada silos se u kombajna. vrijeme siliranje prekinuti jer unosi voda odnosno Dužina kukuruzne nepotrebna vlaga. usitnjene biljke treba biti između do 30 Tako 1,5 cm lakše i će biljka usitnjena bolje sabiti silosu. Kukuruznu treba rezati visini do 8 biljku kombajnom iznad zemlje. i istovarena kukuruzna odmah Dopremljena poravnava isjeckana biljka silosu i odmah treba biti da bi što Gaženje, gazi. sabijanje tj. temeljito istisnuo zrak iz zelene mase. silosima potpunije biljne Gaženje položećim ih i »trebč što težim se traktorom.

Treba da (zovemo silosima) obavlja paziti zelenu nanosi ne tada dolazi do isjeckanu biljku zemlja, brzogkvarenja silaže.

Po završetku i kukuruzne silaže odmah sabijanja punjenja gornji potrebno je silosa Kod silosa sloj pokriti. položećeg pokrivanje obavlja polivinilnim Dobro i zidove silosa time folijama. jeprekriti pa folijom položećeg izbjevode gava siliranu Na ili prodiranje (kiša, snijeg) plastične folije vreće različiti čvrsti se stavljaju predmeti učvršćenje plastičnog pokrivača. ili Nijepoželjno stavljatiplastični pokrivač pijesak. zemlju Ovih nekoliko vrlo dobro doći svakom stočaru mogu savjeta pripremanju kukuruzne silaže od čitave gospobiljke.

Najbolje je koji p rvi put darstvu silažu da stočarima već pripremaju iskusnijim posavjetuju koji silaže iskustva.

ZM pripremi imaju sa

zrno

se

na

u

na

cm.

se

u

na

cm

se

u

se

u

se

na

se

sa

se

u

masu.

za

na

u

za

se

one

u

sa

U

107

50 SAJMOVA

STOKE

RASPLODNE

stoke

rasplodne sajam godine svibnja je 27.

1976. davno tako Tamo simentalske siječnja točnije godine pasmine. smo Rači 1976. rasplodne prodajom započeli organiziranom Novoj godine i 6 steonih komada bilo 40 tom stoke. Na prvom junica je sajmuponuđeno stanice«, Bjelovar. službe krava sa selekcijske »Poljoprivredne područja 17 kobilo 21 Od kupili komad, prodano grla je r asplodnih ponuđenih komad 1 »Sirela« komada 3 »B. AIPK mada i Bjelovar Luka, Banja Krajina« 3 na održana Te iz Vrbovca. »Vrbovec« PIK još sajma kojimaje godine 1976. tako da stoka i godine službi, je s elekcijskih drugih ponuđenarasplodna i 8 28 krava steonih 346 bikova. junica, prodaju ukupnoponuđeno zatim N. održavani U r asplodne prodaja Rači, početku sajmovi Nakon stoke održava na sajmištaBjelozatvaranja sajmištuBjelovaru. do 1982.

Rači vrši N. g.

1978. varu punovno prodaja godine stoke 1982. gdje Rovišću, održavaju r asplodne godine sajmovi Od U

Rovišču

održan

1985.

8.

50.

ne

u

sve

su

a

su

na

se

a

u

su

u

u

u

se

se

se

u

održava.

i danas

STEONE

PONUĐENE

OD

JUNICE

RASPLODNE

1976.

DO

1985.

GODINE

1976.

1977.

1978.

1979.

1980.

346

komada .

567

komada

507

komada

595

komada

644

komada

1981.

705

komada

1982.

1983.

1984.

1985.

773

komada

485

komada

955

komada

555

komada

od

svih

rasplodnih junica Ukupno jeponuđeno i Vrbovca. službi regije selekcijskih Bjelovarske steonih rekordan 28.

1981.

16. broj godine sajmuponuđenje rujna 124 Na istom i to 234 komada. komada. prodano je sajmu junica prodaju rekordna 1984. po ukupnopribrojuponuđenih junica prodaju, godinaje steonih 955 junica. javljeno Na tim krajeve k upovale rasplodne junice sajmovima naše i SR osim i Slovenije Pokrajine, Republike Jugoslavije, gotovo način ovakav afirmirao da i orgaTo SR Crne gore. je jesigurnodokaz, stoke. i nizirane rasplodne prodaje proizvodnje kontinuiranu da kada mora ponudu organizirali istaći, Međutim, do dolazilo svake da steonih zbogpomanjslabije potražnje junica, jenabavu godine od i To sredstava jedan materijala. jesigurno rasplodnog kanja određenih do da dolazi materijala. rasplodnog ponudi padova razloga službe stanice, i dokaz kao Osim Poljoprivredne selekcijske primjer je toga čistokrvne 300 komada da koje teladi, općine proda Bjelovar godišnje baš do steone žele junice zbognavedenogproblema uzgojiti uzgajači plasmanu. siodređenu našim način ovakav uzgajačima omogućava prodaje Ipak klasiranih onih naročito grla, rasplodnih uzgojenih gurnost plasmanubez vrši već deset način ovakav što obzira više klase. prodaje Međutim, tim da žele ili nisu shvatiti, uzgajači pojedini jošuvijek godina, Danas stoka jošuvijek klanje. grlo rasplodno prodaje sajmovima izraslih papadovode da se imademo neočešljane, junice sajam primjera 6.132

steonih

komada

na

na

na

su

za

se

za

razne

sve

se

smo

se

za

u

cca

van

u

ne

u

u

se

se

ne

a

na

108

ne

za

na

krivicom ka,utovljene, »divlje«, pripremljeneprodaju, jedino Vrlo često da klasom nižom svog uzgajača. jeslučaj junica ocijeniti navedenih to da znači nemarnost zbog razloga, opet uzgajača, ocjenjuje Naši svih službi genetska vrijednost toggrla. uzgajači selekcijskih Bjelovarske shvatiti da te da se regije prodaju moraju rasplodna grla, s voja zbog klasirane na već lošije junice ljute komisiju koja rasplodna ocjenjuje grla, da sami više i truda Svaka pažnje posvete svojoj junici. rasplodna junica na doduše i rada službe ponuđena prodaju ogledalo selekcijske posebice je Kod asistenta. da nas kontrolni su asistenti kontrolnog jepravilo, u i nezainteresirani posao događaja stajama gistratori uzgajača, usput koji bi biti a morali i obavljaju, unapređenja prenosioci genetskog uzgoja napretka i kod zemaljske populacije goveda.

Zbogtoga nadalje ostajemo dogovora oko bez obzira rasplodnih ocjenjivanja junica mišljenja uzgajača vrijednosti vlastite »da svaki hvali u ovom ne junice, pravilo jer svoje« slučaju vrijedi.

Kao i našim da zaključak poruka uzgajačima poboljšaju je, uzgoj svojeg će od imati koristi oni sami. blaga, sigurno jer toga najviše B. inž.

Majhen,dipl. što znači

a

ne

za

se

a

a

mora

se

ne

ne

nam

re-

za

na

o

'

x

VREMENSKE

PRILIKE U SVIBNJU

oblačan kroz a ostali Svibanj i je svjež, dekade kišovit, dio i suh. mjesecasunčan, topao pretežno zraka bila dne i 3.

4.

6. i 7. dosta Temperatura (srednja dnevna) j e (alii V) kroz ostali dio iznad ispodprosječne, najveći prosjeka. mjeseca osjetno Maksimalna bila dosta niska sredinom I dekade temperatura je (između 10% i kroz ostali dio kretala od 20-31"C. se 20*C), mjeseca I minimalna bila dosta niska I dekadi dok temperatura je (0Ili III dekadi kretala od 11-17"C. Dne 4. V blizu O"C ili padala je ispod nje, 11*C), te bilo i mraza. je tla kretala 5 od 5-30"C, se Temperatura (na cm) Sunce I dekadi oko 45 sati, i 80-85 oko svega 105 sijalo je drugoj trećoj oko sati. (usvibnju 230) Kiše bilo većinom sredinom I dekade. je Dne 3. bilo i te loma V jezahladilo, jakog je vjetra snijega, mjestimično voćkama i grana povaljivanja usjeva.

Kao što smo sredina I dekade bila naprijed vidjeli, svibnja hladna, je oblačna i dok II i III dekada bile i suhe. kišovita, njegova sunčane, tople Vodotoci I dekadi korita do su ispunili vrha.

P ljuskovi dijelu površina oranica do doveli stvaranja omepokorice.

Pomogli djelovanju herbicida, tali radove i završetak suncokreta i poljoprivredne kukuruza, sjetve soje, bito i i nisu sjeverozapadnim zapadnim krajevima površinama g dje izvršene U II i III dekadi vremenske bile su melioracije. prilike povoljne tekuće ali i suho dovelo do poslove, jetoplo vrijeme postepeno isušenja tla, te se Pad i rast osjećala potreba kišom. temperature usporio j enicanje II i III dekadi kukuproljetnih pomogao usjeva,njezin porast je nicanju ruza, kao i lisne mase, tada samo suncokreta, stočnog soje, graška, porastu je izostala kulture su ozivlaga.

Proljetne preventivnoprskane korova, protiv bio

sredinom

I

a

a

u

se

U

;

u

na

su

su

u

na

su

a

oso-

u

na

za

za

a

u

a

109

na sklopa uređenju potrebnim. pokazalo gdje nisu i suncokreta ali i šećerne kod repe, (gdje soje kukuruza, nojkultivaciji i ili (paprika, rajčica, povrća okopavanju sadnji herbicidi), uspjeliprimjenjenikarfiola i kopljevljenju krumpira, o kopavanju dr), korabice, kelja, kupusa, i trava, i vrtovima, prskanju duhana, sadnji d jeteljina košnjisušenju loze i dr. voćaka, sektoru društvenom V do 6. bilo i U (prezasijano Baranji je Slavoniji ili ha 96.000 Zadružnom i savezu SiB komori 83%, preko SiB) Privrednoj ili te ha 114.785 do i 91% ili ha V 105.773 do 13.

99%, privatnom svibnja potkraj od ili 98% ha 324.706 sektora oba odnosno ili ha 209.915 ukupno 98%, plana. svim završena bila toku planirauglavnom svibnja je sjetva Dakle, odstuvećih bilo sektoru U društvenom nim nije regiji. površinama ovoj bilo. Individualni kod dok od proizvođači privatnika je panja planasjetve, kulturama. ostalim svima kukuruza dali pred prednost sjetvi od fazi suše, bojazan p ostojala repe) je (sjetva Ovog proljećaprvoji da vremena. od zbog Postojala opasnost je hladnog prevelike vlage drugoj došlo većinom ali do istrune kukuruza rane nije zemlji, toga sjeme sjetve bilo šteta. iako je tlu bolesti i štetnike zaštitio razne zimi Visoki je pokrivač snježni morale te intenzivno i oni njih ovog protiv napadali usjeve, proljeća zaštitne mjere. bilo većih poduzimati repromaTokom problema osiguranju proljeća nije cijelog mineralnih dok zaštitu sredstava i za rezervnih i bilja, dijelova, goriva terijala i dušična odnosi To bilo UREA) (KAN gnojiva dovoljno. gnojiva nije se

me

rova

Radilo

to

i međured-

se

u

>

na

ma

na

na

u

u

su

a

u

u

u

u

u

su

su

se

u

na

se

sektor.

i individualni

i zadovoljavajuće. jarih, je u sjeva, svibnja stanje kraju Proizvođači i vremenskim ovisiti će sve Sada u ljetujeseni. prilikama i kvalitetno da sebe od dali (Privrijeme površine raspoložive zasiju komora vredna SiB). i dobro vrlo bila Pšenica ishranjena dobra, b ujna, g usta, svibnju je Suho dekade.

II I i Klasati većinom krajem početkom jepočela nepolegnuta.

Trenalijevati počela svibnja j e Krajem oplodnji. pogodovalo je vrijeme vrlo bio I ozimi dekade I bala ječam je lipnja. krajem pala koja je joj jekiša, cvala klasati. dekade I tokom prvoj je Uljana r epica počeo je svibnja dobar, svibnja. polovici nikako nicao ili slabo dekadi i I Kukuruz hladnog zbog lipnja je travnju kad krenuo su tla. Brže i vremena porasle, temperature je vlažnog previše i bilo i Kod suše. do došlo tada ali presijavanja. preduboko je s ijanog je kod dobro Herbicidi djelovali njega. dosta smokve loze i osobito i a Loze masline, agrumi, voćke, primorju V. ili vade. režu sada bilo

ozimih

Pri

su

o

na

sve

u

zrno.

u

'

u

rano

su

u

su

stradali

od

studeni

ove

zime,

te

VREMENSKE

se

PRILIKE U LIPNJU

planinskim (usjevernim, svjež kišovit, jako Lipanj je i Jadranu). krajevima sjevernom tokom žitorodnom bila dnevna zraka kraju (srednja je Temperatura od 12" do 20% većinom Kretala se cijelog mjesecaispodprosječne. bio

oblačan

brdsko

i

na

u

110

Srednja mjesečna iznosilasjevernim t emperatura je krajevima oko i niže, te 19-22"C. Ovo svega 17*C, jugozapadnim 15primorskim je 62 U 104 otSlavoniji najhladniji mjesec16"C, posljednjegod. posljednje godkako imao samo nešto podaci Osijek postoje (17,1*C) je još jedanput (1923) nižu u srednju mjesečnutemperaturulipnju.

Maksimalne bile visoke od 4-8. VI ostale relativno temperature niske Minimalne kretale od svega su se 6"C do 18'C. U Lici pa (14je bilo dne 12. i 18. mraza štete. makmjestimično VI,koji j e Srednji napravio 20*C). simumi i minimumi bili znatno dana bilo ispodprosječnih.

Toplih je 4-9 i od 6 do 24 dana bio unutrašnjosti primorju (Poreč) (Hvar).

Brojtoplih je Vrlo su tako unutrašnjosti zemlje osjetno ispod prosječnih. rijetke godine malim dana brojemtoplih u lipnju. tla kretala žitorodnom od Temperatura (upovršinskom sloju) kraju 11-32*C oko (srednja mjesečna 19"C).

Sunca bilo Lici oko 185-200 sati, 230, svega je krajevima sjevernim sjevernom 230-260 i 280-330 sati. primorju Dalmaciji Pretežno obilne često kiše, pljuskovite, ponekadpraćene pojačanim vjetrom i učestale skoro tučom, unutrašnjosti zemlje svaki drugi dan, i dalmatinskom slabijerjeđe primorju.

Dana s kišom 1 bilo 12-17, u. (preko mm) je unutrašnjosti zemlje 3-4. u prejužnomprimorju Izmjereno lipnjusjeveroistočnim je krajevima težno 100-130 120-130 Za145, mmi: 183), sjeverozapadnim (Karlovac Lici 60-90, do 172, 70 120, greb Ogulin 177), sjevernom primorju Dalmatinskoj (Đakovo 60-80, te dalmatinskom 15-35 Pale količine bile svega zagori primorju većinom iznad bile Lici i su u osjetno prosječnih, ispodprosječnih jedino osobito dalmatinskom Tamo 15-30 mm, svega primorju. je lipnju palo i 30-70 i 50-110 mm! mm, u svibnjulipnju svibnjulipnju travnju, Učestale kiše te dolazilo su i do lipnju previše natopile tlo, je odnosno herbicida i ljivanja usjeva, nanošenja, odnošenja zemlje, ispiranja za hraniva, biljnih stvaranja bolesti, uvjeta pojavu korova, produžeporasta sa što žetve (skupa svježim njavegetacije vremenom)itd, jeodgodilo početak ozimina.

Poseban bilo a problemje pokošeno, sakupljeno Poslije sijeno. kiše tlo bilo te bila naknadna i zbito, je je potrebna prihrana kultivacija. te oblačno dobro došlo strnim žitai Kiše, sviježe početku vrijeme, j e ricama zriobi što došlo do zriomliječnoj nalijevanje (te nije nagle osobito dobrodošlo kultisu be), okopavinama. je Pogodovale međurednoj ili korova u kukuruzu i soji, zagrkopanju vaciji, pljevljenju suncokretu, repi, duhana i dr. kiše k rumpira, tanju sadnji paprike, podsađivanju Daljnje su samo radove i na gućile djelomično kultivaciji, okopavanjuprihrani usjeva tla i uzraslosti imali osobito (zbog raskvašenog usjeva).

Ozbiljne probleme kod zaštita od koropoljoprivredni proizvođači kojih u spjela okopavina n ije vlažno ometalo va, I vrijeme okopavanje j e Olujni usjeva. krajem v jetar dekade dosta ozimi i a Na jepovaljao ječam manjepšenicu uljanu r epicu. došlo do dijelu privatnih površina, gdje usjevi polegli, je njihova proraštakorovima. kiše otežale i učinke odnosno Česte vanja umanjile zaštite, tražile Od bolesti bila prvom ponavljanje prskanja. biljnih plamjestu j e i Ovakvo zemenjača drugegljivične bolesti. vrijeme pogodovalo bujanju je lenih dijelova biljaka.

Od sredine odnosno poposljednje dekade, posljednjoj pentadi lipnja, čela žetva a od sredine dekade pa prve je ozimogječma, uljane repice, srpnja, odnosno te i žetva V. drugepolovine dekade, pšenice. zraka

.

u

u

u

—

su

a

u

su

u

u

s

se

u

.

u

s

su

u

a

u

u

a

u

mm.

su

a

u

u

u

a

u

zamu-

ne

u

u

za

zrna

a

omo-

su

a

su

s

su

na

u

ill

FIZIČKA |

ASTMA

AKTIVNOST

Čestojepitanje; ljudikojiboluju alergijske odnosno baviti bronhalna kao što astma, sportskimaktivnostima, je putova, to aktivnosti. fizičke li mogu Odgovor je: pitanje izbjegavati moraju i biti ali tom i fizičkim baviti umjereni aktivnostima, pri moraju sportom vidimo i da takve bolesnike da testiramo ima Danas razboriti. mogućnosti aktivnost izazvati i, fizička bi mogla napad otežanogdisanja eventualno, li, bez bolesnici bi takvi ako mogli podnijeti bi,kojistupanjopterećenja godnih posljedica. od da bolesnici Iskustvo stvari, astme, mogu bronhalne pokazalo je kratda od koristi imati napor n apora, pod uvjetom umjeren, fizičkog jetaj Sistematsko odmor. i da iza do tri provoslijedi minute) kotrajan(dvije toga učestaodredio programu prema stručnjak, kojije smanjuje đenjeaktivnosti, asmatičnih lost napada. i mnogo asmatičarima fizički Premda mogu teškoća, pričinjati napori takvim bolefizičkih aktivnošti odnosno ima kojajepreporučljiva sportova, To snicima. liječnika mnogim ispitivanjima Dvojicaaustralskih jeplivanje. dobivali utvrdila da ti asmatičara napade teškogdisanja najčešće pacijenti imali Za ili bicikla. samo su poneki vrijemeplivanja, vrijemetrčanja vožnje osobito baviti žele asmatičare koji je napade.Dakle, sportom,plivanje ali plivačkanatjecanja, da, trebaizbjegavati preporučljivo.

Plivanje, ronjenje, oni znatno klorirane aktivnosti i otežavajudisanje. jako bazene,jer podvodne UKLJUČIMO I DJECU dišnih od da važno Osobito uključimo alergija djecu koja boluju je da takve Potrebno istanuti ostalom zajedno djecom. je sportskeaktivnosti, aktivnosti bolesnike male na ne koje imaju natjecateljski smijemo poticati male astmatiaktivnosti takve karakter. povoljnodjeluju sportske Inače, i mišići tonus, prema prehladama dobivaju čare;njihovi postajuotporniji dokazano da Ali to bolestima.

Nepobitnoje postoji nije mnogim drugim i emotivno Djecapostajuboljeraspoloženamanje povoljanutjecaj stanje.

I što rad i veću nervozna, volju učenje... smanjuju jenajvažnije, imaju između i zdrave razlike njih djece. može također od Bolesnicima pomoći. kojipate peludnehunjavicesport To i tenis go.f sportovi preporučujelaganegimnastičkevježbe, Njima da malo im predahnu koji omogućuju vrijemeigre.

Vaš liječnik bolesti

od

li se

mogu

dišnih

se

na

er

54

as

neu-

u

su

su

za

se

za

u

s

na

sve.

na

za

su se

su

se

za

aaa

aaa

Šime

Dapo,

dipL

inž,

Glavni

i

odgovorni i izdavač:

Vlasnik

Mjesečna Tisak:

SOUR

dipl

Ljubešić,

Josip

pretplata

urednik: Vera

Volarić,

Udruženje za

»Vjesnik«

—

dipL

OOUR

Kolak,

inž, Tomislav

,

radnika

organizacije TM,

dipL

vet.

inž

mljekarskih

privredne

dipL

Mašek,

Zlatko

Jelenić,

Petar

Majić

Berislav

dr

inž,

Pavljak,

dipl. inž, Zlatko

Erhatić,

Nada

vet,

urednik:

Tehnički :

dipl

dipl. inž,

Zagreb

SRH.

Uprava

i ustanove

20,00

i uredništvo:

dinara,

a

za

Zagreb,

proizvođače

Ilica

31/III, teL

mlijeka

1500

424-420 dinara

sa

eP