Mljekarski list 10-1986

aa

GOD

XXIII

ZAGREB

Bohinjski sir »Triglav« proizveden zadruge, Bohinjska

LISTOPAD

u

mljekari

Bistrica

Kmeti

jske

a

1986.

<

jubileji »Sirelini« obilježio proizvoda je mlječnih industrije bjelovarske 35. dva četkom kontinuiranog godišnjicu jubileja značajna listopada radne 10. u i organizacigodišnjicu na i Bjelovaru mlijeka preradi proizvodnji »Sirela«. je kolektiva ovog i zaslužnim dodiTom radnicima dugogodišnjim prilikom dobili su i su Odgovarajuća priznanja i priznanja. jubilarna prigodna jeljena us»Sirelini« r ada, udruženog organizacije partneri poslovni mnogobrojni tanove, te zaslužni pojedinci. ostvarena čime rad u Još 1951. je Bjelovaru, mljekara puštena j e godine su se u kojem i za ljukraju industrije mljekarske postojanjem potrebaželja bavili početkom di doživjelo razvoj intenzivniji je govedarstvom, vjekovima do dednevno radnika Tridesetak prerađivalo pet je zaposlenih ovog stoljeća. se u Mlada razvijala set tisuća litara mlijeka.

Bjelovaru industrija mljekarska sastavu u sedamnaest mlje»Zagrebačke s malim godina, punih prekidima, savladana u proizvodnje kroz tehnologija je potpunosti kojevrijeme kare«, standardizirana i i Gaude proizvodnja sireva Trapista tipu polutvrdih sirana u vodećih od u sira ribanca. jedna postaje Bjelovaru Pogon tvrdog količinai programa proizvodnog specifikaciji izvršenoj zahvaljujući zemlji, sabirale. se su ma mlijeka koje terenu na čak 20 pogona '60-tih današnjem mljekarskih postojalo je godina se litara. Dnevno po od 37 kapaciteta milijuna ukupnoggodišnjeg »Sirele«, 5.000 litara prosječno. pogonu prerađivalo jednom i se su mljerekonstrukcijom dogradnjom povećavali dnevno prerade Kapaciteti tisuća litara 100 kada se od 1967. tako da kare prerađivalo godine, dnevno. litara tisuća 230 danr:s mlijeka preko prosječno prerađuje mlijeka, za U Tvornici dnevno. litara tisuća 200 se već 1973. mlijeka p rerađivalo godine rada za forme traže se sireva u o rganizacione bolje Bjelovaru proizvodnju kao i djelovazaokruživanje mlijeka, p roizvođaču neposrednom približavanje si»Tvornicu u sedamdesetih Početkom određenom godina na teritoriju. nja i Rovišća iz se bjelovarska zadruga Poljoprivredna reva«, integriraju zbora radnika 1976.

Bjelovar »Sirela« OOUR Odlukom stanica. godine Poljoprivredna Na radna i iz se organizacija. postaje mljekare« »Zagrebačke izdvaja Bjelovar Bjelovaru način se završio industrije mljekarske razvojni put 25taj kosa mljekarom«, i »Zagrebačkom povezanosti poslovne razdoblje značajno godišnji od 62 sa 520 zaposlenih milijuna označavamo preradom radnika, uspješnim je miod 66 dohotkom od 598 litara dinara, milijuna prihodom ukupnim mlijeka, dinara.

3.868 od dohotkom osobnim i dinara prosječnim »Sirele« lijuna radnu za ovu kroz orgadva, pratimo razvoj desetogodišnji Daljnji od 1976. do 1980.

Tako u periodu razdoblja. je srednjoročna značajna nizaciju, liOd 62 i veliki skok u proizvodnji milijuna ostvaren mlijeka. otkupu godine i litara od 80 više godišnje. na m lijeka se prerade tara otkupa milijuna stiglo robne i prorealizirati se plana« U ovom » zelenog programi počinju razdoblju bio tada pionirski što na je gospodarstvima, individualnim mlijeka izvodnje dinara. novih oko selo Tih u milijardu uloženo posao. je godina kao tržni višak dostiže makmlijeko p redaju koji mlijeka Brojproizvođača i se a devetnaest skoro iznosi povećava 1978. i značajno simum tisuća, godine deset tisuća litara mlijeka više od »Sireli« ranih predaju koji proizvođača broj kada su četvrta i pogona, U tom rekonstrukcija i zvršena je periodu godišnje.

Kolektiv

porada

»Sirele«

—

—

u

u

a

u

*

-

*

u

146

mp

Suk

R. O.

Direktor

Štefekov

Bjelovar, referat »Sirelinom« prigodan

»Sirela«,

mr

o

Ivan

na

jučer,

svečanoj danas i

sjednici

sutra

podnio

je:

daljnjih litara što bila 50 tisuća kapaciteti povećani dnevno, je proizvodni količina naraslih mlijeka. posljedica ZUR-a načinom 1980.

U skladu na sa privrede principima organiziranja transformira osnovnih rada »Sirela« se u više udruženog godine organizacija velikim Pokreće i radnih te u novo sa ambicijama. srednjoročje zajednica, da što i robne se proizvodnje potvrđujepodatak tvrđuje ispravnost koncepta oko 20 ko1985.

1.144 robnih u proizvođača isporučilo godini postoukupnih je »Sireli«. Tada farmi i društvenom ličina u mlijeka prilaziizgradnji prvih farme krava sektoru 600 mliječnih proizvodnju mlijeka kapaciteta grla, kao okviru OOUR-a »Ratarstvo« PIK-a pogon Čazma, izgrađena zajednički koza koza kao OOUR-a i farmu 2.000 sastavu mliječnih kapaciteta »Mlječni : roizvodi«. »Sirela« ulazi u to investicione zahvate i u u preradbenoj vrijeme značajne sferi. Tako među dovršena sa nonovog ostalim, izgradnja mlijeka prijema je litara na litara sat i sa 400 tisuća 25 tisuća vom linijom kapaciteta spremišnog finalnu obradu Tada sireva i maslaca. za oprema nabavljena prostora; je je značilo što i Zrionica sireva tehnološneophodnozaokruživanje izgrađena je Velikim Sredicana procesa prerademlijeka samojtvornici,lokaciji kog da do tada sir bio na obzirom u desetak ma, neuvjetnih bjeje zrenju prostora i vrbovačke Dovršena križevačke tvorničlovarske, općine. jerekonstrukcija svim interne sa su instalacijama, izgrađene saobraćajnice, kogkruga, parkikao i restoran i osobna društvenu ralište za teretna radniza vozila, prehranu ovih ka »Sirele«. stvoren »Sirele« kao novi Realizacijom investicija izgled je moderne nivoa. industrije visokog tehnološkoU također 1981.—1985. su proteklomsrednjoročnom razdoblju učinjeni tehničkog u novim asorkapacitetima, značajni povećanju proizvodnog razvojni pomaci čvršćem odnosu i i timana prema još kvalitetnijem proizvođačima mlijeka. »Sirela« radna da dostojna svojomopremljenošću, jepostala organizacija kvalitetno kadrovima i međutim izgledom obavlja »Sirela«, svojudjelatnost. za

se

za

—

u

u

d

u

u

u

147

»Sirelini«

radnici

nagrađeni

za

20

godina

rada

gdjedjepodručju regije, je nije osnovnih kooperanata-»Kooperacijaluje prekosvojih organizacija »Sirela« te i stanicaIvanjska,Poljoprivredna je »ZadrugarBjelovar«, »SiOOUR-a kroz širokom i na djelovanje jugoslavenskom prostoru prisutna Bjelovar.

Rovišće«, i u relacomerce« sa Beogradu, BjelovaZagrebu predstavništvima sjedištem U deset udvostručen i ru, Splitu, RijeciBujama. proteklih godina je Sarajevu, radnika. od tisuću i zaposlenih Ukupni dostignuta jebrojka brojzaposlenih iznosio 13.368 1986.

598 1976. godine godine milijuna, dosegao prihod koji je je dvanaest osobni dohodak tom purazdoblju Prosječni milijuna. je porastao Sve ove sredstva 42 o ta, a izdvajanja usporedbe svjedoče reprodukcije puta. i radnika »Sirevelikim kako ostvaren tome zalaganjemodricanjem jerazvoj samo

u

Velikim

Sredicama

9. Ona

na

širokom

.

u

u

u

le«.

kooperarazdoblju planiraprimarnoj petogodišnjem od 95 litara u 1990. i to kroz milijuna godini, mlijeka otkup proizvodnji tivnoj kravi. i tržnost robnu i veću po mlijeka intenzivniju proizvodnju proizvodnost da će »Sirela« imati 1.600 se Pred preko predviđa krajnarednogsrednjoročja kravi oko 400 litara goi veću za robnih po mlijeka proizvodnju proizvođača dinara.

Nosioci novih uložit će se oko U tu svrhu ovog dvije milijarde dišnje. i »Sireline« osnovne su kooperanataPoljoprivredorganizacije dijela razvoja za stanica, te dobavljači Koprivnica, mlijeka područja općinaĐurđevac, će se Vrbovec i Čazma.U kompletirat opremanje mlijeka preradi Križevci, će se kvaliteti i asortimanu veća zrionice a nove proizvoda, još pažnja posvetit će biti i sireva. će se i novi a stvorit Naglasak većoj proizkozjih programi i konkurentno izvoz sireva sposobnih posebnoribanca, kozjihsvjevodnji U

novom,

»Sirela«

u

na

na

za

žih

sireva.

V. Prohaska

148

>

Ishranakrava samoposluživanjem Način

već nekoliko držanja goveda nije izmijenio stoljeća. Svi ishrane i su se uz osnovnih poslovi obavljali njege ručno, upotrebu ručnih alata: tački i košara. vila, lopata, su od 60-tih rata, a zatim Važnije izmjene učinjene neposredno prije godina Počela štala sa hodnicima za stoke valodalje. gradnja je hranjenje ispred dvorednih štala sa hranidbenim va, a zatim u

štalama

se

bitno

hodnikom

lom

između

dva

reda

stoke.

Tako

ili hranidbenim

sto-

u poslovi olakšali, osjetno jer štalu dovozila izravno stoku spregom ili traktorom. pred Daljnja unapređenja su različitih sistema za te rešetkastih postignuta ugradnjom izđubrivanje kanalom sa odvod za na Svi ti sistemi podova zadnjem gnoja, dijelu stajališta. odnose se na krava na vezu. držanje štali Iz i ekonomskih u zdravstvenih, proizvodnih razloga posljednje vrijeme veći se slobodnom se tada i one zimi sloznačaj daje mogu držanju krava, jer bodno kretati po štali i po prostora dijelu ograđenog nju. i ishrana u ovom sistemu bila Međutim, higijena dugo zadovoljavajunije ća

su

se

se

hrana

u

uz

to i Najnovijim jeriješeno.

U nekim osobito širi u se sistem zapadnim zemljama, Holandiji, uzgojni kome krave su hrane se U štali svaka krava slobodne, samoposluživanjem. ima suho i a hodnici ulaz za i izlaz kanali su za svoje ugodnoležište, gnojovku rešetkom.

Kruti i tekući izmet kroz rešetku i otud u kanal prekriveni propada ili pumpom se cisternom Krave hranu iz silosa po otprema. uzimaju volji, pri čemu koristi se Trenč silos blizu štale služi i jednostavan uređaj. sagrađen j e za različite voluminozne krme. silosa obično 6 m, siliranje Širina prelazi visina oko 2 m, a dužina se izračunava na krava i dužine hraje temelju broja Koncentrati kravama se muže izmuzištu nidbenog perioda. daju prilikom uređeno u štale. kojeje jednomdijelu ishranu za od se metalne rešetkaste Uređaj samoposluživanjem sastoji može se uzdužno silosu vodilica po konstrukcije koja ugpomicati pomoć rađenih zida silosa. Rešetkasta po izrađena gornjoj površini konstrukcija je tako da krava može između okomitih i uzimati hranu iz provući glavu cijevi bočnim stranama prsa oslanja na te vertikalne i težinom silosa, cijevi tijela postupno hrani u silosu. Na prema strani pomičecijelu konstrukciju donjoj limena koprema konstrukcije postavljena čvrsta, je naprijed savijena ploča, kliže po betonskom dnu silosa i gura sebe silažu. Iza silos ja ispred nje ostaje čist i po kreću se krave hrandibu. na njemu Krave hranu tako i vodu na po stočaru pa uzimaju volji, pojilicama, ostaje nadzor nad samo sistemom i njegovo održavanje. razlike tih tehPostoje pojedinim manje varijantama sistema, njihovim ničkim nastalim u toku ali se svodi na detaljima primjene, funkcioniranje opisani princip. štala po sistemu na Mnogo je izgrađeno privatnim imanjima V. već nekoliko taka ima prema području Ptuja, uputamadipl. ing. Tumpeja, vih štala i u okolici Bjelovara.

Na sistem i neke štale. On u mogu adaptirati postojeće tajsada cjelini predod za stavlja jedno najpovoljnijih rješenja.

sistemima

u

a

ne

u

uz

a

se

u

u

i

ovom

na

se

:

149

novih

ili

izgradnju planiraju godinumnogi poljoprivrednici držasistemu odluke konačne bi starih o pa donošenja adaptaciju štala, prije da će se sistema. štala nekoliko i trebalo krava Vjerujem tog razgledati nja neki će se pa sistem izgradnju opredijeliti poljoprivrednicima, bit će ih iz svidjeti ovaj a takvih godinu godine prednosti praktičnih njihovih štala,zbog više. sve Mr. M. Švub I za

iduću

za

u

.

Stajskignoj Kasna

—

zaorati orani-

stajski gnoj poljoprivrednici vrijeme je jesen kao gnoizvor da nego samo On ne organskoce. hranjiva biljnih je tla. biološka i na vrlo svojstva kemijska fizička, humusno utječe povoljno jivo KO i 20% sadrži N, 0,25% organske 0,50% P O, 0,50% prosjeku Stajski gnoj odnosu U do 60 do fosfor 25 oko iskoristi tvari. Dušik 70%.

30%, kalij 25%, oko 2 do 3 znatno mineralno godina duže, djeluje organsko gnojivo gnojivo, izvoze

kada

na

u

a

se

ne.

stajskim postupaju puta poljoprivrednici da a ne odmah unese da se važno u vrlo Naime, tlo, stajski gnoj je jem. tvaveći tako na hranjivih hlapljenja uslijed gubici nastaju jer ostavljenpolju, i sama iz tvari se oranici na ri. gnojiva, organske gube Ostavljanjem gnoja znatno količina smanjuje. do vidimo Poglepo proljeća. hrpama ostavljen gnoj poljima Čestoputa smo i to da možemo li ga damo koji gnoj o naj nije vidjeti gotovo proljeće, čestihumusne i hraniva i su Kiša izveli. Postao isprali snijeg svjetliji. je jesen ili malo vrlo slama Ostala samo takvog gnoja ce.

Unošenjem vrijedi. koja je da učinci nego gnose daleko ostatka je manji postižu rečeno, njegovog tlo. bolje uneseno bilo odmah u jivo voziako se osobito ga iz hraniva Gubici smanjuju dušika, stajskog gnoja, kada od razliku za vlažnom i vremenu, oblačnom, mo vjetrovitog,je suhog po voditi računa. trebalo bi i tome o pa veće, isparavanje inž.

I. dipl.

Majhen, neracionalno

često

Naši

gnobude

sa

a

se

na

u

na

Postupak sa gnojovkom Jutarnji vegetacije) kraju. (razdoblje bilja će uskoro a sate, stoke izlazak zevi odlažu prijepodnevne pašu kasnije bi se nakako učiniti već Bilo bi to dobro sasvim sada, prestati. napasivanje vriTo zimu. za i kon i ujedno je pripremile porasle oporavile, biljke ispaše, naših U kada gnojovku. postupcima spremišta potrebno isprazniti je jeme ukratko nedostatke. neke smo ponavljaStoga primijetili mlijeka proizvođača naše mo preporuke: I 15.000 računati sa možemo gnovezana krava Ako u štali, neprekidno je tada ili izlazi na Ako krava na povremeno ispust, pašu m?).

(15 godinu jovke 500 težine kravi m? na do 12 10 računati sa možemo kg. gnojovke godinupo ćemo Zato zime Kako gnojovku. spremišta praznimo rečeno, prije je da toliko koliko i mješavipotrebno je miješati taloga g nojnice smjesu najprije neće više klobuci dok se sve pojavt aloga gustog tj. r avnomjerna, postane Doba

bliži se

i rasta

razvoja

na

za

se

za

za

na

150

mra-

adi

———

nakonpovratka sadržaj Naravno, ljivatipovršini. ćemo dobro izmiješati. spremišta opet i livade i li Izvozimo na pašnjake, neophodnojepotrebnosada, gnojovku svakih To znači u s vodom 0,5. zimu, 1 razrijediti gnojovku omjeru pred Nikako dodamo 1 vode. ne 500 1.000 1 po smijemo trajnim gnojovke (1m?) računi po oranicama krmnim gnojovku, nerazrijeđenu površinama rasipati vode. U kiše nadoknaditi kako će obilne vegetacije, dodavanje vrijeme najući za na ostavljamokosidbu, pašnjaka koji gnojovsvakogotkosa, dijelu poslije tau s vodom 2, ku moramo za razrijediti omjeru1 rasipanjaprihranu prije da dokazano 1 vode. dodamo 2.000 ko da na 1.000 1 Istraživanjima je gnojovke dušika dušika tek 60% od 1 1 iskoristivost vrijednosti (N) jeprirazrjeđenosti dušika od 1 S 2 iskoristivost iz mineralnih gnojiva.razrjeđenošću Iskoristivost dušika iz povećava iz 90% se na gnojovke mineralnog vrijednosti gnojiva. od tek u dušika iz mineralnih iskoristivosti 1 razrjeđenosti gnojiva jednaka je vode. tri dio 3, kad na jedan gnojovke dodajemo dijela da u 1.000 1 takračunati li 1 :2, možemo Razrjeđujemognojovku omjeru oko 3,00 fosfora oko 0,40 dušika ima ve 1,50 kg (P), kg (N), smjese približno kg te oko 0,70 (Ca). kg kalcija kalija (K), 50 i livada 40 m* do hektaru po najviše pašnjaka godišnje Preporučujemo To znači 23 m* do 30 m* po kat. gnojovku. jutru. nerazrijeđenu m? računajući uoči zime, ćemo 1 :0,5 Dio tolike količine sada, omjeru razrijedit omjeru *, bar 1:2 u vrijeme vegetacije. zaorati možemo 50 m? gnonerazrijeđene okopavina (krumpir) Prije sjetve m? ili do 30 po po kj. jovke ha, odnosno više od 25 m?

14 m? po Za strna žita ne gnojovke, preporučujemo kj. za li se da otvor važno Posebno betonskog spremišta dogodi upozoriti; je Bez obzira ulaziti sami na u alat ili spremište. nemojte slično, padne gnojovku osoba. će vani držati odrasla užetom vežite se kojeg duljim upotrebu ljestava, i života su Nekoliko plinovima izgubljenih uslijed gušenja dovoljna preskupa opomena!

Dr Željko Magdić sa

na

praznom

cisternom,

.

na

:

:

:

:

:

u

a

u

u

u

»Kravlji bal '86«

pe isu.

drugenedjeljerujnu Bohinja Sloveniji priređuju turističku i folklornu bal«. Stočarska čarsku, priredbu »Kravlji priredba bal« se održava stotinama i u znak »Kravlji godina povratka sretnog pastira stoke s dolinu. Svaki vlasnik stoke tada obilno časti alpskih pašnjaka svoje brižno stoke i Gozba bila u sireve. čuvanje preradu m lijeka pastire pastira selu Česnica krajBohinjske Bistrice,Bohinjskom je jezeru. bal '86« desetak tisuća iz naše Ovogodišnji »Kravlji okupioje posjetilaca i inozemstva.

Svi su uživali dobro i zemlje smišljenoj uspješno izvedenoj stočarskoj priredbi.

Programjepočeopovorkompastira konjima; slijedile brojne krave, i nosili sirarsku leđima »veliki sirarski su opremu i koji junicevol, pastiri kotao« i dr. na glavi, glazbenici Na obalu bilo vrlo zvanom Ukanc, Bohinjskog prostoru jezera, je živo 14.

Orila sir se rezao »Triglav« kojegproizvodi Mljekara rujna. pjesma, i točilo u Kmetijske zadruge Bohinjskoj Bistrici, pekli čevapčići kobasice, pivo.

Svake

u

stočari

u

SR

sto-

u

za

u

na

na

na

su

na

uz

samu

«IS1

U

svečanoj povorci pastiri sa

stokom

silaze

sa

alpskih <a kT DE

pašnjaka Šu ;

se :pd

Ko ž

ši.

4

Šu

'

ia ik

.

si

mlijeka Batušić, predaje plaketu mljekare »Dukat« društva predsjedniku jezero

Proizvođač

Turističkog Bohinj

Priredbi

prisustvovali brojni proizvođači mlijekaJastrebarskog, Ivanić Sela. Oni svečano tine,- Križevaca, su Sesveta, Zeline, Grada,Dugog Turističkom društvu za predali plaketu uspješnu »Bohinjorganizacibala '86«. ju»Kravljeg Jezero« Z. vet.

Mašek,dipl.

152

su

i

iz

Ku-

Proljevu teladi Proljev obično ima ljeve Razlogommogu ili loš sastav paja

teladi

može

biti nezarazne,

ali i zarazne

proprirode. samo nastanka različiti. su pojedina telad,uzroci njihovog biti količina tele ili se napreobilna mlijeka koje posisa njim što kada krave loše i hramlijeka, događa jednostrano Uzrokom biti i iz mogu mlijeko bolesnog vimena; n ehigijensko napajanje, nadovezati kao već nastalih se želučano i (mogu simptom crijevnih bolesti) nekvalitetno kolostralno mlijeko.

Bolesna telad se nevesela nerado siše ili nerado uzima napinje, je, hranu, leži i nerado čmar i su i slijepljeProljevismrdljivi, ustaje. zadnjica uprljani ni žitkom Bolest različito i ovisi o uzrocima balegom. dugotraje zbogkojih j e nastala.

Pravovremenim uzroka će i uklanjanjem liječenjem proljev prestati.

Svakako treba što često može raditi o zarazse prije pozvati veterinara, jer vrlo opasan i po život teleta. nom proljevu koji je Jedan od čestih uzroka zaraznih teladi tzv. Kolibaciloza ili biu proljeva je teladi. To vrlo bolest mladunčadi zarazna tako opasna jeli proljev p a je uopće, i bacil Escherichia coli i uzrokom teladi; prouzrokuje je glavnim je nagle teladi u smrti deset dana života. Što tele mlađe i bolest smrtonosniprvih je je Bolest može kao ali i obliku tešja. proteći općeotrovanje krvi, septikemija, kih želuca i toksinima uz uzročnika tzv. enterotoksemiupala crijevatrovanja Oba oblika se i međusobno mogu istovremepa ja. iskomplicirati pomiješati, no i teške Posa upalazglobova, nastaju upala pluća upale proljevom. crijeva nekad bolest teče i bez Smrtnost vrlo danima živoproljeva. visoka, je prvim ta i 80%.

100%, poslije preko Uzročnici E. coli nalaze se tako i u odraspa posvuda, crijevnom sadržaju lih zdravih i goveda, potpuno dapače, sudjelujuredovnoj probavi.

Postoje razni E. coli neke od su (nekoliko tipovi stotina), posebnim o sobinama, njih vrlo zarazne i opasne osobito mlade teladi danima po zdravlje u koja je prvim života vrlo zarazi.

Tele se, rađa bez zaštite osnovne podložna naime, protiv i zaštitne zaraza tvari dobiva tek kolostruma.

Kvalitetni kolostrum sisanjem od izvanredne važnosti zaštite i za od izjestoga stjecanje bolesti, otpornosti među i od kolibaciloze.

Jedan ističe da tele lako zarazi se ostalog stručnjak E. coli ukoliko ili ako ga bakterijom nije u opće primilo kolostrum, primilo je ili sadržava i enzime premalo prekasno.

Kolostrum koji o mogućavaju pravilteleta nu rodilo bez tih ono se i te strane kolospa probavu enzima, je trum izvanredno važan. u

Nezarazne

a

se

se

ne.

a

u

u

a

u

sa

“

sa

—

ishrane krave Sadržaj gamaglobulina je majke o vimena i okolnostima o poroda,zasušivanju prije telenja prije kojima je već bilo govora.

Nastanku bolesti i inače otežapogoduju prežderavanje koje hladnoća i vlažnost nastambe. probavu, Bolest može očitovati krvi i tada septikemiji, općem nastaje trovanju vrlo i završava brzom smrću Ukoliko bolest tele naglo životinje. potraje, je ima visoku ubrzano slabo ili veselo, utučeno, temperaturu, diše, jede, uopće i ne su izmetine bii jede apatično leži, nagloslabi, proljeviučestali, smrdljive tele i izmetine jele, zbognemogućnsoti zadržavanja neprekidno balega istječu iz čmara. tekućine teleta deolabavljenog Zbogvelikog gubljenja tijelo je i uši su tele noge hidrirano, temperatura p ada, bespomoćpostupno hladne, leži i to može no do tri nakon tele zarazpotrajati dana; Balega toga ugiba. je kolostruma

ovisan

o

načinu

va

se

u

ne-

-

153

prenosibalegom, u prljanim predmetima njom što treba vrlo smrtnost Iako telad. ti na pokušati liječenjem velika, drugu je veterinara. treba što stoku. i zaštititi ostalu pozvati Stoga prije prije u kolibaciloze nastanka suzbijatemeljna njenom mjera je Spriječavanje krave stalno: Provodi se hranjenjem pravilnim porođaja, još prije počinje nju. u vimena, mjerama općimhigijenskim zasušivanjem pravovremenim majke, ležištima uređenim krave u porodilišti(najbolje posebno porađanjem štali, novorođemaksimalno prihvaćanjem porođaja, vođenjem higijenskim ma), u i teleta davanjem nog pravovremenim smještavanjemposebneteličnjake, treba sve Pri kolostruma. provoditi higijenske mlijekom strogo napajanju širokih razJednom osobito rječju, prevencijom posuđa. dezinfekciju mjere, istovremei i inače se goveda produktivnost zdravlje osigurava kojom mjera u teladi. nastanka i se no bijelog proljeva kolibaciloze, zaštićujemo protiv na

se, kao

i

lako

može

dr. M.

Winterhalter

bolest

i

s

grahorica pšenica smjese rezultati Dobri + međuusjevi proizvodnji intezivnoj kombinacii kultura njihovim broju z ahvaljujući mjesto značajno zauzimaju toku u vegevelik obzirom na cijele S omogućena sjetva je kultura, broj jama.Ozimi svih od u su međuusjeva prinosu najsigurniji tacije. krmnimeđuusjevi nakon i tlo Rano krmu. i napuštaju najraniju daju dovoljno, imaju jervlage se: ogkrmne ozime Među kultura. neka ubrajaju se međuusjeve još njih sije landsberška i inkarnatka ozima i žitarica, rštica, raž, g rahorica smjese repica, smjesa. stočne

U

hrane

na

oranicama

krmni

a

deka-

rujna(posljednja a grotehnički prošao je pšenice. niknula dobro suho bila i da grahorica je tlo, obavljena prva listopada) sjetva Iako

dekada

rok

u

i

KAN100—150 sa bilo Krajemožujka, čim kg/kj. prihranjeno je moguće, je Nakon a, kad po10.

UREE. k lasati, počela 60 odnosno pšenica svibnja, je kg/k.j. su a zelenom u silidio mase ostatak su stanju, pohranili jedan ljoprivrednici bio zelene mase livade. Prinos otkosom sa sa rali prvim krave zajedno provenutim i uzimale rado Zelenu masu poljoprivrednici 45 i 50 t/ha. između je i ozime Nakon grahoriostvarenim pšenice skidanja su prinosom. zadovoljni kukuruz. oranicama na ce jezasijan inž.

Iva dipl.

Majhen, :

su

.

154

..-—

V regionalnaizložbastoke Skakavcu

U

ovih

održana

Karlovac

—

Karlovac1986.godine

—

SRH.

dana

je

izložba

5. stočarska

Karlo-

jedina godine regije, kokrave i ovce, izložene bile izložbi su Na svinje, koze, rasplodne junice, sitne i mehanizacija. poljoprivredna perad životinje i nji, 1985. od u ima 30.044 ZO Karlovac Na godini čega plotkinje je području kvalitetili krava 25.146 bilo obuhvaćeno 64%, i junica umjetnomoplodnjom Još čistokrvnih bilo 29 ili 10% 3.878 nim bikova). rasplodu (u je rasplodnjacima ili 26%.

10.020 nekontrolirano jeosjemenjenoi plotkinja uvijek ili 5.651 krava, krava Z MB 3.718 1.933 obuhvaćeno i ukupno Selekcijom je od na na od što čini općiplotkinjaregiji,čega području 17,44% ukupnogbroja

vačke

u

ove

:

ne:

Plotkinje 4.500 12.000 4.500 5.070 4.000 8.974

Duga Karlovac Ozalj Slunj Vojnić Vrginmost Resa

izložbu

Za

je

66

Karlovca

22

krava

Ozlja Slunja

11

krava

1.630 1.360 364 1.429 i 25

Duga

6 krava

Na

deća

iz:

11 krava

4

—

junice

krava

3.466 podataka podataka

ka

odabraza

nema

nema

mlijeizl.

majki

junica

izlož.

2.896 -

3.268 —

3.241

3.402 nema

i

Proiz.

ml.

2.958 3.583 3.723

nema

vimena oblika, temelju tipa, grla:

pod selekcijom laktacije i

dana

305

u

Proizv.

3.041 2.938 3.795

Slunj

junica, čega od

junica 3 junice junice

nih

Vojnić

19,19%

1

macodrama

Karlovac Ozalj Vrginmost

10,96%

junica 8 junica

mlijeka proizvodnja Prosječna izložbu odabranih za po općinama:

Resa

5,87%

247

krava

Općina

16,63% 16,37% 36,41%

5

6 krava

Vojnića Vrginmosta

pod

621

krava

10 krava

Rese

Duge

odabrano

bilo

selekc.

Krave

podataka podataka

nema

nema

podataka podataka

slijekomisija proizvodnje, jeproglasila

KRAVE:

ŠENKA kojajeproizvela kg mlijeka ŠAMPIONKA je vlasništvo dana masti u 305 MALOVIĆ Marije laktacije 3,46% mlječne Karlovac. iz Turnja izložbe

krava

4.645

sa

—

—

155

PRATILJE

šampionke sa masti ŠIŠKAkojajeproizvela 305 4.166.kg mlijeka 3,45% mlječne dana iz Luke H ORVATIĆA laktacije vlasništvo Josipa Pohujske Karlovac. su:

—

u

—

—

3.539 masti sa vlasnišŠAROVA kojajeproizvela kgmlijeka 3,72% tvo Steve sela RAJŠIĆAiz Starog Vrginmost.

RAJKA 5.263 sa masti dana 305 u kojajeproizvela kg mlijeka 3,53% vlasništvo Iz Karlovac.

KRIŽANIĆA laktacije Drage Turnja

—

—

—

—

—

I NAGRADOM

NAGRAĐENE

slijedeće 3.689 masti dana laku 305 RUŽA kojejeproizvela kgmlijeka 3,55% vlasništvo Mile SMOLJAKA tacije, Turanj— BIBA 3.127 kg masti sa 305 dana jeproizvela mlijeka 3,75% laktacije, Karlovac. vlasništvo Janka GRUBIŠIĆA,Španići Duga Resa.

CVETA 3.881 masti dana laktasa u 305 jeproizvela kg mlijeka 3,76% vlasništvo Antona Točak KLEMENČIĆA, cije, Slunj. vlasništvo N. DRAGIĆA iz VEZOVA, Kuplenskog Vojnić.

NAGRAĐENE I NAGRADOM su slijedeće junice: 1984.

3.798 sa RUŽA oteljena godine, 3,68% proizvodnja mlijeka kg dana vlasništvo masti u 305 HORVATIĆA,Pohujska laktacije, Josipa Karlovac.

Sela, su

krave:

sa

—

—

u

—

—

—

—

—

—

—

II NAGRADOM —

NAGRAĐENE

slijedeće junice: 1984. vlasništvo Skakavac M EGUŠA, LILA, oteljena godine, Franje su

—

Karlovac.

—

3.341 FIOLKA,oteljena godine, proizvodnja mlijeka majke kg vlasništvo Ivana Karlovac.

MALEŠEVIĆA, 3,47% masti, Liplje 1984.

2.959 sa LISAVA,oteljena godine, proizvodnja mlijeka majke kg vlasništvo Ivice SLUBE Prilišće masti, Resa.

3,78% Gornje Duga 1984.

2.913 sa BEBA,oteljena godine, proizvodnja mlijeka majke kg vlasništvo Nikole Prilišće masti, ReSKRTIĆA, 3,81% Donje Duga

1984.

sa

—

—

—

—

—

—

sa.

MILJUŠEVIĆAiz

JASNA,oteljena godine, Maljevca Ozalj. izloženih Vlasnicima su u čiji grladodijeljenevrijedne nagrade fond dale iz Karlovac i mnoge priloge drugiposvoje organizacije regije slovni iz SRH i drugihrepublika. partneri Izložbu veliki i veterinarskih stručbrojpoljoprivrednih jerazgledao radnika i njaka, društvenodrugi. inž.

Stjepan Brlek, dipl. političkih 1985.

—

vlasništvo

Dušana

—

su

156

-

—--.-.-_.---.

o

_

-

on

.-

.

.

| D

|

Održana Glavna godišnjaskupštinaUdruženja mljekarskih radnikaSR Hrvatske Na

RO održana Kalniku,prostorijama 15. »Križevčanka« Križevci, je 1986. izborna listopada godine radgodišnja skupština Udruženja mljekarskih nika SR Hrvatske. u

—

'

»Sirela« Skupštinu uspješno organizirali: industrija mlječnih proizvoda RO iz Antun Bjelovar, »Križevčanka« Bohnec iz Križevaca, »Mljekarstvo« i radnika SRH iz Ludbrega Udruženje mljekarskih Zagreba.

68 iz svih SR Skupštini je prisustvovalo delegata mljekara Hrvatske, predstavnici i fakulteta drugihmljekarskih institucija, predstavnik Sekcije mljekarskih radnika SR te Slovenije drugĆiril Zanjković, brojni drugi g osti. radnika SR Predsjednik Predsjedništva Udruženja m ljekarskih Hrvatske, Duško otvorio te drug Gregurek, sve dipl. inž., skupštinu, je pozdravio prisutnakon se izboru i sudionike, čega pristupilo radnog predsjedništva skupštinskih organa. su

—

ne

.

U

su o daljnjem skupštine u 1985. podnijeti izvještaji poslovanju godini. o Duško Izvještaj poslovanju Predsjedništva podniojepredsjednik Gregu1985.

Markeš rek, dipl. izinž.,poslovanju mljekara godini Matej, dipl. inž., uredništva i vještaj urednica dr časopisa »Mljekarstvo« glavna odgovorna uredništva lista« urednik Zlatko Ljerka Kršev, »Mljekarskog glavni Mašek, vet., o dipl. financijski Mirko izvještaj poslovanju Udruženja poslovni tajnik te Odbora ecc., kontrole Rotter, dipl. izvještaj samoupravne Stjepan D eneš, inž. dipl.

Nakon navedenih iznešen i dopodnošenja izvještaja, Prijedlog je izmjena statuta puna nakon i te donešen Udruženja, koji j e diskusije usvojen, je predračun i rashoda 1986. prihoda Udruženja godinu.

Na izboru organa kraju, pristupilo upravljanja Udruženja.

Izabrani članovi su sastavu: Ivan mr.

Predsjedništva Udruženja Štefekov >Sirela« inž. »Zdenka« V. RadoBjelovar, Miroslav Kobra, dipl.

Zdenci, mir dipl. inž.

B. Petrišić Ognjenović, inž. »Belje« Manastir, Sanja, dipl. »Pionir« vet. Županja,Željko Pero Ljubić, dipl. »Vindija« Varaždin, Jelinić, inž. »KIM« dr Kršev PBF dr dipl.

Karlovac, Ljerka Zagreb, prof.

Silvija Miletić FPZ Ante Duško Ćuk,dipl. inž.

Zagreb, pravnik, Gregurek, dipl. »Dukat« Branko Mišić »Ledo« Zagreb, Zagreb.

Izabrani članovi Odbora kontrole: samoupravne mr.

Marošević Stjepan »Zdenka« Veliki vet. »Sirela« i Zdenci, GojkoŠormaz,dipl.

Bjelovar Matej inž. iz Markeš, dipl.

Zagreba.

Nakon završetka su zakusku. skupštine organizatoripripremili

toku

o

u

za

se

u

—

—

—

—

—

—

—

—

—

mr

—

su

—

V. V.

24. međunarodni kmetijskoživilski sejem Gornja Radgona u izložbana Bjelovarčani ponavljaju uspjehe godine godinu sudjelujući stoke u ma I ove kao i Gornjoj smo Radgoni. godine, prethodnih, sudjelovali sa iz dvije kolekcije rasplodnih junica uzgojnih organizacija Poljoprivredne stanice Stočari naših Bjelovar. za uzgojnih organizacija pokazuju z animanje takovim a to im Posudjelovanje izložbama, jeomogućenozanimanjem

iz

na

157

rad

uzgoju prikažu pokažu Bjelovar ljoprivredne na mentalske općineBjelovar. pasmine području stanica određenu imali bi stočari Kako Poljoprivredna Bjelostimulaciju, oko stočari naši troškove sve var priimaju koje uzgajivačima nadoknađuje za izložbu. To njiuzgajivačima i ujedno priznanje je grla premanjasvojihoko mali fond hov ne grla. plemenitih svojih uzgoja Prekobrda. iz Došena »BECA« naših Stjepana kolekcija je Najbolja junica Prva sa zlatnu a dobila Junica »zvono«, pratidiplomom. plaketu uzgajivač je a iz pradruga Sasovca, M argetića J osipa »GOLUBICA«, najbolje je junice lja Venaš da Babotoka. iz Veličana »CIKRA« Franjo Zanimljivo je je Franje tilja svake da i mu gosvakom na ličan je Radgoni izlaganjuGornjoj sudjelovao Ivan bili izložbi su Ostali bila dine izlagači uzgajivači »pratilja«. junica Horvat iz iz Milko Brišić i Đuro Mato i Pikivača Severina, Krapec Predavca, iz Mato i F. iz Nemčević Zlatko iz N. Grgić Zdjelica Šakić Diklenice, Dragan stanice

stručan

i

da

si-

na

za

u

na

—

Nevinca.

imala

Radgoni je Gornjoj simentalske pasmine Ovogodišnja već U su rad uz da datak Sloveniji pomoć kompjutera. s elekcijski prikaže iz 1984. osnovnih nekih godine 1982. podataka, unošenjem godinepočeli vrlo To krava.

18.800 rodovnik »A« kontrole je središnji j e upisano podataka Hrvati da se naše na vrijeme selekcionare, jerjekrajnje podatak zanimljiv uvedu goveda. selekciju kompjuteri skoj Božidar dipl. ing.

Majhen, izložba

u

za-

a

u

u

u

Hrvatske

sa

.._._._—..—.:.:.md/

beg

4.

uzgajivača prezime Petras Novigrad Stjepan, Ivan, Novigrad Kraljić Plantić Ivan, Novigrad Sekulić Nikola, Vladislav

5.

Plantić

1.

2.

3.

6.

7.

Ime

i

Novigrad Drnje Mijo, Hegedušić Bolto, Drnje Kovačević Ivan,

12.

Kovačić.Bolto, Drnje Mikšić Paulek Vlado, Đelekovac Stevo, Vrban Josip, Goričko

13.

Petričević

14.

17.

Prepelić Kop. Kop. Ivanec Prepelić Kunovec Vitez Josip, Baronić Pavao, Peteranec

18.

Mađarić

Ivanec

19.

Bradić

8.

9.

10.

11.

15.

16.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

158

3947 "3979 3970 3972 3964 7206 7122 7097 6724 7100 7079 7152

Đuro, Kunovec

Ivanec

_-

Kop.

Franjo, Gola Pašica Martin, Gola Pavao, Gola Pobi

Večenaj Gola Josip, Vujčec Gola Josip, Vujčec Kertez Nikola, Gola

e

6468 6448 6481 6521 6517...

Krajačić Domaji

Barica, Gola Antun,

u

br lice

Drnje Ignac,

Barica, Barica,

selekcijski24. 9. 1986. pasmine Koprivnici centar

stočarski

RJ

Poljoprivredni junica simentalske sajma Izvještaj rasplodnih godine. centar

*

7001 12756 12755 12909 12747 12814 12821 12827

Cijena

630/1 715/I 650/11 555/Ila 515/Ila 580/1 525/Ila

520.600.—

580/Ila

479.600.

486.500.— — 464.800.—

551.600.— 513.000.— 464.100.—

— 489.600.— 439.300.

445.500.—

.

*

575/I 540/I 480/II

407.600.—

560/11 575/lI 645/II 685/I 635/II

457.200.

466.500.— 509.900.— —

615/III.

481.300.—

551.600.— 503.700.—

565/1Ila 472.700.— 585/II 469.600.— 580/11 525/Ila 445.500.

475.800.— 590/II — 466.500.— 575/II 495.800.— 590/I 630/1 520.600.

— *

470.300.—

Rosi

EnikEa |

Zlatko, Gola Slavko, Gola

605/Ila

495.100.—

685/Ila

541.600.—

Drago, Gal Gola Stjepan, Bartolović Đuro, Novačka

548/lla

459.760.—

555/Ila

464.100.—

605/II

Josip, Bali Otočka Drago, Lovković Vlado, Otočka

625/I 685/I

485.100.

517.500.— — 551.600.—

545/II

447.900.—

565/I

480.300.—

645/11

509.900.—

660/II 575/Ila

519.200.—

Lučkin

Šestak Šestak

Telić

Kertez

Gola

Otočka

Martin, Otočka Ante, Galovo

Ciganek Gotalovo Slavko, Jaku Jilk Stjepan, Gola

.

Ivan, Gola Grubačević Miloš, Srdinac Stevo, Domaji Kovačić Zvonko,

476.500.—

585/Illa

Bobovec

600/II

-

462.700.— 482.000.—

525/II

435.500.—

Jagnjedovac Peroković Drago, Bregi Belčić Ivan, Koprivnica

585/Ila

482.700.—

580/IIla

459.600.—

560/IIla

447.200.—

Josip, Bregi Šuma Lodeta Mato, Gornja Gola Stjepan, Večenaj Đuđ Slavko, Kloštar

625/IIla

487.500.—

545/II

447.900.—

530/Ila

448.600.—

590/Ila

485.800.—

575/11 570/I

466.500.—

510/Ila

436.200.—

590/Ila

485.800.—

525/11

435.500.—

510/Ila

436.200.—

600/I

502.000.

Krajačić

Zagorec

Lončar Sabolić

Bolto, Kloštar Martin,

Virje Juranić Josip, Virje Grivić Mijo, Virje Cik Virje Franjo, Ivan, Jakopović Virje Juranić Mijo, Virje Petričec Petar, Virje Pokec Mirko, Virje

483.400.—

— 452.400.—

520/I

560/II

517.500.

507.500.— — 457.200.—

510/Ila

436.200.—

520/Ila

442.400.—

500/11

420.000.—

680/Ila

541.600.—

500/II

420.000.—

650/1I

533.000.—

605/Ila

495.100.—

Mijo,

500/1II

420.000.—

600/II

482.000.—

Ivan, Ferdinandovac Pali Vinko, Gola Mihoković Mato, Delovi

500/II

420.000.

507.500.— — 473.400.—

Zubanović

625/I

Ivan, Virje Valent,

Mato, Đurđevac Holer Tomo, Fusić Luka, Đurđevac Mesar Luka, Katalena Šabarić Severovci Šabarić Mijo, Đurđevac

Đurđevac

Đurišević

.

625/Ila

BBBISALBSRESE! Jakopović Virje Šipušić Virje Mijo, Pavunić Ivan, Virje Ferdinandovac Bažulić Tomo, :

Kenđelić

625/Ila

-

570/Ila Mr.

Kako sa

Milan

Bolić

lijekovimau trudnoči?

liječnike kojelijekove pitaju smiju vrijeme noće.

Pokušat ću to općenito odgovoriti pitanje. abnormalnosti odmah nakon ima 1 do 2 sve novoroVidljive poroda posto vide Poznato da su neke 2 do 5 a kod one se đdenčadi, drugih kasnije. posto je abnormalnosti su posljedice nasljednih (genetskih) čimbenika, druge posljedizaraznih bolesti Dobro otrova ce i (rubeole), (nikotin, alkohol). jepoznata između raznih i abnormalnosti Tetracikmaternici. lijekova ploda razvoju Trudnice

često

uzimati

za

trud-

na

veza

u

e

u

159

u

.

izazvati mogu drugoj linski polovini trudnoće, trajno antibiotici, kada 60-tih su zubi. Još se mnoge tragedije godina, uvijek sjećamo oboljenje rodile sadržavale uzimale tablete za su žene su talidomid), (koje koje spavanje rukama ili i nogama. da deformiranim unakaženu uopćenerazvijenim djecu bezazlen.

Za talidomid se vjerovalo:da je liznamo o mnogobrojnih premalo mogućem utjecaju Nažalost, jošuvijek raznih bobez dobiti u se mogu (tablete apotekama recepta protiv koji jekova sredstva sredstava za poantihistaminici, protiv lova, umirenje, spavanje, sredstva sredstva želučane količine većane kašlja, kiseline, čišćenje, protiv da dobro radi o se Kad lijekova, jeupamtiti jeplod prehlade itd). uzimanju tada tri se u toku prva oblikuju trudnoće, najjer najvećoj opasnosti mjeseca dozi uzeti u sredstva i slična bolova, maloj (jeAspirin protiv važniji organi. da na dan ili dva ozbiljne posljediceplod izgleda izazivaju putatjedno) osobito sredstvima za žena za posegne (npr.

Librium), smirenje Mnogo majci. sada i mučnina. za kad se radi o tabletama Istina, povraćanja jutarnjeg protiv ali dokazi o ne oprez, njihovoj štetnosti, jeipakpotreban uvjerljivi postoje Sredstva sredstvima Isto trudnoće. i tri sa bito prva je spavanje. mjeseca malim dozama.

U većim štetna nisu kiseline želučane se uzmu ako protiv učinke. fetusa i izazvati ometati količinama mogu drugenepoželjne bubrege može ali mineralno izazvati nisu laksativi obično poremećaj ulje štetni, Blagi vezi s tim i noK vitamina u krvarenja crijevima, resorpciji tiče majčinim nii većinu za vorođenčeta. se Što još njih kašljaprehlade, lijekova protiv iznad da količine ali i učinak utvrđen na pravilo vrijedi plod, ovdje propisaje

davani

u

za

za

u

u

ne

oso-

za

u

u

a

u

ne

doze

u

u

biti štetne.

mogu

o jošuvijek sasvim kave i crne preporučljiipakje ljudskog ploda, sigurno čaja razvoj na vo moguću mjeru. potrošnju najmanju njihovu smanjiti trudnoći biti za količine alkohola da Znamo mogu pogubne pretjerane da čak i Rezultati zametak u maternici. pokazuju novijih istraživanja umjerei rast bebe učestalo se ne pomogu i poslije troše, usporiti prije količine, koje ili Povremena čaša čak i mentalna roda i uzrokovati oštećenja. piva dobrog dnevviše od 10 biti opasna. neće vina Pušenje (naročito cigareta vjerojatno i nižu sasvim porod učestalije pobačaje, prijevremeni uzrokuje no), sigurno težinu. porođajnu i emouzetih toku trudnoće o ponašanje lijekova Istraživanja utjecaju toku. bebe tek su cionalne poteškoće ako neki može uzimati U trudnoći kazati Što lijek, jeneophokraju? ali ili za bolesti dan za plodu, zdravlja liječenje kojaprijeti majčinog očuvanje treba tu odluku lijek (dobiven recept liječniku.

Nemojtenijedan prepustiti ruku! ili bez uzimati njega) svoju riziku. čak i izložiti nerođeno razumno dijete najmanjem Nije Vaš liječnik Premda

dokaze

konačne

nemamo

izrazito

učinku

štetnom

na

u

na

u

u

se

na

na

>

na

«mramor

a

a a

M

a

a

A

S

Šime .

Erhatić, dipl. inž., Zlatko Pavljak, dipl. inž., Petar Đapo, dipl. vet., Nada Majić dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

urednik:

Mašek,

E E

aaa

Jelenić, dipl. inž., Tomislav

pita Kolak,

dipl. vet.

Volarić, dipl.inž.

Vera

Udruženje

Mjesečna Tisak:

Zlatko

a

mljekarskih

pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —

radnika

organizacije TM,

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava kao

i za

Zagreb, Ilica 31/ITI, tel. 424-420 proizvođače mlijeka iznosi 40.- dinara

i uredništvo:

.

a