Mljekarski list 11-1986 by Hrvatska mljekarska udruga

—

GOD. XXIII

—

—-—_--—

-—--—o_—

--—

ZAGREB

STUDENI

1986.

-.--.—_

——

-—

“

---

--.--

==>

Posjeta»Mleku '86« mlijeka Četiri listopada godineproizvođači popunili Gradu i se u i Ivanić Jastrebarskom »Dukat« iz uputili Zagreba Mljekare »Mleko '86«: Tu Maribor na priredbu uspješno organizirapriredbu sajamsku indusza i Poslovna iz Maribora »Mariborski mljekarsku zajednica sejem« ju iz »Mlekosim« Beograda. Jugoslavije triju i opreme za izložbu Nakon što su gošpodarproizvoda mlječnih razgledali izulaza 200 stva i u glavnog okupilo ispred mlijeka mljekare, proizvođača direktora dobrodošlice bi čuli kako dvoranu ložbenu druga sajma, pozdrave Marinića. iz Tvornice i Merhara druga Maribora, »Zlatorog« stručnjaka se obradovao proizvođača mlijeDirektor v rlo »Mariborskog posjeti sejma« svrhu ih i srdačno »Dukat« iz ka Objasnio je Zagreba jepozdravio. Mljekare i kakvoće suv'86« »Mleko mlijekaprimjena poboljšanje priredbe sajamske u našem remene mljekarstvu. tehnologije su mlijeka upute primjeni predali proizvođačima »Zlatoroga« Stručnjaci u higipoboljšanju kojedoprinose mlijeka proizvodnji »Zlatoroga« proizvoda kakvoće mlijeka. jenske autobusa

1986.

22.

—

Robni

iz Cvetkovića »Mleku na radio-Maribor,

Batušić

mlijeka proizvođač

razgovoru

novinarkom

'86«.

stočari

iz okolice

Jastrebar-

'86«, priredbi sajamskoj posjete Adolfa u u su i Ivanić Grada gospodarstvu posjetu otputovali Austriju, skog To od kilometara 30 blizini Meixnera u granice. je udaljenog Predinga, mjesta Adolfa Meveć za naše za samo veliki ne bio i gospodarstvo stočare, doživljaj domaćini 200 dvorištu se u ixnera, Susretljivi našlogotovo ljudi! jer njegovom Nakon

162

»Mleko

-—

Rauiuba

—_-

reko | |

| i ukućani

vrlo

u prihvatili spretno gostiju. staju bilo 35 krava i 35 su a trekojoj je drugi junica, razgledali pripremljenu silažu, ća sa grupa je zanimanjem pogledala mehanizaciju gospodarstva. Doznali da smo Adolfa Meixnera rade i supruga gospodarstvu njegova Maria i sin Adolf sa Tu su i unučice Andrea i Astrid. suprugom Ingrid. još U nalazi se krava 35 i 35 ima gospodarstvu Gospodarstvo junica. ukupno od 32 5 ha šuma. Već završena od raznih ha, čegaje sflaža je trava, prekrivena i starim kukuruzna silaU plastičnom folijom je autopripremi je gumama.

toliku grupu

Jedni

obišli

Doznali

dvorištu

gospodarstva

Adolfa

Meixnera

Austriji

ima od 1978. odobreAustriji gospodarstvo godine količinu nu može uz punu mlijeka koje predati mljekarama zajamčenu c ijenu. Adolfa Meixnera ima odobrenu količinu od Gospodarstvo godišnju 150.000 litara Za od šilin5 mlijeka. mlijeko postiže prosječnu cijenu približno li tu odobrenu količinu ga. Prekorači višak iznad za mlijeka, postiže cijenu odobrene od Količina masti 1 šilinga! u izkoličine,približno mlječne mlijeku nosi od 3,9 do Osim količine masti u na bakte4,0%. mlijeku, cijenu utječe broj i somatskih nečistoća. U biti ne zaostalih rija gruba stanica, mlijeku lijesmije kova. smo

svako

štali. u pašnjak, je Stočari iz Ivanić-Grada i domaćinima su Jastrebarskog predali prigodne znak u i zahvalnosti. Gosti su bili izvrsnom slatpoklone sjećanja ponuđeni kom žeđ vrlo i dana. jabučnjačom kojajegasila tog toplog sunčanog Povratak bio u znaku dobre i Svi je pjesme raspoloženja. proizputnici vođači sretno vratili su kasno se noć u kućama. mlijeka svojim Zlatko vet. Mašek,dipl. Stoka

ide

već

stalno

vezu

—

163

---

-_.

-—-

——_

-—

Dosušivanjekrme toliko, moglipriskrbiti. jeposlom Sijena a do sve proljeća. Stoga tojproizvodnji, idućeg razgovarati gotovo da svi oko premožemo osobito Valjapriznati poslovi strpljivije razmišljati. ni ni ni zelene krme nisu u sijeno Gospodar mali, laki, jednostavni. tvaranja ostalo. Uz sve kosidbu i redom ulaže mnogo novaca pa u krme, prihranu i mesa od o nema one to govomlijeka kojoj stručnjaci proizvodnje opet sijena koliko

imamo

smo

ga znali možemo

re.

S tim

Zašto?

razloga. obilježje (karakteristikosidba. To za u nas povrijedi podjednako ka)proizvodnje jeprekasna sijena društvena i a evo proizvođače gospodarstva, zbogčega: ljoprivredne livalivadu. I na i kao Uzmimo takvoj primjer negnojenuneprihranjivanu kao na i zeleno tako rast di u Sporije, proljeće počinje bilja. nije gusto gnojeali raste. U to se, po prirodnom zakonu, biljke pripremavrijeme nojlivadi, onih dale bi kako i za održavanju prinos putemsjemena ju cvatnjuoplodnju, koliko imati Svaka u sebi vrsta ma sitna, mora kojimapripadaju. sjemenka, vlastito i tvari dok ne korijenje lišće, pomoćučega dovoljno hranjivih razvije samostalno će mora Znači, biljka majkatogsjemena živjeti. svojim početi zalihe hrane. kada načiniti i lišćem Upravotada, korijenjem spomenute kosidbi. i sebi na Dakle,biljke hranjiva, najviše biljke nakupile vrijeme je tvari uoči livadi sadrže hranjivih najviše cvatnje. negnojenoj zelene kao 24 U računamo nas na tjedna korištenja prosjeku vrijeme od prvog otkosa krme za krajemtravnja (počeproizvodnju računajući sijena, vremenskom U tolikom do tak rasponu mogućeje listopada. svibnja)polovine Vrativiše ćemo kositi četiri do šest o tome prilikom. drugom N o, pisati puta. krmi. tvarima mo se pokošenoj hranjivim stoke? hranidbu tvari očuvati za možemo Koliko i kako Potpuno, hranjive krme sve ne što u tome nikako! prestaje pokošenomdijelu Nevolja je ali gukrmu zašto Znamo moramo što zovemo dosušiti, pokošenu življenjem. veći to su trenutačan. bitak iz krme Štodulje krme, sušenje traje vlage nije i beskotvari pa razgradnje manjekorisne,da njihove hranjivih uslijed gubici sise do toliko krme risne vlage sadržaja niskog sušenja sastojke. Trajanje I po kosidbe. odmah iza ne lijeprekasne drugajepoteškoća, jeno pokvari i tlu krme su na sunčanom vremenu pa pom, gubici najdulje, traje sušenje i ni u tonećemo iz To znamo pa Nevolja dulje opisivati. je iskustva, najveći. brzo. venu što svi me, hranjivih Najviše jednako biljke dijelovi pokošeni brže lišću nego mnogo tvari nalazi se građe, gubivlagu koje, zbogsvoje lišće bi brže kako moramo Dok osušila, je okretati, još stabljika. stabljiku i radu s okretačem da lako i obilno već tako suho prikupljačem, pri otpadapri iztvari time i a istovaru, utovaru, hranjivih nepovratno jeglavnina prijevozu voza Tako s livade, sjenik biljke dijelovima gnojimo najvrednijim gubljena. bit će nam nećemo ako to bar u tvrdu imo naglas; sebi, stabljiku. Priznajmo Ima

tome

nekoliko

Pođimo

redom.

Glavno

—

ono

lakše.

idućem

(nastavak u

164

broju)

Magdić Dr Željko

Brkić Najboljiu proizvodnji sijenau općiniBjelovar: Zdravko Stevo Došen proprirodnim Natjecanjeproizvodnji sijena umjetnim travnjacima već od vodi stanica 1972. Poljoprivredna Bjelovar petnaestak godina, godine kod Kroz iznosio to prosječni prinos poljoprivrednika vrijeme natjecanju do 185,8 dt/ha od od 116,0 dt/ha na a na zasijanim je travnjacima, prirodnim kod do 156,9 dt/ha. Dok u 79,0 dt/ha prinosi natjecatelja proizvodnji prosječni livadama i nema većih razlika iz na u gogodine stagniraju sijena zasijanim dinu iznosio na 130,0 godinaprosječan dt/ha), prirod(uposljednjih je prinos livadama da bi u 1986. nim iznosio što se 79,0 godini dt/ha, je prinos smanjuje, Glavni uzrok ove gonajnižepetnaest godina natjecanja. smanjenju prinosa mineralnih ali i hladan dine i kišni te sušni kolovoz, jecijena gnojiva, srpanj tako da kod većine treći ili četvrti otkos. izostao poljoprivrednika je gotovo Zdravu na prvak proizvodnji Ovogodišnji sijena zasijanim travnjacima je ko Brkić On iz Dominkovice. Uz obavezna 1,75 ha 20,5 t/ha je proizveo sijena. KAN-om nakon svake dobio četiri otkosa od nu prihranu košnje, je kojih jejeU tri otkosa dan livadama na najviše spremiosiliranjem. sijena prirodnim iz Prekobrda i tako Stevo Došen Na u prvak toj proizvodnji. proizveo je postao od dva katastarska t/ha Uz pra16,0 (1,14 ha)proizveo površini jutra je sijena. vilnu Stevo Došen od livade stvorio livadu kvalitetnu po prirodne gnojidbu je botaničkom sastavu i sa dobrim prinosom. U travnjacima 16 natjecanju jesudjelovalopoljoprivrednika zasijanim od 16,4 od 12,8 t/ha. te ostvarenim ukupnepovršine ha, prosječnim prinosom U livadama 26 na se proizvodnji natjecalo poljoprivrednika. sijena prirodnim Na ha od 7,9 ostvaren 35,4 ukupno prirodnih travnjaka jeprosječan prinos t/ha sijena. Iva inž. dipl. Majhen, i

že

Silirano kukuruzno zrno Bitni

dio

ikukuruzniklipu ishranitovnihsvinja

proizvodnji svinjskog Njegoje ovisi mnogo i o metodi va o hranjiva vrijednost koduskladišenja postupcima konzerviranja. 25— Pravilno silirani kukuruz od % dobre rezultate sa vlagom 30 daje hranidbi ukoliko Prevlažan kukuruz kiselu se pravilno daje svinja, primijeni. silažu. Ako silaža može se takva u ishrani upotrijebi svinja, negativno utjecati metabolizam i na ciklusa kod Prilikom nazimica. na uspostavljanje spolnog kvalitetno kukuruza ishrani bi trebalo očekivane siliranog primjene svinja zdravstvene Tov ti nikakve na probleme. svinja temelju siliranog kukuruzhog dodatak dodasupera provodi (proteinsko-mineralnoKoličina biti od ne supera tak). smije manja lošiju propisane, jeruzrokuje vitaminski i utrošak hrane. konverziju povećani sastavni

mesa

kod

nas

kukuruz.

zrna

165

kukuruza

siliranog

Udio

tovljenika

Težina

(kg)

203535 5555 80-100 80

i supera

pojedinim

fazama

Silirani kukuruz (%) 80 82 85 90

tova

jeslijedeći:

Super (%)

20 18 15

tjelesne tovljenika smanjuju potrebe i utrošak 1 3,80 supera sječni kukuruznog je kg siliranog kg mješavine prirasta. čemu sušeni tovu u su Pokusiobavljeni upotrebljeni svinja, pri umjetno kukuruzna dali rezultate: kukuruz i silirana prekrupa, slijedeće Porastom

težine

Pro-

superom.

zrna

dnevni prirast (g) 707 652

kukuruz .Silirani Suhi

Ovi

kukuruz

rezultati

govore

svinja.

korist

konverzija hrane (kg) 3,51 3,91

silirane

primjene

prekrupe

kukuruzne

tovu

klipa upotrijebiti rasplodne kukuruznog Sadrži 5—7% i .za sirove a tovljenike. svinje celuloze,probavljivost jojje 75—80%. Uz silažu dodavati kukuruznogklipapotrebno bjelančevinasti je količinama: koncentrat u slijedećim može

Silaža

kao

krmivo

i za

Težina Super kuk. centrat tovljenika (kg) (kg) klipa (kg) 0,50,4 201,5 1,50,4 303,0 30 3,00,4 505,0 50 0,4 4,5-5,0 7575 Kod 100 silažom ishrane tov par dana, tovljenika kukuruznog klipa jedulji jer zaklanih nešto Kakvoća tova su na manji. svinja razlikuje prirastipočetku Neki čak pokakvoće su se od hranjenih drugimtehnologijama. pokusi svinja imale slaninu. silažom kazali da su klipa hranjene tanju svinje kukuruza i tovu Prednosti zrna u su upotrebe siliranog klipa svinja slijeSilaža

kon-

deće:

vlažna, jejesen hibridi su se mogu rodniji, pravilu kasniji koji sijati trošak za otpada sušenje kukuruza, toviti mogu jednakim cijelo obrokom, vrijeme svinje suhu ako silaža dobro nego tovljenici pripremljena, jeradije uzimaju je hranu, krmiviniža od tvorničkim hrane 1 za hranjenja kg prirasta je cijene cijena ma. —

kukuruz

može

kvariti

—

zrna

—

ako

—

Milica

166

inž.

Gregorek, dipl.

| |

Norme

uređaje

muzne

Međunarodnaorganizacijastandardizaciju (Velika tako i standarde izradila p a uređaje. Spome(norme) nija) jebrojne i kraticu »ISO« ima Međunarodna za nuta organizacijastandardizacijusvoju »ISO« norme! te norme zato se nazivaju muzne Tako se prema uređaje preporukamaspomenuteorganizacije norme: ove propisuju zraka 110 litaimati muzlicu mora za 1. za protok podtlak jednu Pumpa novih zraka treba biti 60 litaramuzlice za Za ra/minuti. povećan protok dvije treba muzlice imati ako da pumpa s To znači se /minuti. podtlak, doji dvije želi Ako stočar zraka minuti. s tri muzlice od litara 170 u snagu dojitistaji litara minuti. 230 u treba imati tada za s nage pumpu podtlak odlazi izravno bez muzni 2. Ako mljekovodmlijeko uređaj muzlice, tj. je treba imati dva izmuzna tada pumpa za za nim snagu uređaja podtlak tokom, količina Za svaku minuti. novu muznu litara zraka 330 u potrebnog jedinicu 60 litara u minuti! biti zraka treba za povećana biti ovog 3. za trebaju promjera: Cijevi podtlak Brita-

Londonu

muzne

300

1/m

300

600

1000

više

1000

Svaki

stočar i točno

ispravan pravno. “

Svako

zdravlje

vimena.

1/m

/1/4

zoll/

/1/2

zoll/

...

50. mm

treba

stručnjak

znati

ove

muzni

zoll/

norme

uređaj normi od odstupanje spomenutih normiran

zoll/

25.

prema

»ISO« imati

muzne

normama

će

teških

uređaje.

Samo

radit

će

is-

posljedica za

ZM.

167

Aukcijarasplodnihgoveda u Oberwartu predstavnici selekcijskih selekcijskog Stočarskog organizaciji 13. i 14. goveda, posjetili listopaslužbi, suorganizatori sajmovarasplodnih Oberwartu u da 1986. 268. goveda (Ausrasplodnih prodaju godine aukcijsku bređosti i i se bređe) telad, (neutvrđene Ondje prodaju rasplodna junice trija). korisno krave. Uz način na aukcijska prodaja, posebnoje koji jeorganizirana Bređe bile su stare 32 do nudio bilo na se prodaju. materijal koji vidjeti junice Kood 570 do 580 težine okvira i izrazito 34 kg. kostura, razvijenog mjeseca, kosturu način okviru i rektnom a to držanja pridonosi junica, je razvijenom krmom malim dodacima konvoluminoznom i hranidba sa na držanje ispaši, do dovode krmiva. Takvo i hranidba centriranih kasnijih držanje pripusta, »od oka« težinu rast i što Procjenjujući pravilan razvoj junica. opetomogućuje To teže nego što doista rekli bismo da su i do 80 kg jesu. jepozitivna junica, nisu načina i samo nego držanja hranidbe, posljedica jerjunice utovljene, klasi takvih se prema iznoodređuje (IA,IIBillI A)i Cijena junica razvijene. težina A Tako ne na si 20, 19 i 18.000 u po šilinga grlu. Austriji utječe cijenu. strukturalnih koncenštalsko kod nas: sa a malo mnogo energetskih, držanje sa ratrata. su: nepravilno utovljene, Posljedica razvijene junice toga teške, teška što i nim mnogo telenja ponavljanim) slučajeva (u pripustima,uzrokuje krave sa u posljedicama eksploataciji životinjupratećim nepravilno razvijenu vijeka. skraćenog životnog zakonitosti stručnosti. i koriste teladi se maksimalno I u poštuju prometu kad od 45 do 50 težinu od 90 i starosti Telad se kg, prodaje dosegne prosječnu dana. Telad i naučena uzimati nema pa hranu, problema prilijenapajana je ili Za mušku telad kom tova za početka uzgoja rasplod. postignuta jecijena Nižu imala teod 56 do 65, a za žensku 46 do 48 po šilinga. cijenu kilogramu je To teže nalazila ža moramo sa kupca. opet usporeditiprometom telad, kojaje teladi RZ stanica« U teladi kod nas. »Poljoprivredna organizaciji prometa bila 131 Takvo težina 1985. pokg. tele, othranjeno godini prosječna sisi, je više od onog više od 400 litara trošilo austrijskog (prihranjivanje mlijeka je je kravu što starost bilo 72,5 dana), dulje neznatno), je jeopterećivalo (prosječna teleta. bređost i novog rođenje odgađa Uz ogroman s takgubitak mlijeka, neophodnogmljekarskog industriji, teladi ili bezrazložno tova se u vom skupom javljajuproblemipočetku uzgoja za rasplod. kod nasi Da li će i kada i na rasprometteladi čiju početi i nicijativu uzgoj i struke e zahtjevima zdrave ekonomi prema plodnih junica Milan inž. Golić, dipl. U

centra,

novu

Robni proizvođačmlijekaiz Molvica Posjetili gospodarstvo StjepanaŠtefice podno samoborskog gorja. Razumovih čini 17 od 12 obradive Gospodarstvo zemlje, toga jutara jutara ostalo šumom. Osim da su uzeli površine, jepod toga Razumovi saznajemo od R. O. i 10 u / »Dukat« jutara najam močvarnogzemljišta kojenastoje kultiviobradom rati intenzivnom i Na su i agrotehničkim mjerama. gospodarstvu smo

Razum

Molvicama

168

Silos

zapremine

gospodarstvu

Razum

122

u_ Stjepana

štale

gospodarstvu

Razum

Stjepana

Razum poizgrađene Drug Stjepan 10 krava i 4 crno-šare Krave su u sjeduje junice pasmine »Holštajn«. tipu pod stalnom kontrolom službe R. O. »Dukat«. U ishrani krava koriste selekcijske silažu sami kukuruz sa u koju proizvode siliraju tj. stabljikom koju spremaju dva vlastita silosa 122 m?. zapremine Kao toku 1985. 1 36.000 robniproizvođač mlijeka koji j e godine predao sa a ove masti, obzira nisku na mlijeka 3,7%mlječne godine (bez cijeotkupnu ima nu oko Razum mlijeka) namjerupredati 50.000 litara. U domaćinstvu Stjenalazi se laktofriz 3.100 litara u pana kapaciteta koji S tjepan sakuplja mlijeko od individualnih sa Samobor i Noproizvođačapodručja općine dijela općine .viZagreb. Iz razgovora da nekoliko niske saznajemo jeunatrag godinazbog otkupne znatno ovom usporemlijeka cijene opalaproizvodnja mlijeka području, do s tim i stočni fond. Tako kaže 1980.-tih gonpr., smanjenje je drug Razum dina dnevno 2.100 cca dok sada može maksimalno skupljao litara, skupiti 1.100 do 1.200 litara dnevno. mlijeka suvremene

kreditom

R. O. »Dukat«.

M.R.

O radu službe unapređenja RO »KIM« Karlovac Od

Centar otza godine Organizacione jedinice i i Služba Nakon kup mlijekarazvoj kooperacije djeluje unapređenja. potpisiFakultetom sa znanosti Sveučilišta vanjaposlova suradnje poljoprivrednih 1979. već iduće »KIM«-u u se Zagrebu godine, agrogodine zapošljava jedan nom Time i u selo i proces stočarskog smjera. je praktično prodora poljoprivrednu kadra sa da se radi na proizvodnju mladogstručnog ciljem unapređestočarske konkretnom i ratarske nju (u proizvodnje primjeru mlijeka) proizindividualnom na sektoru. tim na vodnje čitana Slijedeće godine poslovima, 1980.

okviru

»KIM«-ove

169

unapretehnologa kojepokriva »KIM«, otkupnompodručju novim Služba da bi se u 1985. agronomikadrovima, upotpunila godini đenja, tri na sedam čini Službu Danas raznih ma smještenih tehnologa, smjerova. RO »KIM=: radi na kadrova stručnih podglavnina glavna otkupnapodručja te izravnom na općisusjednim području otkupnom dakle, Karlovca, ručju lo»KIM« RO za nama Drugi dobavljači. vanjski obavljaju mlijeka gdjeotkup Služba ova od 1983. kalitet na kome zastupljeno Gline, jepodručje god.postoji I na dva sa stočarskog smjera. otkupnompodručju tehnologa agronoma radi u proizvodnje p oljoprivredne unapređenja primarne cilju O gulin općine i proradom Služba da budući sada za svojim No, togprofila. jedanstručnjak i rezultate zavidne u selo dorom u proizvodnji mlijeka proizvodnji postiže i ishranu s baze krmne za planovi područja otkupnog stoke,proširenjem stručobzirom na sve veći i daleko Službe daci ove su većepotrebe opsežniji Treba nakadra proizvodnje. nog poljoprivredne unapređenju primarne šii tom na radnih od »KIM« RO i to da organizacija jedna rijetkih glasiti je u izravno službu za stručnu ima uključivanje rem koja organiziranu području i takav da se čini i proces napore rad sa koja proizvođačima poljoprivrednim širi. dalje na osniva se Službe ove slijedećem: Djelovanje kroz i na po rad na grlu gospodarstvu mlijeka proizvodnje povećanju kultura krmnih u novih ishranu baze krmne za uvođenjem stoke, poboljšanje i krme na načina i novih jeftiniji način, kvalitetniji jedan spremanja plodored ekonomskim osobito u otežanim uvjetima; Služba i Službe okviru da budući u kreditiranje, djeluje unapređenja izsvrhu bilo u se svake mlijeka proizvođači kooperanti, godinekreditiraju nabavku prateće objekata, gospodarskih postojećih adaptacije novih, gradnje krmnih za repromaterijala sjetvu proizvodnju, osiguranje mehanizacije kvalitetnih te nabavke podmlatka, v lastitog grla uzgoja rasplodnih kultura, individurada na osnove to u sve gospodarstvima materijalne proširenja cilju i obuhvaća To to sektora za postavljanje optimalni uvjeti. postoje gdje alnog i izradu programa proiztehnologije unapređenja srednjoročnih godišnjih i ishrana provođenjihovo selekcijskih mjera zoohigijene, stoke, krme, vodnje naših na nje gospodarstvima kooperanata; MZ razini strukturama na sa izrađuju društvenousuradnji tzv. se mjeproizvođača putem poljoprivrednih o brazovanja programi šireg političkim stočkvalitetne MZ iz sečnih po proizvodnje tehnologije područja predavanja zahvata u tehnoloških osnovnih stoke i ishrane proizne tehnologije hrane, veće stoke i zdravstveno proizpostizanje stanje (zoohigijena, mlijeka vodnji po mlijeka grlu). vodnje bi kako se čitave U tu svrhu u toku koopegodineprikupljamaterijal na znanstvena rantima mlijeka, p roizvodnje području dostignuća predočila i kapaciteta. proizvodnih postojećih iskorištenje krme,proširenje ili onih kreditiranih bilo obilasci da svakodnevni Budući koji kooperanata, robnu mliveću na stvorili za to, usmjereni samostalno su proizvodnju uvjete redovno poodnosno Služba prati unapređenja, tehnolog unapređenja, jeka, utizravno dvorištu i i u kooperanata prisustvom savjetima rezultate stignute RO ove na p odručja otkupnog proširenje mlijeka, proizvodnje ječe povećanje nosiocima sa poljoprivredi mlijeka, proizvodnje suradnje glavnim proširenje i na robnim nim drugih. jednih zadovoljstvo opće proizvođačima, Mikšić Marina

rade

vom

dva

—

za-

—

170

Farma muznih krava »Sadilovac« Farma

»Sadilovac«

se na organizaciona jedinica je podod Karlovca oko 80 km. kao ručjuopćineSlunj, jeudaljena Projektirana je za pogon specijalizirani proizvodnju mlijeka. Predviđeni slobodni su način u dio zasudržanja dvije proizvodne štale, šene krave i za Vezani sistem u objekt uzgojjunica. jedino je porodilištu. Između štala nalazi se centralno izmuzište kost 2 proizvodnih r iblja tipa (2 Svako izmuzište ima 16 za po a svako 8). opremmjesta mužnju, stajalište je muznom U ljeno poluautomatskom cenjedinicom DUOVACsklopu izmuzišta i su za tralnog lemljekarnica je gdje hlađenje postrojenje mlijeka sistema. denom vodom i cisterna za skladištenje ohlađenog mlijeka. farme 616 96 teladi do 2 Projektom 472 predviđeni kapacitet krava, je mj., ženske teladi i starosti od 2-23 junica mjeseca. farme trenutno imamo 372 muzne Kapacitet krajošuvijek nije p opunjen: ve 24 su a sve ostale u 54 teladi do 2 (odčega i 147 drugoj, l aktaciji), prvoj mj., ženske teladi i od 2-15 junica mjeseci. dnevna štali 1 5.425 u a Prosječna proizvodnja prosječna proizje mlijeka, kravi 151. po vodnja je U toku ove se bređih 70 Nakon će godine planira kupovina j oš junica. toga se do iz punog brojno stanje predviđenog kapaciteta popunjavativlastitog goja. Mara Trgovčić

»KIM-a«.

Nalazi

uz-

U Gundincima U

sabiralištu

mlijeka radi od neprekidno godine

cima 1962.

Ivan

Kokanović.

rista, prolazeći

kroz

bere

nešto

više od

Gundin-

Danas

trakto-

selo dnevno

sa-

litara

mlijeka. Prema tariječima drugaIvana, kav način otežava sabiranja mlijeka redovitu kontrolu i mlijekagotovo »vagu« je nemogućeupotrebiti tj. laktodenzimetar. da svise Opaža ma ili sa 3,3 isplaćuje mlijeko 3,4% dobro. masti, a to nije Zlatko vet. Mašek,dipl. Na

slici: Ivan

mlijeka

2.000

Kokanović,

sabirač

Gundincima

171

Slaganjekomposta

iz kućanstva

otpadaka poznat. Kompostjeljudima ili složen od Ime ili pridjeva compositus, tj. gospodarstva. potječe latinskog kuraznih gospodarstva, otpadaka organskih Kompostjesmjesa sastavljen. i radom i i ćanstva faune, mikroorganizama prerađen naseljaindustrije, kod da Svim kao se njih zajedničko je je kompostima gnojivo. upotrebljava tvar u do išao p a trajni proces njimagotovo humifikacije, kraja jeorganska odavno

Dobivao

humus.

iz kućan-

(otpaci komposta: upotrebljavamo od slame i stva sa (kukukompost stajski gnoj, kompostirani gospodarstava), i smeće od treseta i najčešće drugi, gradsko kompostirano ruzovine), kompost industrijski otpaci. kuiz kućanstva: od vrsta. Obični kompostjenajstarija Sastoji otpadaka slama, korov, pepeo, krumpilišće, peradi, mulj, g noj fekalije, hinjski otpaci, ne tvari mogu dr. U i cima rova razlagati stavljati koje kompost smijemoNe se i ili su otrovne staklo, plasmetal, stavljati smiju ljude životinje. bilje, korovi. strvine zaštitu sredstva za osjemenjeni životinja, bilja, tika, i lako odabire se Za najbolja je pristupačno mjesto; ocjedito kompostište ili drvećem s velikom Širina strana krošnjom. zgrade mjestopod sjeverna ovisi o Dužina 60—120 visina cm. a 150—200 cm, količini hrpe kompostišta je velikih koso. kod a slažu se Kod vodoravno, materijala. manjihhrpaslojevi zatim ili a stare tla se Na pljeve listinca, slame, sloj površinu stavljanajprije do redom i tako 10 cm, debeo oko dolazi zemlje sloj otpadaka koji prvisloj obloži traženu visinu, Kad visine. konačne plodnom dobije komposta hrpa vremenskih od štiti Time se 10—20 cm. nepovoljnih kompost zemljomdebljine utjecaja. masa bi kako se dva-tri Za organska prebacuje put hrpa zrenja, vrijeme Prvo oksidativni i počinje komposta miješanje procesi. potaknuli prozračila bi ubrzala Kako se nakon do četiri tri za humifikacija, hrpe. gomilanja tjedna i kiseline neutralizira stvorene mineralna ili se vapno Vapno gnojiva. dodaje metar kubični Na mirkoflore. rad klimu za održava organske jedan povoljnu duse mineralnih Od CaO. 10—15 mase upotrebljavaju gnojiva kg dodaje sadrže šična, i to ona kalcij. koja sla6—20 početi najbolje Kompostje mjeseci. kompostaje Vrijeme zrenja komZreli ulaze tvari ovisno varira u o je smjesu. koje Sastav proljeće. gati huzato ali od hranivima bogatiji trajnim stajskog je gnoja, siromašniji post te obradiMože tla. se na musom primijeniti plodnost d jeluje bolje stoga u vegea na vim u svako mirovanja vrijeme travnjacima vrijeme, površinama On t/ha 20—30 uzima Za se djeluzrelog komposta. prosječno tacije.gnojidbu dosvakom može se Obični do »proizvesti« kompost godine. dvije jednu je i čistoću imati će trud ili maćinstvu znatnogutjecaja Taj gospodarstvu. sredine. životne čovjekove očuvanje inž. Nada dipl. DokušMuškinja, nekoliko

Danas

obični

vrsta

172

---—_-——

Uzgoj koza

—

---—

----.

---

PARTIN

području međimurske regije

R. O.

kra»Vindija« mljekarska industrija je 1984. i 1985. koze i sanske Koze kod su 8 jem godine alpino pasmine. smještene na međimurske koza kod krekooperanata području Broj kooperanata regije. će se od 25 do 100 Većinom to koze francuske su grla. alpske p asmine, manji ih sanske stado broj je ga Kooperanti kojiimajumanje pasmine. proširuju ovisno o kvalitetni ženski uvjetima, ostavljajući rasplodni podmladak. Reproduktivni ciklus koza kratko. traje razmjerno Pripust obavlja sezonski, Graviditet koza 150 a Ova 1,8. jesen. traje prosječno dana, plodnost je pasmikoza kod ishrane i litara 600 na pravilne držanja dajeprosječno mlijeka godinu. Sistem koza Koze držanja jestajsko pašni. smještene novosagrađeili nim boksovima. U svakom boksu 10 15 kopo adaptiranim objektima, je i po kozi za oko 2 m? U nalaze i pose jednoj otpada podnepovršine.objektu sebni boksovi kao i boks za za smještaj jaradi, jarca. Ishrana odraslih koza i se na masi dodatak žitariuz temelji sijenuzelenoj Od žitarica se koriste ca. i zobi. Obrok mouglavnom kukuruza, smjese ječma biti izbalansiran i ra uzdržne i Jarad se podmiriti proizvodne potrebe. prvih deset dana hrani U dobi se isključivo mlijekom. toj počinje prihranjivati siježitaricama. nom Ishrana dobi od 1 u i mlijekompotpunoprestaje mjeseca, ovisno težini i o tjelesnoj kondiciji jareta. Unutar nalazi se se Mužobjekta kojoj obavlja prostorija mužnja. strojna dvokratno se i navečer. R. O. nja obavlja ujutro »Vindija« koopeosigurava rantima svakodnevni 40% veća odnosu na otkupmlijeka. Cijena mlijeka je kravljeg cijenu mlijeka. koza Ove 2000 na dio ženPlanirano povećanje broja je grla. godinejedan ćemo kod novih zainskograsplodnog podmlatka smjestit kooperanata. Broj teresiranih koza dosta za velik. Od budućih uzgoj je kooperanata prednost oni koza i m ogu za imaju koji osigurati smještaj dovoljno imaju zemlje proizhrane. vodnju da nalaze se Poljoprivrednici smatraju imajuuvjete držanje koji koza, sabire inse mogu otkupnompodručju gdje»Vindija« mlijeko, detaljnije formirati u mljekari. Vesna vet. Jovanovićdipl. Bunta, Varaždin

uvezla

iz Francuske

—

Kako do kvalitetnogstajskog gnoja

ća,cvijeća

i sadnica.

što ovisi o vrsti stoke Sadržaj stajnjaka varira, ga jeproizvela, a koja više o vrsti hrane stoka U još sustavu kojomje hranjena. probavnom životinja hrana razlaže se na zatim ih procesom žijednostavnije sastojke, resorpcije uzima koristi za rast i i i votinja svoj poenergetskih razvoj podmirenje svojih treba. Životni suštini su stalna u oblika tvari. Nove tvari se procesi promjena

dosta

173

masu, u razgrađuju organizma upotrebljenedalje ugrađuju tjelesnu izdiše. i u konačno se koježivotinja mokraći, znoju plinovima izlučujubalegi, se ne 30 Velik dio hraniva upotrijebi, uopće uzimaju 70%)koježivotinje (oko izmet. i odlaze sustav kroz nego životinje probavni prođe dio i hrane raznalaze U se, upotrijebljenog dijela sastojci stajnjakudakle, i Uz to i izlučenih dospijevaju prostirstajnjak sastojaka. tjelesnih građenih štali. od mokraće i voda iz te stoka hrane ka i u pranja koju rasipa, otpaci antibiovitamini, čine dio Kruti minerali, mikroorganizmi, stajnjaka celuloza, isi ima od tih Svaki i enzimi v rijednost značaj sastojaka svoju drugo. tici, makrohmisli obično se Pri hrani sadržaj stajnjaka vrijednosti bilja. ocjeni oblicima raznim minerale Te fosfora i raniva: najviše biljke kalija. dušika, humus To vrlo važna. također koriste. je je komponenta organska Međutim, tlu. rasživota nosilac oni su sadrži Neprestanim u mikroorganizme, koji i tom, mikroorganizmi ugibanjem, življenjem hranjenjem, razmnažanjem, Pri tom oblicima. i tlu hraniva bilansu stalne u u njihovim izazivaju promjene hraniva iz aktivnošću pristupačne nepristupačnih biljci pretvaraju svojom tlima osobito važna Ta koristiti. može oblike jeulogastajnjaka kojebiljka u Pesticidi se se na suvremenoj koji primjenjuju pesticidi. kojima primjenjuju na i korist nam uz mikronepovoljan utjecaj donose, imaju koju poljoprivredi, da način ih pa u najbolji stajnjakom gnojidba uništavaju, je tlu, jer organizme život.

i iz

—

tlu vrati

treba

gnojidbi bilja, njim korisniji kvalitetniji stajnjak što mikroorrazvoj bolji uvjeti omogućiti trebaju pravilno postupati treba pravila: slijedeća poštivati Stoga njemu. ganizama kako što da ima složena biti tako treba manjupovršinu hrpastajnjaka suhom se mikroorganizmi razvijaju; supstratu bi manjeisušila, jer voda. suvišna bi se iz kako biti treba njegaiscjedila ocjedito, gnojište zraka ne se nema tom u pa Ako dijelu gnojnicom, ispunjena gnojište jama je te korisne stajnjaka mogu manja; bakterije, jevrijednost razvijati vrućim treba i danima u u toku stajnjak dugihsuša, razdobljima ljeta, i ohladio. bi se navlažio kako vodom mikroorUslijed brzog razvoja polijevati iznaraste da se pa mnogo i dogodi temperatura topline, proizvode ganizmi sami Tada se oni mogu nad razine mikroorganizmi uništavaju; podnijeti. koju bit mineralna fosforna ako povremeno po stajnjaku gnojiva, rasipamo će jošbolji; Nezreli zreli treba uzimati samo na kod stajnjak. stajodvoženja njivu tla iz na uzima hraniva i treba za razgradnju okolnog njivi, tj. koje vlage njak koriste hraniva Ta od r azgrađuju stajga koji mikroorganizmi biljaka. m njak. ih ali dosta ima kako Sa pravilno vrijedi posla, izloženo, stajnjakom, je uz kvalitetan dobiva tako obaviti se pravilnu primjenu koji stajski gnoj jer visoku tla i na ima proizvodomogućava plodnosti porast utjecaj nezamjenjiv kultura. njupoljoprivrednih M. Švub Mr. Da

i što

bio što

—

U Vrpolju Svi osam

174

Tamo

VrpoljeSlavoniji. je Kata Ančić. godinazaposlena smo

čuli

selo

sabiralištu

već

mlijeka

Sabirači Kata mlijeka

POE Dnevna

količina

i Mato

Ančić, iz sela Vrpolje

Slavoniji

mlijeka ad litara, vrijeposljednje me znatno i hladionik od 220 litara količina mlijeka poje manja zadovoljava trebe sela. Kata se tuži na neredovito nose odnosu u s eljane svoje da mlijeko rada sabirališta. Žali i da nema se »instumente« nadvrijeme potrebne kakvoće zor i uzorci se baš ne redovito. mlijeka, uzimaju Uzorak uzet te se nezadomlijeka, krajemlistopada jeanaliziran, pokazao voljavajućim. Zlatko vet. Mašek,dipl. iznosi

200

ali

300

Vještinazdrave komunikacije a ne Suprostavljajmomišljenja, osobe Htjeli

ili ne,

počinjenica je malo, vršno ili loše komuniciramo iz sa okoline. Svađe strah u ljudima svoje obitelji, od bliskih u to ozbilsve su odnosa, razvoja poteškoćeizražavanju osjećaja iniproblemi međusobnoj komunikaciji. Jedan od zašto sa razloga osjećamo poteškoćesaobraćaju ljudima koje dobro što nas, nitko učio kako da izrazimo poznajemoje jednostavno, nije i kako da budemo i na Muž moosjećaje svoje osjetljivi osjećaje brige d rugih. že kazati ženi: vodiš ne Ona o svom može se, odmu »Zapuštaš brigu izgledu«. koliki ti Koliko imam vremena i za »Pogledaj sebe, govoriti: trbuh, je sebe, još dobro žena odmah se svađe a do otvorene dalek izgledam«. Dakle, brani, nije časa kad ste ili blokirali ste O nog put. nekogoptužiliuvrijedili, komunikaciju. mi

priznati

svakodnevnom

životu

—

175

«A osjećaja prijateljski, svojih ophođenja jeizražavanje obbih kada bi malo kazati ženi: »Volio način. Muž mogao neprijateljski je nekim tko može Svađa novila se svojugarderobu«. malo uglavnom da će započeti verZato u izražava vjerojatno žena, ovojdrugoj osjećaje. je svoje stav. kruti obrambeni zauzeti ziji, način

Pravilan

Pažljivoslušanje

—

najvećikompliment malo

vrlo

slušamo

komunikacije jeslušanje. najtežih i vlastitim obuzeti dok smo govore, idejama problemima. uglavnom druge Moramo naučiti ili tri osobe. se da u isti mah se govore Često događa dvije svladati različitih stvari sa strana, vještinu poštivanja, promatrati trenutak strani Ostavimo tuđih na i po prihvaćanja razumijevanja mišljenja. Pokušto osoba doista i vlastite govori. razumjeti druga osjećajepokušajmo različite naPokažite te osobe! zanimanje svoje položaj šajte postaviti tonom čine: glasa, leđa), jer okrenuti očima,licem, tijela (nemojte položajem ime to vas. govori loše govoučiti i od onih možete »Ako znate rekao: Plutarh koji slušati, je ali ušima i samo sa Pola nego re«. razgovora Slušajmo, dobrog jeslušanje. razumio da biti Slušalac i razumom. mora srcem očima, poruku siguran je slušalac bila mu onoga Pažljinadahnjuje koji P ažljiv govori. upućena. koja je ima i onog vo koji najveći kompliment slušanjepokazanozanimanje izlatuđe što reći. Nemojmo prekidati kojastimuliraju. Postavljajmo pitanja lične zai nevažnim upotrebu Izbjegavajmo pitanjimaprimjedbama. ganje svađati. se »JA«. mišljenja, Suprostavljajmo Raspravljajmo, nemojmo mjenice i ili u osobe. razgovor. a ne druge Uključujmo Nemojmo ogovarati vrijeđati. izražavati važno Posebno u osjećakomunikaciji svoje nastojati zdravoj je Koliko žene i muža). god jemoguće, izlaganju (primjer »činjenice« je, odneku Kad konkretni budimo kritiku, uopćenja). upućujemo (izbjegavajmo školskim budeš ako zai mah posvećivao (»Sine, osjećaje dodajmo pozitivne biti naši će odnosi učinit ćeš više vremena, malo dacima bolji, sretnijim, budimo kako naše Brinemo bih to tako djeluju druge, neku riječi želio«). ja taktični prema druge ispričati drugih(nemojmoismijavati osjećajima nalazi neki nardd, se u društvu a i šalu slučajno ruglu kojaismijavaizvrgava od jedan pripadnika tognaroda). to i čak ako međusobno se pokoji put posvađamo, jejoš Komunicirajmo Nezainteresiranost i nezainteresiranost. nego prijekid bolje uvijek razgovora smrt osjećaja. je Vaš liječnik oblika

Jedan

moramo

sve

ne-

—

Šime .

Đapo,

dipl. vet., Nada

Erhatić,

dipl. inž.

Zlatko Majić

Pavljak, dipl.

dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet. Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

SOUR

Udruženje za

»Vjesnik«

Petar

Volarić, dipl. i

Vera

pretplata

inž, Jelenić, dipl. inž.,

—

OOUR

radnika

organizacije TM,

Kolak,

mljekarskih

privredne

Tomislav

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava kao

i za

i uredništvo:

proizvođače

Zagreb, mlijeka

Ilica 31/III, tel. 424-420 iznosi

40.-

dinara