Mljekarski list 12-1986 by Hrvatska mljekarska udruga

ZAGREB

GOD. XXIII Miki:+9

api

2%.

PROSINAC

Pregonski

pašnjaci

Kmetijske

zadruge —

Postojna

—

Gospodarstvo

mliječnih

krava

Razdrtom

1986.

Dosušivanjekrme broja) (nastavakprošlog iz

>»

rečeno

propokošenom bilju hranjivih je gubitku to više. Znali i naši šlom a i i prije gospodari,sigurno broju, znaju da dok toliko stalno staviti krmu na su svježa mjesto jejoš Zbogtoga nastojali krmu uvenulu na trusi lišće. Zato su s ne se dugačke stavljali djelomično nje iznad žice redove strehom na motke drvene nategnute jednu kolnice, pod od ili na takozvane mepiramide letava, načinjene triju jahači) druge(švedski bila Svemu tome strana. te sa đusobno je povezanih privrhu, poprijeko, uvelu krmu što bliže štali. svrha novna Stavljena djelomično dopremiti do zraku bila dirana sušila na krma ili sve i nije žice, motke,piramide krme. može tvari iz suhe kiša štalu. Nikakva hranjive isprati unošenja sušeno više dobro dobiveno Tako nego vrijednosti sijeno sijeno hranjive je krme nosače što na u tlu. Nedostatak tome, ovog postupka jestavljanje jetakav učinka. zato pa posao, spor malog Ipak, rukama, razmjerno obavljan ni krme ni danas ne samo način nas, nego u drugdje, rijedak dosušivanja nije brdskim i <pogotovo planinskim krajevima. ventilatora krmu kroz zraka zapravo pomoć provenulu je Protjerivanje krme motkama i žicama. na od načina dosušivanja (varijanti) jedan inačica, učisvi što su svi, ili u tome pa mehanizirani,je Poboljšanje gotovo postupci je

Sve

što

ono

tvari

nas.

osna

rada

nak

mnogo

veći.

krma

uvenula

jednomedjelomično Razlikuju razmaknute međusobno dužine letve se sjenika, položenepravcu stavlja kanala od dasaka ili strana Letve su s 5 cm. s jedne obiju načinjenog položene što se način tome od iverice. postavljen kanal, poput Drugi je ili, jošbolje, krmi Tako dnom sanduka sa gore, povremeno prema podiže. prevrnutog tek treba dosudo onog zrak kroz otvor dijela krme,kojega koji struji nastaje se

dva

načina.

osnovna

Šiti.

zrak

snažno

tjera struji koji nepomični pomični bočni kanalu otNa zid bilo na koji sjenika.nepomičnom tilator, postavljen Zrak oduizmeđu letava kroz krmu. zraka vori dalje omogućuju strujanje koji zrak brzo guNa suncu kroz otvore krmi i iznosi zima van sjeniku. vlagu je vlažzraka dovod ventilatora usisna bi a velika snaga manje osigurava vlagu, nosti. određena zvane se letvama Na na naprave proračunomstavljaju mjesta ali nalik na kraće od su iverice, oblikom dimnjake, Načinjene tanje čepovi. vrhu. Kada dnu nešto uži nego svih strana. su tvorene sa Čepovi pri jeprvi pri tako načinimo za krme pa prolaze dosušen, čepovepodižemo, dovoljno sloj krme kroz i zrak skreće Odbivši od dna zraka. se prolazi sloj čepa, strujanje dosušiti. lako li veće moza tek treba površine kosidbu, je Posjedujemo koju nedodakle dosušene na da ćemo imati još sloj krme, sijeno, njemusloj guće svenule krme. tek krme i samo osušene sloj dovezene, voljno gornji krmu možemo način svu Na u pokošenuistog sjenik pospremiti opisani biti očudio Pri tome će dana. po hranjivosti najvrednijipokošene biljke, lišće, ili

Kroz

drveni

kanal

ven-

za-

vano.

krmu

ćemo

počnepadati, zaprijeti vrijeme će se hladiti i kvareKrma neće ventilator. se i ti nego sušiti, sjenikuključiti će biti spriječeno. nje Ako

178

kosidbe

kiša

ili ako

vozi-

dosušiti Propuhivanjem pomoć moguće je žitarice, kukuruz duhan u i klipu, drugo. U tvrtkom sa Vito vendugogodišnjoj proizvodnoj suradnji dipl. Gros, ing. tilatore TZE 64000 Jezerprodaje Gorenjska kmetijska zadruga »Sloga«, Kranj, ska 41. će uz ventilator dobiti točan nacrt i Kupac materijala, p otrebnog popis ukoliko navede i barem rukom nacrta tlocrt svim sa dimenzije sjenika sjenika i i sl.) preprekama (okomitepoprečne grede, pregrade ventilatora KW 536.000 dinara. Takav 5,50 snage ventilaSadašnja cijena je tor za od 60 do 145 mt. dovoljan je sjenike podnepovršine Dr. Željko Magdić zraka

ventilatora

Gnojidbom travnjakado većih prinosakrme krme. biti Travnjaci zauzimaju mjesto proizvodnji prirodni Mogu ili livade i a koriste se kao Većina travnih nedose umjetni, pašnjaci. površina ili ne i kod takvih ovisi o voljno uopće gnoji travnjaka prirodnoj proizvodnja tla. vešestruko se a dobiplodnosti Gnojidbomtravnjaka prinosi povećavaju, i kvalitet krme. va se Sa travnih krma hrabolji gnojenih površina, jebogatija škrobnim i Uz njivim posebno tvarima, bjelančevinama ekvivalentima. to, tratina mineralima ostalim i bogatija pognojena jevitaminima, sastojcima trebnim stoci. važno

ali se mora i Povećanjem ga gnojidbe travnjaka povećavajuprinosi, pratiti intenziteta takvih tratina biti povećanje mogu korištenja Korištenja tratine. kombinirana i u vidu Uz ova ovisno od stoke košnjepaše. pokorištenja broja i višak zelene se krme može se ili javljuje koja siliranjem sušenjem spremati kada stoke za zelene krme. hranjenjeperiodu krmljenje nema dovoljno U od ovisno klimatskih tla i pojedinim dijelovima Jugoslavije oborina, uvjeta, dr. različiti su intenziteti Pa se koristiti mogu korištenja travnjaka. travnjaci kao: za

u iznad šumskih Brdskopašnjacipodručjima pojaseva gdje kratko Prinose ovim na možemo vegetacija potraje (3mjeseca). planinski pašnjacima većati u rano odmah nakon što se a gnojidbom 4 proljeće otopi snijeg, vegetacikrenula; jajošnije kraškim su visokih tla Pašnjaci kamenjarima u uvjetima temperatura, su a velika. ovih mineralnim plitka, je Gnojidbom pašnjaka propusnost gnojitakođer u rano kada ima vima, proljeće predkretanje vegetacije još dovoljno se vlageprinosi mogu povećati; Jednokosne livade odnosno sa su pašnjaci jednim korištenjem tipovi. ekstenzivnih korištenja; Dvokosne livade su već travnate dubokim relativno i površine plodnim tlima. dvokosnih livada treba se obaviti dva navrata i to u Gnojidba no i iza otkosa odnosno nakon korišprvog proljeće predkretanje vegetacije tenja. Pokusi takvim na livadama da se pokazuju gnojidbom p ovećavaju prinosi. izvođen u Samoboru date tri su Demonstracioni pokuskoji je kojem i to NPK sa i rijante gnojidbe gnojidba gnojivima srednje koncentracije gnoNPK sa visoke i ureom. jidba gnojivima koncentracije —

—

ra-

va-

179

Metodika

e a nova Varikg/ha janta

e Vrijeme Vrsta gnojiva primjene

III

pui...

13101312 10-

300

300 omeo

Ukupno: 500 2. 600

Rano

proljeće Iza 1

otkosa

12 13101812 9-

200

Rano

proves Iza otkosa

Ukupno: 700 9 3. Negnojeno 4. 8400 2646%N UREA 100 46%N UREA 26 100

Čistih hraniva N

kg/ha P205 K20

368

60 50

65 36

68 — _ 104 — _

101

Pill

—

Rano

proljeće .

32 46

Izal

—

otkosa

oromo

104

124

Ukupno: 600

livadi

dvokosnoj

pokusa

demonstracionog

PL...

koka sijena 4011

5.581

78 2.600

104

6.862 —

—_

——;——>> 104

četvrtoj varijanti postignutvisoke pokazali jenajveći prinos koncentrakroz NPK hraniva dodavano gnojiva biljnih najviše gdjeje izkoličine Od ureom. sa u koja gnojiva ukupne kombinaciji 8(NPK cije dao i 1 7,1 čistih hraniva dodato 332 nosi 600 mineralnog gnojiva je kg kg kg je 26600 ali iste količine kg koncentracije srednje gnojiva, Dodavanjem .kgsijena. 26) 2.851 za i čistih hraniva NPK se 210 13-10-12 kg/ha postiže prinos kg dodaje II količine varijanti koncentracije srednje gnojiva Povećanjem manjiprinos. hraniva za svekoličina se NPK i 13-10-12 700 na povećava 18kg/ha(NPK ali 1.570 se prema a uvijek još ga 30 kg, I, varijanti je kg/ha povećava prinos 9-9) IV. niži od 1.281 za kg/ha varijante da visokokoličine možemo Iz svega ovog zaključitidodavanjemmanje dodačistih hraniva količine veće koncentriranih nego gnojiva osiguravamo veće količine koncentracije. srednje gnojiva vanjem broju) (nastavakslijedećem inž. Biserka Stojić, dipl. Rezultati

Proizvodnjaproteinana

oranicama

funkcijeorganizmu životinje, odvijale i uz opskrbaproteinima. potrebna je pravilna opskrbuenergijom pravilnu u krave koriste za ugraiz Protein mlijeku, bjelančevina proizvodnju hrane, u ishratele. Veliki dio ih u vlastito tkivo i potrebe proteinima plod đuju vlastitom na možemo ni krava gospodarstvu. proizvodnjom zadovoljiti sokrme su voluminozne Od lucerna, leguminoze: bjelančevinamabogate mlada zatim stočni crvena paša, s jenaža grašak, grahorica, djetelina, bob, ja, Da

normalno

sve

—

180

fiziološke

bjelančevinama djeteline. je sijesijeno trave, slama i kukuruzovina. a no, silaža kukuruza, repe, žitarice, pogotovo od sektoru Jedan se na proizvodnji leguproblema koji javlja privatnom kotretira kukuruz suviše velike količine atrazina minoza se su kojima protiv vidu izbora treba Zato imati u za rova. prilikom parcele sjetvu leguminoza ili izabrati dozi smo herbicide kakve iu u kojoj upotrijebili predusjevu površibio ili neka žitarica. Danas na nu repa gdjejeprethodne godine krumpir, je uzak većini se u veoma gospodarstva plodored slučajeva gdje najvećem broju Takav uzak treba žitarice i kukuruz. proširiti uvođenjem plodored smjenjuju fizikalne i se kemijske leguminoza. Njihovim uzgojempopravljaju sjetvu čisto od korova. osobine se Jednogozemljište tla, povećava plodnost, ostaje kvalitetne visoke kratak period daju dišnje leguminoze prinose uzgoja, imaju ozimi dobro krme stoka a ako npr. konzumira, međuusjev koju je pitanju što nam vremena za daje dovoljno joškojekulture, grahorica, sjetvu ostaje u mogućnost jošjednogusjeva godini. uzgoja voluminoznom kvalitetnom Ishrana na krmom,bogatom bjelančevinama Proizi vratit će nam se kroz mlijekazdravlje povećanu proizvodnju životinje. vlastitom i sama imamo li vedemo sami a na gospodarstvu, mogućnosti ju bit će proizvodnja jeftinija. Iva dipl. ing. Majhen, lucerne

Siromašno

livadno

Obiljekukuruzne silaže Šašina »Poljoprivreda« spremljeno je ekonomiji kukuruzne silaže. Silaža u stotine vagona na mu prvorazredne jespremljena Tako zidovima. 0osbetonskim silosu pregradnim jeosigurana položećem krava 500 za novna rasplodnih junica. prehrana gotovo mliječnih i stotinjak Z. Mašek Greda

Sisak

zi-

181

Glisteu teladi tako

napadaju gliste, je koju životinje Za uslovima. ako žive i od gliste nehigijenskim je bolujudjeca teladi;glista U vrsta i određena da svaku vrstu posljedglista. napada životinja svojstveno i mačžive u da i istraženo koje svinji, psima je ustanovljenogliste njevrijeme i razvitka se i teladi mogu u toku a izuzetno svog djelomice razvijati kama, teška i djeciprouzrokovati oboljenja. vrstama od ovih Svaka se životinja pojedinim koja prilagodila glista konaročita neka se u tome ima svom glista posebice ističe svojstva, razvoju dobro znati biti govora, raće a to živi o kojoj ovdje je govedima teladi, ja di suzbijanja. njezinog tebolest neoaskaridozu vitulorum Neoascaris Goveđa prouzrokuje glista, criživi u tankom 22 do 30 cm 15 do 26 cm, a ženka ladi. i dugje Mužjakgliste istražen. od teladi. Za razliku dovoljno jošnije drugihglista njenrazvoj jevu što vrsta i sličan ipak, jekarakteristično, glista, razvojudrugih Vjerojatno je steosteone ove koje krave, vrijeme glavnuuloguimaju širenju gliste, da bi ih intrauterino, trakavice prenonosti zaraze ove posteljice preko jajima buduće tele. maternici sile na Eksperimentalna zaražavanja krvlju plod vitulorum Neoascaris teladi sa embrioniranim novorođene pregliste jajima krave zaražene steone sa vrlo ko usta Naprotiv umjetno rijetko uspijevaju. telad pa su se odzaraženu rađale redovito su embrioniranim gliste, jajima zrele već i nalazile mlade mah nakon gliste. ponekad poroda potpunospolno od razliku materi za zaražava telad s ovom drugih glistom još Dakle, zarazi usta. Prasad se često naročito se preko koje zaražavaju svinja životinja, teladi od nalaze teladi samo Gliste se već prvom isključivo dojenju. pri i odraslih Kod starosti. do dana života 4 prvog teladi, junadi starije mjeseca od 4 da se telad više nema. zaraze Izgleda spontano starija mjeseca goveda Zato i oslobađa se ovog glistama javlja iskljuoboljenje prouzročeno parazita. mlade tovu intenzivnom štete u čivo u teladi. Naročito junadi. Najuzrokuje slabim oko 2 kod teladi stare se češće se bolest apetjedna, očituje ispoljava tri naduvenošću titom, ili tele uopćeneće da jede, rjeđe začepom, proljevom, i nekontrolividu nemirnih i nervne Ponekad buha. kašalj javlja smetnje često utučenosti. Telad ranih a speodaje puta mišića,kasnije kretnji, grčeva i slični miris ima miris a često iz usta cifični zadah na acetona, koji potsjeća toku bolesti teladi. U zaklane se meso zapaža slabokrvnost, kasnijem prisilno Ukoliko i bez redovito Dlaka mršavost i nakostriješena sjaja. kržljavost. je od 4 bolesti u teladi do dođe starije mjesecaiščezavaju uginuća, simptomi izbacivanja zbogspontanog parazita. karakterističnih izmeta i nalazom jaja, Dijagnoza postavlja pretragom neoascaridoze Danas nalaze za i odrasle se u liječenje gliste. ponekad balegi dobrih i ima teladi kao i pouzdanih glista drugih životinja liječenje protiv ćete dobiti dobiti u možete gdje veterinarskoj stanici, upute koje vašoj lijekova o načinu lijeka. davanja razrađena neoascakaridoze Profilaska zbognerazjašdetaljno nije protiv treNaročitu svih u biološkom pažnju ciklusu parazita. njenih detalja razvoja iste i i ba dezinfekciji stajaispusta,higijeni mehaničkojtermičkoj posvetiti sabirati i krava. treba što češće steonih a i hrane Staje čistiti, gnoj napajanja od 40 do obrade. radi biotermičke upakovanog gnoja Temperatura pakovati kroz da uništi 3 do 4 dana. 45* dovoljan je jaja dr. M. Winterhalter domaće

Nema

mladosti

i sa

—

182

Ogrliceza krave Tvornica

»FecroGradeca izložila na provenj je sajmu Gorenje« izvoda uz »Gorenja« brojnumljekarsku i stočarsku i za opremu ogrlice krave. Na obosu svakoj ogrlici vidljivi matični strano krave brojevi kojaga nosi. Osim te oznake i postoji »nevidljioznaka istog matičnog broja kojeg može samo a na»pročitati« kompjuter hranidbi mijenjenaje automatskoj koncentratom i redovitoj stočarskoj evidenciji. Za sada te se ne ogrlice proizvode već smo inozemstvu. našoj zemlji Z. vet. Mašek,dipl. iz

Slo-

va«

Sa sjedniceKonferencijeSSRNH Bilogorskopodravska VIROVITICA

Zajedniceopćina Bjelovar bi

regija mogla proizvoditi regije hrane

tri takove

sjednici Konferencije Socijalističkog Zajednica održane Domu JNA Virovitici bila u općinabilogorskoregije je kako tema: kako iskoglavnapodravskepovećati poljoprivrednu proizvodnju, jošbolje ristiti sektoru nalazi čese potencijale regije, kojem pogotovo privatnom oraničnih tiri i kako više kroz SSRNH površina(') još petine pridonjeti razvoju sela... —

saveza

mr Čeaktualnoj problematici poljoprivredi podnio je domir SSRN Bojčić, predsjednik Konferencije Zajednice općina B jelovar: S ponosom ističemo da bilogorskoje druga poljoprivregija redna SR Tu blizu 25% reregija Hrvatskoj.je najkvalitetnijeg govedarstva podravska isto toliko i u Na oko se publici, proizvodnji mlijeka(!)našoj proizvodi r egiji 40% slatkovodne ribe a tu su i neki rezultati. značajni još proizvodni U s oko ima usporedbidrugimpodručjima, bilogorskoregija 136.000 stanovništva u SRH i a tu ogroman poljoprivrednog (prvi Hrvatskoj) je podravska obradivih SR bi naša pa zemljišni potencijal (16% površina Hrvatske), regija takove tri Ukratko: treba više pomoglaprehranjivati regije(!) još povećati stočarstvo. ljoprivrednu proizvodnju, pogotovo niza Zbog neriješenih problema, kojigodinamaprateagroindustrijski to odrazilo sve se na u stočarsku. proizvodnju, kompleks cjelini, negativno na bili vodeći smo u po pogotovo govedarstvo kojem Jugoslaviji. Na nalaze i se za našojregiji značajni industrijski kapacitetiproizvodnju tkođer lako. hrane, kojima nije i PIK-ovi biti bliže robnim i Poljoprivredne zadruge moraju proizvođačima

referat

Uvodni

—

183

društvenih

drugih preko kooperantima. voditi u duženih za visokoproduktivvisokorentabilnu, poljoprivredni razvoj, i dohodovnu nu proizvodnju. zaštiti Treba boriti za se gakoje dugoročna rješenja cijena, moraju treba voditi računa seo i rantirati a i u prihodima politici poštivati, poreznoj računa oblike vodeći o stimulativne i porezne mogućnostiljakaprimjenjivati obveznika. ma poreznih SSRH U radu općinabilogorskoKonferencije Zajednice sjednice zadružnih i orčlanova su ske PIKsudjelovalipredstavnici pored regije podravindustrija, privrednih prehrambenih kooperanata, organizacija ganizacija, ova, te i komora konferencije Republičke (BjelovaraZagreba, predstavnici za CK saveza, financije, Zadružnog sekretarijata SKH, Republičkog SSRNH, visoke za i te robni poljoprivredniciprinose napredni proizvađači poljoprivredi. natjecatelji A. Turković ih

Treba

stručnih

službi

snaga,

za-

Nigdar neje kesno »Uz

barok«

seljači

Marka

Matkova

poMIČETINAC Za u svim podravskim mjestima. znaju kao stare napredni vrijeme Jugoslavije malo našao vremepoljoprivrednik je sloda na djelujeogranku»Seljačke HSS se ge« Đurđevac, gdje okupljala od Jedan preživjelijevica. je rijetkih diiz ZAVNOH-a lih članova sjevernog zasluotišao Hrvatske. Otkako jela je da šali ženu on mirovinu, govori, je mi ali da mirovini, jer nije penziji, biti mirni, Podravci nigdar i šali kako on Zbogtoga ovaj govori. napis: važneso Zapravgodinenigdar kahoče ako čovek pi ne, Za Lai nekaj napraviti! Wii već že Marko koji godinama niki Matkov, osami PR živi na svom vinogradu smještenom obroncima Bilogore. i pai Još navek nekajčeplate? S ido v a Jedni prijel rezbarije. nekoji rišo,ja lov, drugi ribolov, si kak nesem em i sem sem mislil, pak gledel drugidelajo, početka prerisaval uživam a Sad već nek so ni radovima, godinama svojim jabedasteši, drugi. radove. Istini moram i volju prikoji uživajumnogiprijatelji, imajumoje i vrata radova i dosta znati da mi stolci, druge pakmoješkrinje, otkupljeno, je zbirke i stanove i krase motivi narodnemi galerije, privatne rezbarije širom državama Evrope. gim stil? vi nazivate Kak svoj barok«. reći da bi stil narodni izvorni To koji mogli je»seljački jepravi članova reći da sem morem od udruženja Likovnog najstareših jedan Nuzpot Marka

—

Matkov

—

nemremo

—

ona

P.A BE?

—

sem

—

184

mno-

S Đurđevcu. kesno dok sem rezbarijom počel, kesno! mlajšemporučujem: Nigdarneje u

sem

došel.

penzijo

Na vrijeme osiguratigorivo za Koliko

čega

sem

Turković

traktore

vrodilo,znajugodinu unapred to zračunati!?! goriva...neznaju to

Zato

dana

koliko

treba

Još se onih štetnih i benzinna ŠEMOVCI sjećamo nepotrebnih gužvi skim kada mi smo trebali traka orati, za stanicama, poljoprivrednici goriva tore bilo. Sada to Nema onih repova nije je bolje riješeno. Đurđevcu, Virju, Pitomači i benzinske su NovigraduPodravskom, drugim mjestima, gdje kaže nam iz Šemovaca. »pumpe«, MarijanFrtalic, kooperant Vi nabavljate gorivopo jeftinijoj cijeni? Kao PZ Đurđevac traktor znatno kooperant nabavljam svoj gorivo što mi mnogo znači. Tu olakšicu koriste i i stočari iz jeftinije, drugikooperanti —

—

Podravine.

Vaše

primjedbe snabdjevanjegorivom? dana koliko će nam Čudi me da planeri znajuunaprijed godinu prije, uroditi koliko ćemo i mesa... pšenice, kukuruza, mlijeka proizvesti neznaju izračunati koliko nama treba traktore Zar poljoprivrednicima goriva?!? je to »kumst« izračunati? Da na odgovorni vrijeme p obrinu potrebnom gorilakše bi obavili i vu, radove stočarstvu i sjetvu, druge oranje poljoprivredne —

—

i i

di =

ratarstvu.

h m

“ i

185

—a—z;———a—

—

proizvađači, pogotovo često su rasplodtransportirati svoja prisiljeni govedari i telad. Tu su pitanju krave, grla: bikove, junice Nažalost često tu izložbe i drugo. puta prodaje, sajmovi, završi na i se grlo umjesto zbogkojih dogode nezgode, Vinko rekao Evo što izložbi na klaonici. Jendrić, je ĐURĐEVAC

Stočarski

—

nam

rukovodilac

nko

Jendrić,

vage

mosne

Đurđevcu:

kako

»vagomeštra« godinama Imao sam nas »vagomešter« to Podravini popularno vagare. često puno o: nezgoda,(Tvvnommerenene vidjeti prilike A i neznalački sa ako se neoprezno _£&vaganja, blagompostupaprilikom i istovara utovara odnosno prilikom ili iz kamiona prikolice. stočarima? Vaša preporuka da vozač ne Dovoljno pripeje ili katraktorsku la dobro prikolicu do mion (pomičnih stepeni»trepe« da si krava p a ftrgnenogu!) ca), da i na Treba paziti ogradu, blago ne pobjegne. A galama? Kao i To jeposebanproblem. i želi i tako nježnost blago čovjek, i krika Batine mirnoću. ne vrijede. kao kod To koji mužikaša, je Dok se tri a jedni,imaju kapelnika(!)da samo tovari, mora jedan blago svi ostali komandera (zapovjeda) da ga slušaju! treba koOvim ne preporukama ih treba već samo mentar, primjenjivati. iii IM +1 ĆU me: S —

vršim

Već

dužnost

zovu

će

—

vam

poi

Utovar

186

krave

—

_--

_-_

———_

io,

O preoravanjulivada U

nam »Rado bisdosadašnjoj praksi proizvođači postavljaju pitanje: mo bismo livade 1 neku kvalipa povećali proizvodnju krme, preorali posijali tetnu Recite kakva To nam, ali smjesu. smjesa najbolja?« j e je kratko, pitanje baš staništa za sva tlo i odgovor nije jednostavan. Najbolje smjese (podneblja, Pri nema. neke računati više na dr.) sastavljanju smjese potrebno sjetvu je činilaca.

često

i a Što livadnog preoravanja sjetve krmnogbilja, poukugosporeći da oko bilo vremena ni među vrhundarima, valja dulje toga nije sloge skim Danas samo i stručnjacima. iznimno, preporučujemo djeteoranje sjetvu linsko-travnih na isušenih livade, primjer: smjesa sjetva površinama bara nakon Za provedene odvodnje. unapređivanje proizvodnje krmnog bilja livadama na i livadnih saspostojećim uopće preporučujemo oranjesjetvu tojina. Nitko redovito ne veći i urod osporava nakon i bolji krmnog bilja oranja Na oraničnim to i te kako već i sjetve. površinama je korisno, zbog plodoreda. urod krme na livadi brže rastvorbe tvaBolji posljedica preoranoj je organske ri u tlu veće količine zraka tlo u zbogdovođenja drljanjem, oranjem, tanjurai Osim redovito njem sjetvom. toga, p rije proizvođač o ranja s tajski rasipa Neće izostati ni mineralnim makar i ne bila dovolgnoj. prihrana gnojivima, I urod osobito već prve U i p unog jna.zaista, jeveći, godine korištenja. drugoj i punog se a trećoj godini korištenja prirodi prinosi drugoj smanjuju, p olovici treće livada skoro redovito niži su godinekorištenja nego prirodi sijanih livadama. na Povećani oranih i livada nikada prirodi trajnim prirod sijanih toliki da bismo troškove i sve ponovnog nije njimepokrili oranja sjetve skupi Uz to, i pa obrada livadnih ljeg, preskupog sjemena. druga oranje površina remeti život i U livadnom osojako cjelokupni biljnog životinjskog svijeta. tlu, bito u 10 cm nalazi skoro se 90% prvih dubine, gdje korijenja livadnog bilja, i pa međusobno bori i za nastaje sitni, nevidljivi opkoji razmnožava, svijet i rastvara. tome, su tvari stanak, ugiba Zahvaljujući osigurane hranjive potrebne i porasturazvoju krmnogbilja. Da bi se dvostruko veći težini i to u postigao najmanje prirod ( a prinos znači tvari što mnonego povećanje hranjivih krmnogbilja prirodnih livada) i pravovremeno otkosa. postižu danas, gi dovoljno je prihraniti povećati broj Ta su dva zahvata livadama na sasvim ne samo za veagrodovoljna ću i kako smo i za botanego bolju ptehnička roizvodnju, spomenuli, poticanje izmjene livada. sastava kosidbom i dostatnom ničkog Učestalijom p otakprihranom nut ćemo osobito trava i i istovremeno širenje vrijednih lepirnjača nestajanje vrsta i korova. Ta očita već u slabijih promjena je g odini prvoj povećanja prihrane otkosa. i broj može samo doTrajni uspjeh postići onajproizvođač, koji j emogućnošću i livadne krme neovisan o vremenskim sušivanja siliranja postao prilikama onda kad kositi obzirom na i i jenajpovoljnije željeni mogućiprirodprinos krmnogbilja. Razmislimo o tome dok i za to se sada, vegetacija miruje, jer valja pripremiti. se

tiče

Željko Magdić 187

--.

_——

—

_———

di Najveći kolut sirana

svijetu

u Italiji, je pokrajina Vicenze, kraj mjestu izložbi uz Na izložba i to od 19. do 21. 10. vrlo 1986. toj mljekarska zanimljiva bila i za izložena sireva oprema mljekarstvo. brojna je obilje svaki bio a bila tri sira izložena izložbi su Na »grana i padano« je tipu toj tri sira od izložena od 25 do 35 a svaki sir težine Obično težak 260 kg kg!. jetaj teža. deset bila su od 260 puta kg gotovo od i se sir Sir »grana proizvodi još Italije padano«jepoznati sjeverne nožem i za ali ga se može To sir za mnoge 1.100-te i trgati ribanje godine. je sladokusce jeprava poslastica. Vicenze. Pozooleone u blizini u selu od 260 Sireve kg proizvela jemljekara čestitke sirani I naše »Vegra«! vet. Z. Mašek,dipl. Veneto

Thieni

malom

održana

Najveći sir

svijetu

—

260

Mjesto potopljenihnjiva,komasacijom do novih površina KOPRIVNICA ti oko

1600

hektara komuni.

đevačkoj 188

—

će nestavodom pod Izgradnjom đurnešto u a i šuma općini(!) koprivničkoj manje njiva imenovalo Izvršno općineKoprivnica je vijeće skupštine

hidrocentrale u

Đurđevac

sa poseban (17članova; StjepanomKapustom Korošec i (predsjednikom), Dragutinom (zamjenik predsjednika) Gabrijelom Evo zadataka: Kovačec, tajnikom. njihovih najvažnijih Kod vodne Đurđevac će nastati gradnje zbogpotapanja stepenice šteta, treba odbor utvrditi. koju taj Treba tom korito se u Drave i okolno krajupreurediti rijeke zemljište, Tu se radi o 18.500 terena. hektara pa će se provesti komasacija tog zemljišta, od na terenu blizu hektara. 14.000 koprivničkom čega otpada Komasacija j e Na će se način u donekle ublažiti predviđenadvije etape. taj manjak potopljenih hidrocentrale Đurđevac. prilikom izgradnje njiva To dio će novoosnovani samo Koordinacioni odbor poslova, koji je pri Skupštini općineKoprivnica obavljati.

Koordinacioni

odbor

čelu

—

Turković

Rodeo

;. 3 kt. k

Zagrebačkomvelesajmu koji početkommjesecarujnapoje mehanički »bik« rodeo. Pobudio veliko zanistavljen je kaubojsku igru je a održati što dusu se posjetilaca manje posebice vještih jahačakoji pokušali že što brzini. da su »kao snoppri većoj Nijepotrebno jahači napisati padali bio

održan

a &

i o

ii si

Z. Mašek

189

—_

nu:

om;

mene

eneo

emae

SELEKCIJSKI STOČARSKI 1986. 12. 11. simentalske održanog junica sajma rasplodnih pasmine Izvještaj kod Bjelovara Rovišću godine

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

HRVATSKE

CENTAR

Red broj

Ime

Vrabec

Brnić

uzgajivača

i prezime

Ivan, Stanići

Mato, Nevinac Ivan,

Špoljarić Tuciljevac V. Korenovo Dobrić

Pajo, Vargić Stjepan, N.

Sabolek

Mraz

Vlado, Šeb Zlatko, Raić Vlado, Predavac Mirko, Slezaček Vlado, Predavac

9. 10. 11. 12. 13.

14.

Rača

Starčevljani

Dragan, Nikola, Sl. Kovačica N.

Frančić

Diklenica

Bujger Hrgovljani Maljak Bedenik Tober Šandor, Hanževački Milan, Dautan Mato,

Dautan

15.

Bengez

16.

Alojz, Jambreković Mato,

17.

18. 19. 20. 21.

22. 23.

Gudovac

Matak

Nevinac

Josip, Tomaš Tot Stjepan, Bedenik

Đipalo

St. Rača

J osip, Bengez Dukić Ivan, St. Rača Međurača Tomašević Šimo, Gudovac Dijebalo Josip, Stevo,

25.

Prgomelj Frljanović Nikola, Gudovac Pokopac

26.

Jukić

24.

28.

Nevinac Zvonko, Botinčan Ivan, Jabučeta Vučetić Nikola, Bačkovica

29.

Vlahović

27.

Tuciljevac

30.

Filip, Petreković Ivan, Sl.

31.

Bengez

Kovačica

Ivan, Dautan

36.

Željko, Stanci Hamonajec Alojz, Josip, Sasovac Margetić Hrastić Mirko, St. Kapela Ivančani Velimir Dušan,

37.

Piale

38.

Stjepan, Markovac Hrastovec Josip, Bereković Milan, Brezje

32. 33. 34.

35.

39. 40.

Rovišće

Đurišević

Gajo, St. Glog Kuzmić Repinec

Danica,

42.

Hrastovec Marković

43.

Pijevac Franjo,

41.

44. 45. 46. 47.

48. 49. 50. 51. 52.

Vinko,

Ladina Praščevac

Žavnica Žavnica Stjepan, Mikulaj Posavec Mirko, Praščevac Prašćevac

Mirko, Mesar Vlado, Bolč Pankretić Ivan, Šmida Ivan, Brčevac Dlaka Miško, Podlužan Šoda Ivan, Marenić Car Nikola, Posavec

Gaj

Haganj

Prigojni Težina i broj klasa junice 593/Ila 5345 670/Ila 5993 595/1Ia 18427 596/IIa 5790

18518 5396 18541 4801 5760 8725 8761 8753 5950 -

6068 5963 5799 6053 5667 5835 18202 18388 6028 5797 5781 5749

6056 5391 5989 18449 18491 6175 11191

"5514 18325 5543 7338 5366 4568 16828 16780 16684 5479 5492 5396 5421 16726 7382 12037 11907 16652 11701 5316

505/II

Cijena 564.750.— 622.500.— 565.250.— 597.000.—

488.250.—

562.500. 590/Ila 547.500.— .570/IIa

—

“

535.000. 482.500. 510/lIla — 620.000. — 680/II 534.000. 552/Ila 492.500.— 510/II — 509.750. 533/11 524/1Ila 493.000. — 589.000.— 612/I — 530.000. — 560/II 534.750.— 553/Ila 507.500.— 530/11 580/IIla

—

;

590/II 640/]II 583/Ila

645/11

552.500.—

— 557.250.—

590.000.

593.750.—

590.000. 530/IIla 497.500. — 530.000.— 560/II — 485.000.— 500/11 572.500.— 590/1 520.000.— 560/Illa 548.750. 585/11 595.000. 620/I — 530.000. 560/II — 513.750. 525/Ila — 598/11 558.500. — 640/Ila 600.000. — 525.000.— 540/Ila — 524.750.— 553/11 552.500. 590/11 545.000.— 580/II — 530/1la 517.500. 564.500. 606/II — 542.000.— 576/11 — 575.250. 607/Ila 594/11 555.500. — 475.000.— 500/IIla — 640/II

570/II

537.500.—

520/IIla 552.500.— 590/11 490.000.—

620/I 593/1Ila

595.000.— 544.750.—

530/Ila 505.000.— 540/lIla 555.000.— 580/Ila 517.500.—

4 l |

| ' i

, |

= Taras Lončarić

67.

Franjo, Drago, Predavac Cirkvena Franjo, Nikola, Cirkvena GunjecMilorad, Čoporda Brezovljani Matušin Škrinjari Franjo, Dreven Ladinac Slavica, Dević Jovo, Cepidlak Dolački Tomo, Hrsovo Valent, Helena Švagelj Babić Cirkvena Franjo, Babić Cirkvena Franjo, Babić Cirkvena Franjo, Staro Mato, Štefović Štefanje Tomazović Luka, Narta

68.

Dolački

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59. 60. 61. 62.

63. 64. 65.

68.

Cirkvena Cirkvena

Stevo, Laminac Đuro, Đurđic Jetelina Stevo, Narta Horvat Ivo, Slavik Stanko,

Crlenjak

69.

70.

Hercegovac Hercegovac

71. 72.

27798 28009 27934 27839 28054 27920 27787 28172 27901 4474

600/I 530/II 600/II 490/II 515/II 602/Ila 555/11 580/1Ia 604/II 580/11

580.000.— 507.500.— 560.000.— 477.500.—

496.250.— 571.500.— 526.250.— 555.000.— 563.000.— 545.000.—

27893 28055 27954 11129 13031 lllio

574/Ila

550.500.—

545/11 580/II 610/I

518.750. 545.000. — — 587.500.—

575/Ila

551.250.—

510/II

12859 12848 11178

570/II 540/II 567/11 663/IIa..

492.500. 537.500.— 515.000.— — 535.250. 617.250.— —

11143

Mr.

Milan

Bolić

Noćni grčevi Ima

često znatno i otežan ljudi kojimaje poremećen pojavom u nogama. se na razne neki čak i grčeva Pokušavaju liječiti načine; stavljaju madraca! bez magneteispod Međutim, većeg uspjeha. Nedavno neki su o rezultatima nakon liječnici počeli javljati uspješnim tehnike U čemu se ta metoda? se primjene istezanja. sastoji Pacijentu daju da stane od dva do tri upute bosonog zidu, u daljen nasuprot njega stopala. Tada treba se držeći stalno prema Rukama oslonagnuti zidu, pete podu. na bolesnik tako da listovima u njenim zid, nogu regulira nagib, osjeti umjeali ne reno U takvom mora ostati deset sekunjako, bolno, istezanje. položaju a zatim nakon odmora od Tehnika di, istetreba, sekundi, pet vježbu p onoviti. se tri dok sve u ne Nazanjaobavlja nogama dnevno, puta grčevi prestanu. kon svom prema tu tehniku kako togapacijent će, nahođenju, primjenjivati mu se bi ne grčevi ponovili. Mora se da tehnika barem ne kontrolirapriznati b ila, nije dosad, p redmet nih znanstvenih s obzirom da da besopasna proučavanja. Međutim, i je nije platna, vrijedi jeisprobati. noćni

mir

Dojka ili bočica? Dileme

ipak

smjelo

biti

—

majčino mlijeko još

nadomjestka

nema

se U kampanjakojoj sumnje. svijetu provodi je da što više da svakako cilj privoli majki ponovno dojesvojudojenčad. To je

tome

više

nikakve

nema

191

ooo

—

_—_

AaB

nno

ozbiljna, najbozdravlje djece. je garancija udrui kanadsko američka da su akademija Pedijatrijska ljegovoričinjenica žele izdali potakzajedničkopriopćenjekojim ženjepedijatara svojevremeno novorođenčadi ishranu da češće nuti sve dojenjem. preporučuju liječnike idealan odnos sadrži što osim bjelančevina, Majčino mlijeko, jehranjivo, Koliko minerala i vitamina. prerađejegod današnjaindustrija šećera, masti, sastavu od vina po približila majčinom mlijemlijekasvojeproizvode kravljeg idealna iz može ne ona ga ipak Mlijeko majčinihdojki ku, potpuno zamijeniti. hrane istestirali i kao se bebe hrana su za ga, kojim potrošači, savjesno koje je već četiri milijunagodina. važan izuzetno i kontakt između za Fizički je majke djeteta vrijemedojenja iz prsa Osim koristan i duševni za majku. toga,mlijeko je razvojdjeteta, ima odmah za ima i spremno odgovarajuću upotrebu, druge prednosti: je »bočici«. i nalazi se u sterilnoj temperaturu Vaš liječnik dobra

Koliko

naše

buduće

stvar

sje sjeskskskskoksksjsjkskokokojesjskskskskskokoksesjesksk skokkokokseek kekejck kk, *

Š *

| USPJESNU

ž SRETINU

NOVU

GODINU

1987.

+ *

pretplatnicima lista

—

proizvođačima mlijeka

Žž

i suradnicima

š :

: X.

ZElI

: Žž

Hrvatske« SR radnika mljekarskih »Udruženje i Uredništvo lista« »Mljekarskog š

Žž

oljokskskokkakajakokajskojakajajokajukokkokajukakokokokskokokakokkskok S

dB Šime

Dapo,

dipl. vet.,

dipl. inž., Zlatko

Erhatić,

Nada

Pavljak,

dipl.

;

Clavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

pretplata

Mjesečna Tisak:

SOUR

dipl. inž.,

Ljubešić,

dipl. inž., Josip

urednik: Vera

Volarić,

Udruženje za

»Vjesnik«

Zlatko

Mašek,

dipl.

OOUR

Majić

Berislav

dipl. vet. radnika

organizacije TM,

i uredništvo:

Uprava

SRH.

kao

i ustanove

i za

proizvođače

Zagreb, mlijeka

Ilica iznosi

31/III, tel. 40.-

Zagreb

192

Kolak,

dipl. inž., Tomislav

inž.

mljekarskih

privredne —

inž., Petar

Jelenić,

424-420

dinara