Mljekarski list 4-1986 by Hrvatska mljekarska udruga

nažazaz

zborovanja

robnih

proizvođača

mlijeka

»Vindiji«,Varaždin

PROIZVOĐAČA RO ROBNIH ZBOROVANJE »AGROMEĐIMURJE« OOK »ZADRUGAR«, ČAKOVEC sastali

15. III ove

Međimurja proizvođači mlijeka područja RO »Vindija«. godine i u Međimurkao i RO proizvodnje otkupamlijeka »Vindija«, organizator rasu i OOK RO Čakovecorganizirali skup »Zadrugar«, »Agromeđimurje« ju robnim di proizvođačima. podjele godišnjih premija ih nakon Robni su gepogone, proizvodne čega je razgledali proizvođači Drk upoznao RO sa direktor neralni dosadašnjim uspjesi»Vindija« Dragutin robni RO kolektiva. O rezultatima ma poslovanja »Agromeđimurje« proiztog »ZaOOK Siladi i rukovodioca direktora saznali su iz vođači Josipa izlaganja Čakovec, Terezije. Pongrac drugar«, sliinž. Kolak Tomislav stočarske Rukovodilac podnio dipl. proizvodnje je u cijelosti: izvještaj koji jedeći prenosimo bavi se otRO služba u sklopu »Agromeđimurje« Mljekarskooti preko O tkupmlijeka organiziran goveda. je mlijeka selekcijom kupom selekcijska vrši sase ima 96 na gdje Međimurja, području kojih ukupno kupnihstanica, uzoraka i kontrola uz bir svakogindividualnog mlijeka uzimanje mlijeka cisluži za obračun uzoraka dva do tri a proizvođača putamjesečno,prosjek individualnim litri. odnosno po masnojjedinici radi, Primjera mlijeka jene Robni

Ša

KaAA Nat .

m. kohin <

JURA

izlaganja Tomislava

psa

Kolaka,

dipl. inž.

51,5 isporuke mlijeka prošloj i splaćeno godini proizvođačima je velika suma tako da ovu starih dakle ne novca, proizvodnju milijardi, prilično iznikako veći to nego dati još značaj, jerje siguran zanemariti, joj smijemo strane domaćinstva na a s za selu, druge prihoda osigurava najvrijedšire. hrana stanovništva naše za pa snabdijevanje regije i nija kako muznih krava to mi žei se pa odvijao smQ Otkupmlijeka broj nije što ljeli prikazuju slijedeći podaci: na

osnovi

vor

Godina

Otkupljeno

1983. 1984. 1985.

10.422.397

lit.

10.120.581

lit.

12.185.448

lit.

Pa proizvođaču

Broj proizvođača 5.681 5.562 5.324

1.835

lit.

1.820

lit.

2.289

lit.

Međimurja osjemeljenih stanje plotkinjapodručju Brojno Godina proizvođača plotkinja Brojplotkinja Postotak Broj Broj osjemenjenih podselekcijom podselekcijom na

14.501 14.061 13.971

1983. 1984. 1985.

1.764 1.964 1.880

12,2

850

989

13,5

953

Broj proizvođača 1983. proizvođača godina 24robna 24 robna 1984. — godina proizvođača 1985. 39 robna proizvođača godina robnih

novoformirani

SOUR

»Agromeđigodinereorganizacijom sebi zadatak i zaustavljanje pada otkupamlijekapada murje«postavlja Varaždin i zaNa naišli kod RO broja plotkinja.razumijevanje »Vindije«, novih akcioni 400 komada u planstavljanja plotkinja jednički napravili uzgoj i ostvarivati odmah to: program i počeli taj utrošeno dinara 1983. 249 komada 34.964.453.— —— godine dinara komada utrošeno 21.623.613.— 1984. — godine 137 dinara utrošeno 1985. 81 komad 16.775.525.— godine utrošeno dinar 73.363.591.— 467 komada — Ukupno: Sa

1. 1. 1983.

—

smo

Dakle

plan

uspjeli

prebaciti plotpotpunosti dodatne kako bi naravno uz manapore, kinja osigurali dovoljno rasplodnog iz zainteresiranih isto tako u terijala matičnog pronalaženju uzgoja, proizvođača veću naročito više za po proizvodnju mlijeka grlo »jedno principu staji«. U istom i četiri mini su za farme, kojeje»Vindija« razdoblju izgrađene 4.800.000.— investirano osigurala funkciji. dinara, koje Dakle, ukupnoje 78.163.591.— naših napora i a rezultat po navedenom programu dinar, je ovaj svečanom robnim RO sa današnji skup podjelom nagrada proizvođačima RO Varaždin. »Agromeđimurje« kojedodjeljuje»Vindija« Kolaka izvršena Nakonizlaganja druga kojedodjeljuje jepodjela premija RO >»Vindija«. smo

ostvariti

čak

r e

ree što

pao

Zralehkaa

> :

iNRON

POT

dodi

ji *

;

Ša

" pe

PAČE

pei

piši

ARA

Pata

“> daka

daje

> :

šo

€

testu

pri

Rien

ši :

aka

peta

ši

AM NEKAK

NEI

“>

BAL, .

€

REDU

Pa Hz

Pravi ,

aonom

Tei <

Robni

proizvođači mlijeka

»Vindiji« Varaždin

premije jeprimilo proizvođača mlijeka. Zbogograničećemo navest robnih to nog prostora prvihpet proizvođača mlijeka, slijedeći: 1985.

robnih

Srpak mlijeka | 62.244 Škrobar Stjepan mlijeka 1 Ivan 32.261 mlijeka Hozjan Cirkvenčić 1 i 31.515 mlijeka August iz 1 24.200 Čižmešija Stjepan Preloga mlijeka. Ivan

69.436

—

podjele nagradaproizvođačima mlijeka dipl. održao goveda, siliranju pej jepredavanjeproblemima ispaši uzgoja trave, ishrani stoke. tvari trave, te o racionalnom iskorištavanju Predavanje jepoilustrirali te metode popraćeno dijapozitivima koji slovenskoj primjenu Nakon razvila se su diskusijakojoj ljoprivredi. izlaganja drugaTumpeja robni diskutirali vezanim i prerao na proizvođači problemima proizvodnju du mlijeka. Nakon

inž. Vladimir

Tum-

Ružica

Topličanec

ČISTITE LIVAŠA GOVEDA? Stari

veterinar

i iz iskustva

kako

dok

konje, bilo, je svakodnevno češalo i slaljito timarilo, četkalo, istjerivala prašina, gužvama ili me čistila i na za sijena, tijelo temeljito trljalo, prala kopita, pazilo potkov, i vremena Kako i ne bi kad bili su pogodna kupalo. konji glavni poljoprivredni i traktor i kamion. Sve se to za bi ne ne stroj goveda moglo reći, pogotovo kada ili četka kroz dlaku krave; rijetko prošla češagija je goveda, rijetko kada krave čistilo i vodom a o bilo uljepljene balegom krpom toplom opralo, da i ne kakvoj njezi papaka govorimo. ni danšs odnos se u tom bitno prospram Nažalost, goveda pogledu n ije a krave muzare daleko za više znače nego mijenio, svakog gospodara prije, kad se na tržište i za svakodnevno gospodarstvima proizvodi mlijeko pristiže uz para. sobom Uopće svepoteškoće gotova kojedanašnji goveda uzgoj nosi, više od bito svaipak kojepoljoprivredne proizvodnje, proizvodnja mlijeka kodnevno i ostala stoka su a telad pa za se naplaćuje, para uvijek gotova koje kamata. Sve rečeno za sitnih gore plaćalo najmanje vrijedi glavninu proizvođača i i a stoci dužnu mlijeka kojih najviše, koji je svojoj najmanje posvećuju pažnju. Glavni bilo za obično da nehaja izgovor kakovunjegugoveda tvrdnja je to nema za a niti se to vremena, a iz onog atavisisplati, djelomice proizlazi odnosa međutim teško spram A tičkog, maćuhinskog goveda, griješe. posljedice takovih može se nužno na na shvatanja, reći utječu slabiju mliječnost, i na češću naročito boslabiji prirast pojavu ' najrazličitijih bolesti, zaraznih, lesti teladi često i su posebice, učestale upale vimena, posredni neposredni uzroci i tako što a na stočari i ne jalovosti redom, mnogi pomišljaju. Bez stočarstva i dok su ratarstvu u nema, poljoprivredne proizvodnje novine već to stočarstvo za bi ne reći. Remnoge potpuno u svojene, moglo da se sa herbicidima uništava korov na već odavno cimo,svijest njivama je inače rod isto itd. Ako usvojena, jer je prepolovljen, je sjemenom, o ranjem traktor ne i ne će se u i nenjeguješ podmazuješ, pretvorit hrpu željeza starog ćeš imati s čim raditi. Isto ako ne i mnogo kravama s muzaje, kompliciranije ali nažalost to se rama, na ih ili sve da i ne zaboravlja, njegovati treba, treba, to se nema vremena. naprosto A koža važan veoma i veoma sa organ je kompliciran tjelesni mnogobrojnim što kao što to funkcijama osim pokrivaju tijelo, neupućeni misle. ima odstrani s kože i štetne Čišćenje zadatak,da nečistoću, otpadne druge da elemente, omogućipravilnu sekreciju lojnih žlijezda, bolje snabdjevanje kože sa tvari u krvlju, odgovarajuću termoregulaciju, pojačanu izmjenu tijelu, stimulira mišićnu to i osnovna a osim djelatnost, toga je profilaktična mjera raznih kože. sprečavanju bolesti U krava kože veoma muzara enu za krau čišćenje je značajno higij muže; muzara redovito čiste i sadrži daleko koje mlijeko njeguju, broj manji klica nego u nečišćenih. Dokazano da redovno krava mlije timarenje podiže litru dnevno. Goveda više leže nego i im ječnost jednu konji, balega je rijese više i češće pa se vođa, zbogtoga peru prljaju. Zaprljana mjesta toplom dom eventualno i sapunom. Posebnu treba i repa pažnju posvetiti pranju svakodnevnom ravno vimena o čemu će biti Za govora. popranju posebice i vremena to ima uslova za dobro stoku i da voda s time godna gdje je kupati bude i za Uz ima čitavi za ortopla (ugodna kupanje ljudi).ulogukojukupanje sam

znam

teme-

na-

djelovanje stimulirajuće zdravlja održavanje ganizam i na i kvalitet duktivnost težinu. tjelesnu utječe kože, poboljšava da dakle čistom držeći skladno tijelo omogućeno je kožu, je Njegujući da i okolina Ne treba funkcionira. ispusstaje, govedoživi, kojoj naglašavati Sa stestoke boravak u čisti i za biti također ti njima. ugodni uvijek moraju kvalitetno će i treba može ne koliko gnojivo. poslužit štedjeti; više, ljom za a što Još su stari Grci rekli »čistoća vrijevrijediljude jepolazdravlja«, k ako koristiti. želimo za one di i za sve Čista životinja koje pogotovo životinje, funživotne će sve sredini se i živi u tome osjećat bolje, njene ugodnojčistoj će teći i se. povezivati skladnije kcije bređe za za i okoliša veoma su ploda krave, razvoj Čistoća pogodne tijela se sasvim krava se sebi nose, a mliječpovećava doje sigurno koje kojeg naročito

pro-

nost.

KRIŽEVAČKI REKORDERI NA OKUPU održano

naprednih zborovanje

XVII

godine je te općine. poljoprivrednika predstavnici prisustvovali su, pored t akmičara, velikog broja Zborovanju Zazajednice, instituta, »Križevčanke«, društvenopoljoprivrednih »Pinuza Instituta ZO Zagreb, saveza bilja oplemenjivanje političke Bjelovar, i dr. družnog sa« Zagreb Rače,»Agroopskrbe« od u takmičara 197 bilo proizčega U biljnoj obuhvaćeno proizvodnji je vodnji: 1,46 ha,s prosječnim sa 73 takmičara 93,5 ha ili prosječno prinopšenice 5,17 t/ha, su od 4,9 a som postigliRumenjakDrago t/ha, največi prinos imao 1,92 Nikola a ha 6,5 i 3,4 na t/ha, jezasijano Kranjčević zasijanih ha su 173 ha ili 2,79 ha po takmičaru, na kukuruza 64 takmičara postigli sektor Privatni od od 8,02 t/ha s rasponom 6,9— prosječni prinos od i ha 9.385 imao na prosječni prinos postigao općine području jezasijano 10,2t/ha. Dolački 8,6 t/ha, su t/ha. 3,8 Franjo postigli prosječni Najveći prinos ha. imao 2,9 ha Jobać i 10,2 imao 6,5 zasijano t/ha, je Drago jezasijano s proili 2,27 ha po takmičaru s 159 ha 60 takmičara kukuruza silažnog ostalih 850 t/ha. Kod 50—80 od 67 t/ha ili rasponom od sječnim prinosom MaMedać me od 32 t/ha. Tako prinos proizvođača jeprosječni postignut Mirosod a 6,23 od na to 6,4 vagona Prugović ha, površini prinos ha. postigao U

Križevcima

28.

2. 1986.

—

;

—

“

lav 6,8 vagona

5,7

smanjenju jeporastu mlijeka pa.iotkup Proizvodnja 7%. krava za broja U domaćinstava. 2.875 sabirnih U 114 sela na 125 predaje mlijeko mjesta ili ND i litra 14,818.201 1985. 628,446.262 mlijekaisplaćeno otkupljeno godini je 218.971 domaćinstvu 5.154 domaćinstvu po po je litre,isplaćeno prosječno litaili 8,339.633 domaćinstava da 850 ND. Za isporučuje 29,57% napomenuti je ili domaćinstava 2.025 a svih ili ra p redaje 70,43% količina, otkupljenih 56,28% od 6,478.568 litara ili 43,62% mlijeka. ukupnootkupljenog u

stalnom

i unatoč

isporučenih:

godine 35 proizvođača 11 proizvođača

1984.

litara i više

20.000

litara i više

30.000

godine 45 proizvođača 17 proizvođača

1985.

s 18 je Najveću proizvodnju godinepostiglaJagodić Marija krava, litre ili 5.122 litre po 92.194 Hedl Zvonimir od 13 krava 77.424 kravi, isporučio je litre ili litara

i 1985.

5.955

kravi.

u čiji prilodiplome nagrade svoje InFPZ fakultet Novi ge dale INAKutina, Poljoprivredni Sad, stitut za institut Poljopoplemenjivanje bilja Zagreb, Poljoprivredni Križevci, Petrokemija »Prorivredni AIPK PIK Nova Gradiška OOUR institut Osijek, BanjaLuka, »Chro»Mlinar« SIZ Križevci »Križevčanka« OOK; Križevci, Križevci, met«, itd. »Pinus« mos« »Sirela«, »Radonja«, U učesnika, veći a učestvovao neposrednih poljopnajviše broj raspravi je rivrednih proizvođača. inž. dipl. BrlekStjepan Rekorderima

kao

uručene

fond

—

ZAŠTITA KUKURUZA Primjena gnojiva jenajekonomičniji suzbijanja štetnika. U kod stavi se neko od inljišnjih gnojidbi sjetve startnoj sijačicu sekticidnih VOLATONILIRANO INSEKTOFERT u doGNOJIVO, itd., gnojiva: zi 60 do 200 hektaru. kao FENITRO npr. kilograma po Insekticidi, TION, VOLATON, DOTAN unose tlo se i drugi u GALITION, specijalnim depozitoriinsekticidnih

način

zem-

—

ma.

Herbicide

treba

primjenjivati ovisno

korovu, koji

želimo

suzbiti

njivi. primije-

suzbijanje sjetve LASSO COMBI do hektaru i PRIMEXTRA do 4 litara po 5 7 7 po litara niti: LAKLOR litara RADAZIN po hektaru; 2,5 kilograma 5 hektaru, po hektaru, CIATRAL KSZ 6 do 8 litara po hektaru treba na na primijeniti parcelama kojima iza kukuruza u žitarice. u plodoredu planiramo jesen zasijati Ako imamo sa se ovi problema suzbijanjem lobode, trebaju primijeniti herbicidi: ATALON KOMBI 7 do 9 litara po BAVEN 480 0,5 do 0,7 litahektaru, ra LADDON 4 do 5 LENTAGRAN po hektaru, do 3 litre po po 2 litara hektaru, Za

uskolisnih

i širokolisnih

korova

odmah

iza

treba

hektaru.

Sredstva

osnovi

atrazina

kao

što

je, RADAZIN, primjer bro i u znatno većim ali ne zaboraviti da oni su podnosi količinama, smijemo i nakon se dana ne što pa u opaspostojani, godinu razgrade tlu, predstavlja nost ozimih za i sjetvu drugih kultura. osjetljivih bilo kojeg sredstva zaštitu treba za Prije upotrebe bilja pažljivo pročitati i tih ako se već mose preporuka uputu pridržavati proizvođača sredstava, jer da bismo trovati ramo neka to bude što količinama. živjeli, manjim N. Muškinja na

kukuruz

do-

ROBNIH PROIZVOĐAČA

SVE VIŠE

—

»Sire-

proizvođača zborovanja ožujka mjeseca onih su u toku odnosno le« godinepredali mlijeka koji proizvođača Bjelovar, bio robnih U litara 10.000 proizvođača je broj godini mlijeka.prošloj preko više nego 210 1.144, što godine. prethodne proizvođača je —388, I ove u opBjelovar slijedi brojproizvođača godine najveći je općini sa sa 121, te Cazćina Križevci sa s 244, Đurđevac 137, Koprivnica 138, Vrbovec da robni u 118 se ma sa ukupproizvođači Radujemo činjenici proizvođača. 3% više nego što za količinama sa nim godine. prethodne sudjeluju20,1%, je iz sela »Sireli« Prošle MarijaJagodić mlijeka godinenajviše jepredala tvori ostvarila litre 92.194 Križevci. Ona mlijeka jepredala općina Bukovje, radna ove Naša starih dinara. 18 ničku organizacija preko milijuna premiju iznote novčanim robne poklonpaketima, proizvođače godinenagradila je dinara. starih iznosi 850 što za som, milijuna područje cijelo 1985. robnih u Evo godini: proizvođača najvećih pregleda petnaestorice U

toku

robnih

održana

krava

Bukovje, Jagodić, Marija litru; od 15 krava 2. Zvonko Hedl, Dvorište, 1.

92.194

litre,

što po

kravi

iznosi

5.121

što po

kravi

iznosi

5.166

li-

što po

kravi

iznosi

3.179

li-

litre,

77.424

tara;

Čudina, Lasovac, tara; od 20 krava 4. Anka Bukal, Brezine, od

3. Mile

krave

73.136

litara,

što po

litru,

62.141

kravi

iznosi

3.107

lita-

ra;

litre; D laka, B regi, Franjo od 6. litara, Zamladinec, DragoŠtragelj, 3.257 litara; što po kravi iznosi 3.997 47.970 od 12 krava 7. Ivan litara, Kraljevac, Podnar, litara; iznosi kravi što 47.907 krava od 10 po 8. Čepelovac, litara, Preveden, Stjepan 4.790 litara; što po kravi iznosi 3.876 od 12 krava 46.515 9. Damir litara, Većeslavac, Vilaz, litara; 3.501 što po kravi iznosi od 13 krava 45.525 10. Ivka litara, Martinac, Krpanić, litru; iznosi 4.031 što po kravi od 11 krava 44.341 11. litru, Panić, Koprivnica, Alojz litru; što po kravi iznosi 4.848 liod 9 krava 43.639 12. litara, Ivšak, Križevci, Stjepan od

18 krava

litara što po kravi iznosi 3.142 iznosi što po kravi 52.113 16 krava

56.556

tara;

litara, Prnjavor, Kuštro, litru; iznosi što po kravi od 43.059 12 krava 14. litara, Drago Đuvec,Bojnikovec, 3.588 litara; što po kravi iznosi 3.741 od 11 krava 41.159 15. Željko litara, Rovišće, Đurišević,

13.

Vlado

10 krava

što po

43.418

kravi

iznosi

4.341

;

litru.

opgdje proizvođača, mlijeko godine jepreuzela s 2.873, sa 4.117, Križevci sa 4.651, Đurđevac ćina Koprivnica sudjeluje Bjelovar s 263 s 1.574, te Garešnica s 2.666, Čazmas 1.752, Vrbovec proizvođača.

Prošle

»Sirela«

17.896

KLA sij ona Piet E a

RES

zborovanja

robnih

ere

proizvođača

mlijeka u Bjelovaru

Ako

po kategorijama, kapregledamo p roizvođače još uvijek prevladava do 5.000 litara sa 12.548 47,2 u količinategorija proizvođača, te ukupnim posto a što 3% za ma, je manjenego prošle godine. obuhvaća od 5.000 do -10.000 litara i Druga kategorija proizvođače broj 4.225 s u te od proizvođača32,7%mlijeka ukupnim količinama kategorija 10.000 pa s 1.144 sa količinama. nadalje proizvođača20,1% ukupnim u

od 87.541.370

Bjelovar općina 14.884.549, Kopsa

litara,

Bjelovar »Sirela«, otkupu ukupnom Križevci 16.567.439, sa litara, Đurđevac s 24.662.536 s sudjeluje Garešnica 8.791.279, Vrbovec s 9.356.662, s 12.030.261, Čazma s rivnica 1.248.687 litara mlijeka. te od »Sirele« to p ostojanja, reći da njenog moramo otkup najveći je Ovdje i na kao direktnom radom na služba području, otkupnom da otjesirovinska te robne povećanju proizvodnje razvoju pridonijela dobavljača, području mlijeka. proizvođača ove kategorije najznačajnije inž. kupa Zlatko Pavljak, dipl. U

PROIZVODNJA

KRME

VOLUMINOZNE

NA ORANICAMA

proizvoddanas, proizvodnje govedarske prednosti može stoke ishranu hrana za sva što se u tome potrebna gotovo mlijeka je nje to u a oraničnim vlastitim p ojeftinjuje na mjeri velikoj površinama, proizvesti mlijeka. proizvodnju kuloranične i livada na oranici, trave djeteline postaju u mjetnih Sjetvom takvih i biti 4—5 može pa uz godina ture. gnojidbu smjesa pravilnu Trajnost voluminozne kvalitetne otkosa 4—5 dobiti možemo sa a njih dulje,godišnje kraroku ili IV u do 15. može DTS se obaviti ljetnom krme. proljeće Sjetva maviše hranu sa stočnu kvalitetnu Dobivamo biljna kolovoza. proteina, jem veći livade iskorištava. i stoka daju sa Umjetne bolje jede jeukusnija, juradije livada 5—10 od a gnojenih od prirodnih puta, negnojenih prinos prirodnih a

Jedna

naročito

Danas

jemo»u -

i proizvedemo jeomogućeno je i tako podmirimopotrebe dijelom da

skupoplaćamo. oranicama vlastitim na dio dan proteina stoke na tojkomponenti. možemo to uslovi vremenski čim posijati «dozvoljavaju Krajemožujka zobi. Prinos zelene mase, dolazi za poi korištenje koja grahorice jare smjesu t/ha. 6 oko 30 kreće se vrijedHranjiva lovicom a t/ha, sijena mjeseca šestog Nakon sirovih 23% sadrži velika mase proteina. nost sijeno jer vegetativne je vreima sušiti ili silirati koristiti za zeleno, možemo još koji skidanja usjeva sudanhibridni 100ili FAO kukuruza ranih npr. sirak, za mena hibrida sjetvu vreći«

sku

nam

travu.

kultu-

grašak. je sije vrijeme Krajemožujka zrna velika a u ishrani graška j e može prednost ra stoke, soju zamijeniti koja sirovo kao tvari štetne sadrži ne što tome u ga nije prerađivati jer potrebno tada i ili zob ga žitaricom sa ječam) Možemo (jara ga sijati zrno zajedno soje. da gomoramo izbora Kod prošle koristimo u zelenom paziti parcele stanju. ili čim

dozvoli

stočni

dine

triazina nije kukuruz prevelikom (Radazin!). Najbožitarica. lji predusjev je bi isto tako trebala naći u na Soja svoje m jesto plodoredu poljoprivrednim ili u ili Možemo gospodarstvima,redovnoj proljetnoj sjetvi postrnoj. ju za ili suho zrno.. planiratisiliranje Gore navedene osim što izvor ishrau leguminoze predstavljaju proteina ni stoke i obroke tlo vežući dušik iz zraka. obogaćuju kvalitetom, popravljaju Početkom dolazi obzir u sirka-križanac sudansvibnja hibridnog sjetva ske trave i sirka. On dolazi veoma rano za već 45 dana od slatkog korištenje, U mladim visok i vitamina te sjetve. biljkama sadržaj je bjelančevina A, predvrlo dobru stočnu hranu bilo u kao ilisiliran. Možemo stavlja zelenom, sijeno zelenom ga koristiti za ishranu u dobro stanju cijelu g otovo vegetaciju jer oborina tokom i osmog Pravilnom i podnosi manje sedmog mjeseca. košnjom možemo kositi. Isto kada i siga i gnojidbom p oslije košnje pet puta vrijeme rak vrši se sudanske trave. Sudanska trava kod nas sjetva je manje poznata To kultura ako se kosi na biljka.jejednogodišnja veoma vekoja daje vrijeme like kvalitetne zelene Tokom mase. otkosa. Iz dva otko2—3 prinose ljeta daje može sa dati 40—45 t/ha zelene Uz hibridni mase. sirak možemo isosigurati hranu krava zelenom krmom tokom Nakon žetve ili ljetnih mjeseci. ječma eventualno dolazi u obzir stodanapšenice sjetva postrnih kultura, kukuruza ca sudanske trave. talijanskog soje, ljulja, treba iskoristiti da se Zemljište a ne poveća proizvodnja kvalitetne krme, čekati Za tu možemo krmne koristiti ozime proljetnu sjetvu. priliku međuusjeozime ve, kao npr. smjesu ili neku + zatim grahorice pšenica drugu žitaricu, ozimi krmni Prednost ozimih tome što oni ne negrašak. u međuusjeva je trpe dostatak a za dolaze u obzir već sredinom tavlage, korištenje negdje svibnja, ko da može doći u obzir kultura obično hibposlije njih grupa još jedna ranija rida kukuruza. Prinosi zelene kreću mase se 25—40 a navedene t/ha, smjese možemo koristiti u sušiti u ili zeleno, šilirati. sijeno I da napomenem i raži za ishranu zeleu još sjetvu perka, uljane repice nom dolaze otkos za navedekoje stanju, krajem najranije, Sjetvom travnja. nih kultura stoci ishranu kvalitetmogućejeosigurati gotovocijelu godinu nom voluminoznom krmom ili u zelenom u obliku sjenaže a sijena stanju, vlastitim oraničnim na proizvodnja površinama jenajjeftinija. Iva inž. Majhen, dipl. tretiran

količinom

—

VREMENSKE

OŽUJKU PRILIKEU

hladan i slabo sa na*tlu u trećini ili Ožujakje sunčan, snijegom prvoj dosta vlažnim tlom u sa većinom nepovopolovini, drugoj polovini mjeseca, za radove i ljan poljoprivredne (osim vegetaciju kraju p ri mjeseca). zral.a bila žitorodnom kroz Temperatura (srednja dnevna) j e kraju najveći dio do 27. (sve III) mjeseca ispod prosječne. Minimalna OC u I a temperatura je padala i spod najvećem d ijelu dekade, u Lici i Gorskom kotaru bila kroz dio (te unutrašnjosti Istre) je najveći mjeseca O*C. ispod Hladnih dana min. bilo u (s temper. ispod0"C)je zemlje unutrašnjosti u 10—18, Dalmatinske bilo. 4—8, dok ih u zagore poljima primorju nije bio

OC, sloju) površinskom je (u Temperatura III od u na 24. osobito u da bi zatim 10— podnevnim satima, počela rasti, 16*C; bila tokom

tla

prve

dekade

oko

ožujku unutrašnjosti, malo, prvojdrugoj 130—140 u a sati 80—100 u ga primorju. kontinentalnom dijelu, dosta bilo i u dijelu primorja. (N S) je Pojačanog vjetra ostalom u a kiša u njegovom ožujka (4— dana), početku Snijeg jepadao dana. 8—10 kiša U dijelu.primorju jepadala 5 oko 40—50 mm, i Oborina sjeve(odsnijegakiše) jeizmjerenoSlavoniji 70—90, 60—70, jugozapadnim krajevima prisjevernom Hrvatskoj rozapadnoj a 100—200 u od oko 40 mm oko 80 i dijelu, sjevernom njenom Dalmaciji morju mm u južnom. do prve tlu od zadržao sve se na vis. 25—40 cm, veljače pokrivač, Snježni 11—15 dana,sjeverozapadnim krajevima ožujka (usjeveroistočnim polovine kotaru Gorskom Lici 16—20, 31). 24— O*C snibile iznad danu tlu su Za na po i pokrivača temperature snježnog 25, isa noću su se padale zemljište), upijalo ( vlagu polako postepeno je topio jeg Tlo kora. ledena u na se pa napravila pokrivačuSlavoniji snježnom podO'C, malo radilo sve bile se u su se pa polju polakosušilo, jer temperature niske, ozimina. kada do se pristupilo prihrani potkraj mjeseca, obilne kiše otežavale učestale Dok u su u snijeg, primorju je unutrašnjosti radilo se Kada osobito se u popravilo, polovini radove, mjeseca. vrijeme prvoj i dr. na graška Vegetacija luka, krumpira, je sadnji povrća, ječma, sjetvi jarog su bio kretati. U počele polovini mjeseca počela cvatnji je badem, drugoj breskve i rane kajsije. cvjetati šljive, V. Sunca

bilo

dekadi

sve-

LJETNI

MUŽNJE i zimsko

ljetno vrijeme. godina Unatrag 2 na 3 sata kada sa su 31. nastupilo pomaknute jeljetno kazaljke ožujka, kazalvratiti noći 28: 27. ćemo na kada do će u kraja koje r ujna, trajati vrijeme 2 sata po 3 na sa ponoći. jke odnosi na što se izravno uzevši to 181 dan ustajanja, ranijeg Ukupno je krava. rok za mužnju nastanu Problemi isto naviknu na Krave se muzare mužnjuu vrijeme. sat treba ako isporučitiranije. mlijeko već nekoliko podjedrješenje, praktično godinapopulariziraju Stručnjaci i mehaničku ručnu korisno nako za mužnju. vremei isto tako dana Desetak zimskog(sunčevog) početka ljetnog prije odnosno desetak minuta dana obavi se na, kasnije. ranije, svakog mužnja »uhvati korak« sa krave se navikne kazaljkama. tj. Organizam postepeno bude da vime neće ne Tako se puno. još dogoditi potpuno nekoliko

POMAK

imamo

SAS O RAZVOJU ZAGREB

POLJOPRIVREDE

rada u SR Privrednim organizacijama udruženog Hrvatskoj na upućenje raspravu i potpisivanje o sporazum samoupravni udruživanju sredstava društvene od dijela po reprodukcijestopi 0,7 postood dohotka za programa realizaciju iduu razvoja agroindustrijskog kompleksa r epublike ćih Ta će se sredstva u i petgodina. usmjeriti uređivanje povećanje zemljišnih i mesa, te površina, za povećanje izvozproizvodnje mlijeka ribe, financiranje nih programa. —

Predviđa

će

izvozom

poljoprivrednoproizvoda 1990. ostvariti 600 dolara istaknuto godine na milijunaprehrambenih je sjednici Republičodbora za kog koordinacijskog aktivnosti na organizaciju prihvaćanju toga samoupravnog sporazuma. se

—

D.G.

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

HRVATSKE

Izvještaj sa

sajma

rasplodnih

CENTAR STOČARSKI SELEKCIJSKI

junica simentalske u

Rovišću

kod

pasmine Bjelovara

održanog

12. 3. 1986.

broj

Ime

i prezime

uzgajivača

—__—_—————_____j..—— 1. Uzelac 2. 3.

4. 5.

Ždralovi Stevo, Pažameta Antun, Novoseljani Žganjar Ždralovi Stjepan, Bedeković Luka, Ždralovi Tomaš Piragić Stevo, Demerac Ivan, Orlovac

13.

Lasovac Žager Pavao, V. Pisanica Žager I van, Babić Obrovnica Todor, Paun Brezovac Tomo, St. Rača Đuro, Bengez Kovačević Kozarevac Mato, Lovrenčević

14.

Lovrenčić

8. 9.

10. 11. 12.

15. 16.

17. 18.

Ivo, V. Pisanica

Ivo, Sabolek Dragan, Starčevljani Nemčević Zlatko, G. Zdjelice Ištef Vel. Korenovo Dragutin, Ilić Jovo, Obrovnica

19._Frković 20. 21. 22.

23. 24. 25. 26.

27.

V. Pisanica

Vlado, Draganić M. Kurtanjek Branko, Trojstvo Mirović Stjepan, Višnjevac Hitil Milivoj, Višnjevac Milan, Bačkovica Trbojević Bulinac Špehar F ranjo, Maričić Orlovac Mato, Orovac Hajtić Marko, Vukelić Pero, Hrsovo

sha 5561 5566 5559 5502 5462 18083 5681 3067 5902 5754 18198 18205 3041 3028 5198

5054 5603 5818 7791 4518

4538 4462 5663 5721 18190 3823 27489

godine

Cijena

330.000.520/11 534/llla, 327.000.520/Ila 340.000.347.500.555/11 600/Ila 380.000.630/Ila 395.000.375.000.610/II 345.000.530/IIa 603/II 371.500.580/Ila 370.000.595/Ila 377.500.579/Ila 369.500.557/11 348.500.596/II 368.000.510/Ila 335.000.658/Ila 409.000.630/Ila 395.000.550/Ila 355.000.650/IIla 385.000.584/11 362.000.680/II 410.000.550/IIla 335.000.593/I1la 356.500.640/II 390.000.590/11 365.000.543/I1a 351.500.680/Ila 420.000..

Pero, Hrsovo

Vukelić

ABARBBDBBENEKEBBEBBB Koščak Habijanci Ljubica, Ivo, Habijanci Habijanec Hoić Jakob, Majurec V. Trnovitica Hućđa

Ivan,

Franjo, N. Plaščica Franjo, N. Plaščica Vlado, V. Trnovitica

Varga Varga KrupskiNarta CugJosip, Đuro, Đurđic Crljenjak Ivanska Obad Josip, Milan, Bosiljevo Matijanović M. Brezovac Havoić Stjepan, G. Pavlovec Vinceković Stjepan, Lubena Vinković Mato,

Lubena

Josip, Remetinec Petrunić Ljubica, Bakran Ivan, Cerje Vukšinac Kozanec

Borak

Franjo,

Poslužan

Stjepan, Vlado, Novaki Škarupka 38gagaRBREBSERNEKFBRESEE Josip, Markovac Hrastovec Hrlić

Markovac

Horvat

Josip, Bolč Marko,

Sokač

Nikola,

Brezine

Cimaš

Drago,

Bolč

Hrastovec

Gaj Dvorište Žavnice

Pankretić Ivan, Posarić Adolf,

Žugec

Mato, Tomo, Novačić

Žavnice

Blaž, Žavnice

Šermet Babić

Branko,

Praščevac

Mato,

Žavnice

Draganić Žavnica Mijo, Rogožar Žavnice Žuti Franjo, Vinko, Dončević Haganj Mihić Vlado, Haganj Anka, Topljak Haganj Fuke Latinović Stjepan, Fuke Latinović Stjepan, Bakarić Mato, Žavnice Perjavica

Zvonko,

Perjavica

Žavnice Žavnice

620/II 530/11

380.000.-

600/II

370.000.-

674/1I

407.000.-

610/Ila

385.000.-

620/II

380.000.-

590/II

365.000.-

503/11 680/Ila 543/1la S70/II 556/11 680/Ila

321.500.-

335.000.-

420.000.-

351 . 500.355.000.348.000.420.000.-

520/II

330.000.-

500/11

320.000.-

570/Ila

365.000.-

630/IIa 580/Ila 540/II 530/11

395.000.-

585/Ila

372.500.-

557/Ila

358.500.-

597/11 590/11 577/1I 607/Ila 590/III 510/lI

368.500.-

567/llla

343.500.-

570/III

335.000.-

570/Ila

370.000.340.000.335.000.-

365.000.-

358.500.383.500.345.000.-

325.000.-

375.000.-

553/11

346.500.-

650/Ila

405.000.-

520/Ila

330.000.-

590/III

345.000.-

600/1I

390.000.-

502/111

301

640/II

390.000.-

570/III 560/Illa 535/111 557/11

335.000.-

567/1la

.000.-

340.000.-

317.500.348.500.363.500.-

Izvještaj sa

sajma

rasplodnih

pasmine 11. 3. 1986. godine junica održanog Koprivnici simentalske u

PO...

broj

Ime

i prezime

brfirodos Kemi i 6408 580/IIla 6395 660/IIla 6398 635/1Ia 6830 735/Ila 6987 625/II 3909 515/IIla 3920 675/IIIa 12602 550/I 12576 580/1I 12299 665/I 12574. 720/Ila 12147

uzgajivača

—_a——-————_—___.._..

13.

Kozjak Novigrad Krajačić Novigrad Kraljić Novigrad Habijanec Stjepan, Bregi Smolčić Peteranec Milan, Antolić Josip, Drnje Žizmak Đelekovec Vlado, Premec Gola Drago, Gola Šestak Martin, Gola Živković Josip, Jilk Novačka Franjo, Mehkek Novačka Josip, Vedriš

14.

Kuzmić

15.

Bobovec

2. 3.

4. 5.

6. 7. 8.

9. 10.

11. 12.

Ivan, Ivan, Ivan,

Đuro, Novačka

12515 12508 12393 12493 12735 12235

Franjo,

Otočka

Andro,

Kičimbaći

Gola

Josip, Šestak 17. Gola Slavko, Gal 18. Gola Stjepan, 19. Paulić Gotalovo Stjepan, 20. Ivan, Velika Jug Gornja 21. Kenđel Kunovec Andrija, 22. Kenđel Kunovec Andrija, 23. Vrban Goričko Josip, 24. Maltarić Torčec Franjo, 25. Maltarić Torčec Franjo, 28. Šafran Franjo, Drnje 27. Babec Martin, Virje. 28. Babec Martin, Virje 29. Lovković Rakitnica Josip, 30. Martin, Jakopović Virje 31. Adaković Ivan, Virje 32. Adaković Ivan, Virje 33. Franjo Mijo, Molve 34. Petričec Ivan, Virje 35. Kirin Pod. Sesvete Alojz, 38. Budrović Antun, Dinjevac 37. Lukić Stjepan, Virje 38. Matkov Ivan, Đurđevac 16.

Gola

12610

6743 6602 7008 6898 3898 3903 3887 11572 11684

11519

11545 11630 11563 11571

39.

Kovačić

40.

Topolčić Radman Đurđevac Franjo, Hodalić

41. 42. 43. 44. 45.

Ivan, Đurđevac Blaž, Đurđevac

Petar, Đurđevac Luka, Đurđevac

Šoštarec Tomica ' Ferdo, Đurđevac

Tomica

Ferdo, Đurđevac

Stjepan, Virje ———————————————————— => 46.

Cikoš

11574

5157 5601

11583

15696 15546 15842 15645 15721 15733 15646 15573

11613

"===

Cijena 350.000.390.000.397.500.420.000.382.500.317.500.397.500.-

365.000.360.000. 422.500.-

420.000.550/II 345.000.515/IIla 317.500.525/Ila 342.500.630/Ila 395.000.500/II 320.000.360.000.560/Ila 610/II 375.000.585/I 382.500.635/1 407.500.700/11 410.000.550/II 345.000.680/IIla 400.000.550/Ila 355.000.515/Ila 337.500.345.000.550/11 560/Ila 360.000.450/IIla 285.000.+ 560/I 370.000.635/I 407.500.560/111 330.000.610/Ila 385.000.575/Ila 357.500.640/II 390.000.$50/Ila 355.000.610/L 395.000.600/IIa, 380.000.635/11 397.500.645/Ila 402.500.600/Ila 380.000. 550/II 345.000.420.000.685/1Ia 400.000.620/I 397.500.635/I[a 410.000.690/II 330.000.500/Ila -

Milan

Bolić

DJEČJI EGZEM danas

kojeg reakcija), (alergijska oboljenje koji je Dječji U i s a i male roditelji. velik njihovi njima zajedno djece, dojenčadi broj pati Kožne života. 4. ili u 3. promjene većini mjesecu započinje oboljenje slučajeva se kože i krastica pojavljuju raspuklina u obliku vlaženja, ljuštenja, crvenila, do često snažno se svrbeža vlasištu. i grebe, obrazima na dijete jakog Zbog rouznemirenost na to sve a mirno može ne krvi. utječe spavati, pojave Plače, veliku strah i kod izaziva koži kraste na na roditelja djetetovoj Pogled ditelja. i česte su da se kože, infekcije S obzirom sekundarne zabrinutost. češe, dijete staviti Zato preporučljivo nakon je mogu komplikacije. ozbiljne uslijediti kojih i ručica tako mu i kartonske laktove savijanje na onemogućiti tuljke djetetu kože. diranje u tei brzo, Premda. se prilično povuku spontano oboljenja slučajevi blagi ostale i na kožne se dijelove tiježim kliničkim p rošire promjene slučajevima živodo da takav se tok bolesti godine druge la je Kod ostalih se koža očisti kasNajvjerojatniji noge). (ruke, sasvim većine kod egzem ta, povuče. bolesnika, nije. i sklonost malih drugim od ovakovih Neki nasljednu pokazuju pacijenata se mogu i astma što kao su koje hunjavica, peludna reakcijama, alergijskim s egzemom, slučaživotu. U 70 postoje obitelji d jece posto kasnije pojaviti ili egzema. astme, hunjavice peludne jevi također vrućina i međutim ovu Hladno jaka bolest, pogoršava vrijeme stvara probleme. U težim će l iječenje. potrebno propisat specijalistaLiječnik Kod i će se k ortizonskih konzultirat primjene formama pedijatar. oboljenja dermatolog kod oni ovada se svakako treba pripaziti mast), krema, (tekućina, pripravaka i ne upotrebljavaju kože kroz veliku na nanose ne male kove površinu djece, monanesene pa resorbira na lakše koža tvari, nju Dojenačka dulje vrijeme. odraskod češće nego mnogo s zato računati ramo nuspojavama biti što nepoželjnim Na mora egzema indiferentnija. što lih. To dječjeg jerazlog terapija od

kožno

egzem

fazi bolesti.

prvoj preporučuje jaja, mlijeko kravlje zimskim naročito i mjesecima. Dobro sapun vodu, jeizbjegavati nema a nad razloga posebno Nema bdjeti djetetom, potrebe pretjerano da mu i pomagati među p oticati valja dijete Naprotiv, roditeljima. paniku bi ne kako se dobro držati bebe život. Nokte podrezanim, vodi normalan valja i vunenu odstraniti odjeću. sintetsku Valja i grebla. do sve kada dječaci egzem puberteta, U onim traje slučajevima rijetkim izza kožnim jasnim potrebu takovim posebnu sa i maju problemima djevojke i držati to na umu! Dobro od strane je obitelji. razima njihove podrške ljubavi Vaš liječnik i sve

ono

što sadrži

plodu

Šime

Dapo,

dipl

vet,

Nada

Pavljak, dipl Erhatić, dipL inž, Zlatko dipl inž, dr Berislav Majić

dipl inž, Josip Ljubešić, i odgovorni urednik: Glavni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna

Vera

Zlatko

Mašek,

inž, Petar

Jelenić,

dipL inž, Tomislav

Kolak,

dipl vet.

Volarić, dipl inž radnika

Udruženje mljekarskih pretplata za privredne organizacije

SRH.

i ustanove

31/II1, teL

424i uredništvo: Zagreb, Ilica Uprava dinara 420 i iznosi 30,00 mlijeka za kao proizvođače