Mljekarski list 5-1986

SVIBANJ 1986. o

KA a

Rd

re bo

g

aa

.

ŠESTA GODINA BEZ TITA

sati 15 zatulile svibnja nedjelju, Tito. Svake šest minuta.

Tada umro i godinetog. drug jeprije godina pet i sata i dana djela trajnog njegovog drugaTita, sjećamo voljenog tog dobrote. njegove tvornicama rad svim zatulile tvorničke “Kada su prekinut, je sirene, i životu odali »mirno« i stavu ulici zastali su na djelu priznanje ljudi svi Tita smo voljeli. druga neizmjerno kojeg Tužno

su

tvorničke

sirene

1986.,

5.

u

u

-'

se

u

.

u

Svi

nastavljaju građaniSFR Jugoslavije

Titovo

Tita-Tito! bez djelo.

I

m

— __m —o

e -

-

.

sm. mag

I

jeca ee

1

e

ča

“s

ma)

o

*

.

ov

SAJAM

ČAKOVCU RASPLODNIH JUNICA U poljoprivrednika Veliko , zanimanje održan 27. u Čakovcu, ove pobuožujka godine Sajamrasplodnih junica, Na iz individualnih veliko dioje proizvođačaMeđimurja. sajamje zanimanje 56. RO a bilo 77 60, »Agromeđimurje« je predvedeno prodano grla, prijavljeno 40 kreditnim poŠest prodala proizvođačimajunica. podpovoljnim uvjetima fonda kredita iz za nabavilo općinskog uz.pomoć ljoprivrednika jejunice iz Vukovara, dok ih 10 poljoprivrede, je prodano»Vupik«unapređivanje za76 se U OOK »Zadrugar« prijavilo proizvođača (RO »Agromeđimurje«) u sredstva bila doali su kreditna interesiranih za rasplodnih grla, kupovanje u 40. Kredita samo za vrijednosjeukupnopodijeljeno voljna kreditiranje njih kretale su se od 325 do 405 visokobređih dinara. “tiod 15 miliona Cijene junica dobili kredit u tisuća dinara. su grla.

OtplaPoljoprivrednici punojvrijednosti osim 80% i sve se daljnoj teladi ženske, namijenjene ćuje predajom mlijeka proizvodnji.

IIa i kretala se od I dolIII klase. Prevladavala Kakvoća ponuđenih je junica bilo IIIa klasa. i bile su I i 13 ih a II klasa. Po Ocjenjivanje III, jednajunica je Milan Bolić stručna sastavu: obavila u mr (Stokomisija grla klasifikaciju je Kolak inž. Tomislav (RO »Agromeđimurje«, Zagreb) čarskocentar, »Varaždinka« Nemeti stainž. i Čakovec) Poljoprivredna (SOUR dipl.

Josip selekcijski SOUR »Vabili su: nica sajma »Agromeđimurje«, Suorganizatori Varaždin).

SOUR »Podravka« i stanica .Varaždin raždinka« Poljoprivredna Poljop< rivredna stanica “< Koprivnica. kvalitetnih takvih i nagrla rasplodnih Održavanjem sajmova prodajom i se zaustavljanje pada obnavljanja međimurskoggovedarstva stavljaakcija i mesa, veću stada. Rezultati za programa mlijeka koji proizvodnju matičnog četvrtu za su se u se u protekloj godinu redom,vidjeli već Međimurjuprovodi količina otsu kada Porasle mlijeka. godini, jepovećanaukupnaotkupljena Stalnim robnih domaćinstvu i po : mlijeka. broj proizvođača količine kupljene dobri rezultati ostvarivati će se i u programa dalje provođenjem nastojat stočarske ovom proizvodnje. dijelu Ružica Topličaneć :

-

ni

“

si

x

—

.

—

—

«

'

'

%

-

ŠTO SU KRAVE

MLAĐE,

PLODNIJE TO SU I PRODUKTIVNIJE

u Šic Ž.Ključarić ovog svom objavljenom zaključka kravama izvršena su Vet. Stanica 1985. br. 4. uzgojeIstraživanja časopisu su iz nei nim jer hranidbe, držanja, korištenja jednakim p od u vjetima gotovo Veterinarske rada stočara i na sličnih koliko području prilikaznanja sela, tekućim vršeno Kenđelovac. ambulante plotkinja sjemeOsjemenjivanje je i 1968—1969.

Križevci Centra .nom krave) (junice god.Plotkinje tijekom bikova, Za ambulantu i rada vet. dovođene su prema rasporedu u podne. prijeposlije važnim uredna sa vođena posve evidencijasvim plotkinje je osjemenjivane fiziološdob naročito: a prilikom trajanje plotkinja 'osjemenjivanja, dacima, odi nakon odmora fiziološkog servis(vrijeme otelenja trajanje kog do od mora jevrijeme jerazdoblje telenja 1.osjemenjivanja, perioda. servisod odnosno do od telenja: uspjelog osjemenjivanja, telenja zadnjeg umjetnog period

“Do

došli

su

u

radu

i R. na

.

a

'

+

Postignuta ustanovljavana je miaonost rektalnim do nove preglebređosti). bilo U ovom nakon dom 3 po osjemjeseca osmjenjivanju. pokusuukupnoje od 2 do 15 u dobi 675 godina. menjeno plotkinja trend ali ima dobi da prema različita, smanjeUstanovljeno.je jeplodnost krave viši. Interesiralo ih što dob se a dob koje preganjaju plotkinja je nja je dana.

Ako bika i sa su vrijednosti istog istog osjemenjene sjemenomjednake od biti onda bi morale su plotkinje povratnice starije starije manjeplodne, dana.

Usod prve, onih zabređale istim su koje istog osjemenjene sjemenom, mlađe od onih bile da su zabređale tanovljeno plotkinje brojčano značajno je dozom iako su bile su se vraćale, jednako vrijednom koje sjemeosjemenjene kravai da istom sa na u istom osjemeniteljujepostupak bika, danu,po istog također bio kod isti. nam ma podatak priosjemenjivanju sviju potpuno Taj da su pokazuje plotkinje manjeplodne. starije Sve su dobne fiziološki i gosporazvrstane odnosno u skupine, plotkinje darski U prvu od 2 do 3 svrstane su grupe. grupu opravdane plotkinje godine bez obzira li bile ili već krave. dobi stočar vrši U starosti, jošjunice jesu toj iz telile ili one su se su prvu pa selekciju, izbacujeuzgoja koje prekasno koje imale U su u grupu prenisku proizvodnju mlijeka.drugu plotkinje razvrstane dobi od 4 do 7 to su stado i u i osnovno godina, smislu plodnosti proizvodnje i teladi. U od 8 do 10 daljnje mlijeka trećoj godinazapočinje izlučivanje grupi kako onih količinom tako i sa krava, mlijeka, dugimservismanjom i razlozima.

U četvrtu ma, grupu posljednju drugim manjojplodnosti stavljeperiodiod 11 do 15 Tu grupu čine krave ne su u plotkinje dobi godina. koje izdržale i bile relativno i neuz sve proizvodne greške svojomkonstitucijom daće ali su biološki već u hranidbi, ipakmanjeplodne. smještaju,

*

u

.

.

muzare

Raspored plotkinja po

dobnim

grupama fiziol.

Trajanje plodnost.

Dob Postignuta odmora % plotkinja dana Plotkinja Br. Broj *

126

2—3

:251 232 66 675

4—7 8—

10

ll—15

.

ji

Trajanje servisdana Br. Broj perioda 3

2

1

74,603 73,705 243“ 66,379 224 57,575 66 614, 69,777 “81

<

su

57,037

74,876

86,651 102,727 79,812

71

187 164

59,154

74,518 93,292 |

41

110,853

463

82,030 _

godinama opaplodnost postepeno priložene jasno i u a da, najbolja je junicaprvotelkinja. kod odnosno iznosilo je 79,812 dana odmora fiziološkog Prosječno trajanje Po dobnim bilo 110,000 dana.

42,1042, a kod najstarijih najmlađih je grupama servis dana. do od fiziološki odmor Prosječno trajanje trajao je 57,037 102,727 dobnim servis Po iznosilo svih 82,030 dana: grupama je je perioda plotkinja do od dana od 59,154 do najmlađih najstarijih. period 110,853 trajao tabele

Iz

-

68 .

se

vidi kako

-

plodnost pojave tijeku svake krave stada. učinak života i muzare pa pojedine Gospodarski čitavog krave redovita određenu ekonomski uz opravdanu plodnost uzgoja uvjetuje da starošću i teladi. Očito proizvodnjumlijeka plotkinja opadaplodnost, je sa dobi od 4 do 8 i Krave rekavši su a time godinaopćenito produktivnost. najdobi. i u su snage naponu produktivnije, najboljoj životnoj jer Starost

usko

i

međusobno

su

u

biološke

povezane

u

M.

ži

: :

OPASNA

RADIOAKTIVNOST

W.

-

Krajemtravnja godine je atomskoj ni u SSSR-u. radioaktivan oblak po Kijeva Opasan ljudsko zdravlje, prekrio je i našu Sve naše zdravstvene i veterinarskop a cijelu Evropu, gotovo zemlju.

-sanitarne službe nadziru i neprekidno jačinu radioaktivnog zračenjaprepozaštitu za i ručuju brojne mjere zdravlja ljudiživotinja.

Stočari u ili mlikoji svojim Gospodarstvima proizvode kravlje, kozje ovčje da se ovih jekoposebnosu bili upozoreni pridržavaju mjera: i krave stoka puštati se smiju niti hraniti a) svježom druga pašnjake na lenom krmom; stoka se ne b) smije napajati kišnicom; mt vodovodnom muzlice i treba c) drugimljekarski pribor ili prati nakon se da se i ne ga vodom, pranja smije o stavljati cijedi suši; stoku treba što hraniti u pro.d) dulje krmom kojajespremljenagospodarstvu šle jeseni. zaštitu od SR d a za u građanima poŠtab Hrvatskoj zračenja preporučio je vrće treba vodovodnom ili za oprati prilikom temeljito bupripremanja jelo narskom vodom. opasnim Stočare treba naučiti ako ili ovca pokoza o posljedicama krava, radioaktivno.

Kada krmno radioaktivne žitvari uđu u tijelo jede bilje kojeje vrlo se brzo To s mlijeko, kojaproizvodi izlučujumlijekom. mlijeko votinje Zato sadrži radioaktivne čestice i opasno po ga ljudsko zdravlje. mljekare je radioaktivnosti ne opasne po smijumlijeko.

Zbog pasterizirano ni stočari vlastitu ishranu ne za upotrebljavati ljudsko zdravlje mlijeko smiju preraditi.u domaćinstvima.

Prerade li takvo radioaktivno kiu mlijekosvježi svojim sir, selo ilineki 10 dana. ne ga vrhnje dragi mlječni proizvod,smiju jesti najmanje Naše i redovito radioako novine radiotelevizija javljale stanju tivnosti i u odnosno na i na'oranicama zraku, vodi, zemlji. bilju zemlji vrtovistanice, bili ma, pa su tako i stočari temeljito obaviješteni.

Posebno stočare da svih se i upozoravmao < morajupridržavati uputakoje kako bi se očuvalo i dajumljekare, zdravlje ljudiživotinja. nastao

ove

teški kvar

centrali

u

ne

u

blizi-

-

ze-

s

a

*

:

-

e

“

u

su

iz-

.

Institut za medicinska istraživanja Od

radioaktivnosti

nad

pojave medicinska za i medicinu istraživanja rukovodi dr. A. jim šaumang

našim

područjem neprekidno to radijaciju rada, i Laboratorij koza radi

Institut

a

69

.

:

Laboratorij

za radijaciju

Instituta za

medicinska

istraživanja

u

Zagrebu

k

mlijeka, svakodnevno s tiže velik Zagrebu tajlaboratorij brojuzoraka i namirnica i uzorci stočne hrane proizvodadrugih mlječnih kao izgotovo svih Hrvatske. krajeva najsuvremenijim pretražiti i Laboratorij jeopremljen aparatima može ili danu.

Treba da stručuzoraka vrlo velik satu u jednom broj napomenuti bez i rade bez to znači i danonoćno, predaha odmora. njaciaparati zastoja imali ali nisu 1986. godine, smo 3. stručnjaci svibnja Posjetili tajlaboratorij nismo A. Bauman doktoricu a da s našim vremena urednikom, razgovaraju Hrvatske.

SR bila na u Saboru neodgodivomsastanku zatekli, jerje istramedicinska Instituta za za Svim stručnjacima Laboratorijaradijaciju i na i brizi o zaštiti zdrave na u ljudiživotinja živanjaZagrebuzahvaljujemo da se radijacija. nastojanju onemogućištetna Z.M. U

“<

.

a

.

do o

uč —

OTKUP MLIJEKA

NA

PODRUČJU

OPĆINE

ZELINA

godine području toku Zelina otkupljeno U na za 1985. općine je potrebe RO »DUKAT« OOUR litara 5,279.567 masMljekare Zagreb mlijeka, prosječne noće odnosno obračunskih 5.956.011 litara Ove količine 3,61%, mlijeka. predu odnosu na u količinama stavljaju god.lagani otkupljenog mlije1984. porast ka. Ove količine 75 sabirnih su na otkupljene mjesta, mlijeka Ko pokrivaju Zelina. cijelu općinu proizvođač iz robni toku mlijeka 1985. godine Mužinić u Najjači Josip, je Ovu 70.115 sa 24, Križevčeca isporučenih litara mlijeka. proizvodnju postigao izštalski krava te mu 20 kvalitetnih sa muzara, po (prosjek kravi) prosjek je oko Nakon Mužinića litre nosi 3.500 litara 42.476 sa mlijeka. isporučenih mlijeKoščec iz ka zatim Blažić Ivka iz sa 40, slijedi Stjepan Hrastja Bukevja isporučenih litara Blaž Beloslavca zatim 33.047 mlijeka, Kudelić iz isporučenih sa litrom 29.861 mlijeka itd.

Na Zelina oko 1.200 individualnih području općine viškove predaje svoje iz no veliu se poljoprivrednih proizvođača, godine godinuosjeća padzbog staračkih drže ili krakogprisustva domaćinstava, koja jednu dvije prosječno ve. robne smo Upravozbogtakovih prisiljenijačati pojava proizvođače mlijei sredstva kredita kako na ka,stoga dajemo korištenje jačim proizvođačima, bi nabavom budućnosti oskvalitetnog selekcijskog materijaladoglednoj “tvarivali veću Isto tako Zelinski Zadružni kao proizvodnju.

Kombinat, organizator nabavu robe i otkupamlijeka, osigurava poljoprivrednicima sjemenske te im kako bi u svim uz mehanizacije, pomaže vidovima što ulaganja manja što postigli većuproiziodnjuj |

.

“

-

u

,

Božica

BROJNO

TE PROIZVODNJA U 1984.GOD.

|OTKUP MLIJEKA

godini društvenom sektoru bilo 11.227 na Hrvatskoj krava, je individualnom krava što iznosi ana 427.568 438.795 a udio ukupno krava, kraiznosio od ukupnog krava. va 11,10% podselekcijom broja je * sektoru organizirana na Na društvenom mlijeka ukupno jeproizvodnja različite 30 i su a po koje farmi, kapacitetu pasminskomsastavu,proizvodnja iznosila u sa masti. mlijeka kilograma mlijeka 3,51% je prosjeku mlječne 5.763 Na sektoru individualnom računa se da u mlijeka prosjeku proizvodnja 1.750 10.735 za simentalske po kravi iznosi se nakrava litara, koje pasmine, laze 3. sa iznosila pod selekcijskom kontrolom, kilogram 3,73% je m lječne 661 kravi. masti U

.

STANJE

KRAVA,

Skender

SR

u

1984.

|

a

po

organizacija od indivi1984. i OtkupmlijekaSR Hrvatskoj god. sektora. otkupljeno od sektora društvenog dualnog je'368,078.000 :litara,/a litara 59,898.000 litara ili 427,976.000 ukupno mlijeka. u 6.000 do 15.000 sa Robnihproizvođača mlijeka god. isporučenih je 1984. vrši 21

u

u

#

71

“litara

bilo

đača.

1.482, a

sa

više

ili 2.428 ukupno2.910 od 15.000 litara

robnih

proizvo-

Stočarski ReJ. Poljoprivrednog Hrvatske, centar: selekcijski zultati kontrole i SR u rada, govedarstvu proizvodnosti ST Hrvatske 1984. u godini.

“Iz

R.

centra

M.

o

W.

U

PROLJETNI ZAGREBAČKI

VELESAJAM

4

godine proljetni Zagrebački je velesajam, iz i inozemrado naše ljiva velesajamska priredba koju posjećuju ljudi zemlje I ove

stva.

održan

redoviti

vrlo zanim-

i

“

>

'86.«, godinena specijaliziranoj priredbi sajamskoj »INOVA. zapazili rashladni izradio »NICRO« smo za iz To hlauređaj mlijeko koji je Zagreba. je dionik nalazi voda.

Ohlađena se voda hladi čeu čijim stijenkama unutrašnju ličnu neizravni način a ona ima velike stijenku, mlijeko.

Taj hlađenja mlijeka način izravni u na prednostiodnosu hlađenja. manjem Neizravni način treba se znatno u i štedljivihlađenja provoditi hladi vodu hladionika.

Na kakvoća uređaju k oji jem taj.način ohlađenog mlii nema objekaostaje kasnijeg nepromijenjena štetnog utjecaja mljekarskoj radi mlijeka. direktor prof. da i smo d r Franc KerviOpazili »Ljubljanskih je mlekarni«, izloženi hladionik »NICRA« na, s velikom i zanimao se za pažnjompogledao i rok kako bi ga mogao nabaviti za isporuke, cijenu svojuorganizaciju.

i

Ove

i i

o

a a

u

ča

i še

Boo

a

ZM

o

,

,

Prof.

*

72

dr

France

Kervina

geta

na

pe

prostoru Zagrebu.

»Nicra«

' |

na

velesajmu proljetnom u

PROMET UZGOJNIM

ČISTOKRVNE

ŽENSKE

TELADI U

| MUŠKE ORGANIZACIJAMA POLJOPRIVREDNE BJELOVAR

.

STANICE

muške Prošlo smo i čistokrvne kada počeli jevrijeme organizirani promet i kontrole. Naš da žensketeladipotomakakravazemaljske zadatak glavni j e zaštitimo žensko tele od niže cijene danas nude i da kod naših koju nakupci tu žensku telad od bređih smo proizvodnih organizacija uzgojimo Taj junica. »Sireli« OOK »Ivanska« iz u a nastavili smo posao započeli Ivanske,suradnju PIK »Braća Rađenović« iz Novske.

Nakon sa telad se pripreme tijekom većeg što osobito na važno i za dijela godineuzgaja pašnjacima; je njihov razvoji rentabilnost bređih proizvodnje junica. oko štanica 1985.

400 Poljoprivredna Bjelovar tijekom godine otkupila je teladi Tako će se ženske grla izbornog iz omogućiti povećana p onuda uzgoja. bređih će biti PIK »Braća za u a rasplod Provodi Hrvatskoj, junica Rađenović« iz Novske. viškova tržnih našim omogućili smo uzgateladi Organiziranim otkupom dobru žensku i za za te tako a zatim prvo jačima cijenu telad, mušku, osigurali Telad svaki u mjesečno preuzimanje. otkupljujemo mjesec posljednji petak tri Patkovac i Nova Rača. Naši kontrolotkupna mjesecu Predavac, mjesta: ni asistenti žele i sve tijekom prijavljuju uzgajače koji prodati mjeseca tele, o teletu. Prema telad mora biti označepodatke zahtjevima selekcijske službe, oba uha.

Sada telad do na 130 bismo da a otkupljujemo kg težine,htjeli ubuduće telad bude bismo »Sireli« više kako lakša, osigurali mlijeka. služba stanice ostale napore sve je, Selekcijska Poljoprivredne Bjelovar oko i našla za selekcijskih provođenja organizacije jošjednomjesto mjera, rad na stočarske rad nam unapređivanju svoj proizvodnje.

Njihov omogućuje kvalitete očeva što su na u praćenje koji uključenioplodnju području općine, dokaz da smo i kontrolu nad očeje izmijenjenim omogućili upisompodataka teladi. Prvi rezultati da moramo nas stručno vima dokazati isupozoravaju i tako rentabilnost selekcijskih pravnost mjera izgajivaču osigurati proizvodi grla. njemlijekarasplodnih služba smatra zajedničkim prostanici Poljoprivrednoj Zbogtoga ciljem služiti interesima te ona mora vođenje izbora, uzgajivača.

B. Majhen “

'

na

na

.

uz

:

u

-

POLJOPRIVREDI, TAKMIČARA ČAZMA, XIV ZBOROVANJE U 1985. Čazma U Štefanju održano 28. 2. 1986.

XIV nagodine je zborovanje takmičara taksu Č azma. p oljoprivrednika prednih općine Zborovanju pored i — poljoprivredni .mičara prisustvovali stručnjaci, organizatori predstavnici i stručnih i među poljoprivrednih Ene togapodručja, dr., kojiregije i ma Zabić saveza Zadružnog predsjednik Andrija.

Sa 7 17 mjesnih ukupno takmičio 121 se područja (od zajednica) poljoprivrednikod čega.u proizvodnji: *

—

:

—

od

4,81.

prinos postigliprosječni proizvođača t/ha. individualni 3,1 a sektor Šest 3,6 Društveni t/ha. najjepostigao t/ha, od t/ha.

6,17 takmičara Najveći prosječni. prinos 5,42 postiglo je boljih Milan iz Orlović ha t/ha na Štefaod 6,175 1,7. postigao je prosječni prinos njakb.141., 8,1 t/ha, su na 182,7 ha postigli 64 takmičara kukuruza prosječni prinos sektor Društveni t/ha. od po10,5—11,3 su 6 postigli prinos proizvođača ..a t/ha. a individualni 4,7 t/ha, prosječ3,9 Najveću prinos stigao jeprosječni ha od 7,98 t/ha na zrna od 11,3 nu postigla je: površini suhoga proizvodnju Mara iz Đurđica.

Krušić EKA i to takmičio se svega proizvođač na jedan prirodnim livadama sijena od a na iz Zdenčeca Koščević prosječni je h a, postigao 1,15 površini Josip, od 14,5 t/ha. prinos 28 takmičilo se proizvođača. mlijeka kravi ili s 9 krava od 37.274 po količinu prosječno kg Najvećuproizvedenu 5.542 »Emina« masti kg proizvela s je (rekorderka 4.124 3,73%mlječne litre, i proizvođač305 dana višegodišnji je laktacije), postigao stardandne Taritaš rekorder izPaljevina. takmičar Nikola od 1.016 i krmače 53 tov sa za odojaproizvodnjom prasadi proizvodnji st. iz St. Štefanja što Ivan bio 9,5 ka je Štefović po prasadi) je leglu (prosjek i prvak. regionalni vjerojatno ih što su i su pojedine Rekorderima dodjelile nagrade uručenapriznanja i institucije. organizacije inž.

Brlek dipl.

Stjepan pšenice

27

—

na

55,5 ha

i

su

—

*

>

Gea

—

—

Ša

,

—

—

e

—

—

u

'

“ZU

|

—

;

:

8:

>

ZASUŠIVANJE

KRAVA

MUZARA

čak se danasteonosti, do stočari muzu Neki i“ posljednjeg krave toliko im da su ili se dobre muzare krave im kako hvale su izgovaraju Ne čine dobro, ih da ne i da musti. mliječne ne mogu presušiti stoga prestaju sebi. tako štete kravi a dakako i jer iz važnosti izvanredne od bređosti krava muzara je kraju pri Zasušivanje i nošekravi se nekoliko mlijeka proizvodnjom iscrpljuje koja Naime, razloga: da bi odmor mogao nadoknaditi organizam njen trebaosigurati njem ploda, konačtvari za olakšalo da bi se tvari prikupljanje kravi mlijekom, izgubljene da se ponovo dati treba što priliku no joj najvažnije, ploda je sazrijevanje i, i druosobine ima u za novu posebne početku Mlijeko koje laktaciju. pripremi od ili konazivamo sastav grušalinom mljezivom, mlijeka, normalnog gačiji kao samo ne života danima teletu u lostrumom. nezamjenljivo prvim Ono je a pozaštitu za i istovremeno općenito, zdravlja nego neprocjenljivo je hrana, bolesti. zaraznih od života danima teleta u zaštitu sebno za brojnih prvim značeizvanredno život za i Za sposobnost ploda njegovu razvoj pravilan što se stvara zato krava muzara bređih ima zasušivanje nje pravovremeno i to bilo kvalitetno mljezi-. (kraće), je Što manje razdoblje zasušenja mljezivo: je svake muzare da krave se i obrnuto. vo potrebno Zbog je toga vrijedno manje bi da Razdoblje neko zasušenja na presušile. musti, godine vrijeme prestanu i to do dva i bremenitosti; pritom kraju pri mjeseca, pol jedan trajenajmanje do deset dana. dolazi da treba petnaest t ijekom postupno zasušenje nastojati krave

takoreći

'

,

*

-

|

:

'

zada bos

dA ZIŠ Kat

— o

svakim danom sve muze; muse krava nagli vrijeme manje p restanak že može biti u vimenu nastanku viuslijed zadržavanja mlijeka povod upale To razdoblje mena. koristi za i snage životinja, dakle, obnavljanje prikupljazaliha za za i rast a naročito za jačanje tijela, nje izgradnju mljeziva ploda, mineralnih soli i za prikupljanje tvari, drugih sastojaka neophodnih pravilan buduću i kakvoću ploda, mliječnost razvoj mljeziva. krave hrana za dobro livadno muzare suha pa 'Najvrednija je sijeno, djetesilaža i stočna vitaminom A. Treba da se na repa, lina, bogata napomenuti bremenitosti silažom obroci silaže znatno kraju prihranjenju moraju smanji7 do 10 dana ako krava u sasvimobustaviti ti,posljednjih dobroj pogotovo je Ovo učiniti da bi se «tjelesnoj kondiciji.jepotrebno smanjila djelatnost mliječnih bi ishrani moglo do otekline i upažlijezdi, preobilnoj jer pri doći (edema) la što osobito a s tim i do to se movimenu, je važno, promjena mljezivu, že vrlo odraziti na teleta. ishrana krava munepovoljno zdravlje Nepravilna danima zara u može biti uzrokom posljednjim steonosti poteškoća telenju. pri krave tri se hrane isto toliko se na i a Tijekom zasušivanja dan, puta puta Treba ih držati što više na otvorenom ako to treba napajaju. dopušta, vrijeme ih čistiti i a naročito čistoću vimena.

Ukoliko krave drže na njegovati, paziti se treba u čistiti i a ležišta nastrti suih svakodnevno stajama, prozračiti, staju hom steljom.

Kroz

to

spe

-

a

.

u

u

a

“>

-

*

M.W.

MUZILICE ZA KOZE

.

.

>

Še Velika stada kozaod 100 i više grlagotovojenemogućeručnomusti. su tvornice izradile muzilice koze za stočarima olakšaZbogtoga brojne koje svakodnevnu Tako tvornica iz izradila vaju Švedske mužnju. »Alfaje dva modela za u a u muzilica, jedanje mužnju muzilicu, drugi mljekovod koji Laval« s za hladnjakom jespojen mlijeko. *.mmmoaaasast

a

ana

If

TV

=

TIO

=

RE

a

PR “a

S Apr

s.

ew.

ROT

.

.

RK

.

RTV =

m.

ET

3

=

morena

ron

a

pe

rana

TI

ta

NJ

NORT E

z

Lira

JARČE, per, ia imy Kad t ,

.]o

|

| 1 | I 1

| E

3

|

u koze izmuzišta Uređajiza mužnju koza postavljeni su kcie prostoriji nalazi obavezno izmuzištu U svakom se dolaze dva dnevno na mužnju. puta izmuzištu čuva Ohlađeno se za gospodarmlijeko uređaj hlađenjemlijeka. do stva otpreme mljekaru. i u drugim državama koze da Treba u Francuskoj upozoriti plemenite muzilicom litara do zato od 800 600 pa mužnja je imajugodišnjumliječnost neophodna. u

|

-

u

|

ea

u

'

m

ZM

HIGIJENA

—— io a bo

MUŽE I

VIMENA

i dobro

golo kožom, je gotovo nježnom tankom, jepokriveno običnih u no znatno krava muzara U dobrih po obujmu veće je prokrvavljeno. i za puno Stoga krava, osjetljivo. napeto mlijeka, laktacije je vrijeme osobitu krava muzara sisa i vimena i pažnju. iziskuje čuvanje njegovanje žida se ne predmetima budno Treba (vilama, metalnim povrijedi vime paziti što se da čak za se nepažnje zbog noktima, ozlijede mužnje.ne vrijeme com), teško sisa vimena takve sve lako preko i zaraštaju, ozljede događa.Naime, Vime treštetnim svim i vimena sa sisa nastati može posljedicama. upala “njih ako može sve to se i od “ba čuvati nagaza dogoditi je prignječenja hladnoće, leži ako nezastrtim i neravnim ležati na krava podovima hladnim, prisiljena lemože na tada vime kratkim se suviše na rubovima prignječiti Ježištima, jer i čistoći vimena, treba samog žišta. Velika stelje poda posvetiti pažnja navimena nećistoću okoline Nečistoća Ieži. krava i koja upalu uzrokuje kojoj sise. preko kanala staje važna samo Ona ne muzara. krava važna za Muža je higijenu jeposebno i zdravstveveć i za visinu i za higijenu mlijeka, proizvodnje zdravlje životinja do dva Muža drže. i se krave muzare se obavlja no kojeg zbog m lijeka stanje se određeno točno u tri na životinjski organizam jer vrijeme, uvijek dan, puta na može muže zato red. vremena na djelovati nepovoljno Mijenjanje "navikne mirno. treba muže Za i u samu biti staji proizvodnost. vrijeme njenu životinju Vime

a

veoma

aa

veoma

a

.

u

—

na

se

Sa

76

a

a

|

Uznemirenost

životinja smanjenju proizvodnje mlijeka.

Mužu u treba lako se lakše i obavljati čistoj staji, jer mlijeko zagađujejoš primirise ma čine neukusnim i g a neugodnestajske koji koji neupotrebljip ut Zato vim. očistiti i baa jeprije mužnjepotrebno kravu, staju staju prozračiti sat rem znatno se jedan prije početka mlijeka mužnje.

K akvoća može smanjiti ako se vime zarazi velikim nalaze i na se brojemmikroorganizama koji koži, osobito Ako vimenu. na vime .a ga jeprije oprazaprljano, je potrebno mužnje ti vodi Voda se nalaziti se mora u mlakoj kojoj dodaje dezinficijens. posebnikako u se Ukoliko za vime posudi, noj posudi koja upotrebljavamužnju. je obrisati vlažnom samo umočenom ga čisto, potrebno je krpom dezinfekcijsko sredstvo. odmah

se

odražava

u

)

.

u

u

:

važna i sama tehnika Ne za životinju proizvodnju mlijeka je .mužnje. već čitavom se musti šakom treba stissmije prstima, b lago prste postupno kati od osnove sise prema vrhu. Ako sise vuku vrlo lako mogu se napočevši stati kože. Sise i vime muže ne se mazati a pogoozljede smiju prije mastima, tovo ne muzač močiti u izmuženo kako bi mogao lakše dasmije mlijeko prste Tek musti. nakon sise namazati vime se ako i lje mužnje smiju vazelinom, je da ne bi koža. muzač treba izmasirati potrebno, popucala Prije mužnje vime, mlazeve treba izmusti a prve crnim u sa to mlijeka posebnuposudu dnom, jer sadrži velik tako a muzač može otkriti i prve znakove mlijeko brojbakterija, vimena. mlazeve nikako izmusti se ne na p rve upale Dakle, mlijeka smije da se na stvore novi masovni za pod,jerpostoji mogućnost podu uvjeti razvoj će se kanala lako vime.

Osim to“bakterija kojima kasnije prekosisnih zaraziti mlazevi klica dobro ga, prvi mnogo mlijeka obično sadržavaju inije ostavljati ih u iz mlazeva može za se mlijeku upotrebu: mlijekoprvih upotrijebiti prokuishranu treba za a inače i baciti. ga hano drugih životinja, prokuhati Muzač biti mora od zeraznih ne mora se zdrav, smije bolovati bolesti, podvrći da se ustanovi da osobna biti dopregledu kliconoša, mora nije higijena bra a čista. Muzač imati čiste ruke mora i mužodjeća opbrezane nokte, prije ruke mora i vodom.

Zato u obavsapunom nje toplom oprati se stajama g dje treba biti tekuće i čistih ručnika. s apuna lja muža dovoljno vode, uvijek Sastavni dio i čistoća mužu. za higijenske proizvodnje mlijeka je posuda svake se zatim vrućim rasPoslije upotrebe posuđe vodom, najprije ispere tvorom kalcinirane i dezinficirati. se mora mužp ovremeno 0,5% sode; Poslije treba obaviti do vrhove treba sisa koju kraja nje, (doposljednjih kapimlijeka), četiri sise uroniti sve u s dezinfici-. obrisati; najbolje je otopinuodgovarajućim Danas se krave muzu time olakšava sve više se a jensom. strojnom mužnjom; rad, uz i redovito dobiva i se s pažljivo rukovanje čišćenje stroja čistije mlijeko, a nečis: Naprotiv, nepravilna upotreba stroja ———manje-bakterija. oštećuje vime, toća vimena.

Sisne čaške zarazu se sise ako na nisu mogu uzrokuje stavljati hladne i ako nisu vlažne. mlazove izmusti Posljednje sise mlijeka najbolje je rukom. treba da bi se Prije upotrebe stroja vakuumprovjeriti vidjelo kakav tlak. svake sisne čaške se urajenegativan Poslije mužnje raskužuju metar, više u njanjem puta otopinu odgovarajućeg dezinficijensa. se što iz mora čistu u :Mlijeko poslije mužnje prije iznijeti staje prostoriju i, ako kroz metalno da bi se uklonile nečispotrebno, je procijediti cjedilo grube a nakon i na 8%C. Nakon mužtoće, ohladiti pohraniti temperaturi toga ispod sav i osušiti. nje mljekarski pribor potrebno jetemeljito oprati MW. Za

i

—

-

>

“

a

a

'

dtd:

i

.

-

TI

POSJET

PRODAVAONI

SIREVA

glasovite Blattenberger, Zagrebu je kade i sirarske SR Rotta u tvornice a Njemačkoj kojaproizvodi »Alpma«iz Prilikom sireva. za prodavaonu Zagrebu je posjetio posjete omatanje strojeve Tesle. Prema ulici Nikole »Dukat« u njegovimriječima, proizvoda mlječnih i sireva vrstama bio brojnim kojejeizgovorioprodavaoni, je,oduševljen Kila proizvoda. drugihmlječnih Nedavno

24

boravio

u

direktor

g. Franz

*

da

|

u

ta o o

o

a

oo

o

G.. Franz

Blattenberger

u

prodavaoni mlječnih proizvoda

»Dukat«,

u

Zagrebu.

L

i. i

KADA

šaož

KUĆNA

.

POSJETA?

e

m

bon -

..

limože se reći postoje krajnosti:koji “Ukratko, dvije i oni koji poodlaze ili u kućnu l iječničku pomoć u ambulantu, posjetu ječnika Kada i biti bolesti to neke prekasno. kada za potrebtraže u trenutku može onda kad se radi oje i starim Prvenstveno kućnu zvati no liječnikaonima posjetu? i i bolest bolonemoćnim temperatura j e akutna prate čija j e osobama, bokod onih osobito radi samo o kad se koji vi bilo vrste, i onda kontroli, koje dva do zvati Tada tlaka. od jedan l iječnika potrebno je krvnog luju vjsokog međuvremenu dozu u novu tlak i bi kako prepisao pregledao mjesečno puta ukoliko ne da korisno takvim U pacijent, potrošnih lijekova. jeslučajevima i zadrži uzima, naziv koji liječniku može pokaže je kutiju koji lijeka upamtiti tako se liječenja, dolazi u kućnu mijenjanje izbjegava neprestano jer posjetu, na vrst ona a organizam. djeluje najbolje koja liječenja ostaje MJaS 5 79 >

da

oni

i za

sitnicu

zovu

š ali

u

Bl

Oe

de a

a E

-

“

P4

:

.

a

o

i li o .

a

.

“>

tijekom Ukoliko koji b oluju p oz dva dana a kave ili jednog,najdulje talog primijete je da i učestala i ukoliko imas hranepomiješanekrvlju, jaka povraćanja imaju i vrlo stalne bolove nikako s noćnim ne jake (naročito ju poteškoćama) koji redovito dužni uz su uzima, prolaze lijekove koje liječničku potražiti pomoć.

Ukoliko živi da pog dje bolnica, pacijent mjestu pomoć postoji savjetuje.se traži u kućnu bolnici, bezprethodnog liječnika poziva posjetu. bolesti ili Bolesnici kroničnom s ustava dišnog astmatičari) ( bronhitičari treba da se obrate ako im se liječniku povisi temperatura. srčani Svaki već od bilo da se radi o srčanim ustanovljeni prije bolesnik, urođenim ili stečenim infarktu ili treba greškama, preboljelom stenokardiji, da se obrati ako mu se i to onome ga liječniku, pogorša, stanje najbolje koji od bolesti. Iz svega može svako se njegove prati početka zaključiti pogoršano jedan do dva dana i ne do tada uzimane uz kojetraje stanje prestaje lijekove, odl u i zahtijeva ambulantu, gdje postoji mogućnost i zravnog:pregleda automatski i se Svaka iznenadna bol određuje d etaljnije bolje l iječenje. u' ukoliko tlaka i ubrzani se širi srca, predjelu infarkta. lijevu ruku, p ad puls simptomi su početnog krvarenja, Sva i obilnija bilo iz nosa ili iz genitourinarnog dugotrajna također i to bolničko trakta, zahtijevaju liječničku pomoć, isključivo liječenje, i zatvorenost i a tako dugotrajna nemogućnost mokrenja. od

čira na želucu ili na dvanaestercu da im stolica crna kao

u

u

s

;

;

|

'

na

Pao

.

.

|

zvati treba liječnika?

-

Kada

ne

do 38C neće uzseradi gripi prehladi, povišenje temperature .rokovati da bi mogao u pogoršanje tolikoj stanja organizma mjeri pacijent otići do ambulante i odredi da se i da se sam dijagnoza postavi liječenje podkontrola nakon uzme Isto ako tipravilna l ijekova. tako, uzimanja je pacijent bio u ambulanti i dobio određeni mora jekomposlijepodneva lijek koji potrošiti 4 te ukoliko 5 normalu na tijekom dana, p ala temperatura nije istog tog treba zvati će on samo ne da se mora jer dana, drugog liječnika, potvrditi lijek do i da se mora svom na kraja potrošiti pacijent liječniku kontrolu, javiti jer treba zaboraviti da bolest ima ne tok i ne može dan. za proći jedan svoj bolesti također Reumatske hitan dolazak ne zahtijevaju u liječnika kuću, starih i iskušanih ili dovoljno jerpostoji lijekova (acisal, analgin) koji aspirin i istovremeno ublažiti odlazak mogu u amzglobovima »trganje« omogućiti bulantu fizikalnu ili na Jedino ukoliko križima ili nozi se u izuterapiju. javi zetno i iznenadna bol bilo kakvo zove se jaka kojaonemogućava pokretanje, kuću. u “liječnik temperatura “Na recimo Ako već 2— treba ne i slijedeće. kraju traje dana, zvati već se dana treba obratiti za u nadležnu ambuza liječnika noću, 3 pomoć lantu. Isto tako vrlo osobito samostalno neodgovorno je određivanje liječenja uzima nekoliko dana ruku tek na se onantibioticima, koje pacijent pa svoju da obrati tako bolesti i liječniku, prikrivaju jer mnogisimptomi mijenja njezina klinička slika. Daleko uzeti 4 6 ili.acisala za bolje je andola sniženje javi se će klinička slika biti daleko pa jasnija, potemperature liječniku, jer a neće štetiti sebi. samom stavljanje dijagnoze jednostavnije, pacijent Vaš liječnik Kad

*

o

ili

niti

ne

.

—

'

“

*

|

u

'

se

—

ze:

Š

79

Obavijest

ZaHrvatske i mljekarskih Udruženje svoje izložbu Stručnu i Međunarodnu mljekarske opreme organizira ekskurziju greba, proso, Pariz.

radnika SR

suradnike

članove

Za

iz

na

u

grupe: se dvije Putovanjeorganizira u

.

badinara, Cijena godine. osobi zi 20 U po iznosi me cijena .15— prijavljenih putnika.slučaju 141.000.— dinara.

20 aranžmana

12. VI 1986.

1. od 8. do

iznosi 126.500.—

na

14.

Vl 1986. aranžmana dinara na baiznosi — Cijena 114.500. godine. zi 20 U 15—20 osobi iznosi po putnika.slučaju prijavljenih bana cijena

2. od

11. do

129.000.—

dinara.

Pa

.*.

od transfere ZAGREB— ZAGREB, Aranžman obuhvaća: prijevoz sobe hotela PARIZ— do aerodroma razgledavanje dvokrevetne. grada, smještaj inatrag, i vodstvo za metro, organizaciju puta.

TWC,karte avionom

u

doplate večeru po obroku Mogućnost na

5.000.—

iznosi cca

dinara.

1986. najkasnije obavijestite do 31. V Molimo Vas da nas (0) godine Vašem učestvovanju.

.

Šime

Dapo, dipL vet,

Berislav

dipl inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik "

*

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

SOUR

urednik: Vera

Zlatko

Mašek,

pretplata

»Vjesnik«

Majić

radnika

TM,

Kolak,

Tomislav

<

mljekarskih privredne organizacije

— OOUR

inž, Jelenić, dipl.

dipl vet.

Volarić, dipl. inž

Udruženje za

Pavljak, dipL inž, Petar

Erhatić, dipl inž, Zlatko

Nada

>

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava

i uredništvo:

kao

proizvođače

i za

tel 424Zagreb, Ilica 31/III,

mlijeka

30,00

iznosi

dinara420