Mljekarski list 7-1986

sisa

tatstata'

..arataa

SRPANJ

1986.

KI

Sa

savjetovanja

o

primjeni

higijenskih

i drugih

1986., u

u mjera Zagrebu

proizvodnji

mlijeka, održanog

9.

ača“

srpnja

+

>

3

Ps

=

savjetovanje Zanimljivo odr-

godine Zagrebuje žano o primjeni higiSavjetovanje i u jenskihdrugih mjera proizvodnji su a ga organiziuspješno mlijeka »Dukat rali RO Zagreb« Mljekara mlekari »Mercator Ljubljanske ne«.

Savjetovanju je prisustvovalo svih iz oko 200 sudionika gotovo i autonomnih ših pokrajirepublika bio red Dnevni na.

Savjetovanja je obuhvatio vrlo a zanimljiv jeprii način mjera SR Slomjenu higijenskih i u mlijekaAustriji plaćanja Sloiz SR Nadalje, stručnjaci veniji rad su Savjetodavne opisali Maki venije službe proizvodpoljoprivrednoj »Dukat« RO Generaln | direktor na osvrtom s posebnim proizvnji Savjetovanje drug Josip Matek, otvara odnjumlijeka. rad zdravzavoda Hrvatske Veterinarskih opisalinjihov Stručnjaci Zakonu se krava SR u zaštiti vimena prema provodi koji Hrvatskoj, stvenoj Svoiz Instituta o pobudili Ljubljane mljekarstvo mlijeko premijama SR raznih s u količini radom o područja Slovenije bjelančevina mlijeku jim »Dusudionika veliku Mljekare Stručnjaci Savjetovanja. brojnih pozornost suhe za kat« o su novog postupka određivanje računskog govorili primjeni brzo refraktometra za i o suhe tvari i bezmasne ručnog mlijeka primjeni sabiralištima. seoskim kakvoće u mlijeka određivanje sliGrazu komore u Watzek iz inž. Alfred Austrije Poljoprivredne Dipl. a kovito primužnji higijenskih mjera staji posebice jeopisaoprimjenu obavezno stočari a Primjenom trebaju primjenjivati. krava, kojeaustrijski štite stočari odnosno u zdravlje primužnji higijenskih propisanih mjera staji kakvvoću višu i time krava i vimena mlijeka higijensku bolju postižu treba stočar to su za higijenske Koje mjerekoje prodajnu cijenu mlijeko. u idućem krava bit će u broju opisane mužnji staji pri svojoj primjenjivati lista«. »Mljekarskog vet.

Z. Mašek,dipl.

U

9. 7. 1986.

—

—

na-

ša.

u

na

su

su

za

za

—

*

u

—

a

—

Higijenaprihvatanjai njega teladi pripremi posvetiti pažnju posljednjim u 10 dana kravu treba 7 do Steonu krave za telenja smjestiti prije telenje. izvesti iz zajedničkog ili barem ukoliko ono postoji,je posebnoporodilište, se štali ležišta i na Mjesto pret(ugaoštale) mjesto smjestitinajpogodnije ležište zastrti a samo očistiti i dobro hodno mora dovoljnim dezinficirati, u suhe i čiste količinama samog uvođenja porodilište Neposredno stelje. prije dobro treba kravu krava će se ili na oteliti, gdje mjesto smještanja odvojeno vodom dobro dio s i a noge, repom toplom očistiti, papke stražnji tijela neki blaži oprati eventualno tom i i sapunom dezinficijens. upotrijebiti pri U

danima

bređosti

naročitu

treba

u

.

.

a4

—

_——__—-_

>.

i.

s

s

i

i

s

.

. .

\

.

i S

|

.

.

4

i krave i teleta. zaraze čim se telenju Zbog toga, pojave znaci kravi treba dio naročito a prvi telenja, oprati s tražnji tijela, spolne način na kako organe, rečeno.

Tele se može zaraziti već je ranije porođajnim kanalima nestručne i majke, posebnouslijed nehigijenske pomoći pri Prilikom naročito treba voditi računa o čistoći telenju. pomaganjapritelenju i se ruku,konopaca drugogpribora koji upotrebljava.

U danima dobro treba i biti osnovna prvim poslije telenja sijeno dalje hrana.

U ovom treba i tako isto a periodu održavati higijenu krave, njegu i krava u do 8 10 dana odnosno sve porodilišta kojem ostaje poslije telenja, dok se očiste ne kanali i dok iz ne organa joj potpuno porođajni spolnih izlaziti prestane iscjedak.

Pri vrlo važan način će na tele se i telenju je koji prihvatiti smjestiti. teleta zaraze i što mu Najvažnije izbjeći je mogućnost omogućiti bolje u vjete za život. Pri samom tračak obično se ali se to potelenju pupčani prekida, nekad ne tračak se mora 10 do 15 cm od trbuha p a teleta događa, presjeći dezinficiranim škarama.

Odrezani prethodno prokuhanim) (najbolje je Pupčani tračak odmah mora se a tako da umoči neki dezinficirati, najbolje to tinktura.

Tako se midezinficijens najpovoljnija jejod uništavaju već su na ali do kroorganizmi koji dospjeli pupčanitračak, jošnisu prodrli krvnih žila. Time se i tračka i tako pupčanih ubrzava sušenje pupčanog sprinaknadna Tom zaraza. od osnovnih satima ječava j ednom mjerom, prvim života se razne i bolesti mogu zaraze naslobodnog spriječiti pupčane koje tim staju putem.

Nakon tele se već na suhu i čistu završenog telenja položi pripremljenu na a zatim čistom se dobro obriše od sluzi.

Ako stelju (najboljeslamu), krpom krava tele se može staviti da što ga je zdrava, prednju obliže, povoljno djeluje na krvi u teletu i dobro kod Kad cirkulaciju potiče raspoloženje kraveZavršeno tele treba što ukloniti s i je čišćenje (lizanje), prije telenja mjesta majke. izolirani odnosno štalu i to u za u smjestiti teličnjak, telad, posebne kaveze, ukoliko postoje.

Kavezi i biti ne zid i na uza kome na teličnjaci smiju neposredno mjestu bi bili izloženi hladnoći i U u telad se jakoj propuhu. prostorijama kojima nalazi treba tek rođenom temperatura odgovarati mladom, s još organizmu razrađenim sistemom.

Ona bi trebala zimi nedovoljno termoregulacionim biti oko a za telad može biti i nešto niža.

Zrak nikad ne 12C, stariju smije biti odviše biti veća ne od do 60 70% relativne vlažan, vlaga smije vlažnosti, mlada telad na vlažnost. jerje osjetljivapreveliku U tele 10 do:15 to čitavo teličnjacima ostaje dana, jest hranjenja vrijeme to a jeupravo vrijeme kolostrumom, najveće osjetljivosti mladog organizma. da telad u dok sve odnosno dok se Najbolje je teličnjacima ostaje siše, napaja, dok bude ne 2-3 starosti. telad se može tj. mjeseca Poslije toga grupirati veće boksove od 4 do 5 grupne 4 do 5 Tada već teladi, gdje ostaje mjeseci. treba telad teladi po spolu. ima izvanodvajati Razdvajanje po kategorijama redan svako života ima fiziološke profilaktički značaj, jer razdoblje svoje osobine i određenu tele mlađe treba više mu Što patologiju.je brige posvetiti i Telad se treba po strogo provoditi higijenske mjere. kategorijama odvajati tele treba odmah gdjegod jemoguće.Ondjegdjenema posebnih t eličnjaka, nakon u boksove-teličnake i ostaviti štali i mu telenja stavljati gdje je majka, ako tele se mora nema vezati uz kako bi ne nekontroboksa, jasle moglo lirano sisati.

Pri

može

doći

do

u

a

se

u

za

—

u

u

u

u

a

99

BE a.

i

i

o

i

i

s

o

_

ae

a.

Boo

i

o

Bi

m

a

a

a

Pa

_

tio

——a

stavljaneposredno prije Teličnjake očistiti, redovito vadi. tele i kad teladi a se potrebno Naravno, je njih, iznjih nja ni podobro telad dok svaki dan u se održavati Nije pušta ispust. higijenu, vrlo telad drži dok se u i je telad, teličnjake jer polijevati njima željno prati na osjetljivavlagu. do ih teladi. Treba i Punu treba jedanput dvaputa njezi pažnju posvetiti treba ga tele dnevno očetkati mekanom a ako oprati jačeuprljano, četkom, je telad osušiti. dobro su za i nakon vodom dragocjeni.

Ispusti toplom toga već zraku kreće Telad treba da se slobodno ljeti drugog puštati ispustu nakon dana desetak kad tele malo nakon dana očvrsne, obično a zimi telenja, 15 minuta, 10 do dana i samo kratka U traje šetnjaprvih telenja!početku je telad 2 Smatra da za više se sve s vremenom se od mjeseca prodžuje. je na sat i telad od 4 a za 30 do 40 minuta polšetnje šetnje, mjeseca potrebno okrečiti

treba

i dezinficirati

u

,

na

u

a

dan.

dr

M.

Winterhalter

višegodišnjekorove Kako uništiti ko-

koji uništavaju jednogodišnje upotreba Dugogodišnja višebrzo i za širenje drugihuvjeta prostornih pridonijela jestvaranju svim korova na površinama. poljoprivrednim godišnjih dobro korovi uz slak i razvijene drugivišegodišnji imjaju, Divlji sirak, i Time znatno i veliku masu nadzemne smanjuju prinos korjenja. dijelove, rentabilnost proizvodnje. jakoutječu trekorova na površinama jakozakorovljenim višegodišnjih Uništavanje obrađivati žitarica.

Strništa se ne žetve nakon sada ba upravo smiju početi koSredinom korovi da sačekati se treba par nego razviju. tjedana (prašiti), ili u kad korovi u dakle su u (predcvatnju punojvegetaciji vrijeme lovoza, ili herbicidima: ih treba Cidokor, Roundup Herbatop. prskati cvatnji), od 6 do 10 litara na a kreće ovisi o vrsti herbicida korova, Doziranje učiniti po mirnom vremenu dobro a to treba Korove hektar. poprskati, valja Veće šest sati nakon kiše ne bi bez prskanja. smjelapasti najmanje vjetra, leđnim. a traktorskim se Najprskalicamamanjepovršine prskaju površine vode troše dize s su po jedinici površine mlazom,jer manje lepezastim bolje herbicida. efikasnosti to pridonosi kroz list i ostale vrlo korove Herbicid u zeljaste brzo, prodire poprskane nakon dana Za do 7-14 i dolazi sokova a u korijenja. biljci kolanjem dijelove, odumiru 4-6 venuti, a tjedana potpuno počinju prskanja korovi postupno i nadzemni biljke. podzemnidijelovi i ne herbicidima treba s herbicide navedene ne Gore miješatidrugim tla i ne da herbicidi ne Treba znati dodavati okvašivače. treba preko djeluju fazi korov u klijanja. suzbijaju uništiti način da ćemo na Na višegodiopisani napomenuti krajuvalja uštedi vreu Korist tri korove za poslaje cjelokupnog najmanje godine. šnje svake korova bi se utrošilo za mena godine. prskanje koje i se treba herbicida pažljivo pročitati uputu pridržavati Prije primjene proizvođača. preporuke inž.

Nada dipl.

DokušMuškinja, :100 herbicida

samo

rove

na

|

se

—

za

I.

<

e

i

LL

i.

A.

o

s

o mmom moo

m

m

aš

m

m

m

m

o

i

OOK

PP

a

PŽ

PN

»Zadrugar« RO »Agromeđimurje« .Čakovec;

Posjeta proizvođačima mlijeka Sloveniji čakovečke Osnovne 40 Kooperanti kooperanata organizacije »Zadrugar«, većih iz Štrigove i okolnih 6. su proizvođača mlijeka sela, posjetili travnja institut Svrha u bila da se upoPoljoprivrednoPtuju. posjete je robnom u repuznaju proizvodnjom mlijeka gospodarstvima veterinarski susjednoj blici. Međimurski su način proizvođači mlijeka mogli praksi vidjeti držanja i ishrane krava muzara na okolici u gospodarstvima Ptuja. robnim

u

s

na

u

Ishrana

držanje U sada već ishrani se, intenzivno muzara, Sloveniji najvećim dijelom, livade i bili su i s upoznati upotrebljavaju pašnjaci.

Poljoprivrednici organiod opreme, silažnih silosa do livada cjelokupnog zacijom gospodarstva, štale, i kao i s izmuzišta i silosa. pašnjaka, najpovoljnijim rasporedom štale, Prevladava ishrana u Stoka hranu uzima iz sama obliku samoposluge. silosa ili direktno s zelena se Ukoliko pašnjaka.

Mnogo upotrebljava ishrana. nema i za način stoke na mogućnosti ispašupregonski držanja pašnjacima, livade i kose i sprema se silaža. uzgajaju i

krava

muzara u

Pregonska ispaša Kod 25 litara mlipo upotrebe pregonske ispaše, jednoj kravi, koja daje treba od 100 kvadratnih metara dnevno.

Time jeka, osigurati površinu je, dodatak koncentrata i nešto čitav obrok. Stoka može se minerala, zadovoljen hraniti od ranog do kasne zime.

Tako se daleko proljeća postiže bolja p lodkrava nost i muzara, u Međimurtome, njihova mliječnost zdravlje.

Nasuprot krave vremena borave i zraku na suncu u ju provodepreviše štali, premalo kao zatvoru.

Slovensko iskustvo da pa su ukoliko nema mopokazuje je, nužno barem na gućnosti ispašu, osigurati ispust plandišta. x

uz

u

za

Uzgoj pašnjaka % U se livada i za Sloveniji posvećuje posebna pažnja pašnjaka uzgoju zelenu ishranu i silažu. Livade kose kad se visoka trava 25 centimetara. je Potom se travna suši dan ili masa da bi se do 40 50 dva, vlagasmanjila Tada se silaža: masa dobro se i da posto. priprema folijom, pokrije nagazi se zraka. Takva silaža ishranu kroz za 4 daspremna onemogućipristup je na. livada i i intenzivnu baca 600 se Uzgoj pašnjaka podrazumijeva gnojidbu: hektaru nakon svake a po kilograma miješanog gnojiva površine, košnje se s 200 KAN-a. prihranjuje kilograma U Iz 5 vidi da se hektaru treba po godini jenajmanje košnji.navedenog baciti 1600 ukupno kilograma g nojiva.

S tako i održavane livade dobiva 16 do 18 tona se suhe tvari uzgojene vrlo dobro se lako koja probavljuje jerjebogata probavljivim bjelančevinama. može ove mase se s krave za muKilogram kilogramom mjeriti s mjese U ishrani zare. krava 70 Preostalih 30 na travnu masu otpada posto. posto čini silaža čitave kukuruza. stabljike livada

i

4

na

>

101

Higijena treba imali su i kako izmlijeka prilike vidjeti proizvođači Međimurski Tamo Krave dolaze izmuzište i rad u se prvo na same. gledati mužnju njemu. vime i briše se se pere koncentratom, rolokoji dohranjuju potom velika da ne bi došlo do baca. se upotrebe pažnja, poslije Higijeniposvećuje papirom ili vimena upale zagađenja mlijeka mikroorganizmima. da i klimatska ima S obzirom na Štrigove geografska činjenicupodručje nadamo da ova neće završiti samo slična se obilježja slovenskim, posjeta da i međimurski se u proprilika susjednoj republici.

Očekuje upoznavanju izvođači nešto od mlijeka viđenog. primjene R. Topličanec izmuzištima

u

na

“

Stočariiz Vrbovca u Mljekari»Dukat« Vrbovca posjetili Mljekaru mlijekapodručja ih dolasku Odmah »Dukat« u u po pozdravio jeglavni Mljekaru Zagrebu.

Matek novčane te uručio direktor proizvođanagradenajboljim drugJosip film o »Hi1985. Nakon čima nagradaprikazan podjele je mlijeka godini dr Željka o Zatim su Magdića proizvodposlušali predavanja mužnje«. gijeni »Dukat«. obišli su iz Vrbovca Stočari zgradumljekare njikrmnog bilja.

Dobri na bio Nastavak pravcu Novigrada rijeci krajKarlovca, vožnje je Suima »Dukat« s junica. gospodarstvouzgojemrasplodnih gdjeMljekara centra u rukovodioci Novigradu sretljivi uzgojnogstočarskorečenica Srakočić u nekoliko su Janko i Tomica gospodarstva povijest opisali selekcijskog i ratarsku i proizvodnju. stočarsku Novigradu sadašnju Proizvođači

su

s

21.

5. 1986.

u

u

u

ju

aj

a

NT

a

i

E

Kn

7.45

ze

3

E

no, sk“

a

ad“

Proizvođači

ak .

:

AJ

ska avavi

mlijeka

:

i

X

au.

ie

bid

pone *

4

:

i

hiz

2

bake

iz Vrbovca

3

ja

-

na

gospodarstvu

mljekare

ši

»Dukat«

Z.

102

u

4

“<

a

Novigradu

Mašek,dipl.

vet.

——.—;—

Gotovo bez kupaca Grupa mljekarskih stručnjaka Zagreba, N ovog Sada, Sremske Huma i na Mitrovice, Karlovca, Sutli, BjelovaraRijeke posjetila je simentalaca Riedu u prodajni sajamrasplodnih Gornjoj mjestu A ustriji.

Poznat u održan 13. 5. 1986. nisu Evropi prodajni sajamkoji je nije uspiojer stočarskih

i

iz

u

ra

opne»

"mrga

are

zero.

“moo

pa

2

Fa

= <

<

KaA saf

,

& :

;

tei

Pare

as

adja

:

mu

BE

ž

*

ia

:

E

LJ

*

rea

zoo x ;

Ba) Pinitšćea

a

.

a.

ra 3

:

“

t

:

A

5

)

:

jeištačća

,

,

:

agočanik

x

š

# f

»

Prodajni sajam

simentalaca

rasplodnih

u

Riedu-Austrija

I na slici da su Španjolske. kupci Italije našoj vidljivo je dvorani nedolaska iz inoprazna. sjedalaaukcijskoj gotovo Razlog kupaca zemstva bila izazvana kvarom atomske centrale poznata Čerradijacija je nobilu.

Z. vet.

Mašek,dipl. došli

redoviti

iz

i

u

u

|

u Zborovanje poljoprivrednika natjecatelja Jastrebarskom —

Zborovanju naprednih poljoprivrednika su se kukuruza zrno, barskogokupili proizvođačiproizvodnji kukuruza tovu tovu i silaža, grožđa, teladi, proizvodnji svinja mlijeka. natjecatelji inž. Nikola Vukić uvodnom više od 200 Dipl. riječi pozdravio je natjecai a zatim inž. Vinko o rezultatima teljagostiju, dipl. je Klepić g ovorio natjei u Ivan rezultatima a o u cateljabiljnojstočnoj proizvodnji, Majstorović U veći proizvodnji mlijeka.raspravi jesudjelovao brojprisutnih.

U kukuruza bilo 1985. u obuhvaćeno 236 proizvodnji je godini proizvođaod 210 u zrna. kretali između su se 4,55 ča, njih proizvodnji Prosječni prinosi t/ha do 7,82 bio 3,5 t/ha. a t/ha, općinski prosjek je Na

u

Krašiću

nedaleko

Jastre-

u

103

-—>—Z>:

—

a

ooo

ra

_—

__——

Ba.

ooo

m

+

o

o

o

o

m

o

mm

—

od

Maretićpovršini postigli proizvodnju Najveću Gradski Janko silaže. i od t/ha zrna 7,7 ha 10,2 vagona 0,86 jeprinos postigao Kupinec Bratušićsilaže. Mirko i 4,4 vagona od 9,2 t/ha zrna 1 ha i prinos Kupinec: silaže. i 3,5 vagona od 8,35 t/ha zrna i 1 ha Cvezković: prinos Oni 1.386 obuhvaćeno U isporučili kooperanata. grožđa je proizvodnji 1984.

30% što za i Jaski nego 109.258 godimanje Plješivici, je kg grožđa Zvonko

su:

na

—

su

ne.

Sv. Jana:

Kupećdol postigli Josip Najvećuproizvodnju Tomo Jana: Sv. 3.730 Bukovac Samel 3.800 kg grožđa.

Josip kg grožđa.

Režek Sv. Jana: 3.028 Rubinić Plješivica: Drago kg grožđa.

Kupećdol Prodindol: 2580 2,586 kg.Petar kg grožđa.

Frkonja i 8.863 98 sa teladi se U tovu grla ukupnimpriranatjecalo proizvođača ili 265 111.300 420 Vlado Juratović sa od stom 2,653.810 kg. kg grlapostigao je ili 265 102025 285 Pavlešić sa Herceg kg/grlu.

Franjo kg grla: Josip kg/grlu. ili 38.102 Maretić 269 sa ili 186 57.835 310 sa kg grla: kg/grlu.

Mijo kg grla: 77.810 Maretić 294 sa 4,32 kg.Branko 141 kg grla: sa.konverzijom kg/grlu, ili 265 kg/grlu.

561 sa Vlado U tovljenika isporučio Vugrinić je proizvodnji- svinja: Blažinčić: 312 41.310 Jambreković: 459 sa 50.490 tovljekg, Drago kg.

Stjepan tovu 28.080 nika sa kg. svih 40 u U na, području mjesnihzajednica općine, mlijeka proizvodnji litara 25.000 rashladni sa instalirani su sabirna 52 na uređaji, mjestagdje i 10.200 8,143.312 od cca 1.900 domaćinstava otkupljeno plotkinja je mlijeka din. i masti 328,247.097 litara sa isplaćeno mlijeka 3,6%mlječne litara u 25.000 više od sa isporučenih “Najboljiproizvođačisu: 1985. godininatjecatelji Po _kravi Ime i prezime Isporučio Krava 3.483 Mikan 1. Drago 76.844 22 3.172 “63.456 2. Milivoj Medven 20 2981 18 Batušić 3. Mirko 53.674 2.486 15 Bubinić 4. Stjepan 37292 2.396 15 Novosel 5. Drago 35.952 2263 15 Maretić 6. Ivan 33.952 2018 16 Bole Slavko 7.

32291 2.144 15 8. Josip 32.160 Stepinac 2.445 12 Borošić 9.

29.343 Stjepan 2817 9 Maretić 10. Zvonko 25.361 Tomčić

su:

—

—

—

—

—

—

—

—

\

*

Rekorderima

uručena

su

nagrade. priznanjavrijedne inž.

Brlek, dipl.

Stjepan i

u regije zagrebačke Regionalno zborovanje poljoprivrednika Dugom Selu SamoboNovom osim u svim 1985.

Zagrebu, općinama godine Tijekom po pojebilo i Ivanić-Gradu poljoprivrednika ru natjecanje jeorganizirano 8.098 obuhvaćeno bilo klubova 49 U dinim poljoprivrednije proizvodnjama. kukuruza 131, kukuruza 1165, u od pšenice silažnog proizvodnji ka, čega: tovu 209, proizvodnji 582, tovu 102, .271,uljane svinja junadi repice u i 5.488 poljoprivrednika. govedarstvu 150 selekciji mlijeka |

u

—

—

—

—

—

—

—

—

104

e

proizvođača i 5 od nau Priznanjanagradeprimilo je najboljih svakoj vedenih proizvodnji. kukuruza Proizvodnja Ime i prezime ha Prinos dt/ha Mjesto V. Gorica Stjepan Šafranić 83,08 24,5 Bernard Bartol 88,40 Vrbovec 18,0 Zdenka Jambrečec 17,0 77,60 Vrbovec Ivan Dobrica 74,10 Vrbovec 17,0 V. Gorica Mijo Robić 82,85 120 silažnog kukuruza Proizvodnja Ime i prezime ha Mjesto PrinosNovosel V. 49,85 Gorica 115 Stjepan vagona Ivan Jurkas 69 45,00 Zaprešić Slavko Kunder 60 36,00 Martinec Josip Vugec 28,90 Zaprešić 29 40 25,99 Zaprešić Stjepan Mihaljinec pšenice Proizvodnja Ime i ha Prinos dt/ha Mjesto prezime Katica Vučković 6,46 47,00 Kutina Zvonko Herček 5,0 55,00 Vrbovec Pavlić Kutina 50 43,00 Marija Jaroslav Kutina 49 42,00 Posejpal Ivan Hermeščec 42 45,70 Sesvete e o vo ov pv on 23, RONA \

:

-

:

,

+

Proizvodnja Ime

i

uljane

repice

Mjesto

prezime

IvanŠipuš Brozović Ljuba Zvonko Pomakač

Kutina

Kutina Kutina Kutina Kutina

Marija Slavica Vulinec Pavlić

Tov Ime ato

Mato

junadi i prezime Broz

Juratović

Josip Ivan Šargač Pavlešić

.

Ivan

Javorić

ha

Mjesto aro Jastrebarsko Jastrebarsko ov

Novi

Marof

Pregrada

Prinos

527

22,00

5,48“

21,00

5,00 4,60

20,00 21,00

4,16

Komada

Prirast

925 420 420

dt/ha

po

20,00

kom.

138 265 265

:

710

480

Proizveo127.650 kg 111.300 111.300 .

131

93.010

120

57.800

Tov

svinja Ime i prezime Katica Nizek

Mjesto Zelina Zelina Stjepan Sušec Antun Mršet Bistra Vlado Vugrinić Jastrebarsko Duro Hirc Zelina |

Proizvodnja ja mlijeka mlije Ime

i prezime

Drago Mužinić Josip Milivoj Medren Mihan

Komada

1.250 920 900 561 588 Broj

Mjesto Jastrebarsko Zelina Jastrebarsko

Prirast

krava

22 20 20

po

kom

83 81

686 90 79

Proizveo100.750 kg 77.520 59.534 50.490 46.452

.

Po

kravi

lit.

mlijeka 3.483 3.539 3.172

Ukupno 76.844

lit.

70.115

63.456 105

PŽ

LL

Bukal

Anka Ivan

Basrek

Selekcija Ime

u

Vrbovec Vrbovec govedarstvu

:

Poldrugač Stjepan Mikulaj Ivan

Tomo

Bukal

Vlado

Sanjković

Broj krava

Mjesto Vrbovec Vrbovec Vrbovec Vrbovec Vrbovec

Marković

Vinko

LP

-

.ŽŽ

.

—_—

3.107 3.396

20 18

prezime

i

LL

7

62141 61.140

selekcijom

pod

BM) (5 16 (4BM) 7 (4BM) 8 (3BM)

9

XIX

je natjecatelja prisustvovao proizvođača nagrađenih broj saboru i XI poljonajnaprednijih Jugoslavenskom zborovanju Republičkom privrednika.

Brlek inž. dipl. Stjepan i na

Veći

Pehar Bjelovarčanima uzgajivači Međunarodnom poljoprivrednom sajmu Na izložene za su stanice o svojili k olekcije junica dvije Bjelovar Poljoprivredne Privredna su Pehar sa veliki dodijelili diplomom Novosadskog sajma. pehar indui za i komora prehrambenu poljoprivredu udruženje Opće Jugoslavije na uzgajivačima priznanje pokal je Taj žirija. ocjenjivačkog striju,prijedlog stručan rad. za i uzgojnonjihov stručnjacima za izabrali su stanice grupe 53. junica dvije Poljoprivredneselekcijski Stručnjaci i to: Međunarodni poljoprivredni sajam, 5672/1A bika kćeri grupu Progresa junica jednu našem na nalaze u bikova kćeri upotrebi grupu koji junica jednu području. klasu. svrstane su grupe I Obje ili izložbama ukaže kad im se sudjeluju prilika, stočari, Bjelovarski rad naš sa može se sličnim usporediti ovdje Radgona), (G. jer skupovima stoke rada vrhunac da istaknuti Mora se radom uzgoju zajedničkog drugih. a da posebno pokažu, posjetiocima g rla uzgojena mogućnost predstavlja ovakav kada se uspjeh. postigne Sadu Novom u Na 53. Međunarodnom sudjelopoljoprivrednom sajmu vali Marija Hrlec, Gudovac; Mijo Prekobrdo; D ošen, Stjepan uzgajivači: Severin; Pero Dautan; Ivan Franjo St. Plavnice; Ormanec, Buban, Bengez, NiN. Branko Škojc, Rača, Starčevljani; Sabolek, Babotok; Dragan Veličan, Rovišće. i Anton kola Girčal, Kašljavac Brkić, izložili da smo grupu Treba potomaka prvi put posebnoistaknuti, kad se zna veći tim iz bika kćeri Uspjehje gospodarstva. privatnog jednog smotru bika za kćeri izabrala bi da se treba grupa koliko stručnosti jednog Novosadski kakva sajam. je inž.

B. Majhen,dipl. u

53.

.

Novom

Sadu

—

—

se

—

—

'

u

na

u

se

su

—

106

:

ađČččađa_a'__—č——

|

meno

STRUČNJAK Na

.

IZ GRČKE

specijalizaciji »Ljubljanskim Ljubljani više iz Tsiotras On stručnjak Grčke, mjeseci Christos, inžinjer agronomije. je od 14. do 16. boravio u Zavoda SR prema programu Zagrebu travnja Slovenije međunarodnu za znanstvenu zavod Faza suradnju.

Posjetio mljekarstvo je znanosti u .kulteta poljoprivrednih Zagrebu,Laboratorij industrijskog mlje*karstva fakulteta i u prehrambenomljekaru »Dukat«,kojoj j e obišao sve odjele. biotehnološkog mlekarnama«

u

[RR

om.

.

Tsiotras

PRN

še

u

,

Kasi

se

već

Veda

Par. .

Tad

set

X“.

SgTtu

KEKS

Christos, dipl. inž., u

Posjetio je obišao nimanjem

sia

4

i Veterinarski

£.2

nalazi

u

»Ljubljanskim

mlekarnama«

u

..

Ljubljani

<

Zagrebu. je odio zaštitu vimena s upozzdravlja kojimga jetemeljito rukovodilac dr Berislav nao Majić. togodjela, Na sabiralište i Garašiće u krajujeposjetio mlijekagospodarstvo Franje

selu

Rakov

institut

tom

institutu

s

velikim

za-

za

Potok.

Z.M.

“

»Sirela«,Bjelovar U

U

u

Bjelovaru je

od

5. do

—

domaćin sabora Jugoslavije

—

rekordera

lipnja godine poljoprivrednika rekordera u bilo na oko 600 pozvano poljoprivredi Jugoslavije,koji j e uzvanika iz Dobili i mi od smo da tom emicijele zemlje. poziv organizatora .

7.

1986.

održan

sabor

—

107

onion

htjeli priliku iskupuprikažemo XI sabora resvim uzvanicima su tako ni naši a koji junica. uzgajivači propustiti, što kordera pokazali uzgajaju svojimstajama.

Jugoslavije Perl-Benda« »Gustav dvorane u gdje Bjelovaru, školskoIspred i kobile i 25 krava izložili smo održava se dvije dvije ždrijepca, junica, sabor, sportske domaćih i zavod za omice. životinja Zagrebrazmnožavanjeuzgoj Središnji Na bika Križevci Centar za Progresa. taj pokazaoje umjetnoosjemenjivanje Hršto u smotri način na programu smo prikazati radimo uzgojnom željeli uzvanicima da i bila vatske. To stručnjacima, prilika predproizvođačima, je dana sabora što i visokim sudjelovalo Drugog pokažemo uzgajamo. gostima i Tada Branko Mikulić. radu i SIV- drug je prednjim predsjednik jeu naš program. uzgojni prikazan a, smotru

nentnom

nismo

Tu

krava

*

u

(bikovskih majki) uzgajivača predveli pet Vlade i Babotok-Mirnu Ane PredavacCidru, Bujger, Veličana, Franje i Diklenica-Becu StarčevljaniDraganaSaboleka, Frančića, Jaderu, tim i dobile niz Slobodno može reći da su te krave se pohvala priznanja Plemenku. iza rekli i kada dato više kada smo o proizvodnji zašto njih objašnjenje je vide uživo bila da To bika potomka prilika posjetioci pokazujemo Progresa.je kćeri. i osam iza iz njegovih oplodnje, njega usmjerene bila smo bika Osam kćeri prikazali. koju Progresa jedrugakolekcija MaSt. naši Vlasnici su Ćosić Pavlović Predavac, Pavljani, proizvođači: StarSabolek Blahe Gluhak Jambreković i Gudovac, Međurača, rija St. Rača.

Obrovnica i Babić Kapela čevljani, kako su a predvodi željelividjeti Progresa posebice uzgajivači, Posjetioci, testirani da se vidi kako to bila prilika pozitivno kćeri, jedinstvena svoje jerje osobine bik na potomke. prenosi svoje Prvo

naših

krava

smo

vrsnih

a

—

—

—

—

108

—

—

——

—-

Osim

kolekcija pokazanih sudjelovauzvanicima, gostima posjetiocima, la i mladih budućih Koje kolekcija krava, majkibikova, uzgajivača Franje vačevića D. Zlatka Nemčevića G. Severa Mosti, Zdjelice, Franje Tuk, Miška Dautan i Piskaća Još kolekMirka Mikulandija Prgomelje. jedna smotri: sedam na su u različitih očeva bilaje cija junice junica koji oplodnji terenu na tih Remenarić su: N. Pikivača općine.

Uzgajivači junica Rača, .Predavac St. Lalić Kovačević Zr. ToMargetić Planice, Patkovac, Haudl V. sredice i Maciček polovac, Žabjak.

Bjelovar, Osim krava i i smo Ribia junica, pokazaliždrjepca posjetiocima vlasništvo stanice kod držaoca u Blahe u Poljoprivredne Bjelovar,upotrebi kobile i Pavlovića te omice i PaGudovcu, dvije Mikulandija dvije Kapelca vlovića. stočari su na kratko Bjelovarski izlagali predjavnosti (Novi Sad,Bjelovar) u kad su pa plemenita grlakojauzgajajustajama, svoja posebice počašćeni im se takvim na pružiprilika izlagati smotrama.

Božidar inž.

Majhen,dipl. i

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

.

—

:

ZBOROVANJE

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA ZELINA

OPĆINE

travnja godine zborovanje je naprednih poljoprivrednika Zelina. otvorila općine Zborovanje je dipl.

L jerka ing.

H abuzin, tajnica SIZza Zelina.

U uvodnom poljoprivredu općine dijelu iznijela srednjoročni je a na Između planrazvoja su poljoprivrede popodručju općine. ostalog iznijeti daci da na Zelina ima 3980 čipodručju općine poljoprivrednih domaćinstava, osnovna dakle bave se s više jaje karakteristika mješovitost, proizvodnji.

Zelina u vezan uz Razvoj općine poljoprivredi uglavnom je stočarstva, razvoj a to se vidi iz da od površina koriste za podatka ukupnih zemljišnih koje obradu čak 52% dok (70,4%) otpada površine podkukuruzom, pod je pšenicom a svega ukoliko izuzmu se 14%, proizvodnja krmnog bilja, silaže, još je neznatna. uvijek 1614 takmičilo se u šest u kukuruza olja olja disciplina: proizvodnji (32 silaže tovu tel u natjecatelja), proizvodnji (30 natjecatelja), (87 natjecateu tovu u i lja), u (148 svinja natjecatelja), proizvodnji mlijeka (1200 natjecatelja) selekciji (117 n atjecatelja).

U kukuruza ha 64 na iznosio 79 dct proizvodnji ukupni prinos je suhog na 1 što na dok hibridom BC 55 ha, jezadovoljavajući npr. rezultat, je postignuta 108 dct po 1 ha. Na od ha i od 344,6 3,5 proizvodnja površini prinosom det, odnosno dct 99,7 rezultat Đuro po 1 ha najbolji Puhelek iz Selnice postigao je »ZZK«-a u ha na kooperant 2,8 26, koji j e prvi proizvodnji silaže, gdje je proizveo 1036 dct 9.

1986.

održano

se

na

:

u

“-

zr-

kukuruzne

U

silaže.

.

teladi

iz koonajbolji proizvođač Stjepan Dragija je Novog Mjesta, »PIK«-a Vrbovec utovio što iznosi 565 80.230 mesa. perant koji j e teladi, kg U tovu iz »PIK«-a najbolji svinja Josip M artinjak je Tomaševca, kooperant Vrbovec s 710 odnosno 53.960 mesa. isporučenih svinja, kg U se individualnih mliproizvodnji mlijeka natjecalo najviše proizvođača a bio Mužinić iz iss jeka, kooperanata »ZZK«najbolji Josip je Križevčeca, 70.115 litara Koščec iz s poručenih mlijeka.

Drugi Stjepan je Hrastja, isporučea, nih 42.476 Ivka Blažic iz a zatim s 33.047 litara mlilitara, Bukevja isporučenih i Blaž Kudelić iz Beloslavca s 29.861 litrom jeka isporučenih mlijeka. su u Najboljim proizvođačima podijeljene prikladne nagrade sjemenskom kukuruzu i Švi sudionici su se da umjetnim g nojivima. zborovanja dogovorili i ove se ode na stručno bi se RO »Pogodine putovanje.

Ovog puta posjetila tovu

109

s godina koja Knjaževca ljoprivreda« OOUR-a 14 unutar dividualnim po ljoprivrednim kojedjeluje proizvođačima vidovima bave svim se proizvodnje. Božica Skender poljoprivredne koji već

iz

ima

više

RJ

Hrvatske

stočarski

radni

osnovan

in-

selekcijski centar

Poljoprivredni održanog junica simentalske sajma pasmine rasplodnih Izvještaj Koprivnici godine centar

odnos

sa

1986.

4. 6.

u

...—.-.-.n.;—..;.—.—.........

Red.

broj

Ime

i

ameba

Prigojni br. junice

uzgajivača

prezime

PL.

Restek Restek

Kolonić Galinec

i klasa

Novigrad Novigrad Novigrad Greda Martin, Gabajeva

605/Ila

452.750.-

6417

640/Ila

472.000.-

6458

565/Ila

430.750.-

4081

625/IIla

463.750.-

Josip, Goričko Barica, Ivanec

7066

510/IIla 660/Ila 520/Ila 560/III 590/IIla

380.500.-

6676

Prepelić Barica, Ivanec Prepelić Lončar Ivan, Peteranec Vrban

Cijena

6384

Ivan, Stjepan, Stjepan,

Kučanda

Težina

6881

6983

Josip, Goričko

Ivan, Bregi Stevo, Radeljevo Belanovo Vranković Dušan, Peroković Drago, Matiša

Šajatović

Selo

483,000.-

.

408.000.418.000.424.500.-

605/II

442.750.-

525/1Illa

388.750..

Selo

Bregi Ilija,Bregi

600/IIla

430.000.-

600/II

420.000.-

650/Ila 620/IIla

477.500.-

645/I

484.750.-

620/II 630/II 520/II 525/II 555/Ila

451.000.:

605/II

442.750.-

585/II

431.750.-

520/II

396.000.-

570/Ila

433.500.-

585/II 555/Ila

431.750.-

625/II

453.750.-

530/II 535/IIla 570/II

401.500.-

530/II

401.500.-

580/II

429.000.-

550/I

432.500.-

510/Ila

400.500.-

590/Ila

444.500.-

565/Ila

430.750.-

625/II 575/II

453.750.-

625/Ila

463.750.-

515/II

393.250.-

660/II

473.000.-

585/lI

431.750.-

600/I

460.000.-

.

Krapinec

Botovo

Franjo, Široki Josip, Gola Volarić Marija, Gola Kertez Nikola, Gola Šestak Martin, Gola Požgaj Ivan, Otočka Stančir

Antolić

Otočka

Ivan, Ivan, Otočka

Požgaj Gal Stjepan, Gola Stančer

Ivan, Gola Ivan, Gola

Vujčec eroš Stjepan, Gola stak Franjo, Gola Paša Marija, Pešćenik

Šafran

Franjo, Drnje

Vitanović

Milan, Slavko, Otočka. Đuro, Batinska

Antolić Dautanec Dautanec

Koprivnička

Đuro,

Batinska

Petar, Virje Bušić Pavao, Virje Ivan, Virje Peršinović Ivan, Virje

Turković

Jakopović Virje Mijo, Šipušić Drmenčić Virje Mijo,

Posavec

Stankir

Megec LL >

Reka

Durđevac

Stjepan, Franjo, Durđevac Tomo,

Sirova

Katalena

Josip, Prugovac Ana, Virje

Grgičin Varga

441.000.-

456.500.396.000.398.750.425.250.-

425.250.-

394.250.423.500.-

426.250.-

———P—ŽPŽj—Č Milan Mr. —

Bolić

Vremenske prilikeu proljećuopćenito Proljeće (III-je prvojtrećini (najveći ožujka)dijelu druge(od 11.—16. i 19.—21. bilo a u I i III dekadi i IV) hladno, krajemožujka, V) travnja bilo u iznosila žitorodnom u svibnju jetoplo.

Srednja temperatura je kraju dio

u

oko

12'C.

U i ulI

i

kraju je dosta u I i III dekadi a travnja,

žitorodnom dekadi

bilo

vrlo

malo

sunca

ožujku(samo sati) i u u ukupno travnja svibnju, u

70-80

proljeće U malo oborina I i III dekadi u u Slavoniji palo ožujku(40- mm) je dekada bila kišovita i u oko u samo (II travnja svibnju, je ukupno proljeću 50 110-170 što mm, jeispodprosjeka. bio dosta hladan i slabo sa tlu na Ožujakje sunčan, snijegom prvoj vlažnim tlom u a dosta većinom za polovni, drugoj, nepovoljan poljoprivredradove i ne kasnila i strnih žitarica Stogaje vegetaciju. podbacila jarih sjetva i šećerne oko

520

sati.

u

repe.

sunčan i Travanj promjenljiv, je jakotopao, suh, oblačan i hladan. a u Porastom kredrugoj kišovit, temperature vegetacija je II dekadi bila u Početak nešto kasnio.

Suho i usporena. nula; je sjetve je toplo Ti III dekadi u brzo vrijeme omogućilo travnja odvijanje je poljoprivrednih i kiša u i radova, klijanje nicanje poslije posijanog sjemena drugoj krajem treće dekade.

bio vrlo

u

I i III dekadi

Š

razjesenske godine sjetve nije p otpuno ostvaren, jer je bilo i ući u table sa mogao doblje jakodugo poljoprivrednik nije svojim strojevima. dužim se razmacima u Ovogodišnja proljetna odvijala sjetva sunčanog i Kraća kišna vremena. šećerne su i repe suhog razdoblja prekidala sjetvu strnih žitarica. U toku bilo dosta jarih predsjetvenih priprema je koji snijega zadržao i u se ozujku.

U SR do 19. V bilo ha 829.860 više od Hrvatskoj ukupno je zasijano (0,4% više nego a 1985. Kod rasle su plana, 4,3% poljoprivrednika osjetno sjetvene osobito i kukuruza. površine, industrijskog bilja (soja, suncokret, repa) Kukuruzom ha ili 548.094 od ha drujezasijano 105,2% plana(91.139 štvenom i 456.955 ha na individualnom sektoru). ha ili 26.820 sektor: 22427 ha repe Šećerne jezasijano 85,1%(društveni ili 4.393 ha ili ha ili 1880 1985. nego 78,7%, individualni: 146,4%), 6,5%manje godine.

Suncokretom 20.532 ha oba na jezasijano (približno podjednako sektora). ha 18.512 na 1985. za kulture prema Sojajezasijana (103%) (plan sjetve obje ha 2.242 ili za povećanje 13,7%). u kao 81.470 i duhan Krumpirjeposađen granicama plana(na ha) (na dok 12.500 18.631 ha na i zob na 20.876 ha), jejari ječamposijan (ili 81%) jara ha od (ili 77,3% plana).

Plan

*

1985.

sušno

na

J. Vukov

lil

--

—

—-

-

=---

=

o

-.—-

«t

.iš =a Š

Saobraćajno sredstvo i

lijekovi

Izvjesvojih čuli već ste bolesti. raznih troši vozača tih stan Sigurno zbog lijekove broj vozačevu u oslabiti znatno neki da mogu vožnji. sigurnost. lijekovi danom sve cestama Voziti po postaju natrpanije, kojesvakim sigurno biti koncentriran, znači i brzo. imati u p rosuđivanje koordinaciji sigurnost istovrevozača a znatan voze, i miran, koji jebroj pažljivoprezan. Nažalost, vozača. te da moć troše meno ugroze sposobnosti kojiimaju lijekove količine male i zablude.

Već tolike kruže alkoholom o Počnimo s kojem većim o a mamurluk ili alkoholnih vožnje, sposobnost oštećuju pića blagi nemoizmeđu da i ne količinama uzrokuju opijenost, ostalog, One, govorimo. minad kontrolu i reflekse mutni usporene slabiju gućnost orijentacije, vid, da ti vozači su imala i sad Kolika bi šićima. pripovratku očeve, djecajoš volan. ostali taksi ili uzeli terevenke kući s neke ondjespavati, sjeli za oštetiti mogu u sposobnost mjeri izvjesnoj koji l ijekovi brojni Postoje količinama čak i s malim ako se a alkohola, istovremeno, uzimaju vožnju, To sa učinak se protiv pojačava. jeslučaj mnogim lijekovima njihov negativni da znati itd.

Treba sa kojiublažavaju simptomprehlade kašlja, lijekovima se sustav. živčani i tvari sadrže ti Dobivaju kojedjeluju središnji lijekovi se ne Dok ti se bez u troše, smije uopćepiti lijekovi ljekarnama recepta.

Vrlo

velik

brojljudi

nalazi

se:

trena

ovog

za

vozila.

volanom

a

za

ne

na

alkohol.

liječkoje prepisuje nekimlijekovima takvih neke ćemo nik. grupe stimulansi, antihistaminici, lijekova: Spomenut sredstva tablete za sredstva, antidepresivna trankvilizanti, sedativi, spavanje, mučnine za grčeva, protiv krvnogtlaka, povišenog lijekovi protiv mršavljenje, se mučnine u i koji lijekovi vožnje, vrijeme protiv povraćanja trudnoći, trošite svi vi inzulin. astmatičnim i koji Dakle, napadajima upotrebljavaju pri bilo ili traktor vozite istovremeno od neke automobil, lijekova spomenutih ako to u bit ćete vrlo razumni vrijeme pijete sredstvo, kojeprijevozno međusobni često i volan su tableta Kao što 'alkohoL neprijatelji. vidite, Vaš liječnik Posebno

treba

biti oprezan

vam

s

za

a

ne

"

o Šime

-—:—.—:————.

Dapo,

Pavljak, dipL inž, Petar

Erhatić, dipl inž, Zlatko

dipl vet, Nada

aaa

Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Majić Mašek, dipl vet.

Zlatko urednik: i odgovorni Glavni Volarić, dipl inž Vera urednik: Tehnički

Jelenić, dipL inž, Tomislav

Kolak,

dipL inž, Josip .

Udruženje mljekarskih privredne organizacije radnika

Vlasnik i izdavač: Mjesečna pretplataza Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

SRH.

i ustanove

—

OOUR

TM,

Zagreb

:

Ilica 31/IIl, i za proizvođače mlijeka

Uprava kao

i

uredništvo:

42440.- dinara 420 teL

Zagreb,

iznosi