Mljekarski list 9-1986 by Hrvatska mljekarska udruga

RUJAN

Međunarodnog

poljoprivrednog Gornjoj Radgoni sajma

1986

_—

-.-.-..

Poljoprivredni sajam u GornjojRadgoni poljopRadgoni je Gornjoj kome iz inoi naše 65 iz 1.100 rivredni na zemlje izlagača sudjelovalo je sajam mehabio Osnovni zemstva. poljoprivrednu cjelokupnu Sajma jeprikazati cilj i mesa, od rasi ratarstvu u mlijeka prerađevine stočarstvu, potrebnu nizaciju i dr. zaštitu sredstva bilja, sjemenarstvo plodnustoku, izložba bila Na (kojih rasplodnih junica Sajmu jeopažena ovogodišnjem 1.190 bika Treba bilo kg. Njegoteškog »Paradisa«, izloženog spomenuti 72). je niod i 14.192 do sada vim 68,07% kojih krava, junica osjemenjeno je sjemenom više dolazilo na ponovnu oplodnju. je RJ i Hrvatske SR centar Stočarski »Sirela«,»PoljopMljekara selekcijski simentalod 10 izložila rivredna stanica« grupu rasplodnih junica Bjelovar, je To su bile ske junice: pasmine. od

22.

održan

31. 8. 1986.

24.

Međunarodni

—

stočara

»Cemerka«

stočara

»Javorka« »Beca«

stočara stočara

»Srebrenka« »Puba«

—

»Lina«

stočara

stočara stočara

»Borova«

_-_—

iz Severina

Svete

Došena

iz Prekobrdo

182 165

DraganaŠakića

iz N. Diklenica

iz Predavca

Horvata

iz Nevinca iz G.

172

172 75

iz Babotoka

Nemčevića

Zlatka

stočara

»Golubica«

Brišića

Grgića Veličana Franje

»Vanja« »Cikra«

Đure

Mate

stočara

—

Pikivača

Mate

stočara

iz Predavca

Ivana

Zdjelice 70

iz Sasovca

Margetića Josipa iz Severina Martina Krapeca

184

Radgoni Poljoprivrednog Gornjoj sajma

ai.

—

..—a....

—-

—

—---_—

——-

izloženu

_-—.-

.-.

--—.——

BETI

skupinu junica »Poljoprivredna Bjelodobila zlatnu značku var '86«. »Radgona je Osim stanice« zlatne značke izložene za ras»Poljoprivredne Bjelovar, dobilo 14 stočarskih iz SR plodnejunice jejoš Slovenije. organizacija Pokal '86« dobile su ove službe: »Radgona služba simentalsku za Republička govedarska Komisija pasminu Sloveniji. služba smeđu za SloveniRepublička govedarska Komisija pasminu je. Stočarski centar SR selekcijski Hrvatske, Zagreb. TOZD ABC Murska Sobota. Pomurka, Živinorejska poslovna skupnost, Ljubljana. Osim bili izloženi na su i goveda Sajmu konji, svinje perad. Treba da Sveto Došen iz Prekobrda naglasitijeuzgajivač krajBjelovara bio simentalske »Becu«. nagrađen junicu pasmine Svaki dan na u sadržavao stručne proSajmu Gornjoj Radgoni brojne je Održani stručni su za grame. mesa, kunićeg programi uzgajivače plemenitih tla i mesne pečurki, gnojidba priprema povrtnjaka, značenje industrije stočarstva i dr. voju u ima dušu i može Sajam Gornjoj Radgoni svoju zadovoljiti svakogposjetiOCA. RO

»Sirela«

—

stanica«

—

raz-

Mašek,dipl.

vet.

Pripremitekrmu za zimu nepovoljna gledišta jegodina proizvodnje odužila se trave zakasnio i bili su pa jeproljetni prirodi slabiji. porast sijena U i nastale čestih košnjesušenja vrijeme daljne poteškoće. sijena Zbog kiša zakasnila i obilnih bila trava izložena livada,pokošena jekošnja kiši, je što kakvoću S tim stočari utjecalo jenepovoljno sijena. računati, moraju hraniva osobito u takvom 30—70% nebjelančevina, jerjesadržaj sijenu manji kisnulo u toku go kojenije sijenu sušenja. otkos sa livada suše imao znatno MeDrugi (otava) zbog je prirode. manje doba bilo kakvoća vrlo dobra. otave pa đutim, sušenja povoljno je vrijeme je lucerka i su prvog Djeteline, djetelinsko- smjese vrijeme sušenja otkosa također bile izložene kiši pa kakvoća slaba. je tog sijena Zbog maniputravne toku veći dio lišće sadrži a upravo lacije sušenja izgubljen lišća, je najviše vitamina i otkos bjelančevina. Drugi pokošen usjeva kraju j e k išnog pri p erioda pa su neki dobiti kvalitetnu krmu. gospodari uspjeli da većina zimu za doOčigledno d akle, je, gospodarstava nije osigurala kvalitetne krme. treba iskoristiti sve kako bi se voljno Zbogtoga mogućnosti nadoknadio do zime. Iako već dosta može se učiniti. tajmanjak je rujan, još Svakako silaže. Silažni kukuruz neko i jenajvažnija mogućnostspremanje krmno dolazi u fazu kad upravo za tom pa drugo bilje jeprikladno siliranje, treba kako bi obavio i kvalitetno. punu poslu posvetiti pažnju, vrijeme Za iskoristiti i se na mogu siliranje sporedni mnogi proizvodi gospodaršećerne i stvu, kao što su: lišće i treći otkos sa livada i repe, glave polušećerne nekvalitetni i nedozreli bundeve i djetelišta, strnokos, klipovi kukuruza, dr.,a može silirati i se nakon berbe kukuruzovina klipova. Ova

bila dosta

krme.

Zima

131

vlage sadržaju siliranja silaže kakvoća Ako suviše a ako 25 i masa vlažna, jelošija, je (između 40%). je kakvoću. što također teško se nepovoljno utječe sabija, premalovlage, krmnih ozimih krme i redovite može usse ublažiti proizvodnjom Manjak Sadrže dosta Ti rano u usjevi siju ujesen,upotrebljavaju proljeće. jeva. osobito stoci vitamina i koji proljeće nedostaju. bjelančevina hraniva, oziU tu svrhu su perko, ogrštica, uljana prikladne raž, pšenica, repica, tih kultura. Grahorica i te različite ma kombinacije grahoricadr., smjese nekom da bi se sa izbjeglo polijeganje žitaricom, usjeva, sije smjesi kulture tiče ekonomike ove se Što druge gospodarenja, imajusvojstva može kužetve. se nakon se rano pa proljeće njih istoj sijati Skidaju njivi kultura. ili neka kuruz drugaproljetna krmu zimu da Sada kojadolazi, procijene jevrijeme poljoprivrednici od izloženih da se iskoristi neka kasno mogućnosti proiznije jerjošuvijek krme. dodatnih količina vodnju Mr. M. Švub tih vrsta

Kod

krmiva

treba

voditi

računa

masi

“

Siliranje kukuruza »Šašina OOUR »Poljoprivreda« poljoprivrednom Vremenske kukuruza. Greda« započelo jepočetkommjesecarujnasiliranje kukuruza da ili su prema započelo, priuvjetovale jesiliranje prilikeneprilike dana na dvadesetak No, spomenutompoljoprivredranije. godinama, jašnjim stručkukuruza urodom te Gredi su dobru nom tamošnji Šašinoj zadovoljni biti do krava i 600 da će za njaci najavljuju junica dovoljno. njihovih 700 dobru

Sisak

—

Prve

silažnog kukuruza

prikolice

132

Mašek,dipl.

vet.

Sudanska travau postrnojsjetvi tlo do i ječma uljane pšenice ostaje proljetne repice, sjetve Jedna od i oranica neupotrebljeno. mogućnosti bolje upotrebe intenzivnije je krmnih i ozimih Od roku u redovnom postrnih međuusjeva. sjetva usjeva sjetkao ali ili ozimi zrno nam očekujemo međuusjevi uglavnom prinos, postrni zelenu hranimo ili siliramo. masu svježu daju koju Od kultura obzir dolaze: kukuruz FAO u 100, sirak, talijanski ljulj, soja, sudanska žitaricama trava-za te sa perko, sjetvu,smjesegrahorice postrnu kao ozimi međuusjev. da uz kulture »Sirela« RZ Nastojeći postojeće proširi novih, »Poljopsjetvu rivredna stanica« nabavila sudanske sorta zasitrave, jesjeme »Zora«, kojaje odakle skinuta suši na pšenica. Usprkos kojaje janatijekom srpnja parcele je brzo nakon trava trava a 35 dana vladala, je iznikla, (sudanska postigla sjetve od 100 do 120 visinu kositi i zelenom hranisu cm), poljoprivrednici je jepočeli rado zelenu se sušiti za ti stoku. Krave osim može masu, uzimaju toga sijeno ili u fazi silirati. Prinos zelene veći od 60 t/ha. Ako mase se metličanja je sije dva-tri ili Pri a može se krajemtravnja, daje otkosa, sijatisvibnju postrno. 20 cm na 35—40 obavse uskorednoj potrebno kg/hasjemena. sjetvi Sjetva je žitnom ili omaške. lja sijačicom dobili kao regres su od zaPoljoprivrednici koji besplatno Općine sjeme zelene Nadamo da će se ta kultusu mase. se dovoljni postignutim prinosom i naći ra u proširiti svoje mjesto postrnoj sjetvi. Iva inž. Majhen, dipl.

Nakon

žetve

Izborparceleza sjetvuozimih žitarica Sve češSvjedoci prinosa području. će zašto se to tako. postavljapitanje je Uz pravovremenu i obradu i kvalitetno vrlo pravilnu tla, gnojidbu sjeme, važna i odnosno herbicida Naši u indivipretkultura, je primjena pretkulturi. dualni kod kukuruza žitaricapoljoprivrednici uzgoja (najčešća pretkultura često doze herbicida. ma) upotrebljavaju previsoke Zbog sušnog perioda izostalo herbicida i trebalo svibnju jedjelovanje je (većiponoviti tretiranje herbicidima bazi nom na ostalo rezidua npr. triazina, Radazin). Zbogtogaje ostaci U tlu i rizično takvim na (nerazgrađeni herbicida) je površinama zasijati vrlo ili kada u Štete osjetljivi ječam pšenicu. najčešće opažaju proljeće, Ječam obično strada dok »životariti« požuti. usjev pšenica potpuno, nastavlja i da upozoravamo dajemanje prinose. Stogajošjednom poljoprivrednike šteta odaberu zbogmogućih odgovarajuću parcelu sjetvu. Prije upotrebe herbicida korova vrstu i te se potrebno koju jepročitati suzbija kojoj dozi, će tada biti bit će više doŠteta pridržavati preporuka proizvođača. manje, brih prinosa. N. inž. Dokušdipl. Muškinja, smo

niskih

ozimih

žitarica

našem

u jesen žitarica ozimih Zaštita

osigurati je ječma. pšenice Vrijeme jesjetve dobri bi kako i normalan rast za sve prinosi. postigli razvoj usjeva, uvjete od sa korova, u kombinaciji Zaštita rješenjima, agrotehničkim drugim usjeva rezultate. dajenajbolje da su zakorovljenosti uslijed nastaju gubici najveći potvrdila Istraživanja završetka do od vremenu u ozimih busanja. nicanja usjeva i do visokih novi Jesensko prinosa usjeva jeput poslije nicanja prskanje ozii se su nikle žitarice ozime su pojavili se gdje listopadu gdje isplationdje ozimih

žitarica

Potrebno

—

korovi.

Biološki

širokolisnih

razvoja najosjetljivije vrijeme lista

lista, a

kod

travnih

1—2

korova

ina

korova to

treba,

herbicide

prilikom

treti-

stadij obratiti pažnju. ranja 500 DICURAN ozimih Za preporučujemo: poslije nicanja tretiranje usjeva tečni COMBI 500 FANERON travnih tečni u dozi 3 1/ha za suzbijanje korova, korova. širokolisnih 1/ha za dozi 1,5—2 u suzbijanje koroširokolisnih nekih i travnih TIGREX u dozi 2,5—4 1/ha za suzbijanje 2—4

va.

herbicida

upotrebe Prije proizvođača.

treba

—

preporuka uputu pridržavati pročitati i

DokušMuškinja,

dipl.

inž.

»Katedra na travnjaku i po-

prirodnim travnjacima pokuse kukuruzu, gnojidbene »INAstanica surađuje stručnjacima dulje vrijeme vrću,Poljoprivredna i iznaći Kutina. se odgovarajuća kombinacija najbolja Nastoji kulture. navedene našem količina području gnojiva Petrokemije«, rezultatima sa bi se Kako pokusa, upoznali proizvođači poljoprivredni na gnojidgdje provode proizvodnje«površini priređuje»demonstracija selu Ove beni pedesetak okupilo Prnjavor godine travnjaku pokusi. iz »INA-Petrokemibi ih kako inženjeri prisutni poljoprivrednika naprednih i rezultatima sa i inž. Miklaužić inž. gnojidbe pokusima upoznali ja«, Gašpar kod Jedan dva su livada. Vlade pokusa: gnojidbena Postavljena prirodnih demoni sistemom koristi se na drugi, pašnotravnjaku koji Kuštera, metodici Prema za Poslončeca. livadi kod Janka na prvi dvokosnoj stracioni, košnim tri varii hektara veličine u podjeljena jednog parcela pokusjeupotrebljena Planiradušika količini prema N/ha). kg godišnje (200—300— čistog jante ili šest no godišnje. prihrana 400 jepet N/ha. U treća 400 dala rezultat Prošle kg varijanta je godinenajbolji odkad smo Sredinom bio 219 mtc/ha. otkosa kolovoza, je prinos sijena pet za bio treći otkos spreman livadi na ržali košnju. ».demonstracije«, je velilivadi u tri na Demonstracioni podijeljen varijante pokus dvokosnoj i kontrolom čine 100 m? sa različitom Najbolji kojanije gnojena. gnojidbom 500 dale su gdjejegnojeno: kg/ha varijante najveći sijena, rezultat, prinos tj. ili 400 NPK 18:99 u i 200 NPK 13:10:12 u kgprihrani gnojidbi kg/ha osnovnoj i 100 uree u uree +100 /ha NPK 6:26:26 u prignojidbi kg/ha kg/ha osnovnoj Provodeći

€

—

hrani.

134

Nakon

stručnjacima»INApoljopprisutni rivrednici modernu štalu Vlade su Kuštera. razgledali Petrokemije«, Kaže »Livada mati oranice«. Da bi se ta izreka se: je moglaprimijeniti, treba livadama više do i to mnogo nego posvetiti pažnje sada, prvenstveno režima. Tada bismo uređenjemvodnog moglipravilnom gnojidbom količine kvalitetne voluminozne Travmase. njihpovršina dovoljne osigurati našu velika su za ih mnogo, imamo što na žasamo privredu njaci vrijednost, lost nisu iskorišteni. pravilno inž. IvaMajhen, dipl. razgovora

Važnost higijeneza zdravljeteladiu Krave

držimo

kako

bismo

prvim

ma-

danima života

njih kvalitetnijeg i zdravo za već bilo da koprema ga jeka tele, sposobno proizvodnju namjeni, ristimo bilo za odnosno Ako krava mesa. se daljnji uzgoj, tov, proizvodnju svake uredno od ne i teleta nema a godine teli, proizvodnje mlijeka,ponekad ili se ne o teletu već od ništa, proizvodnja mlijeka isplati. Briga počinje stoga začetka. Samo zdrava i dobro krava može samog našu uz pohranjena moć zdravo i tele. briiznijeti napredno Jednostavno rečeno, zahtijeva opet toku čitave Osobitu i treba gu i rad kravi i tegodine. brigu pažnju posvetiti letu i nakon naneposredno pred poroda. Razlogjejednostavan. Neposredno muzare

dobili

što više

mli-

svu

135

--—

—

—---—-

—

-_—

---——

—

---.---

——-

dolazi

razloga, osjetljivo jer poroda je bolestima. i sredinu na za kojureagirapodliježe mnogim njeganeprirodnu vreba života velika i tu danima teladi u Zato i smrtnost koja opasnost prvim je dođe. Lida do ne treba ukloniti svih strana sa ili, jošbolje, nastojati njeuopće često vatre već to dolazi tek jerje gašenje upaljene (što je drugi plan, ječenje držati stočari Osnovna se i i »profimoraju skupo bezuspješno). jemjerakoje S tim treba nastanka bolesti na laksa« vrijeme. nastojanjem sprječavanje tj. treba teleta. Kravu daleko majku pravilno hraniti, rođenja najotpočeti prije vime i dva pripremiti telenje joj prestati musti, njegovati kasnije mjeseca prije krava boravi treba i inače biti U štali u za čistoća, kojojZa primjerena porod. je teleta treba već i sada treba pribor pripremiti prije još pojačati.prihvat je treba također će obaviti urediti za porod Osoblje koje stelju. telenje, teličnjak, sasvim biti pripremljeno. unaprijed do od začetka sve Tele u svom pa spolnog sazrijevanja, počevši razvoju, fiziološkim osobinama. istovrerazličite faze sa Stoga prolazi svojstvenim i veće ili različitim meno u javljaju uvjeti periodima manjeosjetljivosti tele bolesti. Da li će tek rođeno stanak perioda osjetljivih prebroditi opasnost ovisi o u štetnom ili će ljudisredine,najvećoj vanjske mjeri podleći utjecaju Treba da znati zaštitnih odnosno o ma, pravilnoj mjera.bolesti i uzroprimjeni lakši nastanak stočarima, stvara za tijela preduvjete konstitucije slabljenje kom rasta, pa i kržljavosti. jeslabijeg danima života osobito zašto tele Pokušat ću osjetljivo objasniti je prvim osobito raznih a i zaraznih,posebnoželučanobolesti, podložno pojavi štete. i čine najveće koje nih, crijevdomaćih mladunčadi od neke Za razliku novorođenog životinja, druge zaraznih sustav teleta nespecifične prirođeni rezistencije protiv razvijen nije fiziološkom tele se rađa sa globulipomanjkanjem aglobulinemijom, bolesti, da stvara sa na nemogućnošću gamaposljedičnom protu(osobito fermenata A vitamina i nekih bolesti. Ono nema (osobidovoljno tijela protiv globulina) već mora će to dobiti sa kolostrumom sve to koji posisati probavnih), će dana tele od nekoliko U dana. tri života i sisati satu prvom roku najmanje židanima te tvari, ali stvoriti sve biti svom samo tijelu je prvim sposobno zasušivai inače vota ovisno pravovremeno Dakle, osjetljivo. majci je i već krava i ishrana muzara boljisadržajmjera obilniji, jepreventivna nje teleta hrana i obrana i kolostrum. Kolostrum ne samo nego prva jedina je niji vlastite obrane i života danima u u kojimastječesposobnost stvaranja prvim fermenata Kolostrum zaraznih. od sadržaja zbogbogatog posebno je, bolesti, hrana 14 i idealna za istovremeno sredstvo tele“prvih probavu, pravilnu danima života bez vlastite zaštite da tele u života. Budući dana koju je prvim bood zaraznih svih strana sa tek treba a sa steći, jeopkoljeno opasnostima ishrane maksimalna kome tele okoliša u higijena živi, čitavog lesti, higijena nastanka bolesti i mnogih pravitemeljni uvjet spriječavanje uopće, teleta. lan i neometani razvoj Winterhalter tele

kon

vrlo

i inače

—

iz fizioloških

na-

veoma

dr. M.

136

Trajanjebređosti Dobro

bređosti

kod

trajanje je do pa poroda. pusta znati

životinja

domaćih

životinja, vrijeme pritj. od

dozvoljeno u danima panje

bređosti

odstu-

trajanje u

krava kobila ovca koza svinja kuja

danima

280 336 150 154 114

295.

320

355

145

155

149

:do 159

.109

kunić

270

30,

60do 29

Zlatko

119 64

Mašek

Ručni refraktometar »Dukat«

nabavila

svo-

Mljekara je refraktometara 15 ručnih s jestručnjake sabiralištu ododmah može se u kojima rediti sastav mlijeka. Dovoljna prirodni je veća se stavi samo jedna kapmlijeka koja između refraktometra i podvije prizme odredi sasprema prirodni svijetlu gled tav mlijeka. Mlijeko kojejerazvodnjeno niže vodom ima znatno i vrijednosti goto100% može utvrditi vo sa se sigurnošću mlijeka. patvorenje Već uhvaćeni kako donose u sabiralištu su brojni proizvođači mlijeka bilo i do 40% dodane vode. To ne služi na čast u razvodnjeno mlijekokojemje sada u mlijeka! No, akciji Republička je velikoj spomenutimproizvođačima da će tržišna SR Hrvatske i kazniti inspekcija primjerno vjerujemo nesavjesstočare i sabirače ne mlijeka! za

Z.M.

Kazne zbog patvorenja proizvođača mlijeka je vodom. kaznama novčanim iz sela Međurić zbogpatvorenja mlijeka vodom dobili su bili Proizvođači su mlijeka koji kažnjeni zbogpatvorenja što i Kutina u suca za kojempiše»kriv prekršaje Općine Rješenja je« jetog tog dana Međurić i stavio proizveo mjestu prometmlijekokojejeprodano Sudac

Kutina

Općine prekršaje

kaznio

desetak

137

propisanoj toj toj,kojemlijeko odgovara i kvaliteti u smislu člana 11. Pravilnika o kakvoći mlijekamlječnih proizvoda dodano vode. istom 17,1% mlijeku jerje člana time 94. Zada Na prekršaj Rješenja piše jeokrivljeni počinio kraju kažskladu kona se u s navedenim o pa standardizaciji, pravnimpropisom od 4.000.- dinara. kaznom novčanom njava iznosila od kazna kod Novčana pojedinih nesavjesnih proizvođača je Zagreb

»Dukat«

6.000.-

Bilo

bi dobro

3.000.-

količini

dinara.

objaviti

imena

nesavjesnih mlijeka. proizvođača kažnjenih, Z.M. |

Xie Tizhiiz NR Kine Xie

Tizhi

NR Kine

sreli

mljekarskog stručnjaka Simpatičnog bio obilasku dana okolnim selima. i Krašić seosbiralištu Tog mlijeka je Vrsni okolici i kih sabirališta u Jastrebarskog. mljekarski gospodarstava »Dukat« iz dana Xie Tizhi bio na u praksi Mljekari stručnjak mjesec jegotovo nalazi mlekarne« na dok se u »MercatorspeciMljekari Zagreba, da Xie Tizhi Treba profesor mljejednugodinu. spomenuti je jalizaciji gotovo Ljubljanske Tianfakultetu u karstva na Tiangsu Yangzhou, provincija Poljoprivrednom iz

sa-

gsu

smo

Kini.

—2 XIE

TIZHI

iz NR

Kine

sabiralištu

Krašić

Xie

Tizhi

primili Jastrebarskog gosta područja znak kuća i otvorili vrata NR Kine i širom daleke su gospodarstava svojih odmah i bilo mu Kine iz NR tu dobrodošlicu A dobrodošlice. osjetio je je gost Ivom Lončarom iz bio mu s novinarom Posebice vrlo razgovor drago. jedrag će biti emitirana Radio selo i za mjesepoljoprivredu Zagrebakoja Emisije Svi stočari

srdačno

138

kolovozu.

ZM.

=——-

__-

—--—-

----—-—

-—

_—

—

_—-—_-——_——————

\x I

Branko Maradin izNovigrada

nizvodno

Dobri, Novigrad rijeci pet Uz cesti prema od Karlovca motel na 18 km tela »Dobra« a Rijeci.rijeku je taj cesti sreli kose. Na i redovito se Dobru se seoskoj koji pašnjaci prostirubujni MaZdenkom i sinovima Branka Maradina iz sa smo Novigrada suprugom kraU kola su zob na kako i Brankom rinkom voze dvije vršenje. zapregnute teladi i gnokrave Tako uz Za ništa neobično. ve. proizvodnju mlijeka, kraj taj ili za obilno u snagom kolskoj zaprezi plugom. pomažusvojom ja nalazi

Selo

CES

kilometara

E AR

šoka

PESOSA

TRE

po.

aji,

mo-

ra i

i s

“

Branko

i Zdenka

Maradin

sinovima

Marinkom

i Brankom

krave,obrađujujutara imajujošdvije Osnovne kulture zob i oranicama U saca. na su kukuruz, djetelina, krumpir. biralište dnevno 30 litara odvozi u se približno isporučuju mlijeka koje MljeU

karu

Maradinovi

staji svojoj

»KIM«

orani-

Karlovcu.

Bik »Hamburg«-Hb 5457 U

godišnja jepočetkomsrpnja domaćih i zavoda za životinja razmnožavanjeuzgoj Središnjeg

Križevcima bikova

izvršena

redovna

smotra

i oc-

jena Križevci. Zagreb klasom »elibika ocijenila »Hamburga« najvišom Republička komisija je — da hrvatski bik a ta«. To najvišom je je ocijenom,zanimljivo ocijenjen jedrugi bik »Helmut«. bio djed, prvi njegov 139

»Hamburg«potječe Franje Babotoka, jejoš i ovom jednoznačajno Poljoprivpriznanje poznatomuzgajačustručnjacima Oba redne »elitnima« bika stanice iz Bjelovar. proglašena potječu našeg Kvaliteta i iz i se su tradicijanastavljaju. goja porjeklom Bjelovara. i iz 23. 1979. op»Hamburg«jeoteljen srpnja godinepotomakje usmjerene Hazdrubala Hb mb od oca i Biserke 891 4598 lodnje (programa) majke KP, vlasništvo iz Babotoka. uzgajivača Franje Veličana 6.316 u 5 sa masMajkaje laktacija proizvodila kgmlijeka 3,74% prosječno III ti. masti ili 276 7.413 sa u Najviše laktaciji:kg mlijeka 3,72% kg jeproizvela masti. što bik »elitom« su za Razlog je Hamburgproglašen eksterijera ocjene tip testovi i kćeri 5,0 i oblik 5,0 i mlijeko pozitivni (123 Hamburgaprosječili 129 3.498 masti no su sa proizvodile kg mlijeka 3,68%mlječne kg masti). RUV bika i mast 107,0 (relativna vrijednost) Hamburgaje mlijeko uzgojna Bik

iz štale

Veličana

i donio

uz-

meso

107,0.

Majhen, dipl.

inž.

Svečanost u Krašiću Poljoprivredna izgradila je kolovoza svečano centar« 26. i 1986. otvoren u izvodriokoji je pušten svečanosti Centra bio rad. komitet za poPokrovitelj Republički opskrbni otvaranja je Hrvatske. SR i šumarstvo ljoprivredu dana novom centra su zgradomProizvodnopred Tog okupili i održao se digovor kooperanti. poljoprivredni stručnjaci Zanimljiv brojni je opskrbnog stanica

Bou

ajaćs ei

RE j

Sie

anok PRP,

Jastrebarskom

pear

od ganja

Nod

#*, '

Kaaa

orap .

o *

Bla '

ES zgrada Poljoprivrednoopskrbnog

selu

žut: ć a

ido

Nova

140

Krašiću

centra

Krašiću

»Pro-

rektor

Između osPoljoprivredne Jastrebarsko, S tjepan Gregorić. ing. rekao talog, je: »Centar danas otvaramo Krašiću u zdravu osnovu kojeg predstavlja budući Krašić nalazi se u Žumberka. područja razvoj podnožju p ovijesnog Jednu zauzima Jastrebaržumberačkog prostora. petinu togpodručja općina sko. Niz traže za godina poljoprivredi privlačni programi nerazvijeNa no tom su područje. području opaženi procesi napuštanja poljoprivredne veći sve proizvodnje seljačkih gospodarstava, iseljavanja gradove, broj je staračkih domaćinstava i dr. Samo visokim dohotsa razvojnim programima kom se ti štetni zaustaviti i tako oživiti i obnoviti mogu procesi poljoprivrednu proizvodnju«. Prvi program stanice Jastrebarsko za Krašića Poljoprivredne područje je od 20 proizvodnja sjemenskog krumpira. Proizvodnja sjemenskog krumpira dt po hektaru donosi čisti od 100 miliona starih dinara. I proprihod približno količini od 30 dt po u može izvodnja krumpirakoji n ije s jemenski, hektaru, dohodak od 40 miliona starih dinara. donijeti Osim za i za sve se ostale prokrumpir, izrađujuprogrami poljoprivredne izvode. stanice

ovo

ra papra:

Pama aim

pre prve

repreoo

Predsjednik Republičkog svečano canjem vrpce

aaa

dti

"a : nosna

pam,

o :

zapoljoprivredu i šumarstvo drug Čedo Paić, presjerad centar jepustiostanicePoljoprivrednoPoljoprivredne Krašiću opskrbni komiteta

Nakon

stanice S tjepana ing. Gregorića, Poljoprivredne Jastrebarsko i SO JastrebarŽivkovića, druga predsjednika Izvršnog vijeća komitta za Čedo sko,skupjepozdravio drug Paić, predsjednik Republičkog i šumarstvo SR Hrvatske. poljoprivredu Z. vet. Mašek,dipl. govora

direktora

141

osi

-..

NikolaCulek izTišine Selo

Tišina

nalazi

između

proizvođač mlijeka, dnevno krava držanje proizvodi Nikolom s ocem Živi zajedno

stočar

vrsni

ruga

Siska

Ankica

Miroslav

i sinovi

Nikola

Ke,

Culek

i Martinske

Vesi

Desne.

živi

njemu Culek. U Nikola slobodno za modernojstaji litara U ima 200 24 krave. mlijeka.staji i a u mu majkomJanom, poslu pomažesup-

i Davor.

še

sinovima

Davorom

i Miroslavom

Obrađuje pašnjaka zajedno Gospodarstvo mehanizirano ima tri utovarnu traktora, je potpunosti jer prikolicu i vrste oruđa. U sve se zasijeno, plugovadrugih priključnih gospodarstvu i cisterna za «lazi gnojnicu. “Sinovi Miroslav Davor traktoristi i vrsni i i košsu *. nepogrešivi oranju nji. 17 hektara

oranica

ocem

Nikolom.

na-

ZM.

142.

Mao

-.-

aan

_—

_-.

rr.

Nervozno crijevo Nervozno

laički

crijevo je najčešću probavnog s ustava, sindrom Smatra da 14 se nadraženog debelog (iritabilni kolon). c rijeva posto normalne odrasle od sindroma. Bolest se populacije nekog pati simptoma tog u abnormalno aktivnosti inače očituje pojačanoj (kontrakcije) stjenke zdravog dakle u simdebelog crijeva, poremećaju koji n ije o rganski Tipični uvjetovan. bol u su trbuha stolica donjemdijelu ptomi nadutost, poremećena (kronična ili začepljenost, proljevobojenaizmjenično), osjećaj ispražnjenja nepotpunog i Bolovi slični obično isprestaju nakon plinova. crijevastvaranje grčevima ili nakon što se obavi stolica. Bolesnici često žale na se propuštanja plinova osobito nakon ili nakon doručka. Kod nekih dolazi do ljev, ujutro ustajanja i nakon bilo obroka pogoršanja simptoma neugodnih kruljenja kojeg crijeva toku dana. naziv

bolest

češće od Većina Žene mlade, nadraženog debelog pate crijeva. svih između u dobi 20 i 60 pacijenata je godina. Točan uzrok sindroma Zna se da nadraženog debelog c rijeva nije p oznat. vrlo važnu čimbenici. Učestalost uloguimajupsihički spomenutih simptoma veća osoba češće emociostresove, koje psihičke je doživljavaju doživljavaju nalne života vezi s modernog napetosti (i njihovim položajem društvu) i teže i tim Zar većina utne pozna koji podnoseodoljevaju napetostima. ljudi dnevnih stresova na su: funkciju jecaj Primjeri nastavnik, crijeva? koji j e priotrčati do WC-a studentica siljen neposredno početka p redavanja, prije prije ulaska itd. veći su gdjejeispitna komisija Istraživanja prostoriju pokazala bračnim sa nervoznog brojslučajeva crijevaobiteljimaneriješenim problemima. vlaknastih s malo ostataka i sa veDanašnja prehrana neprobavljenih likim količinama rafiniranih takođe može ugljikohidrata, pogodovati pojavi sindroma. alkoholna često Čaj, kava, spomenutog limuni, pića potiču simptoi to obično

one

me.

Liječenje najprije umiriti bolesnika —

Svako

liječenje pacijenta početi i bolesnika u dobroćudni karakter bolesti. Ponenjem uvjeravanjem njegove kad će biti i da boopasnu potrebnapsihoterapija. Mnogi uplašeni imaju lest osobito ako neki i nešto se krvi stolici u (rakdebelog crijeva) putpojavi iz često će i raznim (obično hemeroida, koji prisutni). Liječnikpregledom teške kao što ulcedijagnostičkim isključiti bolesti, pretragama karcinom, rozni kolitis itd. i hrane dljetetske Liječenje uključuje izostavljanje koja mjere: i hrane vlaknastim sa ostacima pogoršava simptome uključenje (crni kruh, i sredstva volumena stolice se tim Često voće, povrće) povećanje (mekinje). bolesnicima sredstava itd. za lijekovi propisuju grčeva, protiv smirenje Ako te od onih sa biti zabris jedan nervoznim crijevom, previše nemojte nuti se i zbogtoga: pokušajte prilagoditi simptomima njihov smanjiti utjecaj vaš način života. sa

iritabilnim

kolonom

umiriva-

mora

nervoznog

crijeva se

umire!

Vaš

liječnik

143

a t

_———-

—_—

Kreditiranje junica nabave priplodnih oko

Mljekara Zagreborganiziratiposlove godine i kredita nabavu dokumenata za podjele priplodnih junica prikupljanja diodobrena kredita svota 96 je milijuna Ukupno svojemotkupnompodručju. kredita čini masu od 120 dinara od 20% korisnika što s učešćem nara, milijuna nabaviti do 240 Tim će se moći st. novcem junica, (12milijardidin.). priplodnih »DuRO tek četvrtina za a to ukupnopodnesenih zahtjeva područje otkupa je kat«. su: Uvjeti kreditiranja 20% učešće 1. Vlastito plaćenogotovini kupovnecijene, prilikom potpisiugovora, vanja kra10 5 u 2. Rok obroka, koji dospijevaju otplate je godina ravnomjernih svake Prva i 30. lipnju godine. otplata dospijeva jemlipnjakrajemprosinca 1987. godine. čini kredit 80% suma 3. Preostalih kredita, koju Agroindusvrijednosti je banke 30% te kredit 50% uz kamatu 5,5%godišnje, Zagrebačke trijske zajednice kamatu uz 47,0% godišnje. kredit radne dobiti Svaki za mora organizahtjeva garanciju podnosilac račun RO Nakon od »Dukat«. prootkupljuje mlijeko koja njega zacije, toga molbu navodi neke izvođač osnovne o veličini krmnih podnosi kojoj podatke mehanizaopremljenosti staje, površina, raspoloživom smještajnom prostoru, i sl. ciji kredita Nakon uvida za spomenugospodar p rilaže komisije odobravanje izvod i molbi u mjenice vrijednosti većoj garanciju, gruntovni nepotpisane toj i kredita. korisnik od one 20% vrijednosti Ujedno, prilažepredračun prikorisniku vredne prodaje priplodne junice organizacije putemkojeuzgajač Pri imati kredita. Svaka o kremora ugovora prigojni broj. potpisu svoj junica imati dva ditu gospodar jamca. ili Korisnik kredita može s kupovinu uzgajačem ugovoriti pojedičano, i a može se obratiti za za junicakrava, sajmupriplodnih uputuRadnojjedinici RO »Dukat« M. Čavića 9. proizvodnje Zagreb, razvoj primarne svaku rodovnik dužan to za (pedigree) i kupcu junicu je pribaviti Uzgajač roku. zakonski predviđenom odmah dati Službi mora junice proizvođač mlijeka Prigojni brojkupljene radne one zadruge) (najčešće poljoprivredne koja je selekcije organizacije dala garanciju. biti iako će sastav kreditne I molbi naznačeno kako kraju, je kredita bit će nešto navedeno ovom kamata vrijednost članku, prosječna 21%. preko Dr Željko Magdić će RO

I ove

»Dukat«

sve

mora

sume

ate) Šime

Erhatić, dipl. inž., Zlatko Pavljak, dipl. inž., Petar dipl. vet., Nada Majić dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav Zlatko urednik: i odgovorni Mašek, Glavni dipl. vet.

Đapo,

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Vera

Kolak,

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

pretplata za privredne organizacije OOUR TM. Zagreb SOUR »Vjesnik«

Mjesečna Tisak:

Jelenić, dipl. inž., Tomislav

—

SRH.

i ustanove

Uprava kao

i za

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 proizvođače mlijeka iznosi 40.- dinara

i uredništvo: