Mljekarski list 10-1987

GOD

XXIV

Dio

<o

izlo Ž

Mljekarstva

SR

rz TTca

Hrvatske

fa.ci

na

—

5

=a

sajamskoj

= 5 O aQ

A .. g

"o

BB

S

ci o

S

.

u

=] a

mn 5

— —

,

—_—..—-o

=

zeza

»UBEOM stočne hrane Tehnologijakonzerviranja nepovoljnimvremenskim uvjetima Sušenjem

70« u koma

i dru-

repinih voćnog sijena, i stočna veoma za se kvalitetna gog dobiva pogodna prijevoz, hrana, čuvanje troši se stoke. hranidbu za za pogodnovrijeme, Međutim, sušenje jepotrebno sadrže veliki krmiva moa ako postotak vlage, skupaenergija, neizvjesna je krmivima. i tako obrađenim i racionalnost su Česte gućnost sušenjaprehrane odrai meteorološkim se s klimatskim nepogodamakoje nepovoljno godine fizikalno oštećei na dozrijevanje hrane, uzrokuju kemijsku žavaju vegetaciju krmivu. i i nost na mogu bakterija plijesni Promjene biljkepogoduju razvoju hrana osobito sasvim biti tako velike da neupotrebljiva prehranu stoke, je ili ako se sprema klasičan način, sušenjem siliranjem. na uništila ili oštetila širokom tuča I ove na godinekrajemljeta je usjeve Nakon došla suša i neuobičanaših poljoprivrednih krajeva. području togaje i uzrokovala ubrzala naglosušenje biljaka. dozrijevanje kojaje jenavrućina, Urod bit će kukuruz. i zrna osobito zahvatila smaklipa osjetno Nepogodaje velikim bit će i tako da će se kukuruz oštećenosti a lošije kvalitete, njen,zbog stočnu hranu Nesreća to veća što samo za (siliranjem). je upotrijebiti dijelom velika vrućina kukuruza teško silirati. i suša urod će se Naime, ovogodišnji kukuruz doi zelene nema isušile su pa stabljiku dijelove dozrijevanja, prije za vlage valjano siliranje. voljno ima dobro silira s oko 28—30% suhe tvari. Ako Poznato da se kukuruz je da se može da malo vodom više suhe se mora tvari, biljka polijevati omekša, dobro dobri anaerobni i da nastanu polijesiliranja.

Međutim, zgnječiti uvjeti vodom se plijesni.

Stogapresušenu vanjem stvaraju povoljni uvjeti razvoj treba konzervirati ili kukuruza stabljiku cijelu biljku umjestosiliranjem KUTINA. »UBeom INAproizvodom 70«, 70% PETROKEMIJE »UBea sadrži zootehničke iz 70« uree se procesom koje spontanim hidrolize oslobađa konzervira vlažna krmiva. amonijak koji Amonijakdjeluje čvrstu celuloze i na i i tako vezu lignina kojurazdvaja; omogućujepristup sokovima i hranidbenu teško probavnim poboljšava vrijednost probavljivih krmiva. može Metoda kukuruzovinu nakon što se obere i na se primijeniti kukuruza.

Tako može dobiti voluminozna krma hranidbu se za klip vrijedna preživača. ili vlažnu kukuruzovinu Kukuruznu za vekojanije siliranje zbog biljku suhe i kao za silažu. Nakon tvari treba pokupitisasjeckati ćegpostotka toga 7—10% treba raširiti i u »UBee ili sa 70«. slojevima Gaženje posuti tanjim je Kukuruzovina ili kukuruzna konanaerobno pokrivanje potrebno. biljka nije »UBeom zervirana ili 70« se na se u sprema ostavlja hrpi, ograđene prostore konzervirano krmivo obai u bale na se može slagati hrpu.Međutim, prešati zaštiti od i oborina. treba vezno vlage Pokrivanjem hrpeplastičnom folijom i što duže čubrzo se hlapljenje amonijaka, omogućuje spriječava isušivanje hranidbenu krmiva. i vrijednost (viši probavljivosti) vanje bolju stupanj U UBeom duši70« se kukuruznoj biljci konzerviranoj povećava postotak ka kukuruza i kuse hranidbena (sirovih bjelančevina), poboljšava vrijednost hrana očuvana od se ostaje kuruzovine, celuloze, povećava upotrebljivost više 1 kvarenja mjeseci (do godine). žitarica,

sirovih

rezanaca,

za

'

za

»

a

146

S

a

u

sk:

g

gp...

UR

E

PP

konzervirana

Krmiva

s

s

LL

»UBeom

Ps

=>

daju preživačim ograničenim sadrže i ureu količinama, amonijak jer upotrebljiv prekomikroorganiDnevno oko 4—6 se krmiburagu. daje kg.Tehnologija konzerviranja »UBeom 70« ne ali to treba činiti od kukuruza isključuje silaže, spremanje ima Kukuruzom ili kukuruzovinom konzervikoji dovoljno vlage siliranje. »UBeom 70« može ranom se količina kumeđutim, davanje smanjiti izvjesnih kuruzne silaže i sirovih obroku.

Tako u se povećati postotak bjelančevina krmiva konzervirana »UBeom obroku 70« dobro veoma s nadopunjavaju kukuruznom silažom kojoj nedostaju bjelančevine. sa dobiva kukuruz "U kišnim godinama, zakašnjelom koji vegetacijom, veći ima i često već velikim bakteripostotak vlage polju je z agađen brojem i Takav kukuruz teško čuva klasičan način se plijesni. ja koševima, jer Znatno i troškovi se kukuruplijesan progresivno razvija. povećavaju sušenja ako ima više od 30% nakon kukuruz i loš i vlage, sušenja dalje maostaje stočnu za često velikim i I taknjevrijedan hranu, bakterija brojem plijesni. kukuruzu vom treba »UBeom 70«. preporučiti konzerviranje Kukuruz s većim treba obrati i kukurupostotkom vlage (iznad 30%) zrnje »UBee 70«. može se pomiješati 5— Miješati mikserili ručno.

Nakon kukuruz se na u suhom njimmješačima toga ostavlja hrpi 7% prikolici, zaštićenom od kiše i oborina.

Konzervirani kukuruz treba prostoru, drugih suhe slame i treba skinuti pokriti slojem tanjim plastičnom folijom.

Foliju kon dana da se i konzervirapo mjesec spriječi kondenziranje vlage slijevanje kukuruzu. nom to već se miris U vrijeme jasnoosjeća amonijaka.

Kukuruz konzerviran »UBeom 70« sadrži 14—18% sirovih bjelančevina, ima visoku hranidbenu i besvrijednost probavljivosti, stupanj higijenski je hranu i sadrži mali i prijekoran preživača brojbakterija plijesni, može čuvati do 1 se godine. kukuruza može i Tehnologija konzerviranja vlažnog z rnja primijeniti ili kukuruza.

Suhi pljesnivog sanaciju bakterijama zagađenog s uhog pljesnivi kukuruz nema hidrolizu i za treba obraga dovoljno vlage stoga pri di »UBeom 70« i s2—5% 5—7% a zatim »UBee Postu70«. politi pomiješati vode, kao i kod isti kukuruza. pak spremanja je konzerviranog vlažnog zrnja Treba da kukuruza ne konzerviranje napomenuti vlažnog zrnja zanemariti ili kukuruza.

Zdrav i kvalitetan smije sušenje siliranje kukuruz, bez i od s 30% treba sušiti i u bakterija plijesni, ga vlage manje upotrebljavati hrane ili u krmnim dopunskim prometu smjesama.

Tovna konzerviranim vlažnim kukuruza obrađejunadhranjena zrnjem nim »UBeom 70« imala dobiveni dobri su zadovoljavajuću je tjelesnu težinu, rezultati i hranidbi krava.

Može davati 4—6 mliječnih kg konzerviranog kukuruza silažom i sa a u vlažnogzrnja drugim krmivima, dopunskim krmnim treba obratiti količini smjesama posebnupažnju dovoljnoj vitamina, E vitamin u aerobnim iz krmiva s višim pojer gubi oksidacijom uvjetima stotkom vlage. toku su To s »UBeom 70«.

U i istraživanja konzerviranja vlažnog s ijena je važno kišnim kada teško da ne posebno godinama, je postići pokisne. sijeno tada i ima nisku hranidbenu Sijeno pljesnivo je vrijednost.

Trava se »UBeom 70« mora malo da sadrži konzerviranja prije prosušiti, oko 35—45% Za to sunčani dan.

Da bi otkos se vlage. jedanlijepi jedovoljan treba ga u dana okrenuti.

Prosušena trava jednolično prosušio tijeku jednom zama

70«

se

za

hranu

u

u

va

za

u

se

u

se

na

za

u

a

s

za

s

u

u ma-

na-

za

veoma

a

se

za

uree

se

«

uz

'

a

u

se

se

u

147

__————

—

—

ŽE

PR

——

2

---

—

——————<

zatim posipa tanjim hrpu. slojevima kao i anaerobno zraka i ra se uz pokrivanje prešanje potrebno nije prisutnost tako da bubiti međutim silaže. Trava mora travne kod spremljena pravljenja i oborina. od de zaštićena vlage i sirovih veći 70« ima »UBeom konzervirana Trava bjelančevina postotak dobiveni hranidbi šu dobri hranidbenu visoku proizvrijednost,pokusnoj ili konzervirati sušiti travu da li treba rezultati. Ne vodni pitati jebolje hranidbi i treba »UBeom 70«. Kvalitetno preživača uvijek jepotrebno sijeno kad sunnekim u ga sprematipogodno izmjenjuju vrijeme, dobitiprilikama, sušeno dobro kvalitetno i i kišna čana sijeno, razdobljanijemoguće »UBeom 70«. konzervirati travu se može tehničke i tehnološke sprei meteorološki Klimatski mogućnosti uvjeti, i hranidbene i kvaliteta vrsta stočne goveda, potrebe hranjiva hrane, manja ili biti odlučujući za i koza ovaca siliranje konzerviranje sušenje, moraju i mikrobiološhrane 70« stočne »UBeom hrane. stočne (vlažnih Konzerviranje treba meteorološkim osobito u ki uvjetima nepovoljnim krmiva) zagađenih stočne metodama s klasičnim o dabirući hrane, spremanja zajedno provoditi može klimatskim unatoč Tako se, nepovoljnim uvjetima postinajbolje uvjete. ekonomičnosti. i visoki ći racionalnost stupanj proizvodnje Feldhofer dr.

Stjepan sa

u

se

a

7%

»UBee

70«

i slaže

Konzervi-

na

u

se

u

a

se

u

:

za

zavod za razmnožavanje iuzgoj domaćih životinja Središnji Nastanak

i

razvoj

obavijesti pokušat brojeva slijedećih biti trebao i što bi sutra danas što što me zavod, organizaciSredišnji bio, je je domaćih i radom bavi na se životinja. reprodukciji uzgoju jakoje prvenstveno dr.

Fiolića kao 1969. zavod osnovan čije je godine plodideje je Središnji i poslovi centri svi bi se oko da stvori Zavod okupili drugi kojeg nastojanje, završeno stočarstva i Hrvatske, spajareprodukcije o sjemenjivanja umjetnog to i centra dva HrvatU kalinovačkog. vrijeme križevačkog najveća njem Slai i centri u su Č akovcu, Osijeku Varaždinu, K ninu, Bujama, djelovali skoj U

ćemo

nekoliko

dati

o

osnovne

u

—

vonskom

Brodu.

to-

.

i Križevaca

Kalinovice

svi

bikovi

spajanja najveća rad Križevcima, smješten genetike) (muške uzgojnookupljeni Zavodu. u selekcijski je zagrebačkom zavoda osnutka nakon dana Godinu proizpočela jeozbiljna Središnjeg bivdva čitavo a smrznute duboko sperme područje poslovno bikova, vodnja dasamo smrznute za duboko sperme ša centra godinu prešlo je upotrebu i Križevci bikova iz centra blizu od 80 na.

Buje Kalinovica, Koncentracija bikova. samo stručnjaka Koncentracija najvrednijih upotrebu omogućila je bave da se sperme, centra ta dva proizvodnje jedni tehnologijom omogućila je radu. da se a uzgojnoposvete drugi selekcijskom 148 centra

dva

Prilikom

su

a

u

'

na

u

=

--

o

m.

-

=

—_—.—

ote

-

—-.-

|

os

e

ze

ea

konzerviranja tehnologija jeprihvaćenajedinstvena osim i centri i Tu su republike prihvatili drugi srednjim pajetama. tehnologiju skoro bikova na tako SR sperme pa je području omogućenarazmjena Srbije, skoro Budući da Evropi, čitavoj tehnologija primjenjuje Jugoslavije. cijele i između genetike Evrope govedarske najkvalitetnije omogućenajerazmjena i

Brzo

sperme

u

u

se

Amerike.

goveda simentalskog uzgojnog obrazovana i složili veterinari Ubrzo Hrvatske. se su pa Repubagronomi, je ubrzo da Budući su lička program goveda. simentalskog komisija uzgojni muška i Varaždinu, raditi centri geneKninu, Čakovcu govedarska prestali kodio bio samo u SZ. To tika koncentrirala se u posla jednoj organizaciji, je šire rad obuhvaća SZ. bavio mnogo područje unapritadašnji Ukupan jim elemenekoliko ukazati Potrebno na SR Hrvatske. stočarstva jestoga jeđenja obuhvata sa 44,5 ističemo nata, među osjemenjivanja povećanje kojima litara uz 1 od 588 mil litara na oko milijardu mlijeka proizvodnje 64,0%, porast oko 150 težine teladi s oko 90 krava za istovremeni 113000, bruto padbroja nitome U svemu više od 100 klaonicama za težine na te kg. goveda kg, porast se količine 84% udio SZ plasik oje p okriva ukupne sjemena koji beznačajan je SR Hrvatske. na području rad i kvalitetan za u SZ U toku stručnjaka prostor je razvoja organiziran Zavodu. zagrebačkom s radom na osnovnom sperme rasplodproizvodnji zadatku, Usporedno SZ. u tim za obrazovan goveda neplodnosti njaka, jejedinstveni suzbijanje da se u toku zaštitu stoke za tima s zajednicom je suradnjiRepubličkom Cilj sinhronizirano će s ostalim stvori niza subjektima ekipakoja potpuno godina u stočarstvu probleme reprodukcije. rješavati dio sastavni domaćihživotinja tehnologije proizvodnje je Reprodukcija ovisi bitno domaćih O i mesa životinja sposobnosti mlijeka.reproduktivnoj stočarskim U rentabilitet stočarske zemljama procjeproizvodnje. razvijenim zahvatima i se da se drugimreproduktivnim osjemenjivanjem umjetnim njuje U 1% samo godišnje. mlijeka najrazviproizvodnja govedarstvu povećava 14 goda će se do za stoljeća (tj. slijedećih kraja zemljamapredviđaju jenijim odnosu kravi udvostručiti na po sadašnju proizproizvodnjamliječnoj dina) i biotehreprodukcije zemlje Najrazvijenije svijeta stogakompleksu vodnju. i ulažu u važnost. veliku mnogo temeljneprizemlje Razvijene daju nologije i u znanosti. stočarske manjimrazmjerima Umjetnoosjemenjivanje mjenjene dosta rad kod nas skroman, ipakjeumjetno osjemeuzgojnoje U rašireno. zemljamasvijeta umjetnoosjenajrazvijenijim prilično njivanje selekcijski i tako se cijela najbrže najuspješnije prenosi jer jenajraširenije, menjivanje što se veliki i mesa masa brojpotomaka, mlijeka proizvodnju nasljedna stočarstvo. odražava ukupno SR Hrvatdo danas Od 1947. (od g.) početka osjemenjivanja umjetnog 65% krava obuhvat se s 0 na ukupnogbroja skojpovećanje koje osjemenjuju Tom metodom ili oko krava 330.000 proizvodnja mlijeka plotkinja godišnje. dvadeset U isto tako i mesa. a proteklihi proizvodnja jeudvostručena, gotovo tei znatno na se uglavnom povećala govedarska proizvodnja godina ali i meljuprimjene populacione genetike prekoumjetnog osjemenjivanja, SRH krava talih U od 1966. g. do 1985. g. broj je smanjen mjera. razdoblju ali došlo do 491.000 113.000 604.000 na za u istom krave, je razdoblju povećatj.

Godine

1974.

izrađen

nacrt

je

programa

za

u

se

,

na

na

ra

:

u

za

u

u

no

za

na

na

u

u

nas

os-

u

sa

149

njaproizvodnje mlijeka (66,83%).

Proizvodnja goveđeg mesa od 183 na 321 tona Težina teladi od oko dva jepovećana hiljadu (75,40%). starosti prvenstveno kvalitetnih bimjeseca povećana j e primjenom s jemena kova i načinom ishrane s 91 152 ili na 61 kg kg kg (67,03%).

Unatoč tih rezultata bitno po općoj za storazvojem p rocjeni zaostajemo a To u samo čarstva, popraviti posebnogovedarstvasvijetu.jestanje moguće većim i novih metoda u i ulaganjimaprimjenom proreprodukciji tehnologiji o čemu ćemo izvodnje, drugiput. govoriti Dubravka vet.

Dejanović, dipl. od

588

981

na

mil.

litara

za

*

Leskovački sajam »Mleko '87« U

Leskovcu

1987. tradicional(SRSrbija) listopada je »Mleko '87«. To na, deseta bila izložba po redu, sajamska priredba je mlječnih i izložili su ih iz naše opreme zema proizvodamljekarske brojni proizvođači i inozemstva. izložbe bio RO »Leskovački lje Organizator je pokrovisajam« Poslovna za »Mlekosim«.

Ortelj zajednica mljekarsku industriju Jugoslavije i bile su po ganizatorirepublikamapokrajinama tamošnje poslovne zajednii stočarstvo ce za vrlo mljekarstvo.

Spomenuteposlovne zajednice uspješizvršile zadatak i na no način svoj najbolji prikazale brojnimgledaocima i u mljekarstvo republikamapokrajinama.

održana

od

13. do

17.

a

su

Svečano

otvorenje izložbe zamjenika

Kuzmanovskog,

»Mleko

'87«, u Leskovcu. predsjednika Saveznog

Prigodan komiteta

govor za

mr.

Tome

poljoprivredu

i

šumarstvo

150

——--

a

a

om

om.

na

nn a

m

e

m

m

__— v_a—_

SR

mljekarskih zapažennastupUdruženja je izdavasa Hrvatske iz Zagrebakoje posjetioce svojomdjelatnošću jeupoznalo »Mljekarski list«, stručnog časopisa »Mljekarstvo«, časopisa njaznanstvenog članova. aktivnosti i stručnih svojih knjigasportske Na

radnika

bio

izložbi

Sa

sajma

Leskovcu:

u

bez

kola

veselja

nema

izlagače Sajamskupriredbu posjeje brojne goste, komiteta tioce mr.

Toma Kuzmanovski, predsjednika Saveznog zamjenik da i šumarstvo. govorom Prigodnim poljoprivredu upozorio je jeproizvodnja mili1981.

1986. sa 4,48 na u 4,70 mlijekanašoj zemlji povećana razdoblju mililitara dok na samo 1,33 1,43 jardi jeotkupljeno spomenutomrazdoblju litara. To samo u go1,1% povećanje otkupa spomenutomrazdoblju jarde niske stočari nisu ne promlijeka brojni voljni dišnje zadovoljava.

Zbog cijene fond. do i stočni 2000. izvoditi se Nadalje, planom godine mlijekosmanjuje litara. tona 8,6 seproizvodnja mlijeka (godišnja) milijardi No,zbog predviđa kravi već i po popo ga treba jedinici mlijeka proizvodnju povećati '87« otvorio

»Mleko

i

uz

za

u

—

u

za

a

ne

samo

vršine.

Lesko-

govorili jošgeneralni Prigodomsvečanog otvaranja i Miroslav Petrović Vojislav općine Skupštine predsjednik vačkogsajmadrug direktor

su

Stamenković.

zabavila

prigodomsvečanog otvaranja Brojne izagačeposjetioce goste, kolima folklorna izvornim i grupa plesom. jetamošnja priredba i U »Mleko '87« održana sklopupriredbe je sajamska vinograi voćarstva. vinarstva darstva, i

151

o

om

m

e

vn

m

a

o

m

_—o;_—;—:.—

oo

oo

a

<.

>

ooo

o

<

—

m

mm

o

ovim

zika —

o

a

i

o

na

-——_

—-_—-_-

Treba

spomenutibrojne je organiziran stol« s temom o S u agraru. rugli sadašnjim poteškoćama brojnim i zlagačima i Toma Kuzmanovski. mr.

Jasno su razgovarao spomestručnjacima drug je nute sve tište našu O poteškoće koje današnju poljoprivrednu proizvodnju. tom na mljekarskim poteškoćama skupugovorio predsjednik j e Skupštine »Mlekosim«-a Mića On hitno drug Rogić. jezahtijevao povišenje mlijecijene ka odnosno da realni odnosi se između i proizvođačima, primijene mlijeka drugihpoljoprivrednih proizvoda.

Održano stručno na su jeuspješno kojem govorili savjetovanje stručnjaci iz Murske BanjaLuke, Bjelovara, Ptuja, Sobote, Beograda, Zaječara, Zemuna, i Leskovca.

Sva Sada, Subotice bila vrlo Novog predavanja zanimljiva, stručna i u primjenljiva svakodnevnoj praksi.

Za iz raznih naše bili su stručnjake krajeva zemlje o rganizirani posjeti Leskovcu i robnim okolici LeskovMljekari proizvođačima mlijekabližoj ca. i

stručne

programe.

Tako

bio

»ok-

*

su

5

u

u

Zlatko

Mašek

Vitaminiu ishranigoveda O

vitaminima

opće Naslov članka možda sasvim vitamini sami sebi nisu po nije točan, jer iako ih hrane.

Vitamini vrlo važni su za hrana, životinje dobivaju putem i život domaćih Svaki vitamina odražava na zdravlje životinja. manjak se o ili avitaminozi.

Popa zdravlje životinje govori pomanjkanju vitamina vitamina biti raznovrsno: može od slabe manjkanje opskrbljenosti pojedinim kad se znakovi do vitaminom, vanjski (simptomi) jedva p rimjećuju, potpunog kad su avitaminoze i kad može nedostatka, simptomi jasno vidljivi nastupiti smrt. vrsta vitamina.

Treba znati da svaki vitamin ima uloMnogo je posebnu i da vitamin gu organizmu životinja nije m oguće jedan drugim. zamijeniti Kako bi se vitamini međusobno označeni velikim slovisu mogli razlikovati, ili ime. Svi vitamini su Neki za žise vitamini imaju neophodni organizam. davati dok u svom orgavotinjama hrani, moraju drugeživotinje proizvode osobito složenim sa kao što su sustavom, nizmu, životinje probavnim goveda, sintetizirati vrlo velik vitamina i tako mogu koja broj podmiriti p otrebe. svoje Budući da su normalan za rast vrlo male u životinjama potrebe (izraženo količine vitamini se »internacionalnim težini) vitamina, mjere jedinicama (i.

Neki vitamini se težinskim u j.J«. izražavaju jedinicama: miligramima (tisuĆiti dio na krmiva.

Vrlo malo vrsta krmiva sadgrama) jedankilogram nekog rži u količinama vitamine sve sasvim dovoljnim koji zadovoljavaju potrebe Jedno od takvih krmiva kvalitetnim i dobro na organizma životinje. paša je održavanim zatim kvalitetno i silaža.

Smatpašnjacima, besprijekorna sijeno ra se da osim vitamina i dodaci za poznatih drugihranjivi postoje neophodni nisu otkriveni i može a imenovani, samo zdravlje životinje, koji koje osigurati kvalitetna treba da se barem kravama i juStoga ispaša. nastojati rasplodnim nicama u Na izosigura pašatijekom godine najvećoj mogućoj temelju mjeri. može nekoliko se nesenog hraniti prvo, godonijeti zaključaka: d ovoljno nije veda samo vrstom hrane će to uzrokovati jednom (osim ispaše), jer pomanjkavitamina; drugo, se nje potrebno jepoznavati simptomekoji javljaju prilikom se

u

ma

u

u

152

—_—

——-———a

o

on dnom

a

iam

sb

zvat

sa

>

o

aaa

i

ča

a

into

m

_—_-—-

ooo...

-

o

=

o...

---.

u

nedostatka va

nih

pojedinog treće, potrebnoje vrste i četvrto potrebne koje vitamina; kod vrsta pojedinih goveda. vitamina;

nalaze vitamina

Vitamin

kojoj hranjidnevne određepotrebe

znati su

u

vrsti

se

A

A jeapgoveda životinja, solutno na može sintetizirati ne prvom .organizam Njega mjestu. životinje hranom Vitamin A u pa ga (stvarati), jepotrebnounijeti organizam. postoji kao čista ali su daleko za tvar, zoprirodi životinje važniji koji provitamini karotini i nalaze raznim vu se hrane karokoji biljkama.

Uzimanjem bogate tinom vitamin A. Životinje na u govedou crijevima pretvaraprovitamin paši vitamina zelenim ima karotina. u U uzimajudovoljno A,jer biljkama dovoljno ima znatno čak 90% do se iz ga sijenu manje,jer sušenjemgubi provitamina A. Osim stvara vitamin se u važan izvor kojih organizmu paše, provitamina ostale lišće lucerke za da otne g a i goveda životinje (treba pažljivo je sušiti, bundeve zrno i Ako padne list) mrkva, žutogkukuruza, drugo, organizmu vitamina rastu vitamin vitau zovu i dovoljno A, nastajusmetnje (ovaj minom i i vida u se rasta) smetnje plodnosti.

Javlja oštećenje (»noćnosljepinedostatak A može vitamina uzrokovati 1o«),trajni Manji potpunu sljepoću. nedostaci A vitamina ishrani očitovati se u mogu smanjenojproizvodnji i mesa, i zarazama. mlijeka slabijoj otpornosti organizma prema Međutim, budući da to često ih se su ne nespecifični simptomi, pomanjkanju pripisuje A. Jedinica vitamina vitamina A »internacionalna mjere je jedinica« (i. j.).

Njodnevne me se i ostalih i u mjere potrebegoveda životinjasadržaj pojedinim krmivima.

Iako krmivima često izražava se karotina vrijednost sadržaja kao kod vitamina vitamina iz mg A (miligramima) provitamina A, osiguranja uzeti obzir da mora 20-30% karotina se se samo provitamina organizmu vitamin da tome A, 1 400 prema mg goveda pretvara karotinaodgovara ij. vitamina A. Dobra oko ima karotina 150 što odmg paša jednom kilogramu, oko 60.000 vitamina lucerka oko ima silaža 40 mg kukugovara A; i.j. karotina; ima što ruza 6 mg i. samo 2.400 silaža vitamina A; karotina, odgovara j. djetelinsko-travnih ili oko ima 30 i.

A. Krava 12.000 vitamina muzara mg smjesa j. od oko 600 žive dnevno treba oko 80.000 i. što vitamina vage kg A, odgovara j. ili oko silaže 35 kukuruza.

Tu količinu 1,5 kg dobre krava ne paše kg pojede, da će zimske ishrane vitapa bojazan postoji goveda tijekom manjak osjetiti mina A. O tome treba voditi računa. posebno Po

važnosti

ishrani

u

i ostalih

domaćih

vitamin

u

se

u

u

nema

a

u

u

u

u

mo oo

on

b

o o

do a

u

u

o

u

Vitamin

D

Ovajsevitamindijeli

kojih životinje D>: i D.. Vitamin min D: nalazi osušene se su na suncu biljkamakoje (javlja se Vitamin D, koži i živopod utjecajemultraljubičastih zraka). tijelu nastaje sunčevih zraka.

D: i D: vitamina pod utjecajem tinja Djelovanje organizam kreću kod na suncu Ž ivotinje životinje koje jejednako. (ispaša, ispusti štale) dobro D: i su dodavati hrani. ga opskrbljene vitaminom nije potrebno ako većim su zatvorene u štali, Međutim, životinje dijelomgodine jedini važan izvor D: vitamina osušeno Količina vitamina na suncu jedobro, sijeno.

D od do 200 1800 načinu ovisno o po u sijenuvarira ij. jednom kilogramu, Kod bilo izloženo kiši vitamina spremanjasijena. sijenakojejedulje sadržaj D bitno Potrebe teladi se 6 starosti iznose oko i.

650 100 smanjuje. mjeseci j. žive kod krava dnevna oko i.

5.000 se vage na kg dnevno; potrebapovećava j.; kod iznosi oko do 300 dnevno. i.

250 ona junadi j.

Gorup Željko, dipl. ing.

*

na

nekoliko

vrsta,

od

su

važni

za

vita-

u

u

na

se

na

153

,

.

.

Nod

o

za Rezultati vrijeme otkupai proizvodnjemljekarskeindustrije od 1.1.do 30.6. 1987.godine

Materijalni pokazatelji sirovine dinamika priliva a)Otkupmlijeka ekobez obzira od I do VI/87 na i u vremenu mlijekaotkup Proizvodnja od Paritet trendom raste i sirovine nomski 2,9%. blagim cijena položajcijene i iznosi: niže od se 1:1,5 (pšenica, mlijeko) proklamirane ostvaruje din.

6.738.133.500 lit 71.303.000 od 1.1—1.3.

94,50. vrijeme din. lit 10.542.286.040.

97.003.000 od 1.3—15.

5.

108,69 vrijeme din.

8.104.027.500 lit 63.561.000 od 16. 5—30.

6.

127,50. vrijeme I

—

—

—

—

—

231.867.000

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj Ukupno

—

—

—

—

—

—

=

x

=

109,48

109,48.

cca a dinara, pšenice

je

po

34.773.000

lit

107,00

38.635.000

lit

103,11

37.460.000

lit

102,70

41.817.000

lit

101,03

42.652.000

lit

103,22

231.867.000

lit

102,90

1986.

100

dinara

ili

mjesecima: 99,26

prema

din.

25.384.447.040

=

lit.

|

od

x

36.530.000

2,9% prema b)Otkupmlijeka Hrvatske iz SR 1.

Otkup

ili rast

—

=

lit x

mlijekaprosjeku Cijena ostvaren 1:1,1. paritet iznosio kod 17 mljekara Otkupmlijeka iznosi

u

x

godini.

izvorima —

22

udruženog organizacije

rada

(4

izvan

SRH)

(index) sektor

individualni

—

sektor

društveni

—

Ukupno: 2.

—

—

Otkup

izvan

individualni

lit

100,03

36.678.000

lit

106,09

207.870.000

lit

101,50

7.452.000

lit

177,73

4.760.000

lit

12.934.000

lit

republike

sektor sektor

društveni

171.193.000

Ukupno:

Kupljeno mlijeko mljekara uslužnu 4. na Primljeno preradu ulaz 5. mlijeka Ukupan Od iz SRH toga od

3.

Izvan

Prodano

sirovine

Dato

uslužnu

“1O ..

.

SRH

na

mljekarama preradu

214,90

|

190,58

16.202.000

lit

75,70

12.934.000

lit

135,70

249.241.000

lit

102,47

216.123.000

lit

100,05

33.118.000

lit

121,71

5.735.000

lit

135,30

—

—

=.

=.

Izlaz

128,74 mlijeka 8. Prerađeno 243.508.000 lit 102,06 mlijeka 9. Prerađeno vl. lit 230.574.000 100,55 u proizvode Prometom mlijeka od u mlijeka (ulaz— prerada proizvode mlijeka veća za samo 0,55%. je izlaz) '

lit

5.735.000

.

c)

Prerada

prerađevina mlijeka Od 12 grupa od 92,7 do ostvareno indeksnih bodova 111,6 proizvoda je 1986. što s tim od I do u vremenu VI/87. prema viša za godini, jeproizvodnja samo 0,55%. razini na 1986. is — Snabdijevanje potrošnja plasmanom godine je (zaliha nema osim zaliha tehnoloških nema sireva) problema. rezultati i odnosu na Postignuti otkupu preradi mlijeka zadovoljavaju šire društvene prema politiku zajednice mlijeku.

Nekoliko osobito od 1980. do Poslovpa godinaunatrag, godine danas, stočarstvo za da se dade ekonomsko se nojzajednici mlijeku nastoji mjesto kakvo kao mu i namirnici vrijednoj pripada. do danas nismo izborili ćea rezultati Nažalost, mlijeku koje tajpoložaj, to prikazati jasno potvrđuju. od

—

u

u

u

mo

Broj

krava

'

Godina

Individualni

1980.

1986.

Vidi

i steonih

junica

sektor

Društveni

sektor

595.000 513.000 blagi

12.000 15.000

gospodarstvima (od individualnom a sektoru na toku 6 82.000 grla),pad (od krava) godina. također ali Proizvodnja mlijeka opada, sporije, jer umjetnim o sjemenjivakvalitetnih bikova krava svake više sve njemsjemenom pojedina daje godine što u iznosi litara po kravi 25—36 mlijeka, prosjeku godišnje. kretala u SR se: Proizvodnja mlijeka Hrvatskoj se

rast

na

u

društvenom

sektoru

3.000

u

Proizvodnja mlijeka Godina 1980.

1986.

U

Individualni

individualnom

sektoru

sektor

Društveni

sektor

975.000.000

lit

52.000.000

lit.

900.900.000

lit.

70.000.000

lit.

proizvodnja mlijeka godinapalaje litara 75 sektoru litaa u društvenom 18 za milijuna mlijeka, porasla milijuna ra mlijeka. ali spotakođer od 1980. do 1986. u vremenu Otkupmlijeka godine, opada neki štala više se proizvodnju rije, proizvođači izgradnjom jer orijentiraju tako da robni bi se inače prazninu mlijeka, koja proizvođači javipopunjavaju u

toku

6

za

na

la u

većem

obimu.

od

Hrvatskoj

SR

Otkupmlijeka u

vremenu

u

1981.

do

1986.

kretao

se:

Otkupmlijeka. “

g

Godina

1980.

1986.

Iz tablice

se

vidi da

399.428.000

lit.

380.062.000

lit.

toku

u

6

:

godina

12.257.000

52.026.000

lit.

64.283.000

lit.

19,366.000 lita-

daje što znači litara mlijeka više,

individualni

sektor

društveni

sektor

Društveni

sektor

Individualni

'"

sektor

da

mlijeka manje, litara.

7.109.000 niži za samo u otkupmlijeka je cijelosti svakako za tih uzrok Glavni koja mlijeka proizvođače, kretanja jecijena odnos 1:1,5 (pšenica od 1980. do 1987. prema mlijeku). dosegla godinenije do nadležnih sve organa, vijeća Saveznogizvršnog Usprkosupozorenju kako ostvaren i odnos 1:1,5, već odnos, je pšenicemlijeka cijena postignut nije slijedi: a

ra

.

S

'

1980.

1:1,12; 1981

—

—

1:1,23; 1982.

1:1,06; 1983.

—

—

1:1,26; 1984.

—

1:1,15;

Dakle, jedgodini očekuje biti. bila niža za 30% nostavnim nego mlijeka je riječima je cijena da već od 1. smo ove otkupobrazuje predlagali Tijekom godine srpnja od 165,00 na masti, a od 1. listopada na 3,6%mliječne temelju din/lit., cijena od 165,00 dobili smo tek 12.

225,00 din/lit. Nažalost, suglasnostcijenu rujna 1985.

—

1:1,06; 1986

—

1:1,12; u

1987.

odnos

se

1:1,10. trebala što

se

za

din/lit.

utvrđeni

godinuuspostavi dalje poduzimaju mjere da te odnos prema mlijeka, proizvodnja cijeni pšenice cijene paritet cijena tako ćemo Samo ekonomski konačno postići: zanimljiva. mlijeka postane krava broja mliječnih povećanje hranidbom mora kravi se po koja (boljom mlijeka proizvodnje povećanje isplatiti) kao proizvodnje, govedarske otkupamlijeka konačnogcilja povećanje bio stalno uvoza prisutan. godinama koji mlijeka prestanak je proteklim Deneš, dipl. ing.

Stjepan, I

da

sve

se

se

za

1988.

—

—

—

—

u

—

156

m

ooo

o

oo

__—__———a

ao

nea

|

-po

-_—-

= ----

o

nn

nn.

2

a

s

i

i

i

i

a»

i

a

RR

i.

>

Preporučujemo vam...

Mirko

Dipl.ing.

GašIvan i Švub dipl. ing. a su, par Odjel napisali ekonomske — propagande mr.

Kuti-

INA-PETROKEMIJA

*

knjiobjavio je naslovom: žicu Gnojidpod To četba krmnog bilja. je nedavno

na

vrti

izdavačeve

svezak

pobib-

poljoprivredne pularne naslov lioteke. Već kazuje dati čemu su piscihtjeli važnost unutar cjelokupne krmnogabilja. proizvodnje Iako knjisadržaj sažet, ge pristupačan jepoljoprivi namirednicima kojimaje jenjen.

Na polovici približno stranica od tridesetak pisci neke su porazjasnili opće o na primjer: jmove,kao sustavu prežiprobavnom tvarima u o vača, hranjivim Dobro i je biljkamadrugo. i zamišljena sastavljena tablica produktivnosti različitih vrsta travnjačkih Podaci tablici površina. i mogu stručnjaciposlužiti predavanjima proizvođačima. i livada rasta na ono s krmno po i pašnjaka bilje mjestu ukupno Dijeleći takvim krme na nekoliko navode ono s oranica, prihrane primjera pisci da i sam čitaoca navode već pokuupute, Primjeri, spomenute površinama. kakav NPK količina sastavu

a

o

u

ma

Ž

u

'

na

uz

ša

količinu

odrediti

hraniva

mineralnih

može

Na

ili može

ima

|

prema

u knjižici uvijek spomenutim kupiti. primjerima računa. točnost bar svog provjeritipribližnu krmnih i navode neke od autori U najpoznatijih najčešćih drugomdijelu o na se u kultura se na oranicama, ograničavajući glavnom upute koje siju tih kultura. prihrani s da o mislimo su tiče travnjaka Štose osvrta, podaci prirodu kritičkog širu i intenzitet obzirom na praksu. prihranesvima, izraz ćemo Pokušat pravo niski ovdje poznato značenje je razjasniti čije služe i svakodnevnom ali se govoru pogrešnim njegovim mnogi pisanju i rastom mase mesa.

To tzv. tjelesne nastaje Povećanje prirast značenjem. je

već

|

|

:

za

ie

u

157

+

sa.

s

i

i.

ls

ae

bo

ini

in

i

dd

=

-

|

3

|

|

_———

tvorbom

zaliha

iznad

životnih

proizvodnih potreba ( debljanjem). u rasta i težina se masnoće i vrijeme povećava kostiju, kože, drugog ukupmasi a ne samo mesa. izraz nam se čini noj organizma, Stoga »prirast« jezikoslovno i od izraza »živa vaga«. boljim tuđica nisu svakom na i a Zbog koje potrebne mjestu, ponegdje drugog, lektorski dio strana ali nužna poslaslabija uredništva, je jezična pažnja n ije ni u dnevnom uredništvu radio i TV prosvojstvostručnjakaškolstvu, tisku, a da ne naše vrle diskutante. grama, m noge spominjemo sveska nismo osobito ovog Štose tiče opreme (prijašnje, nažalost, vidjeli), izbora i kakvoće odati puno zbog uredništvu fotografija, Števalja priznanje. ta što samo ime je je podjednufotografiju stavljeno snimatelja.

Ovo naših djelo dvojice poznatih stručnjaka cjelini prinos j e popunjavai danas u u njujoš prevelike praznine savjetodavnom radu, nastojanju trajnom i voluminozne krme. povećanju prirodaprinosa Stoga preporučujemo svima dođe ova u osobito da kojima knjižica ruke, proizvođačima mlijeka, je zadrže kao pomagalotrajne vrijednosti.

Dr. Željko Magdić i

Prirastom u

“

|

u

Uspjeh mljekare»Slavija« sajamskoj priredbi je mlječnih ocjenjivanje proizvoda. Iz SR Hrvatske na su »Sirela« iz ocjenjivanje poslali svoje p roizvode Bjelovara i iz Sela. »Slavija« Starog Petrovog Na

»Mleko

'87« održano

ia: Predaja diplome

mljekari »Slaviji«iz S.P. Sela, na Leskovcu

158

sajamskoj

priredbi »Ml eko

'87«,u

-.--

--

-—

-—

—

——-

=

.

E

ENA

ma

I

.

|

|

|

I

Veliki

Sela kouspjeh postigla je mljekara Starog P etrovog dva dobila i treću s jaje svoja proizvoda drugu nagradu!

D rugu nagradu dobila. maslac.

To za dokaz da se i male diplomommljekara »Slavija« je je većim s mogu ravnopravno Treba mljekare drugim natjecati mljekarama. da iz Sela već i 79 mljekara upozoriti, »Slavija« Starog P etrovog postoji godina da će 1988.

80.

Može tvrditi da to se godine proslavitiobljetnicu postojanja. je i od najstarija mljekara našoj zemljijedna prvih kojajepočela p roizvoditi i dnevni iznosi 12.000 mlijeko mlječni zgusnuto prah.

D anašnji otkup približno litara s tri u mlijekanaglimpadom posljednjamjeseca. ima i nove zadatke u programe proMljekara »Slavija« brojne povećanju i izvodnje mlijekaposebnih mlječnih proizvoda prilagođenih uvjetima proizdnevnim u malim količinama vrlo tržištu. a vodnje cijenjenih iz

spomenuta

za

u

na

Zlatko

Mašek

Tuberkuloza Današnje liječenje je uspješno bolje prije otkrije U oblici tuberkuloze teško osoposljednjevrijeme pojedini prepoznaju, bito misli na se tuberkua jer uglavnom druge, »modernije« bolesti, manje lozu. vrlo

tim

—

što

se

bolest

se

na

Tuberkuloza

*

čovjeka prati postanka, potvrđuju njegova lazi na iz se misiskopanim mumijama najranije čovječanstva. povijesti Dugo lilo da tuberkuloza bolest. Danas da takvo znamo nasljedna je shvaćanje je bilo zabluda. skoro

Tuberkuloza

je

zarazna

bolest

od

što

uzrokovana

bacilom

i na-

tuberkuloze.

On

je

zaraosjetljiv svjetlost koja ubija Najčešći ili mokraća izmet ze ili nekuhano sirovo meso bolesnog jeispljuvak, čovjeka, te zaražene Bolest se mlijeko jaja životinje. kapljicakašljem, prenosi putem zraka nalazi se kao u posredno prekoosušenog putem ispljuvka koji prašina i zaraženom hranom. organa zraku,prekoprobavnih U obavezno tuberkuloze od nonašoj zemlji cijepljenje je protiv počevši vorođenčadi.

Zaštita su zaraženi pa jeefikasna,mnogikoji poslije cijepljenja ne osobe i ali tuberkuloza tada obole; pojedine slabije obole, otporne poprima blaže oblike. Od tuberkuloze svi ali zaraza mogu oboljetiorgani, jenajčešća i i limfnih U se pluća porebrice, mokraćnogmjehura žljezda. početku javljaju znaci: i umor, se povremene opći temperature Poslijejavlja znojenje. kašalj, obilan čak i a zatim uz apepočetku suh, ispljuvak, iskašljavanje krvi, gubitak i bol tita, mršavljenje grudima.

vrlo

sunčevu

na

ga

za

24

sata.

izvor

—

—

—

u

u

Čestakontrola ukućana bolesnika tuberkuloze oko 12 Prvih Liječenje dugorajnoje traje mjeseci, bolesnik mora u leži kod kuće. a zatim mjesecbolnici, provesti prosječno da dobro se služba zdravstvene zaštite moćne Vjerovalo organizirana dva i standarda može roku u skoro iskorilijekove poboljšanje osjetno najkraćem tuberkulozu iz naše sredine. da tuberkuupozorava jeniti No, sadašnje stanje loze ima dosta u kontinentalnim mora se računati na još predjelima.

Ipak pobolesnih. padbroja stupni uz

Za

zaštitu

1. Na

su

kontrolu

važna

mora

stara, već obavezno

dokazana

ići svaki

iskustva:

bolesnik

ako

nakon uobičajenom stanje terapijom poboljša ne

kašlje

i ako

desetak

dana.

se

opće 159

ti

__—

__—

i

2

s

s

3

_—

nn.

s

.-

preglede. godišnje svake Osobe iznad ići na 2—3 25 fluorografiju godinamoraju godine. dobne grupe fluorografiju. ciljanu Ugrožene morajuproći Zaraženi bolesnici izolirati i rano se liječiti. moraju odmah kontrolirati i zatim Ukućani bolesnika se nekoliko još moraju putagodišnje.

Vaš liječnik

Treba

sistematske

ići na

HR .

i

članomljekarskih organizirasvoje Udruženje i suradnike ve posjetu i rezervnih DLG izložbi pribora poljoprivrednih Međunarodnoj strojeva, djelova 27. 11. 1987.

23. »AGRITECHNIKAr, Frankfurt, 25. 11.

PUTOVANJA PROGRAM STRUČNOG 1987) (23.

SR

radnika

Hrvatske

za

'

—

—

#

23. 11. ZAGREB

FRANKFURT

—

Sastanak

Pleso

aerodromu

na

sati.

6,00

u

Polazak

u te odlazak tela vlakom.

Smještaj prtljagehotel, Stručna Noćenje. posjeta sajmu. sajam.

1447

u

7,10 sati. Dolazak

u

FRANKFURT

8,40 sati. na

u

24.

do

Prijevoz

ho-

Frankfurtski

11. FRANKFURT

11. FRANKFURT

do

izložbi.

U

20,00 sati

u

21,25 sati.

Cjelodnevna posjeta LH Odlazak

aerodroma.

Dolazak

Noćenje.

ZAGREB

—

Doručak.

-

izložbi.

Cjelodnevna posjeta

Doručak.

25.

LH

avionom

u

avionom

Zagreb

22,45 sati. osobi: 265.000.-

vlakom

prijevoz

u

dinara

Cijena sobu: 42.000.- dinara Doplata jednokrevetnu sobaobuhvaća: Aranžman avionom, smještajdvokrevetnim prijevoz KTWC »EXCELSIOR« str. 7, tel. 069-25 60 ma u hotelu (Mannheimer 80), i i vodstvo vlakom od aerodroma do centra organizacija natrag, prijevoz puta. kalkuliran bazi minimum i na Aranžman bazi avi20 osoba na je cijena dan važećih i na 21. 10. 1987. deviznog tečaja oprijevoza ili do narudžbenicom do 10.11. uplatom popunjenja, najkasnije Prijave radnika SRH Ilica 31/III, tel.

1987. na: mljekarskih Zagreb, Udruženje aranžmana

po

...

za

u

.

a

'

424-420.

savjet:

Izdavački

mr.

Jovanodipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko

Milan

Bolić, Antun

Bratanović,

dipl.vet., Stjepan Deneš, dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek, Vuković-Svoboda, dipl. vet.

Turk, dipl. inž., Dubravka Erhatić, dipl. inž., Petar odbor: Uređivački Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr.

Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet. kić, dipl. inž., Tomislav vić-Bunta,

dužnosti

Vršilac

urednik:

Tehnički

izdavač:

Vlasnik

i

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tisak: NIŠPRO

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Deneš,

urednika:;Stjepan

glavnogiodgovornog inž.

Vera Volarić, dipl.

SR Hrvatske mljekarskih radnika 424-420 Zagreb, Ilica 31/III,

Jur-

dipl. inž.

Udruženje

tel. organizacije

zaprivredne pretplata TiM, Zagreb. »Vjesnik«, OOUR

i ustanove

e

.

i za

kao

o

proizvođače

u

mlijeka iznosi

aa

Aaa

150.- dinara.

o

ui