Mljekarski list 11-1987

SAN

GOD.

XXIV

Stručnjaci

ZAGREB

Veterinarskog

instituta

iz Zagreba

STUDENI

nadziru

ispravnost muzil

i

1987

Razmatranja u prilograzvojagovedarske proizvodnje tome

ko-

naglašavaju i Prema tome se se strane odkoja uglavnom predlažu rješenja promatraju. je teški se interesima privređivaoptužuju uvjeti Najčešće predlagača. govaraju visoke nedostatka nova novca kamakrediti, nepovoljni ulaganja, njazbog neki nate na Sve slično. su stočarskih niske te, i primjedbe proizvoda cijene kako naći i stočarske za ali čin na proizvodnje rješenja povećanje mjestu, »složenim« u ovim ekonomske uvjetima? privređivanja uvjete i novca u stočarsku to što i veća Osobito proizvodnju ulaganja zabrinjava rezultate. ekonomske dobre razini ne na daju tehnološkoj proizvodnjevisokoj i veoma novca bilo s da u se povoldovoljno razdoblja prošlosti Zaboravlja je niskim cii s i jeftinom energijom kreditiranja, ulaganja jnimmogućnostima stočarkao za ostala nisu zabilježena uspješna koja jenamarepromaterijala, doba? iz stručno li Da u sku neznanje tog proizvodnju. je pitanju Uzroci

za

teškoće

nastale

u

stočarstvu

ovisno

se

o

s

za

S tim

vezi

u

reći:

treba

izgradnjom proizvodnje postiže Unapređivanje novih obično kako stočarskih novih i, objekata kupbiva, punjenjem objekata Tako iz i stokom postokom objekti, izgrađeni inozemstva). (ponekad ljenom i na sredstvima vlastitim ako ne sebno najčešreprodukciji, vlastitoj podižu troškova većih će povećanje cijena prvizahtjevaju gubitke,zbog iskazuju stočarskih proizvoda. se i ekonomska osnova stočarske mogu privređivanja proizvodnje Razvoj i vlastitom samo podizareprodukcijom brojaživotinja povećanjem podići stočna i vune mesa, postojećem p roizvoda drugih mlijeka, proizvodnje njem treba fondu. nom reprodukciproizvodnje, uzgoj, tehnologiju Dakle, razvijati i ju selekciju. ima neiskorištene genetvlasništvu, posebno privatnom Govedarstvo, višu ske radom,umjetnim osjemeVišegodišnjim proizvodnju. mogućnosti krava dobra osnova relativno stvorena i genetska je njivanjemselekcijom zoohiteško ne ali višu mijenjaju jer proizvodnju,proizvodnja ostvaruje, a neposi tehnološki koja prehrana držanja,posebnozaostaje gijenski uvjeti Veliki u visinu redno proizvodnji proizvodnje. napredak stočarskoj uvjetuje i stočarskih može se obrazovanjem objekata, postići manjimadaptacijama i uvođestočarske stočara s novim proizvodnje tehnologijama upoznavanjem stoke. ali kvalitetne prehrane njemracionalne, važveoma i Veterinarsko-sanitarne je dobrogzdravlja mjere održavanje i veći na ako naročito no, a reprodukciju postavljaju zahtjevi proizvodnju stočarske

1.

se

ne

samo

se

a

u

za

za

se

se

se

stoke.

različita, je drži na Veliki i činu privatproizvodnje. brojgoveda držanjaorganizaciji ekstenzivno, ili u sektoru nom potpuno pojedinačno manjimskupinama suvremenim nalaze veoma sektora farmama nekim goveda društvenog Visoka s veoma produktivproizvodnje. tehnologijom razvijenom uvjetima, mose ne rada nost po gradnjom radniku) postiže uvijek proizvoda (količina čak ni visokom s velikim i dernih pa prosječbrojemstoke, skupihobjekata i više tehničkih ima ako sistem nom proizvodnje osobito, stoke, proizvodnjom radnika i ako stručnih dobrih ako nema protehnoloških je dovoljno grešaka, odteško se U takvim mogu objektima administracijom. opterećena izvodnja ekonomski ržavati privređivanja. uvjeti 2.

Produktivnost

rada

u

našem

stočarstvu

ovisno

veoma

na-

o

se

a

se

162

u

na

'

i s

a

o

.

m

ekstenzivna Nasuprot intenzivnoj proizvodnji, proizvodnja pojedinačnim ili može biti vrlo držanjem držanjem broja m anjeg g rla jef Međutim, tina. ekstenzivnom dobiva se tržište i ne za malakoličina proizvoda proizvodnjom dohodak se za standarda suvremeostvaruje dovoljan održavanje životnog To se može nog samo visokom tržištu. na čovjeka. postići cijenom p roizvoda su iz ekstenzivne kao i iz neracionalne intenzivStoga proizvodi proizvodnje, ne veoma proizvodnje, skupina tržištu.

Osim dobro u suvremenim visoka organiziranim objektima produktivnost rada može i se s ali postići skromnijim objektima brojem manjim grla, ako usklađenim tehnološkim raspolažu odgovarajućom tehnikom, tehničkim, i ekonomskim može i se ali raciuvjetima proizvodnje.

Dakle, postići manjim, onalnim novčanim ulaganjima. s

s -

.

-

_

u

LI

od Boljomorganizacijom proizvodnje primarne p roizvodnje do tržišta može se i ekonomski interes održai prerade poticati motivacija i stočarske vanje razvoj proizvodnje.

Naša stočarska ne saproizvodnja isprekidana pojedinim je dijelovima mo već i dohodovno. unutar treba tehnološki, Specijalizacije proizvodnje ali one biti međusobno dohodovno i ovisne povezane vijati, repromoraju Karakteristična su reprodukcijskoj cjelini. govedarska je proizvodnja kojoj i većim s povezane dukcijaselekcija dijelom proizvodnjom mlijeka, proizi završni tov i prometvodnja teladi, predtov junadi preko mnogih posrednika nih s povezani Tako mesa. često se organizacija proizvodnjom postavlja i i teladi za raspitanje isplativosti proizvodnje mlijeka proizvodnje odgoja ili tov. Ekonomski interes treba naći kraplod reprodukcijskoj cjelini uzgoja bez mnogo va i u interesnom svih posrednika neposrednom povezivanju dionika teladi i govedarskoj goproizvodnji.

Uostalom, proizvodnja mlijeka, i biološki mesa međusobno i povezane. veđeg uvjetovane 4. treba važnost kvalitetne ali racionalne Posebno naglasiti prehrane Hrana oko troškovima govedarskoj proizvodnji. sudjeluje 75-80% ukupnim 50% u troškovima s oko mesa, Hrana mora proizvodnje proizvodnje mlijeka. sve i rastu, i zato zadovoljavatipotrebe životinja proizvodnji reprodukciji je hrana uzrok ili i najčešći niskoj nedovoljno skupoj visokoj stočarskoj proizHrana dakle od ekonomskih činilaca vodnji. je jedan najvažnijih stočarskoj i da biti mora proizvodnji ujednorazlog govedarska proizvodnja neposredno vezana uz hrane na proizvodnju poljoprivrednim površinama.

Goveda treba u hraniti zelenom to najvećoj mjeri svježom, hranom, jer je i hrana u najjeftinija najbolja prirodna preživače.

Zimi, nedostatku svježe zelene treba hraniti veoma važno hranidbi u hrane, silažom, je preživača ili sekundarne sirovine iz ratarske i prei upotrebljavati otpatke proizvodnje radivačke voćni rezance, industrije (slamu, kukuruzovinu, repine kom, pivski i To su sirovine sadrže veći i izložetrop drugo). uglavnom koje postotak vlage brzom ne su ili ili veće kvarenju, zagađenju bakterijama plijesnima, iziskuju troškove za sušenje.

Ove sirovine često sadrže i visoki celuloze i se postotak lignina zbog čega teško i probavljaju iskorištavaju prehrani životinja.

Obrada i vlažnih krmiva »Benuralom 60« i »Ubeom 70« grubih (INAROKEMIJA i racionalnu KUTINA)omogućavanjihovo konzerviranje upotrePETbu u hrani. stočnoj Osnovna hrana vlastitim se, dou preživače dakle, proizvoditi maćinstvima.

Ona mora i voluminozni dio osnovnih zadovoljavati energetski 3.

stočarske

za

u

raz-

u

u

a

su

u

su-

u

su

“

u

s

u

a

u

u

za

a

u

'

za

:

mora

163

|

_—

_.----

—

e

E

>

nedos-

obično

mlijeka potreba. proizvodnju hranu s treba dodavati i vitamini, minerali gotovim koje b jelančevine, taju i dodatkom S« kao »Benuralom krmnim proteinskim dopunskim smjesama,

bioloških

i mesa

Za

hranidbenih

u

različitim

dodacima.

minerlano-vitaminskim

što znači

hranu, otpada Proteinsko-mineralno-vitalitre hranu i prve držnu (5— mlijeka). mlijeka količinama ali se u g minski dodaci su dnevno), (300— daju manjim skupi, 7.1 troškove mogu tako da ne mnogo utjecati značajno proizvodnje, opterećuju 600 i na zdravlje životinja. reprodukciju bolju proizvodnju, nisku ima naše u da Mora se, dakle, proizgovedarstvoprosjeku priznati neracionalnu i veoma slabu proizorganizaciju rada produktivnost vodnju, novca i veća nizu. i vodnom proizvodnju ulaganja reprodukcijskom Stoga i Samo rezultate. ekonomske dobre često ne neposrednim nastojanjem daju za unapredivanjem psotojećim uvjetima, proizvodnje povećanje mjerama novčanim rada i produktivnosti manjim povećanjem proizvodnje tehnologije i dohodovno povezavlastitim boljom inovacijskim riješenjima, ulaganjima se hranidbom i mogu nom postizati kvalitetnijom proizvodnje organizacijom rezultati. dobri proizvodni Feldhofer dr.

Stjepan dio troškova

Najveći

hranidbe

na

osnovnu

na

uz-

a

u

u

u

zavod za razmnožavanje Središnji i uzgoj domaćih životinja Središnji i je je objasnili broju prošlom i Radom domaćih i vod za uglavdjelovanjem životinja. uzgoj razmnožavanje znatne smo muške nom rezultate, postignuli rasplodnjaka linije preko stokakva stoke u od smo unatoč razvijenim je daleko proizvodnosti još njima litara po kravi 2000 viša od nešto čarskim mlijeka je Proizvodnja zemljama. krava naših Plodnost litara 4500—5500 po grlu). proizvode zemlje (razvijene izmedu 85%. utvrđena na već dok u na se Vrijeme svijetu 73%, je procjenjuje kraće. dana ili 70 do 12 u oko 14,5 u dva mjeseci, svijetu mjeseci telenja je malitara oko 1 krava naša da To znači mlijeka godišnje milijardu proizvede oko SR dobivamo krava fondu da na Hrvatskoj godišnje postojećem nje; i do »kasne« krave teladi a da 70.000 mlijeka proizvodnjom godišnje manje, odnosno obzirom S na i dva junetelećeg sadašnje cijena stanje polmjeseca. novih dinara, oko 290 iznosi i mesa milijardi gubitak mlijeka, godišnji ćeg 500.000 krava isti SR da u grla). (oko Hrvatskoj broj pretpostavkuje idućih stočarski vrlo visoke Unatoč zemljama, razvijenim proizvodnje Takva veliki se po 10—20 povećana grlu. p roizvodnosti porast o čekuje godine što su kao znanstvenih novih se na primetoda, temelji uvođenju proizvodnja krave vrhunske da E.T. j edumjesto omogućava transfer) koji (embrio mjena ubrzava što teleta do i 3—4 teleta proizvodjako nog godišnje, daju godišnje u nacionalnim razmjerima. grla njunajproizvodnijih bi bilo stanica ET. uhodana danas bi u SR Kad postojala Hrvatskoj davale 1985. društvenom sektoru, krava od 2955 na godini koje moguće lakBilo bi više teladi. do tri dobiti više od 6500 | po petputa mlijeka laktaciji, 1 od 4000 dale krave su 872 še poluppopuniti mlijeka, manje koje zamijeniti milistotina nekoliko uložili smo u razna gospodarstvakoja novosagrađena kvalitetnih rade a snage dinara, junica. nemaju polovicom jer koja jardi U

smo

kako

danas

što

nastao

za-

no

a

nas

u

s

uz

u

za

su

u

s

164

4

—-

---—

=

—

-—

—-

--

_

dade

S

ise

| |

Uvođenjem

laboratorijske dijagnostike nekoliko mililitara brže se za mlijeka svijetuosiguravaju mjere povećanje da krava zabređala se od prvog plodnosti krava, slučaju jer nije osjemenjiodmah bređost i tako se za novu poduzimaju vanja mjere plodnost osigurava i povećanje proizvodnje mlijeka.

Kontrolom krvnih i računarskom obradom o grupa podataka proizvodnosti te metodama već se grla drugimlaboratorijskim djelomično upravlja što bitno na storeproduktivnim životinja, svojstvima utječe proizvodnost čarstvu.

Sva ta više a mi treovom dostignuća praksi desetljeća, primjenjuju nutku stočarstvu tehnoloza biološkoj reprodukciji svjetskom zaostajemo oko 25 do 30 gijom godina.

U Centra domaćih za p rograma konceptu reprodukciju životinja predvida su sve đeno metode već i uvedene i u nas u je svijetu praksu, provjerene rutinski u što mora rezultirati primijenesvakodnevnoj stočarskoj proizvodnji, stočarskom povećanom proizvodnjom.

Recimo nekoliko tome što se u o znanosti za još riječi svijetu planira bavi stočarstvu.

Znanost praktičnu primjenu najozbiljnijeovladavanjem i muških i ženskih proizvodnje dvojaka krava, određivanjem proizvodnjom identičnih po gepotomaka volji čovjeka, proizvodnjom potomaka, potpuno netskim i metodama. svaku od tih meza inžinjeringom drugim Objašnjenja toda i mogućnosti njihove našojstočarskoj primjene proizvodnji detaljnije ćemo dati Nekim zavod već slijedećim brojevima. mogućnostima središnji bavi nadom se da one nađu široku i ozbiljno gospodarstvima primjenu individualnom bređosti

rane

od

oko

30

dana

iz

u

u

u

'

se

u

u

u

u

za

u

u

se

u

u

u

s

na

u

sektoru.

Dubravka

Dejanović, dipl.

vet.

Pripusnasezona koza i Spolni javlja jesen ( od studenog) proljeće do (odožujka travnja).

RO odredila koza sezone se u pa »Vindija« jepočetak p ripusne rujnu, javećine koza toku U s slijedeće renje očekuje godine. veljače suradnji dipl.

Zlatkom Zacentra ing.

Dominiković, stručnjakom Stočarskog selekcijskog Kod odabran grebnapravljen jeplanpripusta. svakogproizvođača jejarac koristi se sezoni koze. koji pripusnoj pojedine za sezonu dana Životinje nekako pripremili Mjesec pripusta. prije koze kvalitetno sezone su zelenu i dobivale masu početka p ripusne sijeno dnevno oko 500 g bilo do 30% kukuruza.

U tom U smjese..smjesi j e i ishrana Jarčevi kvalitetno su dobivali poboljšana je jarčeva. sijeno, smjesu sadržavala veću količinu zobi. kojaje Svim dati vitamini 2-3 Na tesezone. životinjama tjedna prije pripusne rezultata očuvane od su melju parazitološke balege, životinje pretrage parazita i po im obrezani potrebi papci. odabrali smo određenu su Neposredno prije pripusta koje postigle jarice težinu i 32 smo (najmanje kg) koje pripustili tijekom rujna.

Jarčevi odabrani su na kod oba temelju porijekla proizvodnje tj. roditelja.

Ovisno i koza kod o brojukoza, držanjaslično, u vjetima pripust proizvođača haremski ili »iz ruke«.

Kod kozama je haremskogpripusta jarac jezajedno

ciklus

koza

se

kolovoza

u

do

u

u

u

za

:

smo

uz

vremenu

uz

su

su

|

A

s

165

o

-——_-

---

--

--

_——

=

——

znakovima

izraženim

tjera(njih tridesetak) pripusta »iz ruke« stadu dovodi Proizvođači se obavljen čijemje pripust jarcu. nja »iz ruke« tome svake koze. Prednost dan je pribilježili pripusta pripusta neka da li može svaku se što se točno za zna vidjeti kozu, pripusta vrijeme odi 18-21 začne koza se ponovno dan) (ukoliko životinja tjera preganja od dana 150 dana može rediti kad očekivati se oplodnje). (uprosjeku jarenje vet.

Jovanović Vesna Bunta, dipl. dok

»iz ruke«

kod

koza

s

u

u

su

se

za

ne

Vitaminiimineraliu ishranigoveda Vitaminikoje goveda proizvode u vlastitomorganizmu kao

i vitamini

A

i D, važna

normalno

kojaje, Postoji ishraali o i proizvodnju, njima njihovu životinja funkcioniranje organizma Odrasla treba voditi računa. ni odraslih ne govedasintetiziraju goveda tako da ovise količinu o vitamina, unošenju pojedinih predželucu dovoljnu vitamine iz osobito odnosi hrane.

To tih vitamina u B, organizam putem važnu vitamina ima B grupa koja ulogu najbrojnija kompleks kompleksa. je Vitamine metabolizmu te grupe predžemikroorganizmi stvaraju životinja. želucima ostalim i lucu jednostavnim životinjama Stvaraju preživača. cridebelom samo ali količinama, perad), nedovoljnim jernastaju (svinja, B komIma vitamina hranom. unositi ih mora se mnogo pa organizam jevu bez neki ime slovom označeni i neki a su pa B brojem, imajuposebno pleksa, bez obzira što vitamine iz B ćemo neke slova B. kompleksa, Opisat najvažnije hrane. ih ne unosimo organizam putem grupa

vitamina

za

u

u

ne

na

se

u

u

se

s

u

u

u

u

u

Vitamin

B,

.

još vitamina od najvažnijih Zove

i aneurin,

se

iz

i antiberiberi

tiamin

B

Nalazimo

kompleksa.

svakako

jedan je dobrom ga u zelenoj hrani,

vitamin.

To

166

-

m

e.

i

—

——a———r

a

a

_—

_

-

ž

mm

ve

Do

aa

oo

—--—o

|

| silaži zelenih

žitarica,

biljaka, posijama, suhom Mlada kvascu. go pivskom telad, kojajoš dovoljno razvijeni vitamin B: unositi hranom. važno da predželudac, Stogaje organizam mlada telad što se kvalitetno kome ima vitamina privikava ranije sijeno B,. metabolizmu se Njegovauloga organizmuživotinja očituje ugljikohidrata iz krmiva.

Možemo reći da hrane u jeiskorištavanje organizmuživotinje B.. vitamina uvjetovano prisutnošću Budući da znamo da hrana kojudajemogovedimasastavljena je pretežod važnost B: dolazi vitamina više do ugljikohidrata, još izražaja. ima

sijenu,

u

ga

zrnu

a

u

osobito

mno-

nema

mora

u

na

u

u

u

no

Vitamin

B: ."

G, Neophodanje svim i hranom unositi ga životinjama, svinjeperadmoraju organiZa B» vitamina zam. brinu se prisutnost organizmugoveda mikroorganizmi želucu Oni (rumen). ga proizvode,govedaga iskorištavaju svoje p otrebe. Osim što normalan i rast jeneophodanživotinjama pravilan (faktor znatno i masti u iz hrarasta), sudjelujeiskorištavanju bjelančevina (proteina) Vitamin B.: ali ga ima svim i jakorasprostranjen nije prirodi, biljnim životinjskim proizvodima.

Zove

riboflavin

i vitamin

se

a

ili uroflavin

te faktor

rasta.

samo

u

u

u

a

za

za

ne.

u

Vitamin I

u

Biz vitamin

tajje neophodan pravilan razvoj životinja. vitamina B;» mogu kod se. uočiti samo i pilića, ptomipomanjkanja svinja jer dobro budući da u količinama ga goveda opskrbljena njime, dovoljnim Kod iperadi proizvode mikroorganizminjihovom predželucu. svinja kojima Bi» vitamina se nedostaje javlja kropofagija (hranjenje izmetom).

Međutim, su s nedostatak ne vitamina koje paslezajedno govedima osjećaju svinje Bi», hranile fecesom su se bilo vitamina jer (izmetom) goveda, kojemje dovoljno B:2. rast

za

mladih

i

Sim-

su

u

u

Vitamin Zove

C

min

se

nalazi

C

još

askorbinska

kiselina

zelenim

i antiskorbutni

prirodi stočnom u zelenoj lucerni, vitamin.

U

se

vita-

biljkama, zelenih te silažama lju, repi biljaka.

U žitarica i u nema sporednimproizvodima prehrambeneindustrije C. Životinjski vitamina sintetizira vitamin C iz monosaha(stvara) organizam osobito iz U određenim količina askorbinske kiseline rida, glukoze. uvjetima ili vitamina C u neće biti te će vidovoljna životinje organizmu manjak osjetiti C. Tada tamina dodavati.

Jedan od takvih kod žistres ga jepotrebno uvjeta je može nastati iz mnogo vlakoji votinja, razloga: dugiprijevoz uznemiravanje, kom ili visoka ili niska itd. Na sve te stresove kamionom, temperatura, askorbinske pa životinje povećanimtrošenjem reagiraju kiseline, nastaje C vitamina se različinjak organizmukoji očitujesmanjenoj o tpornosti te bolesti.

C vitamina skorbut, Trajnopomanjkanje uzrokuje nastaju promjezubi klimavi i kod su mogu zubima,upaladesni, jačegzagriza ispasti. u

svim

osobito

ke-

zrnu

zaraza

ma-

u

ne

u

na

u

Važnost

minerala

u

ishrani

životinjama broj razvojproizvodnju jepotrebanizvjestan tvari može dobiti smao hranom. da se smo mineralnih kojeorganizam Vidjeli vitamini kod minerala to u no neki moguće. stvarajuorganizmuživotinje, nije Neki minerali dodavati hrani većim količinama se neophodni (gramoraju neke minerale o pa mi), govorimo makroelementima, životinje trebaju količinama malim mikroelementima. pa (miligrami),govorimo Neophodni Za

normalan

B

i

i

u

a

u

o

167

o

m

—-——_——---—

-—-

>

s

3

».

—

-.

——-—

--

natrij, makroelementi kalcij, fosfor, kalij, magnezij, Minei kobalt. mikroelementi su mangan, jod cink, željezo, (neophodni) jalni vitalne bez ralne tvari mnoge funkcije kojih obavljaju životinja organizmu i minerala bi život bio kostiju izgradnji Spomenimosudjelovanje nemoguć. metabolizam vode i na niz ostalih životminerali krvi i limfe; utječu zubi, nih funkcija. i fosfor Kalcij blisko metamakroelementa minerala vezana dva Ova esencijalna i fosforom Za bolizmu i u oblikovanju kostiju.potrebu organizma kalcijem dva izmedu odnos ta i važna količina samo nego optimalan gramima, nije dio fosfora odnos što znači da Kod elementa.

1,1—1,5:1, jedan govedataj je nalazi 90 dio kostima dolazi se u 1,1 do 1,5 dijela (oko kalcija.

Najveći kalcija nisu Krmiva troše i stanicama. u tkivima a ostatak podjedkoja goveda %), je i kvai fosforom. ima nako u paši Kalcija najvišedobroj kalcijem opskrbljena mineralnim i fosfora ima osobito lucerne. litetnom najviše Kalcija sijenu, bilfosfora koštano brašno 35 % kao što krmivima u Sadržaj (preko kalcija). je hrane i kukusa starošću pa biljke,govedakoja dugo sijenom jkamaopada kostima fosfora. se ruzovinom pomogu koje Manjak očituje manjak osjetiti krte i lomljive. staju i klor Natrij nalaze dva elementa i u teZa razliku od se ova fosfora, isključivo kalcija metabolizam i tkivu. i u mekom kućinama Natrij jeneophodan organizma krvi. važan reguliranje reakcije sol stočna i i klora u Glavni izvor kuhinjska koja upotrebljava je natrija soli. uzeti dnevnom obroku 1 % stočne količinama.

Goveda velikim moraju većini kravama naši muzarama Količina soli slučajeva daju gospodari koju sol bi se trebala stočna ishranu tablicama Prema za krava, nijedovoljna. svaki težine i 2 grama daviti količini od 5 grama 100 dnevno kilogkg od 20 težine 600 znači da krava ram kg proizvodnju kgmlijeka mlijeka.

To stočne i to oko 70 grama smao treba dnevno povremesoli, svakogdana, klor

su

Esenci-

i sumpor.

u

u

"

na

su

u

za

u

na

u

se

u

"

za

za

se

u

u

na

na

u

uz

a

no

kao

što

se

često

ne

čini.

Željko Gorup,dipl.

inž.

Ispravnamuzilica —

Muzni

od

uređaj sastoji se

više

zdravo vime

dijelova.

Spominjemo

samo

one

najvažni-

je: motorne za pumpe podtlak; a) kante ili b) mljekovod,; c)pulzatora; razvodnika i d) zrak i e)gumenihcijevi protok mlijeka. biti radu trebaSvi i muzilice dijelovi trebaju ispravni svojem primužnji visinu brzinu i omnormama brojnim podtlaka, juzadovoljiti propisanim Svaki dio muzilice biti oštećen i dobro treba ne pulzatora. jerpulzacije smije muzne

za

u

za

brtviti.

Zagrebuposjeduje uređaje ispravnosti Od svih muzilice. nedavna naddijelova posjeduje najsuvremeniji aparat rada Nakon analize rada iz zor ispravnosti pulzatora. ispravnosti pulzatora, Veterinarski

institut

u

za

nadzor

za

168

>>

Nadzor

ispravnosti rada

muzilica

na traci svim radu d obija aparata podatak podacima pulzatora, prio taktova taktova i strane mjerice broju minuti, broja omjer jedne druge kao i i To pulzatora grafički prikaz p ulzacija podtlaka. dragocjeni podaci može minutu nepunu rada i kojim ocjeniti ispravnost pulzatora drugih muzilice. dijelova Treba stočare ponovo da samo muzilica mobrojne upozoriti ispravna že zdravlje ugroziti mora vimena, tj. nadražuje mlječnu žljezdu.

Zbogtoga muzilica redovito, jedanputa godišnje podvrgnuti pregledu.

Zlatko vet.

Mašek,dipl. se

sa

o

u

su

se

s

za

"

ne

ne

se

Na livadi Vlade Kuštera INA

—

pet otkosa godišnje

stanica« Petrokemija »Poljoprivredna organizirali sredinom livadi Vlade prikaz rujna p roizvodnje poljoprivrednika Kuštera iz Prnjavora.

Na livadi iza kuće već treću postavljen je godinu gnojidbeni pašnoOva Veličina pokus. godinajeposljednja godinapokusa. pokusnog zemljišta košni tri B i medusobno jejedanhektar; podijeljeno je varijante: A, C, koje količini dušika po hektaru: A 200 po likuju koja potroši varijanta kg/ha; B 300 C 400 varijanta kg/ha, v arijanta kg/ha.

Na se 1500 i to; 750 NPK 250 pokus godišnje 7:20:30, potroši kg gnojiva, kg URee i 450 KANa. kg kg

iz Kutine

—

i »Sirelina«

su

na

u

se

se

—

raz-

—

—

169

m.

2

RL

protekuspjeli godišnje.

Bilo jeplanirano silos Kuštera otkos Prvi otkosa: sprema le praveći spremiti godine pet dvije krave onda U dva otkosa godine protekle dvije pašu. pušta suši, sjenažu, dala hektaru, dušika utroši po se to C je čistog najviše gdje jest varijanta, i najveći prinos. da reći Možemo analizu. livade i tlo uzima Svake šalje godine tlu. i fosfora se takve Biljkalija s adržaj povećava jer utjecaj gnojidbe, osjeti moći stoka i krme ih će elementima, tim pa ke pomoć oskudijevaju organizmu. Vlado Kuštera uvidio upotrijebiti i da reći treba Na dovoljpravilne prednost je kraju tako nastaviti će i da te vlastitih livada umjetnimgnojivom gnojidbe livadu. i prirodnu upotrebljavati gnojiti Iva dipl. ing.

Majhen, Mi

šest otkosa

smo,

međutim,

u

u

na

a

ona

se

se

na

s

u

uz

ne

u

sam

ne

Svake nedjelje 12 sati u

*

nedjelje seljaci znaju stručnjaci poljoprivredni Brojni iz Zagreba, na sati emitira naizmjenično »Poljoprivredna emisija« televiziji vrlo zaTe Sada. su i g ledaoce brojne emisije Novog Sarajeva Beograda, teškoće stručne. vrlo i brižno Često opisuju njima pripremljene nimljive, i strane nisku s vrlo trenutno na s obzirom jedne cijenu mlijeka proizvodnji Sve to u troškove doznajedruge. gospodarstvu proizvodnji samoj goleme novinara s vođenom izvrsno Krajem razgovoru mlijeka. mo proizvođačima okou i bila kolovoza mlijeka preradi ovčjeg proizvodnji emisija zapažena je žele ima sve lici proizvodnju poboljšati S tručnjaci manje. kojeg Travnika, i od mogu samo mlijeka dobrog zdravog mužnji, jer prisamoj čjegmlijeka nabavVlašiću stočari da na Doznali smo dobri proizvodi. proizvesti mliječni i olakšati će stočarima muzilice boljeg dobivanje uvjetovati mužnju koje ljaju o iz Gledali sireve. proizvodnji u reportaže Zagreba mlijeka preradu da

i

se

svake

u

12

za

se

u

u

s

u

u

o

ov-

se

za

170

smo

—_—---

—_—a—————————,

Dobro bi bilo da stočari i u mlijeka Istri, stručnjaci mnogi izmuzište suvremeno bilo biposjete koje prikazano je Zanimljivo emisiji. je lo slušati i o zaštiti o reportažu tamošnjeg autohtonog »podolskog« goveda, doznali iz smo se, zalaže doc. dr. Pavao Fakulteta kojem poemisije, Caput znanosti iz bi zaštiti ljoprivrednih o Zagreba.

Trebalo prijedlog istarskog podobilno osobito novčanim fondom.

Bez novca olskog goveda pomoći, bogatim može se nabaviti i zadržati istarsko ne rezervatu. podolsko govedo jednom Ne zaboravite: svake 12 sati nedjelje gledajte »Poljoprivrednu emisiju«! iz okolice

Buzeta.

u

s

u

u

171

-

—_-

i

i

i

i

—

e

2

_

o

2.

———o—oa;z—a—a—a—z—z—_>—a;-—

ooo;

i pretpostavka godini 1987. cijenemlijeka Politika za 1988.godinu u

proizvoda mlijeka cijenama cijene zaostajanje reda. skinuto konačno Unatrag dnevnog zauvijek i zgleda, je, nadležnim ljoprivrednih odnos ustanovama borimo se nekoliko cijene paritetni godina U tom za 1,5 od 1 za prema nastojanju mlijeko. prema pšenicu pšenici mlijeka dinara i, 165,00 127,50; 108,68; 94,5; ove smo mlijeka: cijene godinepostigli bazi litru 243,00 dinara od 15. m.m.).

1 3,6% (na studenog konačno, od 1987. od 14.

74/87. listu Sl. Utvrđena godine studenog mlijeka cijena 1988. do 1. da znači i godine c ije243,00 dinara travnja cijena« »zamrzavanje utvrđena listu Službenom u,istom neće pšecijena je No, mlijeka mijenjati. očekimožemo 1:1,5 te 210,00 dinara, prema roda 1988. nice paritetu godine 1. litru dinara od i 315,00 utvrđena 1 vati da će biti srpnja (od mlijeka cijena na 1988. godine dalje). od 1. stusredstva će i Društvo koje mlijeka premiranje i zdvajati dalje mlibazi dinara/1 19 iznosi SR 1987. m.m.)

3,2% (na Hrvatskoj godine denog brdsko nizinsko i 22 dinara područje. planinsko jeka 1988.

Hrvatske SR budžeta će Već godinu, prijedloga sada, pripremi stočari zajednici Poslovnoj pripremiti mlijeka preradivači proizvođači da izboriti ćemo 1988. stvo pokušati koju godinu, premije zaštitnu prijedlog izvršno Savezno visini od 15% vijeće u utvrđuje koju cijenu osigura Jugoslavije.

Stalno

ostalih

za

pa

i po-

s

za

u

ove

za

u

se

na

na

za

za

u

za

za

za

u

za

u

se

za

za

za

godine 1987. studenog od 15. mlijeka cijena Nova studenog objavljena mlijeka, cijena i iznosi 67,50 dinara 1987. od 15. godine studenog godine primjenjuje 1987, i Proizvođačima masnu r epublička premija p ripada dalje jedinicu. jednu brdsko dinara i nizinsko 22,00 dinara iznosi 19,00 planinmlijeko koja masti.

SR Hrvatske na sko 3,2% temelju područje Zaštitna

u

SI. listu SFRJ

od

74/87.

14.

se

za

za

za

za

E

područje

Nizinsko

—eo

po

pms

%

Ukupno

216,032

19,00

235,03

222,783 229,534 236,285

19,59

242,37

20,18

249,71

20,78

243,036

21,37

257,05

249,787

21,96

271,83

22,56 23,15 23,15

279,10

24,34

301,13

24,93

308,47

cijena mlijeku

3,2 3,4 3,5 3,6

3,7 3,9

256,538 263,289

4,0

270,040

4,1

276,791

3,8

4,2

Republičk

pie

masti

3,3

LE

Osnovna

283,542

premija

.

264,40

286,44 293,79

172

m

%

Brdskoplaninsko Osnovna cijena mlijeku

masti

3,2

216,03

3,3

222,78 229,53 236,28

3,4 3,5

područje popi premija :

Ukupno

22,00 22,68 23,37

238,03 245,46 252,90

24,06

260,34

243,03

24,75

267,78

3,7

249,79

275,22

3,8

256,54 263,29 270,04

25,43 26,12

282,66

26,81

290,10

276,79

27,50

297,54

28,18

304,97

283,54

28,87

312,41

3,6

3,9 4,0 41 4,2

Stjepan Deneš, dipl.

inž.

O mljekarstvuu Leskovcu su Prigodomsajamske priredbe brojni s tručnjaci posjetili Leskovcu »AlK«-a. i sveMljekaru kojaje sklopu t amošnjeg Sagrađena j e čano otvorena 11. 10. 1979. i dnevno 30.000 litara godine prerađuje približno trećine mlijeka.

Dvije zaprimljenog mlijeka prerađuje mlijepasterizirano i krem sir ostale količine sir ima u ko,jogurt, vrhnje »kačkavalj«.

Mljekara 59 a od 17 u samo zaposlenih togbroja je izravnoj proizvodnji. iz bliže okolice selo 50 kiloMlijeko doprema najudaljenije udaljeno je metara. sabirnih 107 a u Broj mjesta je broj prosječan proizvođača jednom 1.300. suvremenim vozilima dok 8% mjesecu Mlijeko doprema je kantama. se hladi seoskim u sabiralištima: mljekarskim Mlijeko pravilu osim se to iz bliže okolice. a mlijeka koje doprema mljekarskim kantama, je Pobliže o doznali od Zorana smo proizvođačima mlijeka dipl.

Mitrovića, inž. stočarstva i rukovodioca službe RO AIK-a selekcijske »Kooperacija« Leskovac. »Morava II« ili obnovu čak 95 Program omogućio je izgradnju staja za iz i Hrvatske te iz goveda.

Nabavljena brojna goveda Slovenije Srbije. oranica i krava pa Gospodarstva nemajuobilje pašnjaka broj gospodarstvima ne do šest krava.

Domaćin da tom upozorava prelaziprosjeku pet je i 23 tov veličine su području sagrađeno gospodarstva svinja.

Staje svinje od 40 do 600 dok 200 komada, jeprosjek svinja.

U selu 1979. Danas obuhDonjeJajno z apočeo otkup mlijeka je godine vaća 30 i dnevna količina selu iznosi 400 ligospodarstava prosječna mlijeka tara. No niske znatno i iznosi dnevno zbog otkup mlijeka cijene je smanjen 120 litara.

»Mleko

u

'87«

u

u

a

a

se

u

samo

u

u

u

u

su

u

u

na

za

za

se

u

sa-

<

mo

U

selu

Jajnoposjetili naprednog p oljoprivrednika 6 hektara obradivih luStanoje Janjića.

Posjeduje površina kojim uzgaja kukuruz a ostalo Proizvode cerku(2ha), (3ha) jepod pšenicom. prehranu spomenutom

D.

smo

na

za

173

—_

—

>

-

Stanoje

Janjić sa

suprugom

i snahom.

U

pozadini: brojne

proizvodnju 174

diplome

za

stočarsku

krava

nalazi 10 se približno suvremenoj staji krava.

Dnevna 50 litara. proizvodnja mlijeka približno je U sin i snaha. mu unuke škosupruga, poslovima pomažu Dvije pohađaju to su i Slađana. lu, Danijela U da smo 13. 10. 1980. doGospodarstvu drugaStanoja zapazili je godine bio Orden rada srebrnim sa vijencem.

Nadalje, posjeduje brojne d iplome stočarskih izložbi u SR i okolici Leskovca.

Približno do sada Srbiji je osvojio 40 stočarskih i SR SrbidrugStanoje diplomapriznanja.

Republičku nagradu jeosvojio je kategoriji rasplodnih junica.

Na bili domaćom hrapravom kraju brojni posjete posjetioci počašćeni sirom, vurdom kraja: tog toplompogačom, prasetinom, paprikama, (kisele i dobrim domaćim vinom i moštom. u paprike siru) »AIK«-a iz Leskovca i Čestitke stručnjacima gospodarstvu Stanoja Janjića iz D. Jajno.

Zlatko vet.

Mašek,dipl.

10 vagona

kukuruzne

a

silaže. U

»

sa

u

su

nom

z

kkk AKA A

kkk

Kr rk

I

riki

ikrr

rikiaki

Sida i prezervativ SIDA

ili AIDS

najveća ovog je zagonetka ljudska tragedija Svako ima bolest zaraznu interes zdravstoljeća. vrijeme svoju koja zaokuplja stva i Danas to bolest će naše bolest javnosti. je SIDA, koja obilježiti vrijeme, može ne ostaviti ravnodušnim. koja nikog S obzirom da nema niti te smrtonosne salijeka cjepiva protiv bolesti, da su i jedina mogućnost spriječavanja suzbijanja š irenja njenog opće higijenzaštite te opskoTemelj mjere. obrazovanje, je obaviještenost, ća i osobna odnosu tu bolest. na odgovornost građana epidemiološke Budući da će dogledno v rijeme, zahvaljujući kontrolama, savjesnim pribolesti odnos s ili jenos krvlju izgubitivažnosti, poznaspolni nepoznatom tom zaraženom osobom rizik. Jedino do sada sredstvo jedini ostaje poznato odnosu zaštitu od virusom SIzaraze kojeprispolnom pruža gotovo p otpunu DA-e U tridesetak žena vodila jeprezervativ. posljednjih godinauglavnomje trudnoće i muškarac o skoro brigu spriječavanju zapa (antibebi pilule dr) je boravio kako se Prezervativ će moupotrebljava (kondom, prezervativ k uton). rati svake ženske i žene na dijelom pravo postati pribora torbice, jer imaju štitu života. To uostalom od sredstava vlastitog je jedno najpouzdanijih u sprirazličitih bolesti i ječavanju prijenosa spolnih (sifilis, itd.) gonoreja sprečatrudnoće od antibebi izazvati i mogu vanju (zarazliku pulula koje neugodne opasne nuspojave).

Svaki toku se u elektronski testira. prezervativ preproizvodnje Duljina zervativa i u SAD a 17,5 cm proizvedenih gumeZapadnoj E vropi j e industrija nih RIS iz kondome 19 cm proizvoda Zagrebaproizvodi duge (širine iste). da samo Laboratorijska ispitivanja pokazuju ispravan priječava prezervativ virusa.

Gotovo da dobro prolaz jesigurno kondom,pravilno upotrijebljen, Prezervativi tvarima bi bili obavlja funkciju. svoju uljevitim premazani (kako medicinska

i

.

za

u

u

.

na

za-

u

.

su

175,

—

—

i

e

m

a2

—ao_——a—_a—

a

mo—asŠB

oš

s

oto

|

guma glatki)smiju upotrebljavati, jer otapaju virusa SIDA-e.

Ako ne pružamogućnostprolaza »gumica« prianja propisno dodatna da će se razderati. na mogućnost penis, postoji čii imati Kondom ga tijekom stavljati valja mjestu« prije penetracije brzinu i kriomice. odnosa. nervozno, ga Nemojte stavljati tavogspolnog do bi oštetili kondom.

Navucite zubima ne omot, kako ga kraja.

Nemojte gristi kondom izvaditi dok Nakon pridržavajući ejakulacije jejoškrut, penisvalja izlaže riziku da sklizmuškarac U se slučaju, prezervativ prikraju.protivnom od dovelo do to bi unutra, sperme ne neželjenog izlijevanja (jedan sigurno Nikada SIDA-e i virusa presperma). u potrebljavati prijenosnika je nemojte obzira više od zervativ na jedamput (bez današnju nestašicu)! oko četiri čuvati okolnostima Pod normalnim se može najviše prezervativ ako osoba drži konzalihu.

Dobro imati ruci dovoljnu Naravno, godine. je pri i da ga češće dom se u pritiska zbogtrljanja, novčaniku, preporučuje mijenja i neaktu U seksualnom silovito, grubo tijela. topline nemojtenavaljivati da se neće raskinuti to strpljivo jenajbolja prezervativ. garancija niti niti S obzirom da za sada nema SIDAlijeka cjepiva smijeprotiv rizik da česta smetnuti mo s uma povećava promjenaseksualnog partnera e, te da zaraze u zaštita jedina djelotvorna upotreba savjesna je ovojsituaciji tolidobrih svakom odnosu.

Kondomi proizvođača spolnom pri prezervativa nikakda niti vi niti vaš nećete ko su tanki i tako fino izrađeni osjetiti partner razliku vu zadovoljstvu. danas izazov SIDA susreo. s se socijalnokojim svijet jenajveći i zdravPreventiva u radnim u fakultetima, školama, organizacijama medicinski i U izuzetno stvu ima s 13 oboljelih slučajeva značenje.Jugoslavijiprijavljenih svakako će više od 600 zaraženih samo na početku epidemije postati situacija kao bolest da će SIDA ući u Gotovo Jugoslaviju koja ozbiljnija. jesigurno homosekrizične čitavu a ne samo grupe (narkomane, populaciju, ugrožava sualce). te tvari

se

ne

oštećena

a

gumu,

»na

na

a

—

ne

u

na

*

sve

'

Izdavački

savjet:

hr

mr.

vić-Bunta, dipl. vet., Stjepan Deneš, dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek,

Turk,

Vršilac

Kolak,

dužnosti

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i

Mjesečna Tisak: NIŠPRO

dipl. inž., doc.

Bratanović,

inž., mr.

glavnog

Erhatić, dipl. inž., Petar

Brlek, dipl. inž., Nada

Marijan

Šormaz,

Rybak, Gojko

mljekarskih

radnika

SR

llica 31/II1, tel.

Belan

dipl. inž., Vesna

Jovano-

Kobra,

dipl. inž., dr.

Vlado,

dipl. inž.,

Berislav Miljenko

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Jur-

dipl. vet.

Stjepan Deneš, dipl. inž.

urednika:

i odgovornog

Brlek,

Pehal, dipl. inž., Petrič

Vera Volarić, dipl.inž.

Udruženje

Miroslav

dipl. vet.

Zagreb, zaprivredne organizacije pretplata TiM, Zagreb. »Vjesnik«, OOUR

uredništvo:

dipl. inž., Stjepan

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

Miljanović, dipl. vet., Slavko

Stjepan

odbor:

kić, dipl. inž., Tomislav

Milan

Vuković-Svoboda,

dipl. inž., Dubravka

Uredivački

Bolić, Antun

dr. Ivo

Hrvatske

424-420

i ustanove

kao

i za

proizvodače

mlijeka

iznosi

150.-

dinara.