D o
pm
ma
*
nj
nido
ne
GG
GG
VGA
RIE
| SA) mm
—-.
moi
a
m
M.
2
ho
e
oi,
od
a
o.
o
m...
.-
7.
ami
_——-
i iskorištavanje Hranidbena vrijednost kukuruzovineu stočnojhrani karakteristično
ekstenziv-
je Korištenje može imati kukuruzovina i ovaca nu priMeđutim, konja. goveda, prehranu vlasirovih određeni hranidbi u i postotak preživača, je jer intenzivnoj mjenu i pekao hrani u kana životinjama podražaj preživanje (celuloze) potreban u i ristaltiku za buragomikroorganizama vrijednosti pH održavanje crijeva, hrana Tako masti npr. i za vu mlijeku. većegpostotka sadržaju dobivanje krave u sirovih a za 6-8% oko sadrži da treba tovu proizvodu vlakana, junad 18% sirovih vlakana. oko njimlijeka celuloze sadrži visoki kao i slama postotak drugih žitarica, Kukuruzovina, kukuruzovina hranidbene i i ipak je Međutim, vrijednosti. je ligninaslabije i sirovih viši sadrži od hranidbene postotak proteina slame, vrijednosti bolje lošimože sa da tako se sirovih nešto niži uporeditisijenom vlakana, postotak visok dosta sadrži kukuruzovina sa kvalitete. upoređeno slamom, Također, je što u razini kao i fosfora i (0,19%),je (0,22%), magnezija (0,59%) postotak kalcija kvalitete. srednje sijena od slame vlakana sirovih ima kukuruzovina da S obzirom (25manje stoke. hranidbi kukuruzovine u veći sirovih iskorištavanja iznosi 40% vlakana) jestupanj znači što kukuruzovine tvari Postotak 50organske probavljivosti razini također na da lošijeg sijena. 60%, je hranidbi hrana može biti Prema tome; kukuruzovina preživača, vrijedna Veću hranu. stočnu način i na treba ali spremiti vrijeme pravilan ju i komušina kukuruzovini na hranidbenu dijelovi gornji imajulišće, vrijednost biljke. davati dobro hrani i u sitno Kukuruzovina se juje sasjeckanastočnoj daje i rezancima krmivima sočnim Čessa sl.). repinim svježim (repom, izmiješano uzsa okus i mogu ima kukuruzovina to koje zagađena je plijesnima bljutav naći mogu rokovati maydis, koje Ustilago Sporeplijesni probavne smetnje. i izazvati može alkaloid grana pobačaj koji ustilagin stvaraju kukuruzovini, vidnih životinja. kukurukiša zime. i se naročito Stoga jesenjih nastupom razvijaju Plijesni i ukloniti sa treba što zovinu poljaspremiti odgovarajući pobrati, prije ili čin: siliranjemkonzerviranjem. sušenjem, ali tresuši složena u kukuruzovina da način se Klasičan ju snopovima, je i snikiše od zaštićeno zračnom i suhom i držati na ba ukloniti s mjestu, polja troškoveće ali stvara to Suvremeno sušarama, sušenje je specijalnim jega. suši se kukuruzna Za hranu. i ve biljka korištenje industrijsko poskupljuje kukuruzne dehidrirane brašno dobiva tako i dehidratorima, koje biljke melje krmnih za veoma smjesa. gotovih pogodno proizvodnju je ili sakukuruza i sa može silirati Kukuruzovina se zajedno klipom zrnjem Pri tom treba 68-70% sadrži ako ali samo ma, posebnupažnju vlage. najmanje suhe tvai dobro obratiti na sitno postotka gaženje, sjeckanje jerzbogvisokog anaerobni dobri zrak i ne se teško se ri i celuloze koji uvjeti postižu istiskuje kiselo za su vrenje. potrebni mliječno treba poU koliko kukuruzovina siliranja vlage dovoljno juprilikom ili vlažsočnim nekim silaža sprema ili da sa vodom sa drugim još lijvati sl. komom voćnim rezancima, kao sa krmivima nim i npr. vlažnim repinim kukuruzovine
za
stočnu
hranu
za
za
za
u
:
:
u
za
na
se
na
na-
'
u
u
nema
se
178
U
»UBEOM sa 70« posljednje konzerviranje vrijeme Za konzerviranje treba također kukuruzovi(INAKUTINA). što nu dok sa ima hranidbenu veći i punu pokupiti polja još prije vrijednost PETROKEMIJA Kukuruzovina i slaže na se tim da tas se po postotak vlage. sasjecka hrpu, raširene kukuruzovine 7% UBee 70. slojevima njim posipava Nije potrebno ni anaerobno »UBee 70« može se obaviti prešanje, pokrivanje. Posipavanje nema kom, manjanehomogenost posebnog značaja. Konzerviranu kukuruzovinu »UBeom 70« treba sa suhom na prospremiti zaštićenom od kiše i oborina. Može ostaviti ili se nabaca storu, hrpi ili silose. Ako krovom konzerviranu kukuruzovinu ograđene prostore jepod treba da se kukuruzovine i pokriti plastičnom folijom spriječi sušenje gubitak »UBeom osnova sa u amoamonijaka. Naime, konzerviranja djelovanju 70«je oslobađa se hidrolize bakteriprocesom uree, nijaka koji djeluje spontanim cidno i uništava i kvasce i na način mikocidno, bakterije, plijesni taj sprečava i konzervira krmiva. i na kvarenje Amonijakutječe poboljšanje probavljivosti i celuloze traktu vebolje iskorištavanje probavnom preživača, razdvaja jer celuloze i ze hrai a ima lignina, omogućavapristup probavnim sokovima, nidbenu sinteze vrijednost prekoproteinske buragovih bakterija. U koliko konzervirana kukuruzovina se otvorenom na i sprema prostoru, krovom samo već nije natkrita, dovoljno nije pokrivanje plastičnom folijom, treba kukuruzovinu zaštititi od oborina i vremenskih tako da se ponepogoda katranastom krije ljepenkom (terNakon što se kukuruzovina »UBeom sa 70« može tasjeckana papirom). izmiješa kođer balirati'i tako balirana Na treba slagati hrpu. kraju prekriti plastičnom folijom. Treba da se stvarati nakon 3-7 i da se napomenuti amonijak počinje dana, tako konzervirana kukuruzovina »UBeom da 70« oko 2 ostavljastoji mjeseKukuruzovina ca. intenzivan miris i može koristiti se po poprima amonijaku stočnu vrši
kukuruzovine
se
ru-
a
na
se
u
u
pi
n
se
na
sve
sa
hranu.
za
.
Pod
se amonijaka utjecajem povećava postotak probavljivosti kukuruzovine 15-20%. za kukuruzovine 58-62%. Veći iznosi stuProbavljivost dobiva se kukuruzovine. panjprobavljivosti konzerviranjem vlažnije Stoga treba konzervirati kukuruzovinu odmah nakon berbe što većom sa kukuruza, Osušenu kukuruzovinu treba prirodnomvlagom. k onzerviranja prije »UBeom 70« vodom. politi Metoda kukuruzovine »UBeom 70«može sa i konzerviranja primjeniti suhu kukuruzovinu na hranidbene kukuruzoviu cilju povećanja vrijednosti kukuruzovinu se za ne, a U sa posebno preporuča kojajezagađena plijesni. tom suhu kukuruzovinu treba obavezno sa voslučaju sasjeckanu politi prije dom 30-50% vode težini zatim prema (oko kukuruzovine), slojevima posi7% Ubee sa 70. Suhu kukuruzovinu obrađenu »UBeom 70« također trepati ba ostaviti 2 nakon komože mjeseca pokrivenu plastičnom folijom, toga ristiti hranidbi preživača. i urei kukuruzovini »Ubeom Zahvaljujući amonijaku konzerviranoj 70« i sirovih Veći sirovih povećava postotak postotak proteina. proteina je iz dobro mikrobske sinteze u buraneproteinskog dušika, iskoristivog preko kukuruzovina sadrži oko 10-15% sirovih govu sadržaju. Konzervirana proteišto sastavu obroka. unatoč svim pojeznačajno hranidbenog Međutim, kvalitetama kukuruzovina može davati hrani kao volusamo stignutim minozni dio što znači oko 1,5svega hranidbenog obroka, kg dnevno, j er 4,0 može očekivati dr. Feldhofer protivnom proizvodnje.Stjepan smanjivanje
iz »UBee
70«
sa
se
a
u
sa
a
se
u
u
sa
se
na
u
se
u
u
se
179
Dajte iimat ćete i prihrane gnojevkom stajskim gnojidbe gnojem, već mineralnim govoreno. mnogo i Ipak, praksi putapisanoi gnojivima je tonemarnosti. česte su bitne Posljedice površnosti zbogneznanja, pogreške, mali troškovi trud i veliki strane, su ga prirodi. druge jedne kulkrmne svake i načinima Dati o gnojidbeprihrane upute količinama, klimatskih tla i između razlike uzevši obzir ture, uvjeta, pojedinih područja, od naših Zato smo bi značilo opredijelili jednu poveliku knjigu. napisati dat ćeOsim lucerna. to krmnih po vrijednosti toga najvažnijih, kultura, je travnoi livada i osnovni sijanih višegodišnjih gnojidbeprihrane prikaz stavit ćemo hektarima važeće Uz površinu smjesa. brojke kat. jutra. površinu brojke preračunate odgovarajuće zagradu djetelinskih instituti i lucerne: Izbor proizvodnju sjezagrebačkiosječki sjemena robe nude tržištu domaće lucerne, od menske kojih spominjemo selekcije ali »stela« i »vuka« 4 do 5 3 do 4 »mirna«, 66« te: godina, godine, »osječka traje teža »drava« sortu dobrim ova preporučujemo tlima, posljednja »Saranac« i sorte: tla. Udomaćene »europa« »neuga«, podnose saranak) (čit. kranaših i tla. Za tla južnih primorskih srednjih podlozi kiselija vapnenoj sorta će francuska »elga«. jevaposlužit računato tla redovnu Prihrana: potrebno jedodati, sjetvu pripremu i 150 tlima težim P 130 N 40 tzv. čistim kg(75 kg hranjivima: kg (23kg), 500 Na do 92 i K 120 do 160 do 86 gnojiva kg). primjer: kg mineralnog kg(69 kg) navededobra odnosu 8:26:26 N:P:K ha po kojaje jekombinacija, kg) (300 količini za razdoblje trajanja. vegetacijsko dovoljna početno noj lucerne. Proizvođačima inokuliranog sjemena tvoreći kupovinu preporučujemo žive Na takvo nanesene lepirnjača, korijenju koje bakterije, sjeme iz koristiti dušik mogu bakterije (kvržice).Te korijena zadebljanja poznata mineralnih dušikom lucerni ka. gnojiva, prihraria potrebna putem Stoga nije U ostalim iza rasta osim dovoljna je godinamakorištenja početku sjetve. odnosu N:P:K 0:25:25, dak500 Pi K. Na kg) primjer: kg(300 prihrana »Zorka« le bez dušika Šabac) razdoblje vegetadovoljno je cijelo (proizvodi to količinu odjednom, najbolje je prihranjujemo Cijelu godini. cije jednoj učiniti po prestanku vegetacije. obzirom lucerne kosidbu Odrediti lako, nije najpovoljnije vrijeme luKosidbu i iskustvo Potrebno i zapažanje. neprekidno biljki. je porastrazvoj bar kada cerne biljaukupnogbroja polovici pupovi pojave počinjemo bilo Ako oko 50 cm. visoke tada ka. Obično pupanja hladnije, jeprije biljke odrediti kosidbe ćemo tada će kišovito pa vrijeme pupanjekasniti, vrijeme, i suho Ako visini samo po navedenoj toplije porasta. jepupanjuprethodilo kositi čekati nećemo nego biljaka, vrijeme spomenuti porast razdoblje, biljakapupovima. broja polovičnoga pojave osim do 35 50 do 60 t po ha lucerne zelene (29 t), prihod je Prosječan računamo zelene u mase Od priroda prvojgodini. ukupnogagodišnjeg 15%. Za 25% i četvrtom otkosu trećem otkosa dva u po 30%, prva područja od Vido pravca a po istok, prilici, Korduna, Zagorja. Banije, Hrvatskoga između i do češće do Nove rovitice Broda,vrijeme Slavonskog Gradiške, U istočdo od otkosa i prvog listopada. svibnja polovice zadnjeg traje polovice što otkos će i tjedan- ranije, omogućuje dospjet prvi Srijemu nojSlavoniji dva 180 O
kultura
krmnih
važnosti
u
a
s
s
u
za
se
a
mo
u
u
za
na
za
sor-
za
a
na
samo
na
za
uz
a
u
na
,
u
u
u
su
zra-
u
samo
u
s
za
a
u
na
s
za
na
se
su
u
na
s
mase
u
u
na
a
4
---
-
_———_
_———__———
otkosa
—
-
-
-_-—-
_
-
_——___________
———
postizanje petog raspored povoljni. primorskim otkos krajevima prvi dospijeva krajem travnja. Prihrana livada i ima prirodnih sijanih travnosmjesa drugačije zahtjeve. djetelinskih Već Pi K mineralnim sada, prestankom potrebno vegetacije prihraniti je Bilo količina dušika ovo pa gnojivom. koja vrijeme nekorisna, potpuno je je to čisti ćemo P K i samo gubitak. Stoga upotrijebiti prihranu gnojivo i količini kao i za ako nemamo lucernu, jeru tekućeg g noja. makar dat ćemo kao dušikom 400 po Krajemožujka, još snijegu, prihranu do 450 KAN-a ha do 260 Ako nismo Pi K po kg (230 kg). prihranili prosincu, tada ćemo dati 400 ha N:P:K 15:15:15. po pokg (230 kg) omjeru Krajem druge lovice otkos dana u provenuli travnja stavljamosilos, prvi prihranjujeistog strn KAN-om količini kao i Iza otkosa u i ožujku. drugog trećeg prihraćemo svaki 200 KAN-a Iza otkosa 400 po “nit kg (115 kg). četvrtog put kg(230 N:P:K U 15:15:15. oborikg) povoljnim omjera prilikama (blaga dovoljno jesen, iza otkosa N:P:K 400 ilibar 300 15:15:15, na) petog dajemoopet kg kg po omjera ha 8:26:26. Dušik će i šesti Pi K a dodani (170 kg)omjera omogućiti otkos, predkoličine fosfornim i ujamje drugugodinu. Nedostajuće kalijskih hranjiva ćemo i to po 20 1. po ha s to 20.000 podmirit prihranomgnojevkom m?, je (11,5 m?ili 11.500 po prestanku 1.) druguprihranu gnojevkom ožujku. vegetacije, da navedene količine Preporučujemo proizvođačima prelaze gnojevke po jedinici površine prilikom pojedine prihrane gnojevkom. li način možemo računati zelene s mase Postupamo prirodom opisani od 85 t po ha Osim mic zelene po po jedinici kat (488 j.). tolikog priroda će i sastav livadama. površine krmnogbilja mijanjat Nagloće povećavati udio trava busa i će se najboljih gustog djetelina, nepokrivesmanjit nost tla Intenzivnom fosfornim bit će (golo tlo). prihranom povećan gnojivom udio fosfora od to važnosti krava. krmi, je presudne plodnost Računamo li zelene od 85 t po ha prirodom (490 mtc), pažljivi dobit ćemo 65 t travne silaže Prema topostupak prilikom siliranja (370 mtc). ha livade kat. me s dobit ćemo 55 m? silaže za 186 dana jednog (1,7 jut.) (31,6 m?) odnosno od 33 t što masu travne zimskograzdoblja hranidbe, (190 mtc) silaže, 4 krave krave Kk. tom po jedovoljno (2,4 j.) periodu. Dr. Željko Magdić i
ako
i količina
su
oborina
U
u
za
u
s
om-
u
u
a
mo
s
u
s
za
a
a
u
ne
na
mase
se
na
se
a
u
a
za
s
mase
uz
-
-
za
u
Značenje imogućnosti primjenetransferaembriona* u goveda za proizvodnjumlijeka opprošlom broju napomenuli (presađivanje lođene ćemo kazati nešto a sada više. stanice), jajne U i više i računa embrio tranposljednje vrijeme govori sfer kao tehnološko može Što dostignuće koje pomoćimljekarskoj industriji. 1986. komitet i šumarstvo za poljoprivredu više, tijekom godineRepublički i i transfera embriona stou program vojio je»Petogodišnji planproizvodnje U
nešto
smo
u
nas
se
embrio
o
transferu
sve
na
us-
*
Transfer
embriona
=
presađivanje oplođene
jajne stanice 181
oa__—_A___oo
do
a
mam
__—B
ao
m
o.
ao
=
>
a
o
govedarstvu Realizacija je povjerena zavodu za razreprodukcije Središnjem drugih sklopu mjera unapređenje iz i domaćih životinja Zagreba. množavanjeuzgoj rutinske transfer karakter Iako u nas embrio nema tehnologije, još valja transfer i koristi znati što stvari za se govedarstvu što embriona, čega je očekivati budućnosti može se od mljekarskoj industriji. njega metoda Transfer ili stanica embriona biotehnologije oplođenih jajnih je vise kapaciteta genetskih kojom omogućavaznačajno povećanje korištenja ženskih biotehnološkim sokoproizvodnih životinja. Dosadašnjim postupcima koristile muške su se sperme uglavnom životinjeputem proizvodnje transfer ženskih Embrio metoda koja životinja. je umjetnoosjemenjivanje i maksimalno ženskih korištenje omogućava životinja. svaki 21 Poznato svakom stočaru da se krava naime, uglavnomgoni je, ili više iz dolazi do stanica jajnika. dan,prilikom izbacivanja jedne jajnih čega Takva stanica za se vrši pravilu koja jajovodu. jajna jesposobna oplodnju nakon nekoliko dana stanica u se maternicu, gdje Oplođenajajna spušta život sporezultat a dalje najpovoljniji takvog razvoja jedonašanje razvija, teleta. sobnogploda muške i ženske staniili Također da oplodnjom spajanjem jajne jepoznato defiveć stanice osnova ce novog pa određuje jajne organizma, jeprioplodnji i nirana proizvodnih životinje. svojstava dakle Pošto nasljedljivosti oplodnjomuglavnomriješeno pitanje je tok definiran dakle novi daljnji graviditeta organizam jegenetski preostaje faza finih i vrlo delikatnih kroz se gravidibezbroj razvojnih razvija kojem stanorezultira zdrave i za život sa tet sposobne životinje. No, porodom koji radi svršena« već »stvar višta pa oplodnje, prilikom genetike uglavnomje do tehnici i samo rasta o ploda telenja. sazrijevanja Ukoliko međutim dođe do ciklus se prekida graviditeta, spolni ponavlja“ krava zabređa. nekoliko isti način. Isto se i ako Pošto na ne događa prvih dana maternicu stanica slobodno po spuštanju po oplođena pliva dijejajna vrh roga maternilu maternice i koji jošpričvršćenastijenku nije relativno lako dade ce, to isprati. ili embriona stanica Ispiranjem oplođenih jajnih posebnimtehnikama, iu može stanica se specijalnim priborom posebnimmedijima, oplođena jajna zadržati određeno do kravu ili životu vrijeme prijenosadrugu junicu, do Embrioni i se mogu gdje nastavlja graviditeta. podvrći razvijatikraja čekati tehnici vremena na mogu dubokogsmrzavanja, poslije dulje podčega Svaki embrion za pa primateljicu. p odesan nije prijenoprijenos,jeprije kvalitete embriona. izvršiti odnsono potrebno procjenu prije smrzavanja visoku bez obzira istaći da niti svaka Također proizvodplotkinja valja metode dobro razrađene embriona. Postoje podesna proizvodnju njunije zdravstvenih i kojemoraju reprodukcijskih kriterija proizvodnih, ocjenu kravu svaku Također embriona. krave donatori* zadovoljavati nijemoguće već do to embriona na beskonačnosti, proizvodnju potstaknutiuspješnu načiniti di obično se mora pa prekid. nekoliko puta više izaziva aplikacijama hormonalnih se Posebnim stvaranje jajpreparata takve tehnoda se računa tako da se danas nih stanica primjenom najednom, čarstvu
SRH«.
—
ovoga
u
programa
za
.
u
u
u
u
za
—
.
u
u
se
.
za
—
se
osnova
—
—
u
se
u
u
za
zovemo
se
na
u
se
esnu sa
na
za
za
se
*
davalac
182
—
darovatelj a
ra-
logije jednog U već i embriona fazi čemu u se moprimjeni je rezanje ranoj razvoja pri že dobiti od embriona 4 odnosno 16 2, svakog jednakih dijelovaembriona, kao kad dolazi do po principu u prirodnim jednojajčanih uvjetima stvaranja čemu ranim razdise stanica blizanaca, stadijima brazdanja jednajajna pri dva Takvi blizanci sličnost i na isjeli jednaka dijela. uvijek imajupotpunu togaspola. Navedenim i od kramože se, postupcimauzponavljanje dakle, primjene dobiti ve više teladi. Na način se od tijekom jedne godine određenog broja taj kvalitetnih može brže dobiti više visokih mnogo plotkinja potomaka proizvodnih svojstava. embriona već i se Prijenosom svježih postiže graviduspješan prijenos do nost smrznutih embriona rezultat do a od duboko što daleko 60%, 40%, nije od rezultata se koji postižu umjetnim osjemenjivanjem. Osim brže kvalitetnih embrio tranza korištenja razmnožavanje životinja sfer ima već će imati veći stočarstvo a u budućnosti za se danas, još značaj jer brža znatno njegovom primjenom omogućava proizvodnih provjera svojstava bikova zatim može za koristiti kao metoda se za umjetnoosjemenjivanje, zaraznih u međustada sprečavanje bolesti, praktični širenja cijelih prijenos i nanarodnoj interkontinentalnoj stoke, utvrđivanje negativnih razmjeni analizom embriona i Na istaći sljednih drugeprimjene. kraju svojstava valja da embrio transfer metodika uz osnovna za je umjetnoosjemenjivanje priembrionu fazi se samo u inžinjerstva, mjenugenetskog jer ranoj razvojnoj vršiti razni zahvati. mogu genetički Iz do sada teško shvatiti od iznešenog kolikog značenja mljekarnije sku i transfer embriona. Ne treba međuindustriju proizvodnju mlijeka je da se ove mogu tim,očekivati usvajanjem tehnologije problemi riješiti proizlak i način. U niz tešna vodnje mlijeka jednostavan praktičnoj primjeni stoji među visoku ističemo siove koća, kojima jošnedovoljno cijenu tehnologije, zatim gurne rezultate, mogućnosti genetskog roditeljskih linija, sužavanja vrlo i do savtima opremu skupu koji posebnog stručnjaka stvaranje m oraju ršenstva svladati tehnološke faze zatim kvalitetnu izuzetno pojedine rada, i rezultata stada i evidenciju praćenje selekcijskih drugapitanja. uzgojno da embrio transfer i već danas metoda No,sigurno biotehnologije je je će to biti i moderna stočarska u budućnosti proreprodukcije, još više, koju i čimne mogu izvodnjamljekarska industrija zaobići, važnog jerpretstavlja benika u osnove podizanju genetske populacije. U nas transfer embriona vrši i radi se eksperimentalnim razmjerima, zaostatku Kao navodimo u za pa smo značajnom činjenicu svijetom. primjer da društvo Trantransfer embriona za svjetsko (International Embryo postoji sfer S imalo iz 35 1983. 832 člana strane, Society) kojeje god. zemalja!druge navodimo da SAD oko 35.000 krava 1982. popodatak je godine graviditeta transfera embriona. stignuto putem U predviđeno da u programu ranije koji spomenutom SRH, j e usvojen je tehnološki i znanstveni se zaostatak savlada 6 za čime bi se godina, dostigao nivo stočarske su imale 1986. odatle bi se starkoji razvijene zemlje godine, talo dalje. a u Programjejednoglasno prihvaćen,njegova praktična realizacija je fazi. Da se program ostvariti koriste se za mogao pripremno izvršnoj bi njegovu sredstava koristit će se i sredstva a realizaciju premije mlijeko, koja može
dobiti
iz
tretmana
4
—
kvalitetnih
5
embriona.
—
u
su
*
na
za
a
u
u
u
a
za
183
Bik »Mani«,
oteljen
2. XII 1975.
godine, K-218, HB
4757
zavodom
Središnjim mljekarska industrija udružuje posebnim i okviru znanosti reproprograma unapređenja realizacije primjeni razvoja SRH, dukcije Dr. Miroslav Sukalić i Dubravka vet. Dejanović, dipl. SAS-om
sa
o
u
u
Plodnostkrava mlijeka proizvodnju držanje stočari rentabilno. i ako im nibiti stočare mora Često moraju Krave radi su su zemlje nezamjenljivim rentabilne, oplemenjivanja gnojem. kad kad ako su i rentabilne mlijeka, plodne dobrogzdravlja, dajudovoljno koristiti. i se mogu dovoljno dugo Kad da su krave smatramo zdrave? dobar zdrave ako i mogu Krave velike količine su jefimaju pojesti apetit krme ako su bolesti tine voluminozne na zarazne silaža), otporne (za(sijena, i i ako virusna nana razna oboljenja dišnog probavnog trakta) otporne bolesti metničke i (kao metiljavost drugecrijevne nametnike). Kakova treba da mlijeka? jeproizvodnja simentalsko Domaće govečejepasminakombiniranog tipa proizvodlitara Na farmama oko 5500 i društvenim proizvodnja je njumlijeka dok umatičene krave promlijeka godišnje, uzgojnim organizacijama imaju oko 2000 od 4000 do 5000 a krave u litara, litara, zemaljskom izvodnju uzgoju dakle 50% od kad bi se hranii samo nasljedne mogućnosti, dovoljnopravilno le. Dakle način ishrane krava kod nas bi se trebao rješavati. jeproblemkoji Crno-šare krave veću ali im za nasljednu mogućnost mlječnost, jetelad imaju tovnih slabijih sposobnosti. Da bi krave bile rentabilne biti i Danas da smatra se plodne. moraju je dana krava ako oteli zdravo tele život. Ne za plodna, godini jedno sposobno Krave
služe
i mesa,
za
za
pa
krava
tome prema držati krave
su
su
na
za
mesa.
u
u
184
--
=
>
-
>>
>
s
-
a
=
s
—
plodnija dvojke trojke, je telenja jer i život od po pokomplikacije krave, nastaju oboljevaju opasnost zaostajanja i oko othrane teladi. Kod simensteljice drugih oboljenja, poteškoće nastaju talaca treba 85 do od stotinu t. krava trebali bi dobiti plodnost iznositi 90%, j. 85 do 90 teladi. Međutim mi dobivamo našim uslovima 65 do 80 samo teladi, 10 do 20% teladi što bi trebali dobiti. To od nego t.j. manje podaci uzgojnih simentalca kod umatičenih krava. To dakako ogromdomaćeg organizacija je šteta stočare na Na i cijelu zajednicu. pr. bilogorskoregiji, oko ima bi te kad najstočarskijem kraju, plotkinja, plodnost pobol100.000 podravskoj tada bi dobili teladi za 10.000 više i tov. jšala 10%, godišnje rasplod Kako računa kod krava? plodnost Krave tele 270 do 300 dana. Ako krava oteli 270. dana onda prije je to ili ako se oteli 300. dana onda to nazivamo pobačaj prerani porod, poslije što obično kravu teško teleprodužena bređost, je nepovoljno jer nastaje Izračunato da dužina bređosti kod krava simentalske domanje. je jesrednja će onda idealno međubremeno 287,5 dana, iznaša da77,5 pasmine razdoblje Međubremeno ili servis na. nazivamo vremensko razdoblje period razdoblje od do ponovnog ili telenja oplođenja umjetnim osjemenjivanjem pripustom bika. Međutelidbeno danima od do ponovpod razdoblje jevrijeme telenja idealno 365 dana. nog telenja, je da
smatramo
krava
ako
oteli
ili
često
kod
a
u
su
za
u
se
za
za
se
nose
se
a
za
u
d.
365
287,5 d.
77,5 d. T. 120
d.
407
d.
287,5 d.
|
o
193
T:
T,
O
T.
|
o
d.
.Ta
287,5 d.
|
međubremeno
dužina
o
razdoblje
i
JE
T,
bređosti
T do 0 (oplodnje).
Međubremenorazdoblje je Medutelidbeno od T. do Ta. razdoblje je od
Ako
međutelidbeno
dana je razdoblje godini više od ako od dana 365 onda dobidulje dobijemo jednog teleta, je godišnje od teleta. Ako oteli već se krava dana 300 +30 jemomanje jednog (270 dana) onda ako oteli tek 1,2 dana 407 onda godišnje dobijemo teleta, godišnje od krave teleta. Ako samo krava oteli tek 0,9 se 470 dobijemo pak dana, dubremeno tad 193 od krave tesamo 0,7 razdoblje dana,dobijemo je godišnje leta.
kraće
od
dana
365
onda
u
a
za
a
se
za
za
me-
:
T75d.
|
55
d.
35d.
100
d. 120
d. 185
___.-—_——---——
-
—
>
=
=
>.
—-——-
-
>
---
-—.-
-
--.
—
dajegodišnje razdoblje nadoknadi od 35 dana međubremenim tele. Krava sa razdobljem vrijejedno svaka tako obe krave tek 120. bude kravi godišdaju dana, oplođena koja do krave su da sve tome smatramo tele. Prema po oplođene koje jedno nje 120 dana (međubremenorazdoblje dana)plodtelenja stodvadesetog poslije ostale nisu krave one a od po ne, koje tele, jedno d obijemo njih godišnje jer otesmatramo bređe 120. dana povremeno jalovim, jergodišnje poslije telenja teleta. od le manje jednog 1986. za krava Izračunali smo po godinu općina Zajednicama plodnost Hrvatske centra prema organizacijama uzgojnim Selekcijskog izvještajima simentalca: domaćeg međubremeno
koja
ima
Krava
77,5
točno
dana
me
su
u
%
plodnost
općina Zajednica Sisak
tek javiti dtalats ta ra
sai
U
Osijek.
Strand
iaaosE
.....
Karlovac
69,10 % 67,29 %
era alata sir isl etednja olerarsjel sinie % 65,26 od eta re crelste jaje ae 64,22 % rats ane lele let» aiaišiodstezele
PR
Zagreb Bjelovar RT
Varaždin
80,76 % 71,29 %
eta
rr
fetajena
r
o sjemenjivati. umjetno moraju organizacijama uzgojnim od Sisak simentalca U općina Zajednici domaćeg organizacijama uzgojnim ostalim dok zarelativno što 80 krava se 100 u dobro, teladi, je dobije godišnje slaba. kod krava je plodnost općina jednicama
U
sve
se
krave
samo u
(Nastavakbroju1/88.) u
Premzl
Dragutin
Redovitobaždarenje mljekomjera mli-
količina
mlijekokojim određuje Mljekomjer jemjerna i o litrama. izražena u uređajimamljekomjeri propisimamjernim jeka Na svai to svake točnosti redovitom drugegodine. pregledu njihove podlježu zavoda za nakon kom Saveznog pregleda stručnjaci izvršenog mljekomjeru i kovine i u njihovu pokrajinama žigom ovjere republikama mjere dragocjene utisnutim samo s tako biti pretočnost. U mogu žigom mljekomjeri upotrebi ovlašteroka od isteka nakon koriste Ako se godine, dvije mljekomjeri gleda. rukovoi radne ni odgovornih organizacije protiv inspektori podnoseprijavu s
za
naprava Prema
se
dilaca.
podmljekomjera pregled s tudenog je mjeseca to i Samobora Ivanić a Kutine; je Grada, Zagreba, Novog J astrebarskog, ručju radna u orga»Dukat« RO Zagreb kojemjespomenuta mljekare područje i nosilac »Dukat« Stručnjak mlijeka. otkupa prozvodnje organizirane nizacija utvrdio kovine i zavoda za jestanje mjere dragocjenekada pripregledu Saveznog i točnost prazan njegooblik plovka jemljekomjer stjenke, mljekomjera, nakon Točan tekućine. točnost vu dobija pregleda mljekomjer dodavanju pri točnosti i o dozvolu a to se za i Žig pregledu ovjeri. upotrebu, žigom daljnju ručici utisne se mljekomjera. izvršen
Sredinom
svih
na
—
na
186
a
mboi.
—
=
.
_-_-
—
-.
o
e.
=.
.-.
-
a
—
—b—-—-
=
—
>
--..---
P
——————-_——-
-
--——
-
_—
-_—-—
-_-—
--
_-
--
“
—..
-.--
_—_ —
“>
%
miu
KJ a
a
MAMA ka
ua* koa
Ked
s
ra BI a b: s š E
i
a
Ao S
o
o
m e&
E
:
e E o
5
e
e
wa
E
pp mljekomjera
Pregled
u
sabiralištu
Molvice,
aj
Jastrebarskog
da
kraj Samobora bili su
mljekomjera, pregled jeorganizirala primjerno biti i sabirnih nekoliko mogao mjestazbogtogajepregled
»Dukat«
Mljekara u samo sakupljeni završen
u
samo
nekoliko
dana.
sabirače
jeupozoriti od biti godine. starijidvije Dobro
pregleda smije mlijeka žigposljednjeg da
ne
Zlatko
ž
Mašek 187
|
Rezultati odkupa mlijekaza vrijemeod 1.1. 30.9.1987.godine —
U
lista« dali
broju »Mljekarskog otkupamlijeka prikaz mjeseca da bio veći nego 1987. 1986. godinekoji podsjetimo, 2,9% je, godine. 10
od
smo
se
1.
I-VI
za
Otkupmlijeka
Mjesec
Otkupljeno Otkupljeno 1987. 1986. — mlijeka mlijeka
siječanjlipanj srpanj
231,867.000 225,332.000 102,90
Indeks
=
1986.
41,334.000
43,353.000
95,34
kolovoz
41,767.000
rujan
39,113.000
42,208.000 43,566.000
98,96
354,459.000
99,89
Ukupno:
354.081.000
100
89,78
Dakle, otkupje 0,11% godini rujna, manji ali da navedenim bila slitoliko,zabrinjava činjenicaje mjesecima situacija jedeća: ili 2,019.000 srpnju manje 4,66% ili kolovozu 441.000 manje 1,04% ili 4,453.000 rujnu manje 10,22%, nažalost što te oko i stua slično u povećava,jemanjak listopadu 10%, je koncem
nego
za
u
ili skoro
1986.
isto
u
—
—
—
se
u
denom.
Vjerujemo je da
:
od
1.7.
1987.do
od
13. 9. 1987.
od
15. 11. 1987.
uzrok
12. 9. 1987.
paduotkupanepovoljna mlijeka kojaje cijena 127,50 din/lit i 8,5 din premije 165,00 din/lit i 8,5 premije bila:
243,00 din/lit i 19,00 din
premije
broju »Mljekarskog 3,6% litre iznosi din ili masti, 243,00 21,38 4 mlječne cijena jedne mlijeka premije dvostruko kolovozu i 264,38 din/lit, ili skoro nego srpnju, polovici rujprvoj odnosno
kao
što ste
informirani
lista«
11
u
na
bazi
u
na.
Mislimo
da
konačno
Savezno
od
vijeće je mjerama dalo ZAŠTITNU CIJENU ZADOVOLJA VA1987. denog godine mlijeka kojaje iako boriti da se i ćemo 1988. sa 19,00 JUĆA, premija mlijeko poveća din/lit ili da bude 15% od ZAŠTITNECIJENE. 36,00 dinara Ovim između da SADA želimo u ostalog, proizvođače napisom upozoriti kao ovim HRANOM. tesa za ekonomizirajumlijekom »STOČNOM uvjetima lad i da u vlastitom često posebnoprasad podmladak slučaj) cilju (što nije HRANE RAZUMOM količinom ekonosa punomasnog mlijeka jersadanije hraniti telad i mično količina normalne prasadmlijekom prekoustaljenih odnosa MLIJEKO PREMA CIJENI TELADI I PRASADI. prilike cijena inž. Deneš, Stjepan dipl. se
izvršno
novim
za
15. stu-
u
na
a
za
—
|
188
_—
-
<.
-.—
Izašao
a
ou
Hrvatske i radova»Poljoprivredno zadrugarstvo razvojne gućnosti«
Zbornik
mo-
.
i poučna knjiga je, povoduobilježa- Zanimljiva I. 40. obljetnice održavanja vanja Hrvatske i Kongresazadrugarstva Glavnogzadružnog osnivanja Nedavno
u
save-
za
NR
iz tiska
Hrvatske
izašla
knjiga promovirana
i sve-
pgpi.
»POLJOP-
čano
RIVREDNO
ZADRUGARSTVO
VATSKE
I
1
je:
on
MR
M
pona
OPE
e
JARCA
Po
OR
de A
:
A
M še
pe
a
:
HR-
MOGUĆ-
RAZVOJNE
NOSTI«. knjige je i Hrvatske,glavniodgovorStevo ni Stanivuković. urednik U predgovoru knjige spominje da bilo se potrebno knjije napisati Hrvatske i o stagu o zadrugarstvu kome te se kriu ono se nalazi, nju tički osvrnuti prošlo razdoblje, kako bi analizom temeljitom program zadrugarpravio razvoja Zadružni
Autor
savez
a
na
se
stva
u
na-
nas.
Sama
knjiga, velikim različitih va, obiluje brojem sela i o podataka razvoju poljoprivredne POLJOPRIVREDNO proizvodnje. Prvo »Komunistička poglavlje: ZADRUGARSTVO HRVATSKE i do partijaseljaštvo oslobođenja I MOGUĆNOSTI osvrće rad se RAZVOJNE zemlje« partije du doba i seljaštvompredratno ZBORNIK NOB. RADOVA vrijeme »Naša Drugopoglavlje: organi-. ziranost i zapromašaji uspjesi, daci« obuhvaća od razdoblje prvih dana do danas. pa oslobođenja Treće selu i na »Sociološkopoglavlje: kretanja privredni naš na program prikazuje demografska kretanja selu, samoupravni razvoj« demografska i urbani seljaka, iprivredni rješavanja socijalnog položaja obrazovanje razvoj sela. kao
zbornik
na
rado-
me-
u
'
u
—
Četvrto poglavlje: poljoprivreda mogućnosti« razvojne naše i budućnost. programe današnje stanje poljoprivrede razvojne Peto »Sistematske i naše popoglavlje: funkciji poticajne mjere razvoja i ljoprivrede poduzeti njenoj izvoznoj orijentaciji« opisuje mjerekojevalja našu stabilniju poljoprivredu. i organiziranja samourpavnog poŠesto poglavlje: »Primjeri dostignuća više iz života i rada orgai ljoprivrednika« zadruga drugih spominje primjera biti zadruza m ogu samoupravnu koji nizacija, primjer bolju organiziranost garstva. Zlatko Mašek »Naša
obuhvaća
i
za
u
za
189
=
Dijetei pravilnaprehrana dječjeg posebnupažnjujerutječe razvoj zahtijeva djeteta svih više treba obzir Uzevši nizma. gotovo prehrambedjeci težinu, tjelesnu tevisok 135 cm Aktivni osobama. odraslim nih tvari nego i desetogodišnjak kalo2400 treba i rast normalne za dnevno žak 20 potrebe energetske svoje kg težak 70 visok 174 cmi muškarac i isto koliko Desetogokg. 51rija više nego dnevno 400 treba u njena 35kalorija prosjeku djevojčica dišnja godišnji majka! godišnja zdrave navika da dužnost Važna pomognu djeci stjecanju roditelja je Tako će hrane. uravnotežene dobro i znači raznovrsne a to djeca, prehrane, Rodibirati samostalno moći kad p roizvode. prehrambene pravilno odrastu, Dobro težinu poznadjeteta. je tjelesnu prekomjernu telji morajuspriječavati su Debela i debela a koliko to p raktički nepriznadjeca d jeca. premršava pate i teže Ona nego i od društva. ta od prijatelje zadržavaju stječu prijatelja svojih školna društvo za u se plešu m anje nogomet, prihvaćaju rjeđe drugadjeca, i meta često su dođu na skim izrugiismjehivanja ples), (ako uopće zabavama osoba. odrasla debela i lako vrlo Debelo itd. To sve. postaje dijete nije vanja šečinilac rizični za težina da Danas znamo pojavu tjelesna jeprekomjerna bolesti. srčane tlaka i koronarne ćerne krvnog povišenog bolesti, reducirati im ne i i rastu mogu se kaloripreviše roditelji Djeca razvijaju masti, tvari i uskrate da im ugljiko(bjelančevine, hranjive potrebne je, treba učiniti može se i minerale prvo, dvoje: Ipak, drugo). hidrate, vitamine, i masti s velikim davati sadržajem proizvode prehrambene djeci izbjegavati masti količinama nižim s nešto ih namirnicama k o(npr. umjesto zamijeniti treba ili ribu servirati treba mada masne podupirati drugo perad); svinjetine fizičku aktivnost djeteta. čak da su znanstvena potvrdila jetjelovježbavažnija istraživanja Mnoga normalnu da treba održati kad dođe do nego tjetoga debela kalorija, uskraćivanje da su Lako se može težinu lesnu djeca potpugotovo primijetiti djeteta. na
Prehrana
orga-
u
—
i
u
a
.
no
ne
neaktivna.
pripaziti Stogavalja jesti Djecaimajupotrebu sirovo neko bude to Neka obroka. poizmeđu što voće, glavnih prezalogaje ilimaslacem. marmeladom kruha komad margarinom, vrće, hrana i uravnotežena odabrana da će dobro Velika sprijejevjerojatnost žvakazašećerenih bolesti. čiti i neke slatkiša, ljepljivih šećera, Izbjegavanje će fluor ako čih guma uz pridonijetsmanjidodatak, jepotrebno, preparata, neke da kod Neka djece pokazuju istraživanja karijesa. z ubnog broja vanju i šećera velikih količina između veza d ijapojave trošenja dugotrajnog postoji da zasosasvim to Neke betesa. utvrđeno) jače (iako jošnije pokazuju studije himože života ranim hrana u pojave vjerojatnost povećati godinama ljena bolesti. Prema skloni su u životu, kod toj ljudi koji genetski kasnije pertenzije hranu. slanu tome, privikavajte djecu manje svoju razina rasti obično kod starosti četrnaeste Oko počinje dječaka godine dnevno 30% svesti masti na trebalo kad bi To kolesterola serumu. jevrijeme 2 do 3 komada na u bi trebalo Tada uzetih tjedprehrani smanjiti jaja kalorija. itd. Sve su to mesa količinu iznutrica masnog no, smanjiti mozak,srce), (jetra, izvori kolesterola. bogati da nema normalno hrani i dobro raste, Dok se A mršavost? potrebe dijete života. i znak biti može Mršavost mršavosti. brinete o dugog zdravlja djece Vaš liječnik češće
s
na
u
190
nego
odrasli.
ina
ono
-—
—
e.
ou...
-
-
alalaje aje jelje alale ale aje ale jei ale ale ale šejeleale ale aje ale ale ale ale je»>lc2kc>ke > ale e icke i ale GODINE
KRAJU
NA
1987.1 do-
proizvođačimlijeka,stručnjacidrugi cijenjeni to a u ste bili posljednjibroj»Mljekarskoglista« godini 1987., bi bilo do1988. i na znači smo nove pragu godine.Zbog toga da Za proizvođatešku 1987. zaista bro da se osvrnemo na godinu. bila vrlo teškagodina.Iako se su če mlijekai mljekare to tijeje da stočarima kom 1987. se poduzimale brojne mjere godine tome olakša se u mnogo poproizvodnjamlijeka nije moglo zadružni saveza Mljekare,poslovne zajednice stočarstvo, stići. zi i su upozoravaliRepublički neprekidno druge organizacije i šumarstvo za SR Hrvatske,SSRNkomitet poljoprivredu i i na odnose u za selu poljoprivredi još druge Sekciekonomske je isda se u proizvodnjimlijekanajhitnije brojneorganizacije Redovito zaštitne se niske je cijene. pravi nepravda zbog vrlo odda se mlijeku treba u odrediti pravična cijena upozoravalo mineralna na nosu gnoproizvode,naftu, druge poljoprivredne jivaitd. Da u na se prisjetimo kretanjacijenemlijeka godini 1987., nido česte kao a kretale u su se nikad sada, koje izmjenama, kako su a slijedi: kad paritetneprema pšenici, iznosile 1 litru odil.i1. 1987. 1987. 1.3. za do din masti s mlijeka 3,6% 94,50 1 litru od1.3. 1987. 15. 5. 1987. za do din masti .... S 3,6% 108,68 i
Naši
čitaoci
—
—
|
—
.
.....
aaa
22200
—
I
FS
—
"IM
—
od
16.
s
3,6%
5.
mastifa
od
12.
53,6% od 1987. 15.11. masti 53,6% Uz
11.
9. 1987.
1 litru
za
ir
vre
9. 1987.
masti
—
do
1987.
Nea
do
14.
11.
........4
1987.
za
I litru
JS
444.
do ane
31.
12.
1987.za pove
et 127,00din
Vere
din
165,00
ASTULELET
1 litru rea
|
din
243,00
ere
cijenuproizvođačimlijeka redovitu nizinsko od za do brdsko a za premiju područje 3,00 8,50dinara, planinskopodručje 10,50dinara.Od 1. 11. 1987. premijajepovišena 19 i 22 dinara na prema po području litri mlijeka. Pod ove kao rezultat arkraj godine mlijekoje uvjeravanja dokazima kod nadležnih došlo u organa, gumentiranim povoltako da litru 1 za jnu poziciju, danas ostvarujemo mlijeka(na dinara/l bazi dinara i premije, 21,38 3,6% mlječne masti)243,00 što iznosi što časa ovog ukupno zadovoljava264,38din/litru, je veća u nego juća cijena(2puta srpnju 1987.). osnovnu
dobivali
su
191
ze
Pasja
—.—..————————.—.—.——
ga
što
nastupajuću 1988. godinu očekujemo biti: će danas znamo da cijena mlijeka 1988. do 30. 6. odil.i1.1988. 4.4...243,00 dinara/litru, od1.7.1988.d031.12.1988. 305,00 dinara/litru, bazi na ili u prosjeku 3,6% mlječne 274,00 dinara/litru mlijeka, i dinara do 30. 6. 88.), od i (do sigurnih 19,00 36,00 masti, premije će iznositi u prosjeku polugodištu), tj. 45,00 dinara (u drugom do 310,00 din/l. 294,00 vremenima za UREDNIŠTVO U za mlijeko boljim nadi 12 u LISTA« za brojeva »MLJEKARSKOG priprema sadržaje odnosno bi nešto 1988. izmjenili dosadašnji izgled, godini koji VAMA i stavi da se s podredi potpuno sadržaj lista, ciljem PROIZVOĐAČIMA. biti obrađeni će lista U prateći kalendarski svakom broju bikrmne kulture, stočarstvo), radovi u poljoprivredi (ratarstvo, stručno da Vam truditi ćemo i se ti pomaksimalno aktualan će kako što u kako biste poglemognemo, bolje rezultate, postigli tako i financijskih efekata. du materijalnih Vam da koristimo u S ovim priliku, novinama, koje slijede, i SR ime Hrvatske redakcije, Udruženja mljekarskih radnika radne Vaše organizacije mljekarske Za
onome
prema
—
......
—
.........
—
.
u
NOVOJ
a
GODINI
1988.
Vaše
i članovima
osobno, dobro, i borezultata većih u za uz proizvodnji obitelji, želju postizanje i osobnom dohotka u ekonomskim rezultatima stvaranju ljim
zaželimo
kako
sve
tako
Vama
standardu.
Uredništvo
jejejejejesjesjeskakskokokskokokokskokokoj žjeaježjesjesjesjesjesjskokskok
eeej
— —
“Izdavački
savjet:
vić-Bunta,
dipl. vet., Stjepan
Majić, Turk,
Ivan
mr.
Vuković-Svoboda,
dipl. inž., Dubravka
kić, dipl. inž., Tomislav Vršilac
Tehnički Vlasnik
Uprava'i Mjesečna NIŠPRO Tisak:
Kolak,
dužnosti
inž.,
Hadžiosmanović,
Mirza
Vera
Erhatić,
dipl. inž., Nada
Marijan
mr.
Volarić,
uredništvo:
pretplata
Gojko
Rybak,
nn
Šormaz,
Stjepan
urednika:
kao
mljekarskih
Deneš, dipl.inž.
radnika
i za
proizvođače
mlijeka
iznosi
Zagreb.
nn
Jur-
dipl. inž., Tomislav
_
a
dipl.inž.
Zagreb, Ilica 31/IlI, tel.424i420 ustanove zaprivredne organizacije
i
Miljenko
dipl. inž.,
dipl. vet.
Hrvatske
TiM,
OOUR
Berislav
dipl. inž., dr.
Vlado,
Jelinić,
dipl. inž., Petar
SR
Udruženje
iizdavač:
Kobra,
Miroslav
dipl. inž., Petrič
Pehal,
dipl. vet., Slavko
glavnogiodgovornog
urednik:
»Vjesnik«,
dr.
Jovano-
dipl. inž., Vesna
Brlek,
dipl. vet.
Brlek,
Stjepan
odbor:
Uredivački
Miljanović,
Nada
dipl. inž., Stjepan
Bratanović,
Antun
dipl. inž., doc.
Deneš,
dipl. vet.,
Mašek,
Bolić,
Milan
150.-
dinara.
'
dn m
m
m
a
e
a
o
aa
vn
om
i
a
m
i
m
ta
m