Mljekarski list 2-1987

E

Štala

s

o:

kravama

Mei

:

oi

o

Po

u Institutu

za

a

ka. ik

mljekarstvo

;

Z

u

Wolfpas

kk

singu Austrija —

proizvodnji poljoprivrednoj Sijanokrmno bilje u

(nastavak) dijelimo trajanju glavnih dviju kulture)

oranicama

krmnogabilja umetnute Proizvodnju 1. (interpolirane, tj. međuusjeve na

na:

po između

kultura,

ratarskih

i jednogodišnje krmno 3. bilje. višegodišnje takvu se u proćemo već koji Kad pojam protumačit podjelu, spominjemo krmna izraz To češće površina«, »glavna je spominje. krmnogabilja izvodnji oranicama kulture krmne i te Livade i višegodišnje jednogodišnje pašnjaci, oranične Prema tome, krmnu zasijane površine čine (GKP). površinu glavnu kao računaknadnim ili ozimim krmnim međuusjevima postrnim, biljem krmnim to, nazivamo, i Livade površinaGKP. se trajnim pašnjake naju 2.

na

ne

uz

u

ma.

hranu

i me-

ljudsku međuusjeve razlikujemo međuusjeve zelenu za gnojidbu. duusjeve krmno za smo bilje: Uz osobine spomenuli opčenito koje (karakteristike) tla i tvarima, tla tj. erozije, spriječavanje rahljenje (obogaćivanjeorganskim ukazati suzbijameđuusjeva značenje potrebno osipanja) je tla odnošenja, i obradom za To k oju korova. zasjenom međuusjeva sjetvu postižemo nju se, ujedno, gubljeneproizvodno čini smanjuje Zasjenom međuusjev. porasli iz tla vegetacije. vrijeme njevlage to žetve U godišnje, dvije omogućuju međuusjevi prilikama povoljnim ratarsko-stočaru odraza ima svakog (ekonomici) gospodarenju povoljnog nezamisliva poljopriv(intenzivna) visokoStogaje skogposjeda. načina za ili bez krmnih t akvog reda uspjeh Razumljivo, međuusjeva. drugih proizvodna koliosobito To su neki su dovoljna toplina, preduvjeti. potrebni proizvodnje tlu u čina u nicanja. vrijeme vlage i U (nije p rijeporna toplina nije (vegetacije) bilja porastarazvoja vrijeme tlu količini oborinama, odnosu ako prema vlage povoljnom problem), je Poteškoće tek obično poloviili topline, snižavanjem nastaju navodnjavanju. već brdskim nekim ali u ljeta. kalendarskog nom vrijeme krajevima jeseni, se onom mrazovi ubraja U tim se koji dijelu rujna, javljaju prvi područjima i susirka križanci kulture su: 23. dane u Osjetljive (do rujna). posljednje ljeta kulkukuruz. te raširen slatki nas, danske Otporne trave, od kojih sijuks je stočneke vrste i su: niske ture na ovčji) (tisućuglavi, p upčar kelj temperature niskim temna obzirom prema odabrane otpornost nog (selektirane) kelja, a zeleni vrsta raširena bila U nas angeliter, jesvojevremeno peraturama. navodima 12 *C, Dr. do uzgajivača, po zapadnonjemačkog podnosila je, tu sorti vlastitih odbirom Zvonimir graničnu temperaspustiti Štafa uspioje, nekoliko turu za stupnjeva. ozimim kulturama još i zimske učiniti štete mogu na koliko znano Svima je štetama su tim uzroci prekasna n ajčešći Ipak, golomrazice. ranooziodluka da se tla. Nisu rijetki i loša obrada o ozimina sjetvi slučajevi sjetva proljetne već istekli samo ne kada su donosi na krmnih mih najpobrzinu, međuusjeva naše kontinetalnom U i oni rokovi zemlje nego dijelu krajnji. voljniji sjetve, ili landsberšku bi ozimu trebalo smjesu smjesu kolovoza, krajem s ijati repicu ili zobi i ozime graška smjesu polovine rujna, početkom druge grahorice Uz

i

krmne

za

u

na

u

a

a

u

u

u

u

u

s

—

a

18

grahorice

i raži

do

oštre zime ćemo krajarujna. krajevima sijat landsberšku raž s ili samo raž za zelenu krmu.

Tada ćesmjesu, grahoricom računati i Na da su kolovoprirodima. smanjim mogući prigovor krajem i često odmah u takovim početkomrujna suše, odgovaramo: ako je prilikaikako ma ozime onda to i tamogućesijati međuusjeve, je potrebno učiniti, jer ko neće biti štete od ili će biti da golomrazice oštećenja mnogo manja, nego je zakasnila. sjetva Više nedostatak tlu u puta vlage isključuje mogućnost s jetve postrnih Tome može se ali načiđuusjeva. doskočiti, uvjet potpune p romjene n ašeg rada. Još krasi prastara nas navika da iza žetve žitarica više niti ne uvijek To velika Iza ići traktor mora s pogledamonjivu. je pogreška! kombajna plui tona malom tek toliko da ne govima, razmaku, j edan smetaju d rugome, n ajviše odvoza bala slame. strništa zbog Razbijanjem pokorice preoravanjem obično 12 cm na dubine dovod vode do po(prešanjem) prekidamo dragocjene vršine i iz tla. to Moramo voditi računa ima li njengubitak No, nije dovoljno. ne i za i u nego dovoljno vlage tlu, samo ponicanje, daljnji razvoj porast treba više za što strnog Krupnosjeme(kukuruz) usjeva. nego vlage nicanje je sitnozrnom.

I tu nam može izbor kultura potrebno pomoći otpornih sušu, kao rasad primjer: unaprijed kelja. uzgojen stočnoga važnost smo obrade odmah iza žetve. obSpomenuli tla Preporučujemo radu tla dubinu od 18 do 25 cm, a uz da najbolje pomoć tanjurastog pluga, brazda okreće. ne Tako ćemo očuvati više tlu. Nemamo li takve movlage orati običnim tu na ostaviti strn nedirgućnosti, bolje nego je plugom dubinu, nutu.

Osobito važno dobro i usitniti tlo. obradu tla i je prorahliti Najbolje je obaviti danu istom kada i žetvu. sjetvu tla iza opet vode do uspon Valjanjem posjetve omogućujemo sjemenja, tom se i laganim drljanjem razbijamo mogućupokoricu.

Preporučuje drljanje žitarice u upravo iz glavne proljeće, zbog prekidanja isparavanja vlage tla, ako tada to naravno, izvršiti bez štete po je moguće usjev. glavni Kako i ovisno o vidimo, drugi postrni međuusjevi uzgajaju uvjetima strništa. dobar a čini ako pamti, kaStoga gospodar još bolje bilježi opažanja da koliko koliko mu krme što je palokiše, treba, prethodilo je međuusjevnoj i ako se na sl. za i kulturi, nepobrine sjeme, vrijeme prihranu Ipak, jedno je tlo ne biti ni trenutka nekom promjenjivo: smije jednog kulturom, nezasijano tlo pa jetakozvano i velik ekonomski prazno potpunonepotreban gubitak. o Pročitajmo osnovne jošjednom višestrukoj upute vrijednosti međuusjeva. krmnu To nam Proizvodnjom međuusjeva omogupovećavamo površinu. i ćujepovećavanje po jedinici proizvodnje mlijekaprirasta površine (hektaru, kat.

Ovo od koristi za većinu onih odnosno, jutru). je praktične proizvođača su se za kao koji opredijelili grane povećanje poproizvodnje mlijeka glavne na ljoprivredne za proizvodnjesvojim posjedima.

Zbogmanjihpovršina proi po izvodnju krme, prosjeku gospodarstvu, ograničena je proizvodnja.

No, u krmne uvođenjemmeđuusjeva proizvodnju povećati moguće je površine.

Dobro s obzirom rokove na i promišljenim rasporedom sjetve upotrebe krmnih kultura i tih kultura možemo popoznavanjem proizvodnje osigurati trebne količine zelene krme tzv. zelenom krmnom tijekom vegetacije slijedu.

U

redovito

mo

za

me-

uz

na

za

na

na

na

se

u

u

a

'

se

u

u

,

će (nastavitse)

Dr.

Željko Magdić 19

Zimska predavanja za poljoprivrednike ponapredne Poljoprivredne organizaciji Krajemsiječnja, Fakultedocent na i robne Bjelovar općini mlijeka proizvođače ljoprivrednike s nasloodržao Zvonimir dr. ta Štafa jepredavanje znanosti, poljoprivrednih krmnih vom: međuusjeva«. »Značaj RO u održanom stotinjak prisustvovalo »Sirela«, je krugu Predavanju, rezultata tabele posu Uz višegodišnjih pratili koji dijafilmove proizvođača.

Sada ozimih su slabo kusa, dr. Štafa predočio međuusjeva. prednosti sjetve je ostvariti a dvije moguće je njima gospodarstvima, zastupljeniseljačkim veće se način Na žetve tri odnosno žetve dobivaju godine. taj dvije godišnje, rezulveća zelene a po jedinici količine kvalitetne mase, površine proizvodnja kao dolaze u obzir Kulture tira kombinacija, koje proizvodnjom. jeftinijom su dale velik su prinos, slijedeće: koje

stanice,

u

za

na

u

a

A

B

C_

repica 2. Stočni kelj 140 t/ha ukupno Godišnje + ozima 1. Ozima grahorica sirak 2. Šećerni ukupno Godišnje + ozima 1. Ozima grahorica silažu 2. Kukuruz za ukupno Godišnje 1. Krmna

raž

40

t/ha

zelene

mase

100

t/ha

zelene

mase

>

raž

35

t/ha

80

t/ha

115

t/ha

40

t/ha

60

t/ha

100

t/ha

možemo

silirati ili

svjež, pohraniti koji stignemo krme način, uvođenjem na voluminozne osušiti za ovaj Proizvodnja sijeno. osnovni stočare za osobito krmnih proizvod čiji je zanimljiva je međuusjeva, mlijeko. veći stočni ozimi i stočni Grahorice, bjelančepostotak grašak imaju kelj Višak

vina,

važnih

zelene

u

ne

mase

ishrani

stoke.

poljoprivŠtafa pitanja odgovarao raspravi je izlaganja, vezana rednika međuusjeva. spominjanih agrotehniku kluboviodržana su toku po u Osim predavanja siječnja predavanja, tog bile su sela 24 u ma Ondje poljoprivrednika, općineBjelovar. naprednih zaštite te stočarske i ratarske iz teme Poljoprivbilja.. proizvodnje stupljene s za hibridima se s rednici dalje proljetnu sjetvu, preporučuju koji upoznati zaštiti krava za s mastitisa, laktaciju, pripremom problemom prisutnim korova. i bolesti od kukuruza i zaštitu za sredstvima sa pšenice bilja a odaziv zimskim posvake se mjesecima, Predavanjaodržavaju do godine sela. od sela različit ljoprivrednika je dr.

Nakon

na

u

uz

za-

su

a

u

u

Iva

dipl.

Majhen,

inž.

Farme ne moraju biti zagađivači Gotovo

svakodnevno

do

stižu

inf

ormacije zagađenju prirode.

Najčešći su veliki i a tvari zagađivači industrijska se postrojenja gradovi, kojima su različite priroda zagađuje vokemikalije, plinovi, prašina, smeće, o tpadne teškim i metalni i čitav niz de opterećene metalima, plastični otpaci drugih materijala.

Poseban su sa tzv. »kisele kiše problem gledišta zagađivanja kiše«, koje tj. su na kroz atmosferu od oblaka do tla iz zraka putu upile zagađenog plinove okside Ti sumpora i ugljika). se (najčešće vežu s vodom kiu plinovi kemijski i kišu.

Takva kiša tlo i sve selinezakiseljuju zakiseljuje neporaslinje.

Stoga i na štete izaziva na šumama i voljno utječe bilje.

Najveće poljoprivtrajnim rednim kulturama i U (voćnjacima vinogradima). zemljama Zapadne Evrope šume su već posve mnoge ima i kod sličnih nas uništene, slučajeva (okolica Prošle i veliko smo Trbovlja). godinedoživjeli radioaktivnim tvarizagađenje iz nuklearne Černobilske zahvatilo velika prostranstva elektrane, koje je a u su bila tako da Evrope, našoj bila zemlji zagađenja velika, je zabranjena nekih vrsta upotreba povrća. direktno ovih Poljoprivreda najčešće osjeća posljedice zagađenja koja i veća emitiraju industrija, i energetska postrojenja naselja.

Međutim, poljoprivreda može biti izvor do dolazi zagađenja.

Najčešće zagađenja nepravilnom zaštitu i mineralnih upotrebom p esticida a (sredstva bilja) gnojiva, specifični i stočne farme. mogu zagađivači biti Intenzivna stočarska zasnovana na stoke u većim proizvodnja držanju je više sa stotina i aglomeracijama, u tovu, sa više tisuobjektima junadi svinja ća komada i sl. U takvim se dnevno nekoliko tona peradi objektima proizvodi tekućih i krutih životinjskih ekskremenata.

Prema štala i uobičajenom ponašanju prilikom izgradnje drugih darskih gosponašim štedi se na svemu objekata ne pa se najčešće uvjetima, izgranas

o

a

ma

<.

za

*

u

u

Vog

okoliša.

izlaz iz te Postavljapitanje da nitko koji nema j e situacije.

Sigurno j e da prava što i zakonom Isto zagađuje okolinu, je regulirano. tako, neophodno i po zakonu obavezno da se za dozvole je, dobivanje građevinske priloži projekat za budući a biti na mora način objekat, projektu zadovoljavajući riješei zaštita od na okoline. zagađivanja O stranica i mnogo izgradnji pa staja no napisano je uređenju gnojišta, da biti mora sigurno Prema je gnojište funkciji tehnologije uzgoja. kapacitetu i sistemu mora se Kod staje izđubrivanja dimenzionirati gnojište. držanja stoke na rešetkastom tekući podumorajuse izraditi veliki bazeni te gnoj, se

u

o

u

za

21

i dr.

njive odvođenje gnoja miješanje uređaji potrebni kruti za treba stajski gnoj, na Kod gnojišta izgraditi s telji uzgoja dubokoj te sistem za s tajskog bazene krutog izvoženje a strojeva gnojnicu, posebno i gnoja gnojnice. i kod sistema sa svakodnevnim U svaSlična izdubrivanjem. jesituacija tekući i kruti da se i biti tako mora kom izgrađena projektirana staja slučaju na do sve bazenima odnosno držati na njivu, odvoženja mogu gnojištu gnoj ni kom slobodnu nekontrolirano priromogu tako da dospjeti slučaju Ovakav i stambene zone probleovoj te pristup drugo. vodotoke, zagaditi du, što radi i farme mora vlasnik i stajski svaki je matici toga poštivati gospodar sam o čemu u i važan bilja, veoma poljoprivrednog gnojidbi nezamjenjiv gnoj listu. ovom već pisao biti i izvor može ali on hraniva, sebi sadrži mnogo biljnih Stajski gnoj hranu može tako isto obliku životinjama. poslužiti bioplina, energije i biološkim tekući i može metodama Mehaničkim pročistiti, gnojpreraditi, dodatni čemu proizvodi. dobiju još pri ću temama interesantnim O ovim veoma brojevima slijedećim pisat lista«. »Mljekarskog M. Švub Mr. za

nabaviti

na

za

za

u

u

ne

u

u

u

za

a

u

se

se

.

u

u Donjoj Kupčini Mikana Posjetgospodarstvu Drage va

litara

u

mlijeka (66.500 proizvođač Kooperant 1985. rekorder masnoće regije 1986. zagrebačke 3,8— prosječne godini, SRH za SSRN »PLAKETE i dobitnik mlijeka«, proizvodnju mlijeka proizvodnji 3,9), od 23 i stado 17 ima iz MIKAN DRAGO zemlje posjedu jutara DonjeKupčine simentalske domaće i 3 krave muzare pasmine. junice uzitakođer obradive 17 ima vlastitom što Osim zemlje posjedu jutara Od domaćinstava. 'staračkih od 10 poljoprivredcca zemlje jutara najam namito i sve i kukuruz, nih kultura djetelinu pšenicu sije prvenstvenostoke. Sadi rane hibridne sorte kukuruza uzgaja prehranu jeisključivo jenjeno stokoristi takav i i silira kukuruz i 100 prehranu 200, grupe (klipstabljiku) visoke koncentrate stoke ne ke. U cijene. njihove zbog upotrebljava prehrani i rezance koristi hrani vlastito pivski dodatak Kao repice stočnoj proizvedenoj dodatke. mineralno-vitaminske te razne trop, kultukrmnu koristi krava muzara da u ishrani specifičnu Zanimljivo je oranice u ranu poiskorištene »PERKO«travu t j. jesen koju sije tipa Prva a 11. kasnu dolazi IX druga četkom mjesecu), ( u jesen mjeseca. košnja oranicu istu Nakon toga zasadi kukuruz. rano proljeće. nalazi stalno se simentalske domaće krava muzara pod Stado pasmine modernu štalu sa »Dukat« RO Kreditom »Dukat«.

RO sagradio je selekcijom silažnu samoutovarnu također nabaviti a prikolicu 16 stajaćih mjesta,planira za sjenažu. već tradicionalno MIKAN što se bave Osim obitelj mlijeka proizvodnjom HRVATSKI »ČISTOKRVNI 65 p astuhe pasmine godinauzgajarasplodneda Svakako tradicija, o biteljska pastuha uzgajanje je HLADNJOKRVNJAK«. otac zaslužan za nju Mijo.

Dragin jenajviše Baridomaćinstva članovi ostali oca i Uz Majka Miju Dragu njegovog bavi samo se i sin Katica snaha poljoprivredBarica, ca, supruga Dragokoji nom e proizvodnjom.

RO

»Dukat«

od

1978., robni

u

u

u

,

u

ma

za

za

ru

na

—

u

u

na

a

;

su

22

----_---—

ka |

4

'

e

pad

.

Mmm

g.

pr

fag

rje

Ti

m

VI

“

fa

Po

bj

s

zg

*

ii

e X

i

ega

a

s.

Pitali

i

;

pe

ša

a

s

ka

ah

ana

>aari

ka

a

ida o

ća

Ka :

S

ča

€

misli o što i skoro Dragu otkupnoj mlijeka cijeni na svom Planira i želi planira 1987. posjedu. povećati proizvodnju mlijeka u sa stručnom službom RO »Dukat« i godini suradnji a za FPZ, otkupnu cijenu misli da niska odnosu troškove mlijeka je proizvodnje, odgovorio nam Mikan. jeDrago

Mikana

smo

što

u

u

na

M.R.

Pravo na kupovinu jeftinijeg goriva začuđeno i s Čestonas proizvođači kad im mlijeka nevjericom slušaju nabavu na p ravo traktore i ostale samohodne spominjemo goriva poljoprivredne s obzirom na i ugovorenu strojeve, proizvodnju otkup mlijeka.

Stoga navodimo izvode iz zakonskih ovdje propisa.

Prema SI. listu SFRJ u zakonskompropisu objavljenom pobroj 39/85., i osnovne ljoprivredne pravo organizacije organizacije kooperanata imaju D-2 i bavljati ga gorivo (Diesel gorivo) upotrebljavati | poljoprivrednoj proizU olakšica iznosi porezna nešto vodnji.ukupnojcijeni od toga goriva manje 88%. To na značilo: ako na 100 bi, primjer, porez cijeni goriva otpada dinara, tada od samo 12 dinara porez 88 proizvođačplaća (100 12). i dio se Promjenom na cijene gorivu m ijenja porez, kooperant ukupne koji cijene o tpada ali se i unutar te nove porez 88%. cijene smanjuje približno U SI. listu SFRJ od 17.

1986.

D-2 nibroj 39/86., srpnja godine, cijena goriva i osnovne jepovećana poljoprivredne organizacije organizacije kooperanata, ako u To gorivo upotrebljavaju poljoprivrednoj proizvodnji. jedaljnja za

na-

u

u

—

=

za

za

23

olakšicu. spomenutu pogodnost grana ostvariti pravo može onoj jeftinije gorivo Proizvođačugovor za s pripani kooperativni sklopio koju je poljoprivredne kooperant proizvodnjeIsto traktoako ima radnom pravo svojim proizvođač organizacijom. dajućom u društvena ili rom uslugu površinama Proizvoobavlja strojevima poljoprivrednim s tom usluzi ako ugovor i o organizacijom. nom sklopi takvoj posjedu s ako isto pravo ima po ugovoru organizacipoljoprivrednom dačte na organizacije. kooperanta vlasnika, posjedu d rugog usluge obavlja jom kooperant izsvrhu u usluga prevozničkih po c ijeni nižoj goriva Isključena jeupotreba ugovorena. van kojajeprethodno proizvodnje poljoprivredne o pranadzirati dužne su potvrda izdavanje organizacije Poljoprivredne nećemo to način. određen zakonski i to na niže Ovdje na goriva, cijene ne tiču pojedinca. organizacije, propisi jer opisivati, podrobnije skladišta za nema Ako gorivo, organizacija vlastitogao poljoprivredna kooo ugovora uz dati narudžbenicu proizvodnoj dužna postojanju izjavu je S tom nanavedenih i te između kooperanata. poimence organizacije peraciji i na može po i cijeni rudžbenicom nižoj nabavljati gorivo potvrdomkooperant može za da u kupstanicama. benzinskim kooperant gotovini, Umjesto plati na udružiti novac koja količine organizacije blagajni tj. goriva i položiti ljene narudžbenicu dala mu potvrdu. je dakse Gorivo unaprijed, korisnikupo nižoj isporučuje cijeni izvrši što nakon tek ne a le ugovorene kooperant proizvodnje, kooperantu početka prije na može Izuzetak ugovorena obvezu. proizvodugovornu primjer, biti, svoju i može tome se svakih vrši pa se obračun za pri d ana, mjesec koju njamlijeka, utrošeno obračunati gorivo. vrsti količine će odredit prema Svaka goriva organizacija poljoprivredna 1.000 1 svakih za na i količini proizvoda, primjer: ugovorenog poljoprivrednog donosi normativu tom organ Odluku o itd. upravlja100 mlijeka, kg prirasta razini skladu s (regije) p odručja određenog propisima nja organizaciji, ili drutraktora da Sasvim ili koji nemaju proizvođači jerazumljivo republike. na koristiti pravo ne samohodnih mogu j eftinijeg gorikupovinu strojeva gih obzira na proizvodnju. ugovorenu va, bez poljoprivrednu u i na i svi Kao slučaju odgovornost s pominje kraju ovaj drugipropisi, nadzora, i književ ođenja netočnog nepotpunog goriva, trošenja namjenskog 'njaisl.

Dr. Željko Magdić uz

već

poreznu

u

vu

a

se

X

na

u

u

ne-

u

eneenena

Britanija) (Velika biljaka selekciju uzgoj Stručnjaci visok ima zob i postotak čije s jeme uzgojiti križanjem pjeli odabiranjem Kao 12% zobi ima zrnu u polazište bjelnačevina.

Prosječno, bjelančevina. vizobi, koja odlikuje vrsta divlje jedna poslužila je istraživanja spomenuta Unatoč rodnosti. ali s vrlo niskom šim poteškoćama bjelančevina, sadržajem za dobiti su niske dovoljno sjemena uspjeli stručnjaci plodnosti, zbognjene utvrđeno analizama na povećaje Kemijskim sjetvu pokusnimparcelicama. zobi na 20%. zrnu u bjelančevina njesadržaja te imala su Ova visokoprotepotražnje povećanju poticaj istraživanja tržištu. na inske, žitarice svjetskom Sur. velške

.

Stanice

za

us-

i

su

za

se

lie

u

24

am

vr pa

Bolestisisau krava ozljede Nerijetkooboljelih Naročito ako takvi vime. to na se su sisama proces prelazi događa procesi da bi se što naravi. i lakše shvatio i nastaupalne Međutim, bolje protumačio nak treba nešto samih znati sisa i o bolesti, ipak podrobnije građi njihovoj zaštitne i da to lakše ćemo u funkciji.

Poznavajući bolje preduzimati mjere bi, koliko to više nastanak. moguće,spriječili njihov je vime vrlo iz a Kravlje je voluminozno, sastavljeno dviju je postranih polovezivno-tkivnom Svaka vina, međusobno odijeljenih medijanom pregradom. ima 6—10 već to u krava sise, i polovina dvije prosječno dugačke koje Kod krava svaka ima tzv. dojile. izvjesnog broja polovina jošjednusisu, pasimože izlaziti može biti i Ta obično su, kroz koju mlijeko, »gluha«. je manja.

Dioba svake vimena četvrtine anatomski može točse u polovine dvije iako između četvrtina izvana no brazda.

Svautvrditi, postoji jednapoprečna ka se i četvrtinu. u polovina usprkos praktičnoprednju stražnju togadijeli tkivo ovih međusobno kaa odvodni sistem Žljezdano četvrtina je je vezano, nala svake četvrtine Sise su i svaka ima U otvor. po poseban. okrugle, jedan nalazi vimenu se Iz svake u se cisšupljina, kojoj nakuplja cisterna, mlijeko. vodi po kanal terne ductus oko 1 otvor, sise, svega jedan papillaris koji dug j e Sluznica kanala naborima finim i cm. s inače ovog je podužnim papilama, Svaka muskulaturu sisa ima i cisterne ducboje. glatku jebijele prelazu sfinktera zatvarač tus tvori mišićni Doctus kosa papile. papilarissfinkterom, dužnost da zatvara otvor i da i izlazi iz mlijeku jemuje onemogućuje cijedi osim kod i normalno kao nešto se pod opipom sisa, sisanjamužnje, osjeća tvrđa od tvorevina do leće i upravo tom često nana okoline, debljine mjestu bolesne staju promjene.

Oblici vrška sise kao i vršku otvora sise na norvanjskog slijedeći: malnom obliku vršak i sredini sise. s otvorom po zaobljen jetup lijepo Nepravilni oblici vršak sise otvor vanjski jesplošten papilarnog tanjura; poput kanala ili vršak sise uvučenjepoputlijevka,je zašiljen dugimpapilarnim što također krava takvom teško sisom kanalom, je nepravilno, jer U sisa uvučenim otvorom i u sisa vanjskim lijevka sploštenim poput vrškom U se nasade kapljice mlijeka.njima ostaju visjeti bakterije, kojemogu kroz kanal i cisternu vime u znatnu pa preći papilarni dalje imaju ulogu kod vimena. upala nastajanja Cisterna dio prema 7 do 12 cm, vršku sise a širi donji jedugačka jeuži, Oba vimena. cisterne prema samog žljezdanom dijelu gornjemdijelu dijela i kontinuirano čine U nekih prelaze jedan drugi jedanjedinstveni prostor. krava može biti katkada dobro izražen nabor ih Kod krakoji dijeli. starijih je cisterna široki ili se od više jedanjedinstveni prostor paksastoji okruglih To bi bio oblik. oblici ako cistersu postranih pravilni Nepravilni prostora. je ili što obično urođena previše, raširena,jenaprotiv preuska, je poputboce, Bolesti

i

sisa

u

krava

su

česte.

sisa

s

bolesni

na

cm

su

a

ne

s

a

na

u

se

su

u

su:

s

se

s

s

muze.

sa

u

u

u

va

na

mana.

Previše

raširena

cisterna

već

izvana

vidi i često

to znak

neke

zapreje ke ili kanala.

U ovakoprohodnostiprohodnosti ductusa, njenoj papilarnog vih sisa lako dolazi do dok cisterna obično tešinfekcije,jepreuska razlogom ke ili bar mužnje produžuje mužnju. u

se

žuta.

U

nabori.

U

stanju pipaju je ih 8 do 12, ima prazni poputpukotina,punimlijeka kanali, mlječni utječu kanali Veliki 17 “s lumenom prosjeka mlječni preko imajumjestimično dio cisterne Sisni kanali. mora donji manjimlječni proširenjakojautječu tada bolesi čvorove ili ima tvrda Ako mekanu imati odebljanja je stijenku. je no promijenjena. dr Mato Winterhalter Sluznica

cisterne

se

praznom

su

cisternu

a

mm.

u

*

Zakoni šumom, ovčaridrumom.

godinamatraju dogovori, svađe, sporovijoš toga nomadskih ovčara vezi po nedozvoljenog pašarenja slavonskim, podravskim, ravnicama. i posavskim prigorskim ostalim SR Bosna i i zakon Donesen su, među prihvatile Hercegokoji je dolaziti Hrvatska. ovčari nisu vina i SR ispašu. prestali nedozvoljenu No, zimskih nekoliko bi Kad »muftije« pojedini divdana i noći ili kišnih proljetnih proveli jesenskih kabio bi brže nomadskom ovce, kraj, pašarenju ljni miliciže nam zaposlenNarodnoj IgnacFuček, ranije sada ji Pitomači, umirovljenik. štete od su nomadskogpašarenja?

Koje žitUz štete krovu.

To već i vrapci znaju bolesti tu nim poljima, jemogućnostširenja Tu (metiljaštali. i zaraziti su se može u gubici blago kojom vost) vrlo teškim se ovce proizvodnji, jagnje ovčarskoj jer stado i Ignac Fuček, sl.). gladno (zima, kiša, umirov-uvjetima vidite U čemu ljenik iz Đurđevca , rješenje?

Već

i

rasprave,

mnogo

u

na

samo

—

u

uz

u

u

—

u

u

(Va

i

na

na

—

—

da

Znamo

mladi

Hrvatskoj! može kosilica razni se tu su mehanička će kositi. kojima pomagala, tipovi No, lakše čitavo Zar brdovitim i na ravnicama kositi skupljeto pašnjacima. nije i dati i Ona će tako lakše na stado? hranu jednommijestu prezimiti ljati voditi lakše će službu kroz veterinarsku će i zdravlju briga priprinose, baliraoko više bi stada. I rastu prodaje pomoći organizacije zadruge mogle ima nog u izobilju. krajevima kojeg mnogim sijena, Poruka na kraju? nad onda i ima Dok ima kako Znate se vrag brigu njem! pekla, govori: više misliti na išhranu vremena Tako bi trebali i za prelijepog ovčari,ljetnog ko zime, pređi drugoga!

Brigomoja, predati onojnarodnoj: da stočari Zašto i Zašto mljekari drugebrige lijenost? potpomagati ratai o voditi računa svoga Zbogčegamarljivim metiljavosti blaga? moraju u netko nemarom rima djetelini raži, ječmu, prinosepšenici, smanjuje svojim —

Koliko

neobrađenih

je

livada

u

Bosni

i

ne-

u

ve-

za

o

se

a

u

—

—

a

ne

se

na

uz

26

"mah

nr

rang s

4

.

di

i

BR

e

ET

H

oo

Ka

PPO

<

A

o Kg

PASA

X

Kotao

O

S

Mi

soo Rea

DE

Va

SK

#a

2 A 2

Ž* tene

Ka

“x ra

e

Bosanski

i

ZR

4.2

O

a ai

kau

ai

vn re maeopaaa

are

ovčari

na

KJ

g

soi

vo

as

KE

vo

moslavačkim

ata

pašnjacima

drugim lud... i sa stadom da se Izgleda jenajlakše praviti svojim krmivima?

u

tuđu

pšeni-

cu?!?

Andrija

Turković

Lijeppoticaj međusob-

otkupa kupčinskopodručja mlijeka odlučili dati novčane u nim su Zagrebu. priloge Univerzijadu dogovorom pisarovinskog da toliko Ta velika popotrebno priredba je nije sportska poznata, njoj bit će Osim ostalih sebno za Univerzijade izgratroškova,održavanje govoriti. studenata svih iz skoro će nakon đeni koji sportskih natjecanja mnogiobjekti ostati na upotrebu. krajeva trajnu svijeta, sabirnim svote Sabirači su u predali prikupljene mlijekapojedinim mjestima iznos svote Tomislavu da u korist ors molbom uplati Jurkiću, cijeli dipl. ing.

Univerzijade. ganizatora dali nasvima su, prema mogućnostima, priloge, Zahvaljujući koji svojim imena sabirnim vodimo po njihova mjestima: Proizvođači

za

u

o

nas

DonjaKupčina mjesto: Anka Tomo Jušinski, DragoPrigled, DragoKonječić, Roza Grbinić i Ivan Barica Stepić.

Kos, Sabirno

1

Grubić,

Kata

DonjaKupčina mjesto: Branko Ivan Ivan Vlado Marušić, Brcković, Marušić, MijoKapec, Franca Kos, Kapučija, OlgaBegunić, Stjepan Franjo MijoMikulić,

Sabirno

Herceg,

4

Brazović,

Mikulić, 27

Milčić, Grubić, Stepić, Mikulić, Brežan, Ivan Ivan Škrinjarić, Mirko Milan kuljan, DragoAntolčić, Brezović, Marušić, Mara Barica Franca Huljina, Pučak, Antolčić, Devčić, DragoBrezović, Drago JosipStepušin, Stjepan Mikan,DragoSabljak, Milčić, FranjoKoren,Josip Ivan Ivan MaruDragoMarušić, DragoAntolčić, Fratrić, MijoKoren, Brežan, Ivan Brcković. i Franca šić, Stupljanec Marica

Ivan

Tomo

Ivan

Ivan

Ivan

Mi-

mjesto: DonjaKupčina Ivan Ivan Bara Ivan Kata.Markulin, Brcković, Brcković, Mikulić, Brcković, Tomo Slavko Katica Slavica JušinBrcković, Josip Stepić, Mikulić, Brcković, Ivan Vlado Ivan Mirko ski, Brcković, Brezović, Brcković, Mikulić, Dragutin i Ročić.

MikuljanĐurđica Sabirno

5

Pisarovina

mjesto: Antun Ivan KraŠ pišić, Juran, Dragutin Penezić, Dragutin Horvat, Dragica Kata Kata Jelka Špišić, Orečić, Josip marić, Ljubica Vujanić, Jurjević, Špišić, Ana Anka Kata Jana Ivan Ivan Mikša, Radinić, Mioković, Juran, Kovačić, Marko Krčelić. i Ivan Josip Poldrugač Zvonar, Zvonar, Velika Jamnička Sabirnomjesto: Sabirno

1

Josip

Sadak

mjesto: Kupinec Mirko Nikola SlavŠicko, Josip Lukačić, Lukačić, Keleš, Keleš, Stjepan Drago Ivan Mara Zlata ko Stjepan Lukačić, Kušević, Keleš, DragoLukačić, Lukačić, Anđela i Ivančica Kušević, Franjo Šoški Pažulj, Karapandža.

97.

96 mlijeka,posljednjiuplatilac Upisanojeukupno proizvođača jedipl. dinara.

101.500 pa Jurkić, jeukupnouplaćeno ing.

Sabirno

a

Tomislav

Jurkić, dipl.

inž.

Republičkikomitetza poljoprivredu predlažeSaboru nove premijeza mlijekoiselekciju poljoprivredu prihvatio Republički jeprijedlog Da bi nove i biza na snagu, stupile premije trebaju premija mlijekoselekciju. izvršnom Sabora SR odnosno ti i na proprihvaćene vijeću Hrvatske, moraju biti gotova do ći saborsku se da će ta raspravu: Očekuje procedura kraja ožujbiti od 1. snazi će nove pa ka, premije travnja. litru Prema prijedlogu, mlijeka brdskopremije usvojenom skim dinara.

Novim iznosit će 9,5, a za ostalo 7,5 predjelima područje premijaplanini između i ma za mlijekoostalo, njihprosječnih nesrazmjer premija mlijebit će Uz i ko u drugimrepublikamapokrajinama smanjen. povećanje cijena bi trebale također uskoro nove mlijeku, koje očekuje, premije pridonijeti oživljavanju govedarske proizvodnje. komitet

novih,

za

viših

na

za

“

u

.

za

se

28

Zanimljivoputovanje

Gotovo

i poljoprivrednih stručnjaka (agronoma, mljekarveterinara skih se vrlo na trodnevno tehnologa) uputilo krajemstudenog zanimljivo stručno i SR u noću odAustriju putovanje Njemačku.

N aporno putovanje lasku i u stručno to i omopovratkuznatnoj pojeftinilo mjeri j e putovanje, je da boravak u inozemstvu bude tri dana. puna gućilo Polazak bio iz autobusom »Kvarner a expressa« Zagreba je vožnja p reko Beča do U nalazi se Maribora, Graza, Wolfpassinga.

Wolfpassingu glasoviti državni institut To malo za nalazi autose Austrijski mljekarstvo. mjesto Beč cestu Linz i to U Institutu bili polovici samoj njihove udaljenosti. vrlo srdačno smo od direktora dr Winterer.

Nakon g. primljeni prvorazreddoručka bilo na nog sudionici kojemje obilje mlječnih proizvoda, putovanja radom su se Instituta. Obišli su sve Instituta od upoznali tog prostorije staja krave do radi Instituta. mliječne mljekare koja sklopu Brojni laboratorijski suvremenim su što i iz odjeli opremljeni samog aparatima razumljivo je rada. bio nadzor rada programa za muznih uređaZanimljiv je odjel brojnih ja.

Nastavak bio Linzu Tvornici prema vožnje je posjet mlječnog p raha Ennsu. u Ennsu da radi Obilje mlijekaAustriji punom Mljekaru primorava UZ se u tvornici razni dodaci mlječni prah »snagom«! proizvode spomenutoj sredstva za sirutke kao i razni prehranu teladi, osnovi pranje koji napitci su također osnovi sirutke. Svi smo bili proizvederii oduševljeni napitkom okusom se od 60% sirutke. Srdačno s dodatkom smo narandže, koja proizvodi bili tvornica primljenitamošnjem Mljekarskom udruženju mlječnog praha a dr pozdravio je Sperbauer.

Bilo nakon vremena Tvornici za jejošdovoljno posjete mlječnog p raha odlazak Mauthausen u nalazio se II. za obližnju kojem je svjetskog vrijeme rata koncentracioni Sada i brižpretvoren zloglasni logor. jetaj l ogor muzej čuvan no kao ratne strahote likvidirani i su na upozorenje prošle kojem brojni jugoslaveni. smo večere se i hotelu selu Marchendorf Smjestili zbog noćenja kraj Welsa. dana stručni obuhvatio 500.-tom program Drugog putovanja je posjetu jubilarnom simentalaca Riedu i prodajnom sajmu tamošnjoj posjet mljekari.

Gotovo 5.000 odnosno stočara došlo i stoku posjetilaca vidjeti prodati je svoju 500.-tom simentalaca.

Svaki izložbi imao o jubilarnom kataloga sajmu broj i tombolu bilo žensko tele prva u kojoj je broj prigodnu (ijedina) je nagrada 10.000 Stočarsko za simentalsko vrijedno austrijskih šilinga. udruženje govedo iz Rieda 500.-ti Na svečauspješno jeorganiziralo jubilarni prodajni sajam. nom bio naših sudionika jubilarnog otvaranju sajma je zapažen p ozdrav koji su i slike. predali organizatorima plaketudvije umjetničke Srdačno bili smo Ried. Direktor Lobmaier vrlo u primljeni Mljekari ing. sažetom radom nas govoru i upoznao je mljekare proizvodnjom mlijeka seoskim da kakvoću nas gospodarstvima.

Upozorio je mlijeka utvrđuje posebima blizini U koja organizacija, laboratorij svoj neposrednoj mljekare.

12 takvih kakvoću Austriji.ima laboratorija kojeanaliziraju mlijeka proizvođača.

50

u

a

uz

na

—

s

za

.

u

u

u

u

za

na

na

s

u

nas

.

u

u

u

u

u

.

u

na

za

u

s

na

u

u

29

Ki

Bavarskom fotografija Zajednička u

evo

skijaši

stočarskom

institutom

u

Grubu,

kraj Miinchena

selu

Lehenu

»Alpenhain« posjetilimljekaru Trećeg putovanja sinalaze dva se U »koagulatora«, tj. mljekari krajRosenhajma.spomenutoj ulatraka i na kroz kade rarske zbogtoga jednomkraju pokretna kojeprolazi od sirutke. zi a na Spomeodvaja gruš »koagulatora« mlijeko drugomkraju velikim smatrati Rotta možemo iz tvrtke nuti »koagulator« »Alpma« obližnjeg Treba istaći da smo bili mljekarstva. modernog dostignućem tehnološkim dii nas a vrlo srdačno mljekaripozdravio je njihov primljenispomenutoj rektor g. Franz Blattenberger. stočarBavarskom završili smo stručno Trodnevno posjetom putovanje kako institut stočarski u SR To institutu skom u Grubu.

Njemačkoj jeglasovit vrlo dr Gross od direktora i Pozdravio nas tako i u prof., je jedan svijetu. inU iz naše stočarskih dobar znanac zemlje.spomenutom stručnjaka brojnih svi mosu izložbeni u nas stitutu oduševio prostorkojem prikazani mogući je bile su isstare sve deli za sve.vrste Nadalje, staje životinja. staja priizgradnji krava nislobodno do stokom držanje Staje posljednjeg mjesta. punjene smo vidjeli. ali bila vrlo Noćna usporena prema zbog brzo Zagrebu jeprošla je vožnja će u usostat stručno Ovo tokom trajnoj putovanje cijelog magle puta. guste sudionicima. svim pomeni dana

u

smo

se

u

—

za

Zlatko

Mašek,dipl.

vet.

Kolesterol

opasnost!

—

Danas

ćemo

sličnoj razgovarati rol nalazi dok On ga i ljudskomživotinjskom biljke organizmu, nemaju. različite i važne Normalna kolesterola razina krvi obavlja funkcijetijelu. oko Do 200 dolazi kad s hranom mg%. povećanja je koncentracije pretjeramo kolesterolom većih kolibogatom (žumanjak, mozak,bubrezi). jetra, Uzimanje čina može masti također razinu kolesterola krvi.

Napovećati životinjskih i od suprot tome, upotreba ne maslinovog uljaulja kikirikija praktički utječe količinu kolesterola krvi. utvrdili za da ribe, školStručnjaciprehranu kukuruzno i čak razinu kolesterola... jke, drugobiljno sojino, ulje snizuje Povećane količine kolesterola rezultirati masti stimogu naslagama krvnih žila. lumen sužava i takvo jenkama Arterije tvrđe, njihov postaju naziva ateroskleroza: lumena može uzrokovati prestanje Suženje potpuni kid krvotoka srčanom i, ako se to u ako mišiću, u dogodi i nfarkt, nastupa moždani udar mozgu, (kap).

Tvari kolesterol krv zovu u se S obzirom prenose na koje lipoproteini. se visoke i niske one Ovisgustoću dijele lipoproteine gustoće gustoće. tome u kakvom kolesterol se dobar i loš se na lipoproteinu nalazi, dijeli kolesterol.

Istraživači su ustanovili da žive bez srčanih ljudi koji dugo, bolesti, količine visoke i redovite povećane imaju lipoproteina gustoće.

Savjesne tjeosobito one korisnih LVE lovježbe, najraširenijeg tipa, pomažu stvaranju (prikod sutni su maratonaca).

Bez možemo reći da čvrsta i stalna između kolidvoumljenja postoji čine kolesterola krvi se

o

mastima

tvari

—

kolesterolu.

Koleste-

u

u

u

u

na

u

su

na

se

se

a

na

no

na

o

veza

i učestalosti

u

.

umjereno se

Može

hraniti.

li

srčanih

bolesti. Prema

tome,

bilo bi dobro

*

premalo U razni su se o g ovore posljednje pojavili vrijeme izvještaji koji mogućoj vezi između niske razine kolesterola krvi i rizika od osobipovećanog raka, to raka Neke da ta Većina debelogcrijeva. studije pokazuju postoji. masti i kolesterola stručnjaka savjetuje upotrebu smanjenu ž ivotinjskih krvi više od 250—300 ako kolesterola ima od 180 mg%. Međutim, mg% manje krvi trebalo bi razinu kolesterola. prestati smanjivati Važno istaknuti da veza i kolesterola krvi i između je je visokog niskog srčanih bolesti mnogo veća između veza kolesterola i nego moguća niskog raka. kolesterola

u

krvi

biti štetno?

u

veza

u

u

u

Vaš

liječnik

vijesti Stručne U

Dubrovniku

od

3. do

znanstvezaključno je veljači no-stručno agronoma o potencijalnim savjetovanje korištenja mogućnostima tla u ratarske za i izvoz. cilju intenziviranja proizvodnjepotrebe zemlje rada 46 nekoliko su, Tijekom podnesenoje izvještaja, kojima pored navedeni rezultati Rauvodnih, programskih izlaganja, brojnih istraživanja. dovi se odnose ratarske i najviše probleme proizvodnje žitarica, uljarica šećerne repe, ali i na oranicama. proizvodnju krmnogabilja 6. u

1987.

g. održano

u

na

na

31

šest

podnešeno je krmnogabilja proizvodnje područja i radove bi trebalo k tome proizvodnji jošpribrojiti (referata).

No, izvještaja od i kao ima Ova jedna najranijih biljka značenje uljane repice. industrijska indusali i kao zelenom dakle kultura krmnih u vrijedan proljeće, stanju, hranidbi stoa koristi u ulja, trijski koji nuzproizvod nastajeproizvodnji ke. svake lista« dat ćemo nastavaka U nekoliko prikaz opširniji »Mljekarskog oranicama. od tema iz oblasti krmnogabilja proizvodnje Sur. Iz

oranicama

na

o

u

se

u

na

Obavijesto dodjelikredita »Dukat«

Mljekara Stručnjaci razvoj primarneproizvodnje za izradili su programe proizvodnje mlijeka razdoblje unapređenja Zagreb, se 28 od 1987. do 1991. mlijeko godine područja općina kojima otkupljuje zavoda dobivenih »Dukat«.

Nakon RO za plan, Republičkoga suglasnosti banke i program saveza, prihvaćen. drugih, tajje Zadružnog da će kakredita.

Još svi Procjenjujemo, nisupoznati uvjeti dobivanje krenismo biti oko kredite mate što, naravno, posve Otpalta 23%, sigurni.

5 10, a dita za stoku izgradmehanizaciju trajegodina, poljoprivrednu silosa ili 15 i godina. stajaizgradnju nju adaptaciju kredita neka u Interesenti poljoprivredpredbilježe dodjelu svojim kod odnosno nim dakle,privredotkupamlijeka, organizatora zadrugama, količine im nim mlijeka. otkupljene koje isplaćuju organizacijama dood da za Skrećemo uvjeta obpažnjuproizvođačima,jejedan temeljnih se i kredita 5 krava kojom proizvođača djelu posjedovanje pismenaizjava Pored litara 15.000 prilimlijeka godišnje. toga, najmanje vezuje prodaju krmu i kom gnojidbu poljoprivrednih vjerokreditiranja kupovine strojeva Svrha i više, će udružiti morati pa proizvođača. jepostizanje dvojica, jatno visokom na koji skupihstrojeva, cijenomutječu korištenja racionalnijega troškove u svakom gospodarstvu. mlijeka proizvodnje bučim ostale listu« ćemo U i našem uvjete, »Mljekarskom objavit vašem sumi svih učesnika novca. u du kreditnoj ugovoreni potpisom Tima

RO

za

u

za

za

za

u

na

za

za

se

za

u

na

za

se

RO

oo

s

i

.

o dd

Erhatić, dipl.inž., Zlatko Pavljak, dipl. inž., Petar Đapo, dipl. vet., Nada Majić dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav urednika: dr. Željko Magdić Vršilac dužnosti glavnog i odgovornog Vera urednik: Volarić, dipl. inž.

Tehnički i uredništvo: SRH. Vlasnik i izdavač: Uprava Udruženje mljekarskih radnika

Šime

pretplata za privredne organizacije OOUR TM, Zagreb SOUR »Vjesniks

Mjesečna Tisak:

—

i ustanove

kao

i za

»Dukat«

o i

Zagreb Mljekara

dali

ii

dd

Jelenić, dipl. inž., Tomislav

proizvođače

i

Kolak,

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 mlijeka iznosi

40.- dinara

iona)