Mljekarski list 3-1987

proizvodnji Sijanokrmno biljeu poljoprivrednoj (nastavak) takvoj proizvodnji slijed« kazuje zelene s pomase svršetak krme zelene se u kojoj poklapaju upotrebe jedne ćeimat takvom Po četkom one upravo redoslijedu dospijeva. upotrebe koja razdobkrme kvalitetne na vegetacijskog tijekom dovoljno raspolaganju oblike ove krmnog slijeda: uglavnom Razlikujemo lja. zelene krme na 1. oranicama, u slijedu proizvodnja krmnim krme na zelene 2. u slijedu trajnim površinama (na proizvodnja i livadama pašnjacima), dva načina.

3. prva kombinacija žitooranicama u našim krme na zelene u slijedu pogodnaje Proizvodnja i i ravničarskim rodnim, SrijemuVojvoistočnoj Slavoniji, srednjoj krajevima: dio čine ne ili one livada i nema, obično pretežni svojompovršinom gdje dini, Već

ime

samo

»zeleni

da

krmni

se

radi

o

mo

|

krmne

osnove.

pašnjaka trajnih primijenit proizvodnju površinama to a takve tamo lene krme isključive, brdskopovršine gdje i takve ili tamo dijelu srednjem pretežu:zapadnomplaninski površine gdje “predjeli, Od velike koristi bila bi odluGorski Hrvatske kotar, Lika).

(Hrvatsko zagorje, obrade i ručne zabrani i ka o preoravanja zakonodavca potpunojnajstrožoj kako bi se iznad svih spriječili nagiba, određenog površina poljoprivrednih brzo tla a osobito odnosi goleti. širenje posljedica čegaje oborinama, vjetrom, sličnih Korduna U većem prei krajeva Banije, Hrvatskog dijelu zagorja, To znači načina će vladavat krmnogslijeda. zelenog spomenutih kombinacija zelene krme kvalitetne oranica, a dijekoličina dijelom dovoljnih osiguranje krmnih lom s površina. trajnih ili načina kultura različiti izbori krmnih tri načina Za sva upotrepostoje zelenu možemo krmnih masu be. Na s upotrebljavapovršina trajnih primjer: kosidbom i ili ti u sustavu, hranjenjem isključivo pregonskom pašnoi to na oranicatakve ćemo Navest stoke u po jedan proizvodnje, primjer staji. košnom, krmnim na a na kombinirano: oranicama, i poma dijelom trajnim dijelom vršinama. livada

Na

ćemo

i

ze-

su

su

u

s

:

:

Zeleni

kona

rbr

-

1.

2.

3.

4.

5.

.

.

<

ozima

=

lucerna1I

ogrštica

i repica

_ otkos ozim. grahorica + pšenica landsberška smjesa < lucernall

otk.

ša

oranicama

vrijeme prosječni kosidbe tona/ha

prirod mtc/kj

vrijeme sjetve t

š

slijedna

krmni

2

«

krajem_ 25. 4. kolov.

25.4.do 15.5. god. prethod.

15.5. do druga polov.1.6 rujna do 15. 4. do

25. 8. do

1.6.

10. 9.

15. 6.

—

15. 6. do 1.7.

25

140

30

170

35

200

35“

200

21

120

kultura

r. br.

6.

—

jara grahor.

+

zob

vrijeme.

vrijeme

sjetve

kosidbe

dO

.

prosječni tona/ha mtc/kj prirod

5. 7. do

5. 4.

30

15. 7.

:

sudan.

7.

trava

grahorica 8.

—

170

kukuruz

do

jara

+

25.

I otkos

do

40

230

1.9. do

17

100

17

100

15

80

70

400

31.7.

soja

+

35

200

15. 7. do

4.

15. do

20.

5.

1.8.

31.8.

9.

—

lucerna

III otkos

—

20. 9.

10.

ll.

— <

sudan.

trava

+

jara

grahor. II otkos lišće i glave šećerne

20. 9. do

—

27.9.

kao

repe

28. 9. do

za

proizv. šećerane

31.

rasaditi

1.11.

10.

za

12.

—

stočni

kelj

iza

žetve

pa

dok

ga

ima

žitarice

P_I —_

U e VR U

prikazu krmnog slijeda Evo i sastava: smjesu. njenog na

kultura inkarnatka ozima grahorica talijanski ljulj

—________jjjjŽŽ—

oranicama

spomenuli

landsberšku

smo

kg sjemena/ha

kgsjemena/kjut.

20

(10)

12

50

(60)

30

10

(15)

—_______——__——.../_//|//////./././.....————.........—Ć

(6)

(35) 6 (9)

ha ili kat. po Brojevizagradamakazuju brojkg sjemena krajevijutru zima. oštrijih U lucerne i otkosa bit će redovito viška zelene provog prirodu drugog treba se konzervirati kao ili silirati. koji sijeno kukuruza iza kosidbe ozime i i Smjesu soje s ijati grahorice pšenice.

Ako šećernu ne tada može rasaditi stočni na repu, veproizvođač sije kelj a iza žetve žitarice.

Nakon dobro zaliven ćojpovršini, glavne rasađivanja dom iz cisterne i dat će dobar već gnojevkuprihranjivan KANprirod kao zelene računa mase do se krajemrujna.

Trajnost stočnoga kelja om, početka ali to znači da od tada više za siječnja slijedeće nego godine, nije upotrebu, se hranjiva vrijednost smanjuje.

Računamo li 50 zelene mase obroka tada za po kg dnevnog kravi, je hranidbu tri steone i mlađe 220 zelene mase krave, junice dovoljno junice kg U tom bila bi ozime zajednorastepom. slučaju potrebna površina grahorice i red. br.

16 dana hranidbe: pšenice (vidi pod 3) 220 16 dana 3.520 zelene ili tona mase Za toliki 35,2 kg kg (3,5 mtc). od 0,10 isto kao i 1.000 a to odnosno 280 prirod dovoljna površina ha, je je mt, čhv. i landsberšku Po tom Podjednaka površina potrebna je smjesu. priizračunati se i za ostale mogu ali vodeći ramjeru potrebne površine kulture, čuna da u krmnom neke kulture dolaze istu na slijedu kasnije površinu bile neke su Tako kukuruza ćei kojoj ranije. primjer: smjesu soje p osijat nakon završetka kosidbe ozime i grahorice smjese pšenice. u

u

ma

ma-

-

vo-

za

ne

mu

nam

s

za

x

=

za

na

na

mo

35

nevolja prodaji je krmnog sjemenja kao sudanske trave i dr. nekoliko bilja, ogrštice, Unatrag godina primjer: širi kultura slatki To imenom sirka i nas se pod sijuks. jekrižanac slatkoga sudanske Ona trave. traži i rok tlo za u toplije nicanje sjetvedrugoj polovini obično između Može dati dva do četiri ovis15. i 25. u svibnja, otkosa, mjesecu.

KAN-om. do odnosno do no o prihranjivanju Traje polovine prvih rujna, pjave mrazova. zeleni krmni kombiniran zelene mase na Primjer slijed proizvodnjom oranici i krmnojpovršini, uglavnom, podjednak trajnoj jeprijašnjem prilucerne red. br. redu s oranice na Umjesto (uprimjeru 2) mjeru. jepod jeprvi otkos Nećemo kositi i nego travnjaka. cijelu površinu, ukupanprirodpovršionoliko koliko dnevno na nam a sve podijeliti dijelova, potrebno, u trajaje od 18 do 22 dana.

Površine iznad tih kosit ćemo prvoga travnjaka potreba nju dana Nakon zelena krma i konzervirati. tri do četiri s približno tjedna površidana dat će u .ne p rvoga pokošenog travnjaka upotrebe drugiotkos,drugoj lovini i četvrti nakon dobru a treći, rujnu otkos, pašu.

Uvjet srpnja toga je otkosa.

Ne zaboravimo da dušik iza iz pravovremena prihrana svakog prihrazelenu i suše. ne ne samo masu, nego daje bujnu pridonosi otpornosti protiv će (nastavitse) Dr Željko Magdić U

što

tome

svemu

u

nekih

nema

vrsta

na

u

,

'

za

na

nu

u

a

ž

Postupcis krutimstajskimgnojem upotrebe stajskog gospodarstvi"Uobičajeni gnoja iz izbacivali kroz su ma Gnoj posebnepostupke. stoljeća zahtijevao staje nije do za na gdjejeupotrijebljen gnojidhrpu,ondjejestajao odvoženja njivu kultura. bu poljoprivrednih kao Više intenzivrio u velikim te, posljedigospodarstvima držanje stoke, većih količina na ca zahtijestajskog proizvodnja gnoja jednommjestu toga, veću da od gnojuposveti pažnju. vaju gospodara stajskom što U sa se od postupaka stajskim polazi određivanja istraživanju gnojem, može Suvremene analitičke metode i što se iz sadrži upotrijebiti. gnoja gnoj uvid u hraniva ovisi o vrsti stoke u detaljan sadržaj Sadržaj omogućuju gnoju. stoka uzimala i o o hrani pa ga koju drugimčiniocima, koja jeproizvela, je širokim O tome već sastav varira sam u ovom u dosta rasponima. pisao gnoja i fosfor sadrži i listu. Uz osnovna kalij, stajski biljna hraniva, dušik, gnoj tj. tvari. te čitav niz mnoge organskih mikroelemente, normalan Mikroelementi malim količinama za su u potrebni biljkama uzimati. tvari iz ne rast i a mogu biljke uglavnom gnojiva razvoj,organske i ostali iz gnoškrob, bjelančevine organski stajskog Celuloza, lignin, sastojci i mineralizirase u tlu djelovanjem mikroorganizama kraju jarazgrađuju ju. da su Poznato veoma međutim, bjelančevine skupisastojakstočnoj je, ih šteta odbacivati i uvoznog su pa porijekla, je stajskom djelomično hrani, li se racionalnina se, dakle, mogu bjelančevine Postavlja pitanje gnoju njive. kad da sadrži oko 8—12% iskoristiti? to znamo stajski Pitanje gnoj je važnije je i više od 15%. a tvari, suhoj bjelančevina gnojperadi način

u

malim

seoskim

na

na

u

u

u

36

bjelančevine pomoć glista. jemoguće stajnjaka Kišne kišne osobito rado hrane veoma se gliste (gujavice), kalifornijske gliste, i iz i mineralna čemu inse stajnjakom njegauzimaju organska hraniva, pri tenzivno U normalnim razmnožavaju. našegklimatskog područja uvjetima kroz Sastav se 8 mase njihov broj godinupovećao puta. tjelesne gliste jednak te se one koriste kao mesu visokovrijedne bjelančevine je životinjskog porijekla ishrani stoke. Osobito vrsta rado ih i pojedinih konzumiraju ribe, perad i dobiva brašno se se Sušenjemusitnjavanjem proteinsko svinje. koje upotrebkrmnih ljava proizvodnji smjesa.

Na može se prekogliste, stajski taj način, iskoristiti, gnoj gotovo p otpuno humusom od a se ostatkom, glista (lumbrihumus, tj. glistnjak), poljopgnoje rivredne kulture.

U iskustava nemamo u od zemlji našoj još proizvodnji bjelančevinaglista, nema se sve uskoro će iz za pa dovoljno upotrebljavaju jerglista rasplod.

No, i sektora biti veće količine će popa društvenog privatnog proizvedene glista, četi i kao hrane. njihova upotreba bjelančevinaste Gliste se širine 1 m, a hrane na dose uzgajaju gredicama jednomtjedno Na na davanjemsloja pripremljenog gnoja gredicu. donjemdijelu gredice je sustava On se i gnohumus,proizvod probavnog gliste. odvajaprimjenjuje kao humus. od sirovina se i kao u projidbi najkvalitetniji Upotrebljava jedna različite za lozne i specifičnih izvodnji supstrata (zacvijeće, namjene povrće, voćne sadnice i dr.) humusa Kakvoća iz osnovnih hraproizlazi visokog sadržaja tog biljnih enzima i fitohormona. niva, mikroelemenata, humusa bakterija, Primjena kod nas raširena.

Ni ni jošdovoljno poljoprivredni nije stručnjaci poljoprivrednici sada ne se za samo ga pa još dovoljno, poznaju primjenjuje u specijalnim S obzirom kakvoću na proizvodnjama skupogpoljoprivrednog bilja. tog humusa i na su u tome nas njegovu primjenu zemljamakoje ispred (Italija, može i očekivati veća se i sve SAD,Japan), proizvodnja primjena. tako će biti maksimalne doUpotreba krutogstajskog gnoja riješena hodovne efekte i bez okoline. ikakvog zagađivanja Za može koristiti kruti svih vrsta se čeglista uzgoj stajski stoke, gnoj pri neki zahvati i od govea potrebni peradisvinja, pripremi gnoja gnoj da i može koristiti odmah. se konjanajčešće To su samo kao osnovne o primjedbeupotrebi glista prerađivača krutog i činioca okoliu stajskog biološkog gnojaaktivnog spriječavanju zagađivanja Za te ne. i proizvodnje potrebno ostvarivanje jepoznavatiuspješno provoditi te ako bude o čemu za ovu temu, tehnologiju proizvodnje ćemo, zanimanja pisati listu.

Te

iz

»vratiti«

kišnih

uz

u

u

u

u

uz

mu

su

u

u

ovom

Mr.

M.

Švub

u bjelovarskoj općini Silažai siliranje

Silirana stabljika kukuruza, sijena, je krave većim više stoke. silosa i sina gospodarstvima Izgradnja spravljanje laže na razvili Prvi silosi većem 1975. bjelovarskoj općini broju godine. bili obliku silo da se način su Nastojeći popularizira tornjeva. taj osiguranja krme zimsko stoci zainteresirana kvalitetza razdoblje, »Sirela«, mljekara ishranu krava silosa Građezimi, potpomagala gradnju kreditiranjem. niju je ubrzo izradom trenč-silosa. a njesiloje napušteno,nadomješteno daleko lakše i uzimati ako i dobro se Njih hranu, je punuti ugazi pažtornjeva mali. su zatvori, ljivo gubici kvarenja kukuruzne silaže ali zato znatna, proteinEnergetska vrijednost je njena hranili kukuruznom tim Ako bismo silaniie u skladu. samo ska vrijednost žom bez do došlobi izrazitog manjkabjelančevidovoljno kvalitetnog sijena, kukuruzne silaže. vitaminskog hranidbi. tiče i sastava na Štose mineralnog skroman. možemo reći da svega Zbog toganapredak spravljanju je otkosa i krme zimu grahorice, livade, graštrećegčetvrtog soje, jesiliranje stokukuruzne Po iskustvu sa poljoprivrednika stabljike. ka,zajedno dijelom kusilaža ka takvu silažu. To uzima cijele stabljike čudnovato, radije jer nije i tvari. ima kuruza energetskih preširok omjerbjelančevina dodatak

uz

hrana

osnovna

zimi

za

s

su

se

u

u

za

a

masa

s

u

u

on

za

+

Vrsta Vlaga % silaže

! £ .

Silaža ve

P.b.

Surova

_—NET*

H.J.

vlakna

%

kg

g/kg

24,58

0,4

13,4

Surovi

Surovi

Surova

pepeo %

protein

mast

%

%

2,43

1,42

5,29

1,97

0,91

19,04 0,35 0,19 4,38 10,54 18,29

—

%

čita-

stab.

kukuruza 65,2 sjenaža 56,5 kuk. stablj.

1,08 “

79,0

otkos

+III

7,22 1,94 3,23 5,3

43,0

9,7

trave

soja

+

va

.*

69,9

1,6

2,79

1,10

70,3

4,5

5,27

1,47

(1:3)

kuruz

soja

ku-

+

tra-

(1:2) NET

=

nedušične

ekstrativne

7,09

17,52

0,28

16,7

6,67

11,74

0,28

37,2

ž

tvari

LI

poljoprivrednika koji dulje vrijeme zimskim Ako stoku hranu remjesecima. pogledamo njemosiguravaju otkosa vidimo da se s zultate analiza dodavanjem jednog dijela trećeg livade, i surovih ili stabljici postotak probavljivih kukuruznoj povećava proteina, soje siliranu kukuruznu odnosu na samu te surovog stabljiku." sadržaj pepela, veći i silaži i minerala sur. sjenaži Postotak proteina soja+ trava opetje Uzorci

silaže

uzeti

kod

su

za

već

silira-

u

u

ne-

u

LJ

go

u

ostalim

uzorcima.

m liječu dnevnoj krave, bjelančevinama uzdržne za u bređosti.

Ako “*nosti i nema hrani, bjelančevina dovoljno stupnju iz svog krava troši vlastite rezerve i tijela. mlijeka potrebeproizvodnju Potrebe

38

za

ishrani

ovise

o

težini

Iva

Majhen, dipl.

inž.

Borba protivkorova Bliži

borbe korova na proljetna sjetva podsjetiti mjera protiv korov oduzima kulturnim poljoprivrednim površinama, jer biljkama vegetacijski prostor.

Borbu korova vodi od doba.

Danas se protiv čovjek odavno, j oš antičkog ta borba vodi u dva zahvatima i izravnim unišglavnapravca: preventivnim korova. tavanjem Preventivni zahvati su ako se najvažniji jer uspješno primijene, sprečavai korova. jupojavu širenje Od su: bipreventivnih postupaka najvažnije čišćenje k ulturnog sjemena i korova lja sjetva otpacima čistog sjemena; uništavanje klijavog sjemena vršidbe i korova čišćenja kultura; gnosjemena sprečavanje širenja stajskim i korova na održajem kompostom; uništavanje poljoprivrednim površinama; čistoće i obrada tla i vanje poljoprivrednih zgrada, strojeva oruđa; pravilna kultura i te za izmjena rijetkog gustog sklopa ( plodored) uzgoj košnju, u sjeva čime se kultura.

Minebrojspecifičnih smanjuje korova, pratilaca pojedinih ralna rast te ono uštrb na korovima. ubrzavaju gnojiva kulturnog bilja jača Iz vidi da načina borbe mnogo spomenutog postoji protiv preventivne korova.

Ali ako se kako korovi izvanrednu prisjetimo imaju sposobnost prilakako aktivno se i šire visoku gođavanja, pasivno reprodukciju sjemena, da zahvati ne biti mogu jasno je preventivni uvijek dovoljno djelotvorni.

Ako želimo izravno uništiti korov to učiniti dok se ne a najbolje je još vidi, to znači dok To korove. u klijanja. je stadiju vrijedi jednogodišnje Posebno teško uništiti rizomne oni šire je orgavišegodišnje korove, jer podzemnim nima, ili ili tla.

Kovegetativnim organima površini plitko ispod površine izravno rove uništavamo obradom tla, pljevljenjem, napasivanjem, zasjenjibiološkim i herbicidima. iscrpljivanjem, vanjem, paljenjem, mjerama Otkriće herbicida važno veoma asortiman je poljoprivredu.

Današnji herbicida različitim namijenjen je poljoprivrede. zahtjevima i herbicida Od nema. herbicida da se usIdealnogtrajnog dobrog očekuje da bude i da bude što pješno djelujemanjimkoličinama, opajeftin manje san za i životinje. ljude Zadatak budućnosti da svede na poljoprivredne je zakorovljenost podda nam tlo kao ne da to održe uz nošljivu količinu, usjevima izgleda beton, visoki i da se ne i prinosi p lodnost ugrozi tla, zdravlje životinja. ljudi Iz gore da način sam iznesenog zaključujemonijedan borbe, sebe, n ije treba kombinirati i izravno uništadovoljno djelotvoran: uvijek preventativno korova. vanje Nada inž.

Dokušdipl.

Muškinja, 39 i treba

se

se

u

'

se

uz

za

se

na

za

u

.

se

za

Zaštitakukuruza od štetnikaikorova Primjena suzbijanja zemljišnih gnojivaje najlakši štetnika ako kukuruz se na posebno sije parcelamagdjejeprethodnegodine bila livada ili U kod neko stavi se u djetelište. gnojidbi, sjetve, startnoj sijačicu od insekticidnih itd. gnojiva: VOLATONIZIRANO GNOJIVO, INSEKTOFERT dozi 60—200 kao VOLAnpr. kg/ha.Insekticidi, FENITROTION, GALITION, DOTAN tlo redove kod unose se u TON, specijalnim depozitorima, sjetve.

Kukuruz kao možemo bez herbicida.

Kao što ne okopavinu uzgajati upotrebe više faktora korova temna npr.: utječe uspješno suzbijanje jepoznato tiptla, No od izbor herbicida uz vlaga. posebnogznačajaje peratura, odgovarajuću agrotehniku.

Herbicide kukuruzu možemo primijeniti: prije sjetve nakon korova i kukuruza a sjetve prije nicanja nakon kukuruza i korova nicanja ERADICAN E 6E u dozi 4—6 l/ha za sjetve: jednoPrije zatanjuratisuzbijanje uskolisnih 1/ha 7—10 za godišnjih korova, zatanjurati suzbijasirak trava populacija višegodišnjih (pirika, divlji itd.). njeslabijih insekticidnih

način

u

u

.

'

u

—

—

—

a

Nakon

i kukuruza

korova

nicanja sjetve prije a

i širokolisnih

kolisnih

LASSOCOMBI

korova:

ALAKLOR-RADAZIN

T

4—7

V/ha \/ha

1/ha

5—8

CIATRAL

KSZ

7—8

RADAZIN

T-50

1,5 /ha

+

RACER

uništava

(ukombinaciji Nakon

sjemenskih suzbijanje

us-

V/ha

5—7

PRIMEXTRA

za

-

DUAL

500

4

1/ha+

RACER

25

1—2

BANVEL

480

širokolisnih

LADDOK

4

CLAP

3—4

za

0,5—0,7

m

koro-

p

lobodu)

sjemenskih korova, suzbijanje nicanja lobode: va prvenstveno WP 2—3 LENTAGRAN kg/ha i

kukuruza

/ha

V/ha

V/ha 1/ha

EC

LENTAGRAN

1,5—2

I/ha

triazinskih

prepotrebno Upozoravamo nije od iako ih kukuruz dobro i u podnosi parata(npr.Radazin) preporučene, ostataka herbicida tlu što bi onevećim znatno količinama,zbogmogućih bilo kultura žitarica i u Prije upotrebe mogućilosjetvu drugihosjetljivih jesen. sredstva zaštitu treba i za bilja pažljivo kojeg pročitati uputu pridržavati bismo tih ako već moramo trovati se da preporukaproizvođača sredstava, jer količinama. što neka to bude živjeli manjim Nada inž.

Dokušdipl.

Muškinja,

da

tretirati

a

s većim

dozama

u

se

u

40

—-r-=

Iz

reporterske bilježnice Negda...danas

Negda...

'

i Drum,blato, prašina, pijesak, grabe, brvi, jarci potoki, vuklinki, povratkravska i konska i sprega... a još volova ki, na par gdegde pokoji popolako j e vozil. se semenom da lje se Sejalo jeomaške, segnoja j asno s vojem (otomu je me malo što zrodilo, je maril).

Za vekši svetek ili nedelo svaki i vulico čak da a ne jepred svojem zmel, o dvoru. govorimo vredjenom Traktora imali samo so dva-tri zvali smo motoraši. vetselu, koje Trijeri, i ručno i voži dvor vu renjače, čelenjezdelavanje ritka, navlačenje plinare, dreša i motora, bil o se jeposel kojemo dogospominjalo. se i Sakoj jepedenzemle obdelal. Si so jošdospeli po pod.noć nedelju ili na vulici sedeti i med sebom i sačemu se semu meniti grabaj (razgovarati).

Bilo tu i Štojekomu šacmane je (serazme) ogovaranja.

Vodil, čija j e prasica koliko kvočka krava susedovoga se plota zrušila, je piščokov zvalila, gda je Rumenka so susedu kokoši nagonila, kojemu Kolompari pokrali... što nanovo ženo Štose jerodil, od nas na pe je svojo zmlatil, koj prvi i tak redom... grobje -

v

z

v

.

Pri susedu

silažo.

četiri kukuruza Moja na predala je prikolice siloše. te čas dve nerodika narušil. pilom je prikolice Na cirkular letve kotec za desek svoj Za je volipovi skrajčil. zajednički dovod članarino.

Plinski već peto leto bez jepobiral godišnjo debojler greške se za stušeraš. la, pak čas kupaonice gaze Z motorkom

kuma

z

v

41

Danas: hrana

nameće

Gnoj se z utovarivačem visoki je glavna za mleko

i

na

prirast

Tu

i kombanjera.

prikolico. se

Silažna

naručil, kaj dojdeprveskinjo i bez kak bez sem mi Televizor se jočiju. pak jepokvaril, izletu večeras ima Klub o Vojdogovor poljoprivrednikov naprednih i vodinu Slavoniju. si z fenom vrti. Mesto mlinec al se Kava k frizerke, poskupela, sejeno je »vaservelne« žena brzinu na napravi. bi Ona zaženom Ja sem se diskokluba.

Dece z nema gledela posvadil. još bilo?! mislite na bavno čije je kaj muziko, jašporta...

A. Turković Prek

telefona

sem

osemeniti.

mi

veterinara

vuv

vu

'

a

Lijeppoticaj sabir-

mlijeka, proizvođače poimenično o bjavili broju prošlom konovčani dali su nim Univerzijadu, prilog d obrovoljni svoj koji mjestima, među se proove u će biti održana pročula Akcija godine.

Zagrebu srpnju ja veove odlučili od neki i su o rganiziranja uspjehu pa pomoći njih izvođačima, sabirnim i to imena Zato navodimo po like mjestinjihova priredbe. sportske ma otkupamlijeka: Zdenčina: Sabirno Donja mjesto: Bencetić Pirša Imbro, Š imanović Maretić Janko, Šimanović Franjo, Dragica, Tomo, Bencetić Bencetić Vuksan Pirša Vodopić Milan, Mirko, Biserka, Mirko, Bencetić Maretić Orlović Šimanović B arbara, Juro, Stjepan, Mara, Mirko, i Šoški Helena Domin Bencetić Stjepan.

Vodopić Imbro, Blaženka, Sredičko: Sabirno Lijevo mjesto: LuHeraković Starčić Kuretić Tomasović Petar, Ivan, Živko Kata, Nada, Ruža, Ivka i Mrvac Mrvac Cvetnić Mijo, Jelka, Marija, kinićNavedinara. od 27 24.500. prikupljeno mlijeka proizvođača Ukupnoje Batinjan u korist iznos deni Zagrebu.

Univerzijade — organizatora uplaćen je inž.

T. dipl.

Jurkić, U

po

smo

za

u

u

42

Upala sisau krava Ed

Upala je upale ili od ili Uzroci nastanka traume različiti: su početka infekcija, oboje. gruba može uzrokovati sisama. na mužnja(savinutim palcem) kontuzije Ozljedu uzrokovati i krave istom ležištu sisa mogu na mogu na(nagaz sisu).

Ozljede stati žinpr. prilikom preskakivanja prekošiljatih predmeta, prekoplota, žice, vice i slično. Sise se mogu i oštrom otekline ozlijediti grubom steljom.

Upalne vršku sise mogu biti ubodom kukca ili su vezi sa speprouzročene (ose), cifičnim kože ili od malih oko egzantemima (variola), pakpotječu ozljeda otvora kanala.

Vršak sise lako se jskog papilarnog ozlijedi oštrijom steljom; od do na krasta muzač stalmužnje mužnje ozlijeđenom mjestu n astaje koju no ona tanki mlaz.

Takva brzo se rana zarazi, poodstranjuje, uzrokuje jer vršina stalno vršak se sise mlaz mlisve joj povećava; jeotečen, postaje tanji, se strane odmah na izlasku iz sise. po jeko prilikom mužnjerasprašuje sisi nastala na način lako se redoa Ozljeda opisani zaražuje, posljedice je vito oteklina sise. Zaraza širiti se iz sise može i gnojnapotkožna dalje limfogenim a redu u prvom Ako vimena. vršak sise posljedica putem, upala togaje je ili otvor kanala uvučen spljošten poputtanjura,jevanjski papilarnog poput i u se lijevka, kapljice mlijeka poslije ostaju visjeti mužnje; njima naseljuju kroz kanale cisternu sise i mogu u sau bakterije koje prijeći papilarne dalje i tako vime biti uzrokom mo vimena. mogu upale nastajanja sisa otežana i krave i osjetljiva. crvena Upaljena jeotečena, Mužnjaje već na običan dodir sise boli. od boli n ogama Životinja udaraju zbog ponekad i Sisa tvrda i Na sisi se nastale od različitih hramlje. je sjajna. opažaju o zljede uzroka uzroku će ovisiti i ili uzrokovane zara(o oblik) promjene specifičnom zom naći i kraste oko se i ductus sam pa (variola).

Mogu izvodnog kanala, je i može već izvana se kao debeo do papillaris odebljao opipati tračak, debljine olovke.

Lumen kanala stisnut mlaz tanak pa tanje je mliječni je pri izmuzanju ili se da više izmuzivati. ne Takve se na mogu mlijeko uopće promjene opažati ali i na više sisa. Ako uzrok bila ili jednoj, je upale nastajanja gruba mužnja vide se krvavi i sisa tada crnomodra. nagaz, podljevi je ili sisi i izmuzavanja, Uslijed otežanog onemogućenog vimenu mlijeko može i to zaraziti se vimena. oko zaostaje, početak Upalnepromjene je u pale ductus izazvati ili uzrokovati mogu papillaris njegovo suženje potpunu trajno kanala.

U tom redovita ili atroneprohodnost slučaju posljedica je presušenje četvrtine. fija pripadne Ako se akutne mlijeko vrijeme upalesise ne može izmuzavati zbog ductus oteći će i četvrtina a kod suženja znatnog papillaris, pripadna vimena, krava osobito svježe oteljenih jako. četvrtina koža i Ukoliko Oboljela tvrda, je osjetljiva,jenapeta sjajna. nije zaraza a prema tome i zaraza četvrtine uslijedila zaostalog mlijeka, pripadne se dio više vremena sve ako nisu međuvrepa vimena, taj tijekom smanjuje, menu uzroci vime suši. se uklonjeni neprohodnosti, Ako se u međuvremenu oko četvrtina pouspjelo izlječiti upalu ductusa, sve a normalna.

Ako ponovno mekša, staje laktacija je m eđutim, je, u slijedila i dovela zaraza do obična osobiupalevimena, posljedica je sušenje četvrtine, to ako oko sise ostao ili proces bilo Ako se proje neizliječen, je komplikacija. sisi ces na može sve se završiti bolesne četvrti suzbije povoljno, laktacija tj. se normalizira. opet sisa

u

krava

dosta

česta

bolest.

Uzrok

može

biti traumatski

u

na

u

van-

a

sve

na

u

za

u

43

n :

|

a

(povreda vanjskim utjecaprirode je inače tok često nakon ozdravljenje; je odstranjivanja nastupa jem), njegovog i ovisan o nastalim komplikacijama. dugotrajan osobito U težim lakšim u slučajevima, povoljna. slučajevima Prognoza je Običčesto kad jeductus pripunoneprohodan prognoza je putanepovoljna. kateredovito kriv vlasnik sam zaraza za no krave, jer pokušava kojuje slijedi čak i često perom pa terom, mlijeko. guščjim ispustiti putaimproviziranim, osnovnim za i Sve to radi sepse. suzbijanje nehigijenski uputama suprotno krave. uzrokovati može način na vimena uginuće prouzrokovana taj Upala nedužnim treba i u na sam se ne u izgled liječenje Najbolje upuštati je činiti redovito i Potrebno veterinara. zatražiti pažljivo je pomoć slučajevima nekoliko kao npr. s što veterinar sve kupka čajevima topla puta preporučuje, t.d. svakom čistoća masti, nježna i poslovanju m užnja, pri uribavanj> dan, uzrok

Ako

bio

izazvana

traumatske

—

na

M.W.

Bez pravog odgovora ob-

»Vjesniku« je krave«.

Iako inozemne »Zašto naslovom: članak muzemo podapod javljen da mislimo odnose članku 1985. i 1986. na tom ci ga, objavljujemojer godinu, i može zanimati članka mlijeka. proizvođače sadržaj Prema

navodima

Biltena

broj Poljodobara

9—10/86.

u

se

u

Zašto

inozemne

muzemo

krave?

Da,

—

kaže

direktor

Tomislav

—

na

.

Poslovne

situacija jenepovoljna »Mlekosim«. Gitarić, Kad u paše, Jugoslavije je vrijeme industrije mlijeka zajednice da će očekivali smo 127 na litra 95 sa 1. dinara, kolovoza, mlijeka poskupjela Ili čak rast. razini to značiti prvog Međutim, godišta. otkupa održavanje i izražen naročito u suočeni smo s Hrvatskoj.

Srbiji padom otkupa, ot1985. sa U godine, uspoređujućisrpnjem brojke.srpnju Neizbježne je, čak i a u 3,84 11,33 za 3,7 pao u Hrvatskoj posto. zemlji posto, Srbiji kup cijeloj ali na zanemarivu Gori Rast u proizvodposto), (2,02 jedinoCrnoj jezabilježen donio novim unatoč znaKolovoz te u posto). cijenama, (3,67 je nju, Sloveniji ohrabruNi ne čak i samo 1,96 posto). (rast rujan pogoršanja, Sloveniji čajna Deficit raste. prošlogodišnjim. je, zaostajerza Plenukaže i efekte dala očekivane Stjepan Deneš, tajnik Cijena nije SRH. stočarstvo za u ma zajednici mljekara Poslovnoj ali će i »Dukat« Karlovačka su uspjeli povećati otkup, mlijeka industrija od biti devet ove manji prošlomjeseci godineipak ukupnogledano prvih klimatskih listoU dva do tri za gdjejezbog uvjeta godišnjeg posto.Hrvatskoj, čuda. inače u najmlječniji pad mjesec godini, očekuju i ali će Krme »Belje« »Osijek«, »Dukat«, spremljeno, mljekare jedovoljno i ČSSR,što u okviru iz Mađarske morati uvoziti jugosmlijeko »Vindija« ipak da će robu. se za a što Procjenjuje kontingenta, razmjenom drugu lavenskog i litara za oko 15 što biti veći nego uvoz SRH,jer dalje milijuna jepad,ukupno kronično obali od Pule 10 Dubrovnika na nedostaje. mlijeka Prerai čak što ni to Ne mnogo blagoopadapotrošnja mlijeka. »pomaže« sušnu zimu unaobično »zlatne u sireve, rezerve« za se u i kojima prah, đuje to toli što otežan. toč visokim Upitatemljekare je plasmanjošnije cijenama, će vam račun: od 114 do 150 vodi« liko »bijeloj pokazat nerijetko skupou toj, —

u

—

—

za

ne

44

dinara,

koliko

litra

na do 40 di56 mlijeka stoji proizvedena društvenoj farmi, “nara kamate!

U su izračunali da bi uz su od Poslovnoj zajednici inflaciju nule i kamate do 7,5 to stvarno do 95 dinara.

93,60 posto mlijeko posto stajalo više a ne ih niti Umjesto mlijeka mljekari očekuju g ubitke, ohrabruje najavnovi sistem, se od do kao neljen premijski koji republike republike razlikuje bo od zemlje!

Rezultat i da se od 4,6 litara statistički togajest milijardi mlijeka procijeu mili1,8 svega njeneukupneproizvodnje Jugoslaviji prošle godine o tkupilo litara. U obično se 80 jardi svijetu otkupi postoproizvodnje!

Ovogodišnji plan od 1,667 ali Gitarićevim to, prema otkup spominje milijardi litara, je procjena10 do 15 iznad naših ma, dakle 150 do 200 miposto mogućnosti.

Nedostajat će, za 1986. već 5000 tona uvezeno i dio lijuna litara mlijeka cijelu mlijeka prahu nekim u Od kontogakontingenta jošje mljekarama. predviđenog ukupnog od 30 litara da iz Mađarske se i tingenta milijuna svježeg mlijeka, preostaje uveze i Bugarske jošpetmilijuna.

Krajem listopada mljepočetkom studenog kari će analizirati odobren a ne osmogu kojemljekare ga imaju kontingent, tvariti i uvoz će (novac) drugemljekare. preuzeti zasad ali kako Opskrbljenost zadovoljavaocjenjuje Gitarić, dodaje ima za zabrinutost u budućnosti. da će se Čak skoroj. razloga Očekuje predzima više s što ih bilo zime. n ego stojeća donijeti problema mlijekom prošle je i ubrzava se iduću za Zbogtoga utvrđivanje kontingenta opet godinu, dakle, uvoz.

—

*

.

u

—

Izlaz?

Više

i pažnje domaćoj p osvetiti proizvodnji! kategoričan je Tomislava bi očito s opor složili se svi odgovor Gitarića, kojim kolege. njegovi ekonomske kaže da bi individualni program Dugoročni stabilizacije proizvođač trebao biti nosilac On to i ali nenajvećeg dijela proizvodnje. je sada, mi mamo bismo Dok proizvođača onakvog tog kakvog trebali, robnog. god je niska tržnost naših oko samo litara 1600 krava, prosječna cijelu zemlju goće tržište za A to znači nestadišnje, proizvođač mlijeko proizvoditi usput. bilnost i od 4,6 litara društvenih sa manjak.

Eto, milijardi ukupneproizvodnje farmi 350 samo a u od 1,6 društveno .je milijuna, ukupnom otkupu milijardi je čak 300 litara. milijuna Zašto da ovisimo kad bismo o uvozu, i izvoziti?

Gitarić i mogli pita odmah odgovara: odnos Po čemu prema poNemamo, žalost, pravi mlijeku! važnije je trošaču a ne od i od i mnogo osigurati kruh, mlijeko, koje zdravije je kruha, i od šećera kod onih prave ulja koji nedvojbenu i maju prednost koji z emlji jelovnik! Stočarstvo odnosa da više samo u jezbogtakvog situaciji d ovoljno nije i uzeti Proizvođačima treba to može šise samo podići cijenu mlijeko. rokom društvenom ne mnogo akcijom dugoročno ponuditi više, sigurnost, tome ni stručnu na i veterizaboravljajući financijsku, pri (agronarsku) pomoć. tehničku A dotad?

Pit ćemo više sve Sva sreća promlijeka kojepristiže pasošem. više od ne 145 litara mlis sječni Jugoslaven godišnje potroši mlijeka, zajedno siru, jekomu maslacu, jogurtu, vrhnju.

19. X 1986. »Vjesnik« —

-

—

—

—

za

—

—

:

*

—

na

—

—

—

a

—

a

s

Božica

Brkan

Stjepan Keleš

—

robniproizvođač mlijekaizKupinca

mlijeka proizvođač kooperant Keleš, Stjepan Od livade. kat. i 2 poljoprivrednih obradive 12 kat. jutra zemlje jutara posjedu stočni nekoliko i zob. kukuruz, je uzgajao kultura godina Prije uzgaja više nepšenicu što kultura tih sjebavi se je zbog i sirak. Sada toga proizvodnjom kelj ne izrodilo nekvalitetno pa prinose. me dajeodgovarajuće se) (tj.

Od iste od 1978. »Dukat« RO Keleš organizagodine. je kooperant Stjepan kredit gospodobio izgradnju kao namjenski je mlijeka, cije, proizvođač Sa12 sa od 85 modernu stajaćih mjesta. darskih m:, staju Izgradio je zgrada. visoko-kvalitetne tri nabavku i m?

80 silosa juda kapaciteta gradnju planira Kelešebi kako Članovi simentalske nice staje. popuniokapacitet pasmine, svi Ružica snaha i Branko sin i Bara, vrijedno su: domaćinstva supruga vog masnoće litara 16.500 Keleševi mlijeka rade na proizvedu godišnje imanju. metosuvremene agrotehničke U primijenjuju obradive zemlje obrađivanju 3,8— Fakultekvalitetu dao Keleš zemlje de. svoje ispitati DrugStjepanznanosti je 3,9%. bi mogao kako poljoprivredu uzgajati tu poljoprivrednih Zagrebu, RO

ima

i robni

»Dukat«

u

za

Kupinca. njamještana količinom da Keleševih Od saznajemo je

imaju

danas

koju zemlje

s

u

po-

amarag prirodi koje biljne jeprimijećeno Znankultivirane. su one na veću izrazito nego koje sušu, otpornost pokazuju izradili su program sveučilišta stvenici istraživanja Velikoj Britaniji jednog otnalazi se tvari i svrhom svojstvo izoliranja kojojnalaze nasljedno otkrivanja stanise se Te tvari sušu. rasplodnim genima, nazivaju pornosti zove znanost Prema nazivu, genetika. cama. nasljeđivanju njihovom stanicu osobine u tražene nosioca biljke rasplodnu nasljedne Unošenje naziva se u želi to se genetski inženjenasljeđe trajno prenijeti svojstvo “kojoj i suncokreta. sorte neke obuhvaćene Početnim ječma istraživanjima ring.

Britansko zahvat. istraživački i ali vrlo To dugotrajan zanimljiv,mukotrpanokoliša je funti 41.000 odobrilo znanstveno sterlinga je istraživanje Vijeće ta za novih 27,6 milijuna dinara) istraživanja. (oko Sur. da

Odavno

vrste

neke

slobodno

rasu

u

u

sa

a

na

se

o

i

u

su

za

aaa 46

.-...-

aaa

u

Hrkanje Iza ove Ako

neugodne pojave može bitineka stvarnabolest

mislite

Po nekim prevarili hrkanje je rijetka procjepojava, svaki nama osmi od te vriJugoslaven pati neugodneporemetnjedisanju skloni našaliti se i smo kad se Često jemespavanja. razgonasmijati povede U neku vor o ruku to i i ali dotle dok sami nihrkanju. šaljivo jest zabavno, smo hrče ili mora sobi u hrkačem. reček oji taj koji onaj spavati istoj Bolje dok mi nismo čezne no, nesmetanim snom u koji taj noći.Takvim tihoj zaista do na bučno turljudima nije smijeha.

Hrkanje k oje podsjeća hrapavo, i kao da nema i pijanje piljenje kojemu kraja, onemogućuje spokojspavanje stvo ili bilo osobe sobi.

Sve bračnogdruga koje vojničke podspavaonice od disharmoničnih zvukova hrkača.

Poznat rhtavaju suprubrojnih slučaj je sudskim dobio rastavu ga koji putem više izdržati mogao je braka, j er nije žene svake noći.

To skoro dovelo do ludihroptavo ga disanje svoje hrkanje je la. Među hrkačima više muškaraca žena.

To su nego jeipak uglavnom ljudi ili dobi. srednje starije Mora se da medicinski ne priznati stručnjaci posvećuju pažnju posebnu Problem vrlo znanstvenih hrkanju. hrkanja jerijetko predmet istraživanja. većinom kada meko su i resica diu nepce Hrkanje nastaje (uvula) stražnjem usta i kad vibrirati dok zrak bilo kod jelu opušteni počnu (treperiti) prolazi ili udisaja izdisaja. da su i Primijećeno hrkanju je skloni,ostale, ljudi koji i maju povećane s adenoidnim emotivne tonzile, poteškoće vegetacijama, neodgovonapetosti, zubne deformiran itd. nos, varajuće upalu proteze, sinusa, alergijske smetnje vezi s Pickwick sindromom.

Hrkanje ponekad je potencijalno opasnim da

ste se.

u

za

sve

sa

za

u

.

uz

u

Kako si pomoći

*

.

i tržište na oko U svijetu 200 naprava za jepatentirano stavljeno sprečaTe su se naprave, međutim neefikasnima i vanjehrkanja. pokazale opasniIako za mnoge ma. medicinski ono ljude h rkanje n ije o zbiljan problem, ipak može biti bolesti. se trudi utvrditi simptomomozbiljne Liječnik rijetko pravi uzrok tojpojavi.

Ako vam velik možete neke hrkanje predstavlja problem, poduzeti mjere. se boku i sa zatvorenim na ustima.

Privikavajte lise sa spavati Posavjetujte ako imate kronične s sinusitisom ječnikom ili poteškoćealergijom, prehlanosne dom,kojeuzrokuju odebljanje sluznice. Smanjite prekomjernu tjelesnu i ona čini da nosna sluznica čime se otežava prolaz težinu, jer odeblja zraka Čak kroz nos.

Debeli leže na leđima i često dišu na usta. ako ste i ljudi radije slanu hranu mršavi, izbjegavajte jako navečer, prije Nemojte spavanja. poduzimati napornu odlaska krevet.

Obavite tjelovježbu neposredno preprije kod i da on shvati vaš gled liječnika nastojte ozbiljno problem.

Vi slušate sa uši. Nekima za koji nečije hrkanje pokušajte pomačepićima že ako odu hrkača.

Kao izlaz da se vam spavati prije krajnji ostaje smjestite sobe. Kako kaže Robert To odvojene Smith, jeipakmanjetraumatično, nego živote! odvojiti Vaš liječnik u

u

47

Hrvatske

SR

radnika

mljekarskih Udruženja Predsjedništvo od 286. II 1987. godine lukom raspisuje

od-

svojom

NATJEČAJ

za

poslova obavljanje urednika

glavnogodgovornog i

volontera

—

»Mljekarski časopisa stručnog

list«.

Uvjeti: VSS

—

mljekarstvu navedene za zapreke obavljanje

iskustva

petgodinaradnog zakonske da ne postoje

—

—

Imenovanje se

vrši

na

4

u

godine. roku

podnijeti Prijave natječaj u

za

dostaviti

adresu:

Prijave Ilica 31/IlI. ZAGREB, na

dužnosti.

30

dana

od

dana

objave.

SRH,

radnika

mljekarskih Udruženje

“'000

; .

—_o=

U

.

Ž

dipl.

dipl. inž., Zlatko

Pavljak, dipl. inž., Petar

Erhatić, vet., Nada Đapo, “dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl.inž., dr Berislav Majić dr. Željko Magdić urednika: i odgovornog Vršilac dužnosti glavnog Volarić, dipl. inž. urednik: Vera Tehnički i uredništvo: SRH. radnika Uprava mljekarskih izdavač: i Udruženje Vlasnik

Šime

Jelenić, dipl. inž., Tomislav

*

pretplata za privredne organizacije OOUR TM, Zagreb SOUR »Vjesnik«

Mjesečna Tisak:

—

i ustanove

kao

i za

Kolak,

š 4

Zagreb, Ilica

31/ITI, tel.

proizvođače mlijeka iznosi

424420 70.- dinara.

_