>
GOD
ZAGREB
XXIV
Doma
ke
ćaopl lemenjena
koza, s
.TRAVANJ
područja
Istre (okolica
Rovinja)
1987
u proizvodnji poljoprivrednoj bilje krmno Sijano
(nastavak) u slijedu jepašno- zelene krme proizvodnje u način i proizvodnje najjeftiniji neusporedivo košni izvanredno najintenzivniji je malo krme višak uz Nažalost, konzerviranje. dovoljan slijedu dvooko u komadu gospodarskog pašnjačke površine posjeduje proizvođača ovisi o sustav Pašno-košni od to uvjeta uspjeh. rišta, jejedan najvažnijih odnosu oborina i količinama dobrom prosječne mjesečne rasporedu biiz zalihi i Ljetne zastoje porasta vlage prethodnog mjeseca. temperature silaže iz prvog količina travne ćemo nadoknadit dovoljnih osiguravanjem lja ili samog otkosa, silaže sijena. sijeno krmni zeleni i načina ovog slijed praksi jeponegdje upotrebi Osim sličan kosidbom. pregonskom, pašnoPostupak je isključivo travnjaka trajnih ide dnevno što stoka Razlika tome sustavu. -košnom nego pašu, je Sliod krmnih obično tome su hrani površina staje. udaljenosti Razlog staji. nešto četiri otkos tjedna,proljeće kraće, prosjeku, dospijeva, jedeći tome iznad Višak nešto suši i po propotrebnih dulje. površina, ljetnoj ujesen krmu treba računu, prihranipokošenu površinu silirati, povenulu pokositi, dana. ti istog računa dr. Zvonimir krmnih U nekim Štafa međuusjeva kombinacijama Toliki hektaru. škroba od 12 do 14 tona po hranjivih prinosi jedinica prinosom 14 tona 10 do odbitka tvari, nakon mlijegubitaka, dovoljni proizvodnju se krmne ka po hektaru U mlijeka postižeproizvodnja praksi površine.široj Treći
način
sustav.
krme
zelene
Ovo
za
za
a
na
u
o
uz
s
u
u
se
na
ne
u
u
a
u
za
u
u
a
s
su
za
u
količini
od
8 do
10
t po
ha.
opisani, poteškoće koji staništa, uvjeta i naravi: biti krme zelene mogu gospodarske nerazmjer cijena proizvodnje mineralnih tržišta neredovita kultura, gnojiva, opskrba sjemenompotrebnih korisnost obzira bez obrade na troškovi česte povepa njeneučestalosti, što malim zano najmlijeka, onemogućuje proizvođača posjedima prosječno time radne i snage, smanjuje raspoložive iskorištavanje strojeva povoljnije život. i sređen dohotka tvorbe dostatnog prosječan određenog mogućnost (svršetak) Dr. Željko Magdić Osim
su
već
u
načinima
navedenim
a
sve
s
a
za
u ishranigoveda silaža različitih Upotreba vrsta staniceBjelovar Iskustvapoljoprivredne
poljopmjestu ukupnoj njegovoj govorigovedarstvu, kao pregoveda, koje značaj propušta spomenuti proizvodnji, rivrednoj ili list šećerne ratarske živač glavu (kukuruzinac, nusupotrebljava itd. repe, pljevu), (mlinske, pivarske) prehrambene i ndustrije otpatke proizvode može osnivati intenzivna proizvodnja gospodarska Moderna, odsvaki već tim proizvodi smjerproizvodnje proizvodima, sporednim ratarske tržišnošću i visokom krma. proizvodnje Intenziviranjem govarajuća Kada
se
ulozi
o
o
i
u
se
ne
ne
se
50
za
se
na
ini preskupe, postaju ustupaju površine kulturama. Krmne međusobnom naime, dustrijskim kulture, današnjem odnosu unutar i stočarska a time cijena poljoprivrede preskupe, postaju To se odnosi na u sve proizvodnja. posebno proteinski sastojakishrani, bitniji većih u Proteini se konzahtjeva uvjetima intenzivnije proizvodnje. uglavnom koncentrirani dodatnom obroka. dio obzumiraju produktivnom dijelu Taj roka važan niske kvalitete osnovnog obposebno zbog je voluminoznog dijela roka. Da bi se osnovni obrok odnosno da bi se poboljšao, povećala njegova kvaliteta kako bi mogao u što većem i udovoljiti dijelu produktivnim potrebakrmiva i nova kvaliteta ma, i uvedena poboljšana je (gnojenjem sijena sijaVeliki u njemumjetnih travnjaka). napredak intenzivnoj proizvodnji učinjen mahom čitave kukuruza ishranu za Tisilaže, jeuvođenjem stabljike goveda. da me kontinuirano čitave dobiva jepostignutogovedogotovo tijekom godine sočnu voluminoznu krmu.
krmne
kulture
sasvim
pa
ratarskim
u
same
u
su
Kukuruzna
silaža
pruža opskrbljenost energijom, ostaje Pokušalo količinu i opskrbljenosti problem proteinima. povećati proteina iskoristiti krmu našim U na ujedno kojauglavnompropada njivama. individualnim s stanica u radnjinaprednijim proizvođačima, Poljoprivredna obavila nekoliko u kombiniranih silaža. Bjelovaru pokusa je proizvodnji kulture: su ove Upotrebljene biljne Nedostatak i visoka krmiva naveli individualsu proteinskih cijena našeg da vlastitim nog što više poljoprivrednika stočara, površinama proizvede krmiva. tu svrhu uvedena u U je soja proizvodnju. Zbogspecifičnosti upotrebe zrna kao iskoristiti što čitavu soje koncentrata, ujednonastojeći više, tj. silirana čitava različitim Tako stabljiku, stabljika je kombinacijama. soje je iskorištena i bi kod bila zrna za samog stabljika koja upotrebe beskorisna, veliki tehnički našegproizvođača riješen je problem kombajniranje soje. bundeva ali vrlo tako se Svježa važna, je manje zanimljiva, jer spašava krmivo bi se ne sačuvati u obliku. koje moglo početnom Treći i četvrti otkos trave: našim treći i četvrti otkos se iskorišuvjetima slabo ili nikako. tavaju skoro i nema, vremenskih Ispaše sušenje problematično je zbog prilika i radova to doba. brzo se u spremakrma koja zbogpoljoprivrednih Siliranjem bi inače a radovi kad bi se krma su sušila. nego propala, gotovi prije Lucerna krma ali u to doba teže može ne bogataproteinima, je suši, se u drugačije upotrijebiti (hranidbasvježem s tanju). i crvena teško se mogu iskoristiti kao zelena krma ili sušeBijela djetelina a visok može se iskoristiti njem vrijeme siliranja kukuruza, sadržaj proteina siliranjem. U odnosu silažu čitave na kukuruza kombiniranim silažama stabljike uočava daleko veći što i To se osobito odnosadržaj proteina, najvažnije. je si na silaže u ili crvena kao od kojimajebijela djetelina jedna komponenti. masti znatno veći silaži samo u čiSadržaj sastojak je kojoj bundeve, koštice sadrže U ostalim masti je ulje. kombinacijama sadržaj približan je u silaži. sadržajučistoj kukuruznoj su one Energijom (hranidbenim u jedinicama, HJ) bogatije kombinacije, kukuruz više Bitno da količina kojima je zastupljen. je je energije razmjeru količinom s proteina. U svim kombiniranim silažama tvari veći u mineralnih nego sadržaj je silaži. kukuruznoj čistoj vrlo
dobru
ali
se
onu
su-
na
a
u
a
—
u
a
se
a
u
u
se
u
su
>
'
u
S1
tabeli
U
su
silaža
analiza
—_
kombinacija različitih
Surovi Surove Surova pepeo bjelanč. mast
Uzorak
Red. br. Čitava 1. = stabljika kukuruza men 60 Spg ra Čitava 2. = stabljika kukuruza mus sora Čitava 3. = stabljika kukuruza* mam > cp >.
(1:1)prije
Soja + trava IV
cvatnje
mmm." Kukuruz 5. <
m
——————
crvena
zrno,
1,12
0,34
1,08
2,43
1,42
0,40
0,48
1,45
1,00
0,28
3,34
3,42
0,83
0,16
1,24
6,73
2,20
0,91
1,23
3,23
0,94
0,98
svježe
djetelina,bundeve
kg
2,05
otkos
mm
HJ
0,89
II
4.
obzirom
s
sastojke:
neke
na
rezultati
dati
=
5:1:1
6.
Soja 1:9
kukuruz
Soja
+
kukuruz
1,73
3,41
0,98
0,40
Soja 1:3
kukuruz
1,60
3,79
1,10
0,28
1,48
3,04
0,96
0,30
1,23
4,87
1,67
0,62
1,94
3,23
0,91
0,29
+
7.
.
1:4 8.
+
—
9.
Liv. trava
(IV)
lucerna,
kukuruz
-
1:1:8 10.
—
ll.
djet. 1:22
Bij.
kukuruz
Kukuruz
stablj. +
3 otkos
stabljika u
klipu
trave
12 *
nije završena
fermentacija
zaključujemo: silažnih ili 1. zadržana kombinacija, vrijednost je povećanaenergetska odnosu silažama svim 2. kombiniranim proteina povećanjesadržaj Iz analiza
u
u
na
3.
čistu
kukuruznu
silažu,
minerala
povećanjesadržajkombiniranim u
kombiniranim
silažama.
rado
goveda je: što krave takvu mlijeka, proizvodnjom povećanom krmu; reagiraju uzimaju smaznatno tim kvalitete. je kombinacijama Hranjenjem mjerilo najbolje je a to ne prokravama muzarama, smanjivanje utječe davanje s mjese njeno mlijeka. komase takvih biljne upotreba omogućena je kombinacija Proizvodnjom izvodnje i to često s ili bi imala bi inače manje propala, vrijednost hranjivu manju ja Ako se silira kukuruza. čitave što nego prisiliranju stabljike jepotrebno posla Hranidbom
navedenim
silažama
utvrđeno
na
£
52.
Pa
kukuruza
klip mlina
i bijela djetelina, masa
čekićara.
Smatramo
fitniti bez
da
su
dodatnih
proizvodnju.
se
homogenizira pomoć usitnjava i
uz
pokusi pokazali obogatiti pojekonačnu imati i a napora, i jeftiniju kvalitetniju ujedno kako
ovi
se
krma
može
Golić
i
Milan, dipl.
inž.
S tekućim gnojem je teže Tekući
stočnih
gospodarstava zagađiokoliša. Ako način nema gnovanja gospodarstvo riješen spremanja tekućeg on nekontrolirano dolazi vodotoke i ih. Poznato ja, površinske zagađuje je nekoliko takvih slučajevanašoj zemlji (Belje). T biti mogu gospodarstva kooperanata z agađivači. opasni Pravilan tekućim s postupak zahtijeva gnojem namjenski izgrađene i drži do se ili se na spremnikeuređajekojima gnoj izvoženja problem njivu, neki na način. Pri tome se u neke Teriješava drugi praksi javljaju poteškoće. kući mora se dvostrukom količinom često doa se gnoj razrijediti vode, ipak da količina otežava i po gađa povećana taloga raspršivanje pumpanje njivi. Tekući kao i kruti sadrži veliku količinu mineralnih bilgnoj, gnoj, razmjerno isto tako i mogu jnihhraniva, bjelančevina drugih organskih koji spojeva služiti kao hrana nižim i One svega organizmima, bakterijama prije algama. služiti kao hrana višim Na način može mogu iz se pak, organizmima. taj gnojnice iskoristiti velik dio hraniva što se ona za nego prije upotrijebi gnojidbu. Kako to tehnološki izvesti? gnoj
sa
može
biti vrlo
opasan
izvor
u
u
u
a
U
čiste dobivanje bjelančevina vode od treba krute čestice. U masi prvo tekućeg gnoja odvojiti tekućeg gnoja, iz rešetkastim nalazi i kruti izmet, više ili se u staja podom, raspršen manje lako U tu svrhu masi, mehanički pa ga tekućoj izdvojiti. nije upotrebljavaju i filteri, uređaji, lagune taloženje. separatori kruti odvozi se se a Izdvojeni gnoj gnojište, gdje podvrgava v renju, tim se može koristiti ishranu kako glista, prošlom je pisano b roju. Tekući sadrži vodi u mineralne i tvari te veliku gnoj otopljene organske količinu Količina i intenzitet mikroorganizama. mikroorganizama njihove aktivnosti ovise i o zraka. teponajvišetemperaturi pristupu Ljeti je vrenje kućem što vidi po intenzivnom i obignojuintenzivno, izlaženju mjehurića Istovremeno na se ljupjene površini. izlučuju smrdljivi plinovi koji o nečišćuju okoliš. zahvata
nizu
za
za
stočnu
hranu
i konačno
s
se
za
na
za-
za
u
u
se
Razgradnjom gnojanastaje plinova k oje jednom riječju: Pomoću zovemo može zahvatiti i koristiti bioplin. posebnih uređaja bioplin kao za i kao sustava za progorivo zagrijavanje pogonsko Upotrebom g orivo. znatno se smrada izvodnju bioplina smanjuje. mogućnost š irenja atmosferi, tako dvostruka korist. pa postiže velik se neU svijetuupotrebljava brojtakvih uređaja,i kod nas je, p rije koliko i za godina, počela proizvodnja uređaja dobivanje korištenje bioplina. Na društvenim nekoliko takvih urei privatnim gospodarstvima izgrađeno je ali ova dobila veći zamah velikih u daja, akcija nije vjerojatno zbog ulaganja sudeći i svemu nekih nedorečenosti tehnološkom po proceuređaje, zbog Nakon su. u tekući i odvose zrači upotrebeproizvodnji bioplina, (aerira) gnoj zi biološki lagune dalji postupak. znatna
količina
se
u
se
a
a
u
u
na
|
a
koji mikroorganizama razvoj uvjeti lagunama stvaraju nečisi tako iz i hrane se uklanjaju sastojcimagnoja organskimanorganskim vodi Proces toću iz prema pravilima biološkog pročišćavanja gnojevke. kada kontrolu se zadovoljavajući nečistoće, postigne tehnologije, stupnja nečisčiste vode. Time količina određena se masu dodaje čistoće, stupanj To akvatično može toliko da na toća bilje. razrjeđuje tojmješavini uzgajati vodi da se u ima vodu sposobnost takvoj zagađenu kojepodnosi jer jebilje i dr. vodeni vodena Takvo (zumbul), lopoč hijacint leća, bujnorazvija. jebilje sitnalazi vodi i se Uz vodeno u mnogo i mikroorganizama dalje bilje,toj atmosi težih čestica Svi nih vodenih utjecaj životinja.zajedno, taloženje i ona iz nečistoću ferskih vode, uklanjaju postaje sunce), (kiša, vjetar, pojava sitnim hrane ribe. Ribe voi se toliko čista da se u mogu algamai uzgajati njoj biva toliko te ona čime i denim konačno životinjama, dalje vodu, pročišćavaju bez u vodotoke. može čista da. ispuštati opasnosti se Mr. M. Švub U
intenzivni
za
se
ove
se
a
uz
se
u
se
uz
Zaštita strnihžitarica javlja priroda utjecatismanjenje sada se ovisno u provodi proljeće, razvojnom Suzbijanje korova, većoj mjeri. važna. herbicida veoma kulture. u određeno Primjena vrijeme je stadiju treba biti iznad nakon i U tretiranja temperatura vrijeme neposredno dana žitarica izvršiti bez mirno, tjedan Prihranu prije +5C, vrijeme vjetra. ili iza tretiranja. lista, koroširokolisnih dva do tri uništavanje Nakon u za nicanja,stadiju I/ha. Od faze lista pa do završetM 2,5—3,5 se ACTRIL va trećeg upotrebljava korova i širokolisnih korova trava se: ka upotrebljava busanja uništavanje OXYTRIL M COMBI 2 FW 500 DICURAN 3—4 500 l/ha; FANERON kg/ha; l/ha itd. TIGREX LENTAGRAN-PLUS 3—4 2,5—3,5 2,5—3 1/ha; 1/ha; DEHERBAN :M širokolisnih korova: U za periodubusanja uništavanje ISPECIJAL MC COMBI 4 I/ha; DEHERBAN DICOFLUID 2,5—3 1,5—2,5 l1/ha; Korov
može
znatno
žitarica
na
ako
se
u
o
*
a
.
za
/ha
itd.
I/ha. 3—4 ILLOXAN divlje preporučujem uništavanje redovito će se Osim u punog pojaviti busanja gustomsklopu toga stadiju liskao vata bolest po po bijelim, Prepoznajemo pjegama pepelnica. je malim, šireći se listovima bolesti Prvi znaci se na tovima. biljke javljaju najdonjim odumiru. i listovi listovima. rano prema Preporučuje Oboljeli požute gornjim bolesti ili zaštitno kada znaci se pu(preventivno) prskanje pojave prvi EC 250 250 BAYLETON i to s _0,5—1 1/ha ili TILT nom busanju preparatima
zobi
Za
u
u
se
EC
0,5 I/ha.
po polju žutozapaža Napad žitnog i žarišta zaraza lim otocima. a ako cijela površina napada jejača Tretiraju bijeitd. GAMACID i to s ZOLON, EKALUX, pod usjevom, preparatima: sredstva zaštitu bilo za bilja pročitajte upotrebe kojeg Upozorenje: Prije uputu i preporuka proizvođača. pridržavajte inž. Nada dipl. DokušMuškinja,
balca
štetnika
se
se
54
na
strninama
se
u
>
Kratkiosvrtna dosadašnjirazvoji stanjekozarstva u SR Hrvatskoj Prije
uzgajalo našoj zemlji s? z akoDonošenjem na o zabrani načina koza isčezle iz one su slobodnog držanja gotovo uzgoja. Danas se drži mali 200—300 tisuća koza. svega mjestimično broj, U novom zakonu stočarstvu data koza. o je mogućnost s lobodnog držanja Uz komiteta i za odtome suglasnost Republičkog poljoprivredu šumarstvo, za su svrhu. tu lučuju općinske skupštine područja koja prikladna Taj je stav razumnim se i šumaraka mogu proopravdan, jer korištenjem pašnjaka izvesti znatne količine i mesa kozjeg mlijeka. koza treba suvremene kako Perspektivni uzgoj postaviti rada, principe bi i kozarstvo intenzivne i racionalne poprimilo obilježje proizvodnje. kozarstvo nas se širi kao grana stočarske Posljednjih godina proizvodZa obostrani interes društvene i nje. uzgojpokazuju organizacije poljoprivrednici. da kozarstvo može naći ekonomsko i zaSigurno je svoje opravdanje U interesirati i naše proizvođače.posljednje mljekarske vrijeme industrije rata
oko
u
2 miliona
koza.
o
za
na
u
Sanska
koza
3.
uzgoja proizvodnjeintenziviranje i meso za a rasplod. mlijeka,podmlatka proizvodnju stočarske intenzivna kozarstvo Danas u pograna proizvodnje, je Evropi Z. u Mađarskoj, BugarItaliji, Nizozemskoj,Njemačkoj, gotovo Francuskoj, kao i u nekim i drugimzemljama. skoj Švicarskoj, Koze Nizozemskoj sastav ovaa oko 50—60.000 danas ima U je grla, pasminski Nizozemskoj kav: sredstva
velika
ulažu
sektora
oba
u
koza
za
za
a
u
3
koza
nizozemska
a)bijela koza b)nizozemsko- nizozemska koza šarena (pirgasta) c)toggenburška 100 koza u posljednjihgodina Nizozemskoj: Broj koza 125.000 1870. godina koza 160.000 1900. godina koza 210.000 1915. :
u
godina
godina
230.000
koza
godina
40.000
koza
godina 1983. godina
50.000
koza
55.000
koza
1930.
1965. 1980.
Nizozem-
uzgajača zadnjih godinaje broja 150 ali farme vlastite s 30 do koza za drže do potrebe, jednu petmliječnih skoj sirevi su veoma i dr. koriste koza za sira, mlijeko proizvodnju jogurta Kozji i tržištu. nizozemskom traženi na mlijeka trajanje proizvodnja Prosječna bili su: 1981/1982. u godini mlječnosti stalan.
koza
Porast
Većina
u
-
u
a
<<
<<A Fv
<gTWA
114
2
152
kg mlijeka
god. "809
923 972 1.036
108 154
3 4 i više
Prosjek
528
Prosječno muznih bjelanč. dana masti %
Broj
Starost Broj koza/g. koza 1
a
*
3,74
3,05
283
3,94
3,13
286
3,93
3,08
293
3,13
292
311.
288
3,92
3,90
944
.
%
mliječnih najboljih proizvodnja Godišnja kg mlijeka/godišnje Starost/god koza
koze
Neke
cije ne
samo
može
nost
i
ishranom
1.181
2
1.807
3
1.891
4
1.858
se
enormno
visoke
količine
selek-
dr.
treba
veće
količine
voluminozne
preživač od trave, a zimi uglavnom svježe sastoji e
56
Ali svrha
mlijeka. je Visoka duže što i visoka nego mliječnjenotrajanje. mliječnost dobrim zatim i držanjem, pravilnim postići uzgojem selekcijom, mogu
dati
kao
Koza
hrana
se
1
od
hrane.
Tijekomljeta
i silaže
sijena
uz
dodatak
stočne
trebno Prikaz
Visokokrumpira, dodati krmnu je smjesu. mliječnim odnosa žive vage nizozemskih koza i proizvodnje mlijeka zobi
mrkve,
repe,
Živa vaga
Vrsta
i kukuruza.
kozama
po-
i krava
mlijeka Proizvodnja faktor težine tjelesne kao
godišnja proizv. mlijeka kg 1.500— 10.000 12.000 2.000
Maksimalna
kg 30—35 Koza 50— Krava 20—22 500 600 60 — mliječnost Visoka zahtjeva: koze 1. dobru suhostaju, pripremu nakon hranidbu od 14 dana do 3—4 2. obilnu smjesom vrijeme mjeseca jaPrvih dana nakon povećavajući renja. jarenja smjesudodavati postepeno u
—
.
u
*
za
količinu.
3. dati
dovoljno
voluminozne
hrane
mlade
Nizozemskoj pripuštaju 21 dan. svakih ponavlja: U
bakterija buragu. koze starosti 6 do 8 se u Tjeranje mjeseci. radi
u
dipl. Dominiković,
inž.
Zlatko
SlavonijeiBaranje Zborovanje poljoprivrednikatakmičara održano U Lovasu 19. poljoprivrednikaregionalno zborovanje je i čara u klubovima poljoprivredninaprednih Slavonije Baranje. Takmičenja takmiOrahovisvih osim ka NovojGradiški, organizirana područjima općina Slatini. ci i Podravskoj Ke SlavoStevo otvorio predsjednik Zadružnog Banić, Zborovanje je i Mirko Macokatić i o radu a dostignućima izvjestio je nijeBaranje,tajnik 1986. godini. klubu 221 3.048 takU s takmičenje biljnoj proizvodnji jeorganizirano od 5.133 ha. mičara površini takmičilo 3.443 U se okupljenih poljoprivrednika stočarskoj proizvodnji stoke. i sa 59.522 272 kluba grla takmičilo 890 U poljoprivrednika, koji postigli proizvodnji pšenice od 5.916 1.498 ha. Prvaci su: na po prirod kg/ha općinama prosječni su
u
u
saveza
u
u
a
na
razne
u
su
se
Ime
1.
i prezime
Klub
Općina
Josip Terzić
Velika
S].
Josip 3. Ferenc Erdelji Jeremić 4. Milan Marošević
2.
5. Valeta
Branković
Josip Vuksanović 7. Mirko Poštić
6.
8. Antun
Maček
9. Vaso
Maslarić
Roko
Falamić
10.
Nuštar N. Bezdan
Površina ha
Prirod
zrna
kg/ha
Požega Vinkovci
8,7
B. Manastir
8,7
5.388
5,7
5.944
1,7
7.640
4,0
6.000
4,3
5.733
1,8
7.135
2,0
6.795
3,7
5.520
—
Bobota Sl. Brod Sikirevci PetrijevciValpovo Đakovo Semeljci Županja Cerna Tenja Osijek Miholjac Miholjac Vukovar
5,7
8.270 +
7.567
57
--__
—-—
je jedino Semeljcima, proizvodnji ječmatakmičenje organizirano Rekor4.940 12ha zrna Đakovo na a s 10 takmičara kg/ha. prirod je postignuti od 1,15 ha Đakovo Ivica iz der koji Semeljaca, postije površini jeKaptein od 6.869 gao prirod kg/ha. prosječni iz 1.089 kukuruza Za se u proizvodnji proizvođača prijavilo takmičenje 11.020 2.253 ha. 84 a na prosjeku. kg/hazrna Postignuto kluba, je U
u
na
u
Prvaci
Ime
općinama
su:
Franjo
Nikolić
D.N.
Zadražil
Velika
Površina
Općina
Klub
i prezime
1. Martin 2.
po
Selo
ha
Vinkovci
-
SI. Požega
+
— Vukovar 4. Anđelko Bobota _ Đakovo Stojanović Pribanić 5. Tomo Gorjani Pos. 6. Mato Vujković "Županja Podgajci D. Kolarić 7. Šljivoševci Miholjac Željko Stamenić 8. Dušan Osijek Tenje Kučinec 9. Marin Valpovo Brođanci Našice Naš. Gradec 10. Oto — Holjančin
Ime
1.
Cvitić ..
Josip Cirak Jeličić 3. Čedo
2.
4.
Bolota
Tenje
Brnjeravac
14.000
6,40
13.000
8,50
10.592
15.152 16.282 12.515 12.860
11.165 11.674
3,42
se
330
takmičara
su
po
općinama:
na
Površina ha kg/ha prirod 92.300_ 2,00. 91.102 2,00“ 80.974 Prosječni
2,32
Vukovar
1,39
76.446
Osijek
1,45
75.655
3,48
55,817
2,85 1,00
52.561
Veljko Sl. Požega Pleternica 6. Stjepan Stojčević — D. Milić 7. Branko Miholjac Miholjac_D. Đakovo Kovačević 8. Jozo Kešinci 5.
912:
2,00 4,03 3,00 4,00
takmičilo
klubova
Vinkovci _.,D.NovoSelr Županja Strošinci B. Manastir Bolman
Barbarić
Jakob
29
Općina
Klub
i prezime
Ivan
u
10,00
13.160
3,14
repe proizvodnji Prvaci 54.187 ha. kg/ha. prirod Postignut jeprosječni šećerne
U
472
B. Manastir
Duboševica
Jednašić
3. Adam
Prosječni prirod kg/ha
.
57.684
proizvođača klubova, proizvodnji ha. Rekorderi 3.146 od 271 ha. po po općikg prosjeku Postignuto je površini suncokreta
U
takmičilo
se
iz 17
167
na
u
nama
su:
Ime
i prezime
1. Antun 2.
Marijan
3. Antun 4.
Branko
5.
Ivan
58
Mogoš Andraković Sermek Đurđević
Pavlović
—
Kak
Klub
Općina
Lipovac
Vinkovci
Semeljci
Đakovo
Podgorać Vukovar Našice Šarengrad Strošinci Županja .
M
rodkg/h
4,00
4.090
4,56
2.961
4,56
2.851
4,00
2,688
1,51
3.016
Tajne
proizvodnji iz 12 na soje 235 se klubova, prijavilo proizvođača takmičenje 2.963 a rekorderi od 281 ha. pojeprirod kg/ha Postignut jeprosječni površini dinih općinasu:
Za
u
Ime
1.
Šima
Jakšić
Andrijaševci
2.
Đuro
Macko
Velika
3. Mile
Coralić
Luka
Đorubić
Bobota Županja
4.
Površina ha kg/ha prirod
Općina
Klub
i prezime
Prosječni
=
Vinkovci
3,40
4.186
Sl.
4,00 2,67
3.760
Požega Vukovar Županja
3.706 4.453
1,00
*
Obuhva-
proizvođača. duhanaprijavilo proizvodnji Rekorderi 1.815 ćenoje po općinakg/ha. prirod jeprosječni 133 ha,postignut U
.
iz 5 klubova
se
114
|
su:
ma
Ime
1. Mato
Majetić
2. Jozo
Marošević
Površina
Općina
Klub
i prezime
Urod
kg/ha
ka
6,33 0,87
Pleternica Vinkovci Nuštar Sl. Požega
lista
1.509 3.495
iz 5 klubova.
poljoprivrednika konoplje proizvodnji iz su: 10.248 su općina kg/ha, prvaci pojedinih stigli prosjeku takmičilo
U
se
57
a
u
*
Ime
Općina
Klub
X
i prezime
Josip Bračevac 2. Jozo
Veselovac
1.
Po-
Površina =
:
2,30 0,80
Miholjac Podgajci Đakovo Gorjani Pod.
Prosječni prirod
kg/ha
14.471 18.365
organiziranih krumpira proizvodnji Miro rekorder Hruška, 34.460 kluba. su kg/ha, prirod je Postigliprosječni ha. ha 39.000 1,73 po kg koji Kutjevo— Požega, postigao je kluiz samo 7 U jednoga proizvođača t akmičilo proizvodnji paprike Sl. Rekorder 18.458 od 4,70 ha su ba. Na kg/ha. postigliprosječan prirod površini ha Sl. 21.850 Ivanović iz 0,71 koji Sloboštine,Požega, postigao je jeStojan kg/ha. iz 3 kluba takmičila 42 se su U povinogradara, grožđa proizvodnji urod 12.705 vršini od 56 ha. po kg/ha.Rekorderi,općiPostignut jeprosječni takmičilo
U
se
107
takmičara
3
u
a
na
se
.
na
“X
na
su:
nama
i prezime
Klub
Općina
1. Josip Horvat
Knež.
B. Manastir
Ime
2. Tomislav
3. Ivan
Sertić
Barišić
Vinogr. Kutjevo
S]. Požega
Ilok
Vukovar
1,10
18.960
189 1.109 se 21 klubu bilo j e natjecalo proizvomlijeka proizvodnji bila 3.846 dana u 305 kg mlijeka. laktacije je proizvodnja Prosječna Prvaci pojedinih općina
U dača.
Površina ka prirod 21.820 1,20 19.070 1,00
Prosječni kg/ha
U
a
su:
59
oAd
Ime
i
prezimej
1. Mato
Perković
Stjepan 3. Milan 2.
Jerković
4.
Antun
Majetić Vrajčenjak
5.
Pero
6. Mato
Antun
7.
8. Vinko
Mudri
Josip U
Knež.
B. Manastir
14
6.471
Našice
15
5.190
12
4.363
11
4.921
10
4.846
9
4.037
9
3.751
6
5.592
6
5.095
Sl. Požega
—— _ iz 5 klubova
D.
teladi
Vinogr.
Vukovar
Senkić
9.
kg
Općina
Vinkovci Vinkovci Valpovo Valpovo Županja Županja Đakovo Đakovo Vukovar
Sremac
kravi
Klub
Kutjevo
Živković
po
Broj krava
Koška
Novosel
Proizv.
D.
Miholjac
Miholjac
kg imali 3.459 Prva247 po ukupno grla. Prosječno jepostignuto kg prirasta grlu. ci teladi po tovu su: općinama tovu
do
220
takmičila
23
se
su
U
stočara.
tovu
su
u
Ime i
1. Jetka
Škrbić
Pero
Mitrović
2.
3. Jozo
Općina Našice
Klub
prezime
Našice Kutjevo
Kovačić
365 287 158
SI. Požega
Đakovo
Prirast
Broj grla
Đakovo
kg/kom 250 255
231
proizvodnji junadi kg natjecala proizvođača Imali kluba. tovu. 321 455 su u po grlo Postignuto kg prosječnog je prirasta a su: po grlu, prvaci općinama U
Ime
do
tovne
i prezime
Vukovar
42
478
Županja
30
426
2.
Stevo
Pos.
Ime
Vladisavljević Pek
takmičilo
Jozo
Brkanec
2.
Milan
Tomac.
Leposava Klaić 4. Smilja Sokolović 5. Vlatko Tadić
Đuro
Općina
kom.
Vukovar
1.139.
Rac
Koprivčić
kg/ha 25
+
435
26 25
243
proizvođača natjecanje u tovu su: po svinja, općinama
Općina Šljivoševci Vinkovci SI Požega Čaglin
Kom.
iz
Klub
i prezime
1.
7.
su:
klubova.
122
kg/kom
Proizveli
16
se
Prirast
29
Đakovo
svinja 49.774 Prvaci prijavili tovljenika.
6. Antun
kg.
|
proizvođača. pojedinih općina se
Sl. Požega
tovu
3.
takmičilo Prvaci
25
IlijaŠuman
U
su
6 klubova
i prezime
2. Darko 3.
Podgajci
Proizvodnja prasadi: težine 4.859 prasadi prosječne u
1. Nikola
la
aus
Vuka
Ime
iz 3
32
se
Općina
Stjepan Kovač
su
su
Klub
1.
Abramović
450
=
Darda
B. Manastir
Bolota Valpovo
Vukovar
Našice
Našice
Đakovo
Valpovo Đakovo
Za
.
1.922 1.202
kg/kom 93 100
910
102
552
105
484
98
468 350
92 92
Prigodne diplome primilo poljoprivrednika. je pojedinih dobili i srebrni lik Tita. i rukosu općina druga Diplome dodijeljene vodiocima odnosno To su: takmičenjapojedinim općinama organizacijama. Turk iz Novak Vesna iz Mato iz Vrtarić Miljenko BelogManastira, Miholjca, Trašić iz Slavko Pehal iz iz Žarko ŠimunićMarijan Đakova, Osijeka, Kutjeva, Sl. Greis Nino iz Levaković Martin iz Ćurković Požege, Valpova, Vukovara, Mario iz Antun iz i Našica. iz ŽupanjeTutnjević Vukovara, Biljan Andrija S. inž. Brlek, dipl. više od
Rekorderi
70
su
u
Sastanak naprednihpoljoprivrednika Zborovanje naprednih poljoprivrednikarivrednih iz i Dubravice održano 28. Šenkovca zadruga je kooperanata kovcu. Prvi
dio
sastanka
s u
područja poljop0.g. Šenveljači u
toga je je preddnevni rezultatima u sjedništvo, prihvaćen podnesen red, potom i zvještaj čini se, tome bi drunaziv: protekloj godini. No, zborovanju najviše odgovarao to i kada susženje. Premda nije jedino mjestovrijeme pojedini proizvođači već sama reću, svrha bila međusobnu za ipakje toga sastajanja prilika izmjeiskustava nu iz u to i obavezne o razgovore proizvodnje, uključujući cijenama sredstava za i Bilo i govora proproizvodnju poljoprivrednih proizvoda. je blemima i izte o reprodukcije stočarstvu, prodaji uzgoju priplodnih junica, mladih ostanak za gledima gospodarstvu. Kao što na odata su i uobičajeno, je kraju službenoga dijela priznanja prigrana progodnenagradenajboljim proizvođačima pojedinih poljoprivredne ukazati moramo nedostatak što na tzv. takmičarskim izvodnje. Ovdje granama te s zastupljeno nije voćarstvo, povrtlarstvo vinogradarstvo podrumaru tim i stvom, krajevima jer prirodne druge postoje mogućnosti unapređetih nje poljoprivrednih djelatnosti. navest ćemo prostora samo po Zbogograničenoga najboljih pet proizvodača iz takmičarskih grupa. pojedinih Vidmar 20,687 Otkupmlijeka: Jereslavec, 1., Jože, Bogovič A nton, Kapele, 20.425 19.742 Zevnik i 19.656 Šimunjak 1., Branko, Luka, 1., Franc, Slogonsko, 1., Franc 1. 18.045 Vogrinc Tov teladi: 434 Mihalinec Pušć. DubraVugecRudolf, Pušća, kom, Stjepan, Berislavić va, 310 243 Drčić 235 kom, Franjo, Pluska, kom, Josip, Dubravica, Hadrović 214 kom. kom, Josip, DonjaPušća, kukuruza: Martin sortom SK 502A sa 3 na Proizvodnja Kršan, D ramlje, Zg ha od 11,87 t/ha mtc Borošak Raiz po postigao jeprirod (118,7 ha), Vjekoslav t po ha sa sortom SK 502A 11,66 Brkić 0,75 dakova, postigao je Zg ha, Veljko 2 ha Bc 388 sortu i Mihalinec t, 11,65 sijao je prirod postigao Josip, Pušć. t ha na 11,63 1 ha sortom Pioneer po Dubrava, proizveo je površini Biff Martin iz a 37—32, sortu Bc 48—21 2 ha i Rozge,posijao je postigao urod od 11,62 t/ha. Svi kukuruza 14% su na prirodi preračunati vlage. U silaže Jurkas Ivan iz Harmice silaže 450 tona proizvodnji proizveo je 9 ha Bc 6661 i Bc 488, sorte D. Pušća ha s Bc 6661 5,5 zasijavši VugecRudolf, 273 t, Mihalinec Pušć. ha sorte: 5,5 proizveo je Stjepan, Dubrava, s ijao je NSSC 501 i dobio t 5783, Kahlina iz Luke 251,6 OSSK,Zg silaže, Franjo sijao je imao
službeni
karakter:
izabrano
a
radno
o
se
o
u
u
u
za
:
na
na
zrna
zrna
na
na
na
na
61
—-—_—o—;—a—a—a_a———
i Štritof 243 t Bc 488 i proizveo Kraljevec Sutli silaže, Drago, SK 502A. Bc 488 i sorte na 117,94 t silaže 2,86 ha dobio Zg sijući je iz Slatković raketarima: Za rad odata su Drago Pojatpriznanja savjestan Mladen iz DreValent iz Luke i Katica na, Šipek ŠešekStjepan, Jablanovec, nja. kukuruza bilo 120 istaći da u proizvođača godini Vrijedno je je protekloj 1985. g. U više nego što 30 obuhvaćeno takmičenjem, je proizvođača silaže bilo 52 takmičara. Sur. proizvodnji jeprijavljeno na
6,3 ha
sortu
na
za
u
zrno
Zborovanje županjskihtakmičara za visoku poljoprivrednu proizvodnju Ovih
je dana
održano
19.
naprednih iz zborovanje poljoprivrednika općine
Županja. obuhvaćeno 580 u Takmičenjem biljnoj proizvodnji ukupno poljoprivje rednika 29 klubova ratara i 4 kluba stočara. organiziranih Najboljim proizvođačima su: proglašeni u
Ime, prezime
Stjepan Mato
Proizvod pšenica kukuruz
i mjesto
Vuković,
Babina
Greda
Vujković, Pos.
Josip
Podgajci Cirak, Strošinci
Luka
Džombić,
Ilija
šećer.
Strošinci
Rezultat 7.175
16.282
Filipović, Štitar Mato Živković, Pos. Abramović, Stjepan Podgajci
suncokret mlijeko meso
:
kg/ha 4.453 kg/ha 3.294 kg/ha lit. 31.836 91.102
repa
soja
Strošinci
kg/ha kg/ha
12.772
kg
Najboljim proizvođačima podijeljena priznanja. toga, radnih a od i ustanova su nagradnoputovanje, mnogih primili organizacija robi. grade raznoj društvenosu, Zborovanju poredvelikog broja proizvođača, prisustvovali i zadružni radnici i inž. S. stručnjaci. dipl. Brlek, politički 18.redovitogodišnjezborovanje poljoprivrednika općine Zabok Osim
su
ići će
na
na-
u
zborovanje punim naprednih poljoprivrednih Zabok može nazvati klubova malo proizvođača općine tradicionalnim, jer je tolikim ili većim Posebno s poljoprivrednika brojemgodišnjih zborovanja. je obzira da izistaći jePoljoprivredna stanica, bez organizacijske vrijedno visoke i za u propokretač prirode poljoprivrednoj takmičenja «mjene, prinose izvodnji području djelatnosti. svoje navodimo da takZbogograničenoga poljoprivrednici prijavili prostora 1986. g. u sedam u grana poljoprivredne mičenja proizvodnje. Najviše postigli: | iz 18.778 Šćuric Švaljkovca, koji Stjepan mlijeka, jeprodaootkupu teladi Milan Mrkoci iz Poznanovca, U tovu 45.283 kgukupnog je proizveo prirasta, Sever Ivan i Zlatko iz Židovnjaka 150 tona sa kukuruza, siliranoga S
pravom
se
ovo
klubova
na
na
'
“
su
su
a
62.
-—-—
hibridnoga koji Stjepan Bednjanec Selna, jeproizveo za po ha, iz Milan Kramarić 11.210 kgjabuka. Oratja,prodajom Mirko Bakliža iz Dukovca. proglašen Najboljim vinogradarom je Osim Đurkin što iz Pačetine i Stjepan proglašen jenajuspješniji, je najakraketarom. a i tivnijim, najpoznatijimnajstarijim fond Zabok i Nagradni općine privrednih osiguran jeudjelomSkupštine učesnica Sur. zborovanja. organizacija kukuru-
11,62 tone
iz
s
—
Poljoprivredni centar Hrvatske RJ stočarskiselekcijski centar sa Izvještaj sajma rasplodnihjunicasimentalskepasmine, održanog u VelikimZdencima, 24.3. 1987. Red.
Ime
Prigojni br. i klasa Težina
uzgajivača
i prezime
Cijena
broj Ivanovo Franjo Cerni, oN Petar Tuček, Ivanovo
Selo
3492
670/Ila
786.500.-
Selo
3536
595/11
705.250.-
Vlado
Boštik, Ivanovo
Selo
3493
640/11
748.000.-
Vlado
Valni, Ivanovo
Selo
3553
S12/1I
626.400.-
3932
590/Ila
710.500.-
3972
560/II
672.000.-
8373
530/Ila
653.500.-
Vel. Zdenci
8398
560/1I
672.000.-
Pjevalo, Polje Vel. Jasenovača
8237
595/II
705.250.-
7823
645/II
752.750.-
Ivo Benić, D. Kovačica
4120
535/IIla
638.250.-
Švub, Josip D. Kovačica Švub, Josip Martin D. Kovačica
4087
508/1la
632.600.-
4088
500/11
615.000.-
3903
685/Ila
796.000.-
D. Kovačica
4063
555/11
667.250.-
4102
550/IIa
672.500.-
4lll
665/Ila
781.750.-
4060
585/11
695.750.-
655/Ila
T72.250.-
4033
580/11
691.000.-
3503
600/Ila
720.000.-
4193
560/II
672.000.-
3897
616/II
725.200.-
3939
585/Ila
705.750.-
3554
640/II
748.000.-
8318
540/II
653.000.-
11199
690/Ila
796.000.-
11293
535/II
648.250.-
V. Trnovitica
Štavalj,
11362
595/II
705.250.-
Plošćica
4122
525/11
638.750.-
Andrija Rijetković,Tomašica
8422
655/II
762.250.-
8363
640/Ila
758.000.-
Skender, Marija Beneš, Vel. Zdenci
11324
575/II
686.250.-
8321
570/Ila
691.500.-
Počuč, Vel. Zdenci
8391
580/Ila
701.000.-
*
ona Gojko Relić, Sibenik Nikola Mato
VON Stevo Nikola Ivo
junice
Hajdinjak, Dražica Kolar, Vel. Zdenci Uđbinac,
Grubišno
Gerenđir,
D. Kovačica
Budina,
Martin
Buđina,
Šveda, Pisanica Brkić, Mala Lajoš Stevo Pavlovac Čuk,
Stanko
D. Kovačica
Slavko
Pavlešić, Pavlovac
Drago Stevo
Halauš, Vel. Grđevac Jandrić, D. Kovačica
Nikola
Jelić, Vel. Grđevac
Vlado
Pavlovac
Vanjek, D. Kovačica
Ivo Pinezić, Venci
Horak,
Ivanovo
Selo
Kolar, Vel. Zdenci Ivo Horvat, Hercegovac Đuro Mokoš, Ladislav Mato
Stevo Mato Antun
Stevo Mirko
Pocrnić,
N.
Tomašica
Bašljan, N. Plašćice
3894 .
-
*
Mr.
Milan
Bolić
63
ad
—-
Mmm
-——
>
o
Dječjistrah Pomoć, a
kazna
ne
dijete boji grmii sijeva, što čudite Zašto se takvim strah određeni u mi situacijama? pokazujete sasvim trbuh doktor dok mu vrišti od straha bezbo(pregled opipava dijete »Ako osobama često kad tako u ga riječima: ogrtačima bijelim plašite lan), Zar ste samo ću te doktoru na odvest budeš jednomrekli, injekciju«? dobar, mraku otići strah da vas po Zato svoga podrum? mališana, je prisustvu noćna da kad vaše vas za zamoli svjetiljka puno dijete razumijevanje imajte od strah dok ono razumijevanjanjegov Imajte ostaneupaljena zaspi. od strah od raznih mrava, osoba, nepoznate pauka), jakebuke, (psa, životinja bezrazložni. sasvim strahove i za dakle one okoline izgledaju koji itd., kasa na naša i filmovima strave užasa, reći o gledaju televiziji, djeca Što koje iz šumove i zidovima u po ugloples doživljavjau sjena sobi, noću, svojoj nije Zar
vam
da
biti čudno
može
ako
kad
se
vam
i vi
sa-
vam
ne
u
u
za
ne
vam
va?
kako
odras-
bića, reakcija je jejasno, da se tako i osjećaju sigurna, Stogaroditelji morajupomoćidjeci djece. lih, nešto nauče sami Neka straha. brzo treba od zahtijevati savladavanje njih biti kako može kako se bezrazložnom i o sprijestrahu, razvija, pretjeranom od tri do strahovima u dobi sklona Osobito čen ili petgodina. djeca liječen. i ima lako može strahova većine u Iako se onih, ipak objasniti, djece priroda lako utvrditi. kojih porijeklo nije odželimo Ako Baš se ono Ne treba boji. suprotno! izbjegavatičega dijete bezrazložan straniti djeizlaganje povećavajmo polagano strah, nepotreban, održavati a tome, se teta opuštenim, dijete nastojmo objektu kojega boji,pri veseli i budite više što umirujuće. djelujte njim, Razgovarajte moguće. je hrabrost. za da od svega Nikada, d ijete njegovu pohvalite svoje je Najvažnije što se nezato bilo ili se baš ama dijete čije nikada, nemojte rugati ismijavati da Suvišno ga se svog djetinjstva. jespomenuti vlastitog Sjetite čegaboji? bile bi velike i kazna I straha ne kažnjavati. ruganje smijete zbogiskazanog mu treba vašu Baš tada kojega boji, Objasnite objekt ljubav. dijete greške. vrata navečer ostavite Ako urok strahu. njegotreba, najčešći neznanje je jer ato da će Znat blizu da sam, ste kažite i odškrinuta sobe ve njega. nije jenajvažnije. Vaš liječnik normalna
strah
Jedno
u
živih
u
nas
u
ne
su
s
se
mu
mu
savjet:
izdavački vić-Bunta,
dipl. inž., doc.
Majić,
Miljanović,
Turk,
dipl. vet., Stjepan Deneš, Ivan Mašek, dipl. vet., Nada
Kolak,
dužnosti
Vršilac
urednik:
Tehnički Vlasnik
i
izdavač:
Uprava
i
uredništvo:
Mjesečna Tisak: NIŠPRO
<
Stjepan
odbor:
kić, dipl. inž., Tomislav
64
Vuković-Svoboda,
dipl. inž., Dubravka
Uredivački
o
Bolić, Antun
mr.Milan
pretplata
inž., mr.
glavnogi
Bratanović,
dipl. inž., Stjepan
Hadžiosmanović,
dr. Mirza
Pehal,
dipl. vet., Slavko dipl. vet.
Rybak, Cojko urednika: odgovornog
Marijan
Volarić, dipl. inž. mljekarskih Udruženje Zagreb, 31/III, organizacije zaprivredne Vera
»Vjesnik«, OOUR
radnika
SR
Zagreb.
Jovano-
dipl. inž., dr. Berislav Vlado, dipl. inž., Miljenko
Jelinić, dipl. inž., Tomislav Jur-
dr. Željko Magdić :
Hrvatske
tel. 424-420 i ustanove
TiM,
dipl. inž.. Vesna
Kobra,
dipl. inž., Petrič
dipl. inž., Petar Šormaz, dipl.vet.
Erhatić,
Brlek, dipl. inž., Nada
Ilica
Miroslav
Brlek,
kao
i.za proizvođače
mlijeka
iznosi
70.- dinara.