Mljekarski list 7-1987 by Hrvatska mljekarska udruga

hot

GOD. XXIV

o...

nona

ototkao'ao

ZAGREB

.-—_.__—

ofo

ova»i sa.

šema

< SRPANJ

tata

1987.

Prihranjivanje travnjaka dva

ili tri

puta još upotrebljava travnjakaJugoslaviji obično za ili se bilo sijeno Upotrebljavaju košnjom pašom,najprije iskoristi godišnje. Ostalo što naraste kolovozu. se, ili za otavu upotreba) (druga lipnju kakdobre stoku bude da krma želimo Ako za ili se pase nepokošeno. ostavlja Ako nakon se ili odmah moramo cvatnje. cvatnje prije voće, jeupotrijebiti ekvivai škrobnih se trava, bjelančevina upotrijebi starija smanjuje postotak obavezPravovremenom celuloze. a upotrebom postotak lenata,povećava komože mineralnim se nu dovoljna osigurati travnjaka gnojivima prihranu kad zimi kao Višak krme. ličina kvalitetne se upotrebljava sjenaža najbolje krme. Osnovni zelene nema travnjaka problemintenziviranja jenedovoljan i i meso bi tu krmu stoke mlijeko. upotrebljavala pretvorila broj koja Osnovna gnojidba odsvake rano Osnovno se proljeće, godine obavlja travnjaka gnojenje obavimože Ona NPK važna se Tada nakon zime. mah gnojidba gnojivima. je Kod ili NPK 10-30-20 7-20-30 ti sa NPK 8-26-26, NPK 13-10-12, NPK gnojivom. kolise NPK intenzivnih podjednakih travnjaka upotrebljavaju gnojiva manje ili NPK 13-10-12. čina hraniva u količini od 300-500 NPK18kg fosforom tla dobro Na intenzivnim na su opskrbljena 9-9 travnjacimakojima Na tlima NPK 8-26-26. su i se opkoja slabije kalijem upotrebljavagnojivo tla NPK za su a 7-20-30, opkoja slabije upotrebljava kalijem skrbljena kreću NPK Količine se fosforom 10-30-20. a dobro kalijem skrbljena gnojiva tla na što utvrditi analizom od 600 do 1000 osnovna biljna kg/ha, jenajbolje fosfor i dušik hraniva (P:O:) kalij (K:O). (N), od zimskih tratina Nakon se upotrebljavajući oporavlja gnojidbe uvjeta, sustav Travnati i dodana krmiva. sloj plitki pokrov korjenov stvaraju svježe oranicama. do tri humusa na nego koji je putadeblji brzo Povećava Pravilnom i obilnom tratina se se poboljšava. gnojidbom udio udio i trava, a djetelina smanjuje zeljanica. intenzivnih Prihrana travnjaka manje dušikom do tri Kod se nakon s travnjaka dvije upotrebe prihrana obavlja ili oko 100 što iznosi uree 40-50 se kg/ha kg dušika/ha, upotrebe. Dodaje obaviti i NPK Prihrana KAN-a. 150-200 se može s naglašenim kg/ha gnojivom Većina

samo

dušikom

NPK

18-9-9.

intenzivnih

travnjaka već u nakon zime Kod intenzivnih se u travnjaka, kojima gnojidbi početNPK dušika ku veće količine s niskim sadržajem dodaju vegetacije gnojiva U može do sedam se pravovremenom upotrebom postići upotreba godišnje. do šest Nakon svake obično se upotreba. prosječnim postiže uvjetima pet čitadušika bilo ili Količina u se dušik. toku upotrebe, košnjom pašom,dodaje našim takvih tratina biti vrlo visoka. Prema može ve upotrebe istraživanjima, dodavati dušika hektar. Količina bez može 300-400 se na kg čistog opasnosti može biti 60-80 Time nakon dušika svake se se kg/ha. koja dodaje upotrebe Nakon dobro 6 ili 7 godišnje. svakogprihranjivanja jeunijeti postiže upotreba tlo lančastom Količina dušika kroz dušična u se drljačom. dodaje gnojivo ili KAN. da veće trebat S obzirom urea ureu gnojiva je gnojivo koncentracije, razlike da nema će ga KAN-a. dokazala su nego djelovaIstraživanja manje rea 98 +

Prihrana

—

-".

.--.

-..--

._-

.—

ta dva

nju

ma.

KAN

dok

urea

iako dušik u u različitim oblicidušična gnojiva, je njima zastupljen sadrži 27% dušika u odnosu i jednakom amoniskognitratnog oblika, sadrži

46%

dušika

amidnom

obliku.

tratini nema u se vrlo brzo uree, je primjenom gubitaka jer stvore i u te se amidni oblik povoljni uvjeti temperature vlage gustoći tratine, u a zatim u nitratni oblik dušika. pretvaraamonijski, većih količina dušika se sastav tratine veću kolina Dodavanjem mijenja činu visokokvalitetnih a udio se i U trava, smanjuje leguminoza zeljanica. s vrlo visokim količinama dušika u našim gnojidbi primjećujemo istraživanjima sastav tratine. povratak bijele djeteline nitrata u krmi niti Istraživanje sadržaja p okazalo nije njihovo povećanje kod tako visokih količina i u takvom intendušika. Sadržaj kalija m agnezija zivnom sustavu da se osigura v rhunska p roizvodpašnodovoljan je kod krava tako da se u muzara, 5—10 na hektarskom njamlijeka Sloveniji košnom 30 krava sa može litara 100.000 140.000 gospodarstvu godišosigurati mlijeka da se sustav sa 5—6 i Uvjet nje. je pregona — orgnaizira pregonski pašnohektaru. po dovoljnim opterećenjem grla Postoji proižvodnje mogućnost košni 10—15.000 litara ha. po mlijeka Biserka inž. Stojić, dipl.

Dokazano

Proizvodnozdravstveni odnosi u suvremenoj hranidbi preživačaureom |

hranidbi

nesuvremenoj preživača drugi s pojevi dušika što i proteinskog (NPN spojevi) doprinosi snižavanju koštanja cijene hrane. i NPN uree boljemiskorištavanju Međutim, korištenje drugih spojeva fiziološkim i metaboličkim u jeograničeno mogućnostima pretvorbeorganizmu, količinom i kvalitetom buragovih mikroorganizama, stanjem ugljikohidrata biološkim kvalitetom ostalih sirovina i fizikalu hrani hrane, proteinskih osobinama i toksičnosti NPN nospojeva. Urea sadrži ne ali u hranid(bjelančevina), nije p rotein jer aminokiseline, kemijskim “bi ureu u a zatim u preživača buragovi mikroorganizmi pretvaraju amonijak, mikrobski Na uz u urea zaprotein. taj način, dovoljno ugljikohidrata hrani, kao buraa dovoljava buragove mikroorganizme prava bjelančevina, preko služi kao kvalitetna u govihmikroorganizama bjelančevina prehrani preživača. Kvalitet ovisan izvoru o buragovog mikrobskog proteina nije dušika, tj. da li iz uree ili iz Razlika samo u: jeporijeklom pravih proteina. je brzini ili različitih uree sirovina do razgradnje proteinskih amonijaka, se u koncentraciji amonijaka koji stvaraburagurazgradnjom proteina ili uree,

često

koristi

urea

—

lako

prisutnosti probavljivih ugljikohidrata u sintezi. amonijaka mikrobskoj Treba da se urea brzo veoma do i suvipa naglasiti razgrađuje amonijaka še se dolazi do povremeno brzo, zbogčega prigovara njenomkorištenju, jer Naročito zdravstvene se ako nema otrovanja životinja. javljaju poremetnje lako hrani. u suvremeni oblici dovoljno probavljivih ugljikohidrata Stoga stočnu hranu uree za biti tako da: moraju načinjeni —

hrani

-....-..

i iskoristivosti

u izmiješanost smjesi, omogućavaju amonii brzo i uree oslobađanje razgradnju ograničavaju usporavaju jaka, nastali vežu u suvišku amonijak, mikrobsku sintezu u buragu. podstiču hranu stočnu za od suvremenih uree Tako na proizvoda poznat primjer »Be»BENURAL S« i široko se koristi u Kutina). (INA'Petrokemija primjeni je Od sirovih 115% ekvivalent što nural S« sadrži 42% uree proteina. ostalog je »Benal« nai mineralnu sadrži sumpor ograničava komponentu»Benal«. (3%) i stvara alkalično i toksičnost hidrolizu uree povoljne djeluje amonijaka, glu za za mikroorgaposebno razvoj mikroorganizama, buragovih uvjete razvoj celulozu. nizama razgrađuju koji koncentrata hranidbu sa uz U mnogo stočarskoj proizvodnji, intenzivnoj i mnogo što znači da se stvara sadrži hrana ugljikohidrata, dovoljno (žitarica), koncentratima hranidbu uz kiselina u Stoga buragovusadržaju. organskih kiselih indičesto se a i oboljenja zbog potencijalna opasnost, javljaju postoji nadmovima sa što znači (timpanijama). probavne poremetnje gestija, žitarica, s Uz takav sastav posebnojepovolobroka,obiljem hranidbenog S«. Veća koncentraci»Benurala obliku ako uree, naročito, je dodavanje jno mikrobski sintezu u kiselina za masnih amonijaka buragupovoljna je ja sadržakiseline i način Na urea neutraliziraju buragova amonijak protein. taj i elemente i alkalne S« unosi »Benural a kalcij, (kalij, magnezij natrij, još ja razi stvara kisele što indigestije povoljne uvjete dr.) djeluje preventivno mikroorganizama. vojburagovih kiselisadrži mnogo silažom hranidbi i Slične su organskih koja pojave kiselosti u buda tako loše tehnološki ako naročito a na, zbog spremljena, je cezatim ragovu koji razgrađuju infuzoriji, mikroorganizmi sadržaju nestaju nadmovi i lulozu pa nastaju (timpanije). buraga, opstipacija atonija tako da se silažom hranidbi se Zdravstvene mogu izbjeći poremetnje pri livaddodavati i nešto hranidbi treba kvalitetna uz silaža,koju pri proizvodi hranidbi silažom ili se »Benurala 60« u silažu,pri Dodavanjem skogsijena. dobiva »Benurala obliku i ureom žitaricama koncentrata obrok sa u S«, daje i boi sastav se mlijekamesa obroka, većaproizvodnja potpuniji hranidbenog celuloze. naročito hrane, lje iskorištavanje također i »Beako se koristi urea, i Veća potrebno je pažnjaupozorenje hravoluminoznom s hranidbi nural preživačagrubom, S«, ekstenzivnoj Uz ovakvu lako iz nom u kojoj ugljikohidrata. probavljivih nedostaje energija buraod alkaličnih hranidbu atonija potencijalna opasnost»Benural S« indigestija, postoji davati samo u ogi se urea i mogu ga Stoga začepa(opstipacija). žitarica. Tu treba obrok i dodatak i to samo količinama raničenim poseban S« »Benural s hranu voluminoznu ako uz izmiješan daje da, napomenuti i a to će krmiva bit će celuloze, grubih iskorištavanje dovoljno žitarica, bolje rezultate. dati i proizvodne bolje Tai da Ureu često oboljenja. probavnihdrugih pojave optužuju uzrokuje uzimanakon ureom« ko se oboljenja svrstavaju poddijagnozom »otrovanje mlanakon i loše konzervirane oboljenja uzimanja hrane, pljesnive njatrule, nadmovi i sve de trave, nedozrelih krmiva, buraga, atonije gotovo indigestije, Zanemarusadrži hranu ureu. ako se uz i sl. koja porijekla, javljaju različitog zdravuzrokovati obroka su iz se mogla koja hranidbenog drugahranjiva ju stvene poremećaje. dobru

—

100

-——

Ureu

treba

davati

hrani

preživačima, hranidbe žitarica i silaže. s mnogo služi samo kao hraurea gijama Međutim, da se koriste s tim samo buragovimmikroorganizmima, koji proizvodi toksičnost odnosno i nutritiuree, sprečavaju amonijaka, koji imajudopunsko tivno To znači da 1/3 iz osnovne djelovanje. otprilike ukupnihproteina krme, dakle od i može biti iz uree. dijela p roizvodnih uzdržnih manjeg potreba, Maksimalna doza ili o u se uree, davanja neovisno spoju proizvodukojem treba biti viša od 20 do 30 g uree ne težine na 100 daje, kg tjelesne životinja. za tkiva i u sintezi Dalje potrebe proteinima, kojetrebaju preživači proizvodće vune stvorese iz mesa, i mlijeka, dr., zadovoljavat mikrobskog nji proteina i i kvalitetnih u aminokiselina mora nog buragu drugih pravih p roteina koje sadržavati ako teži i hrana, višoj proizvodnji reprodukciji životinja. Dr. Feldhofer Stjepan

naročito

tehnolo-

suvremenim

Kako izračunati veličinu siloprostora? (nastavak) šest krava

i dvi-

broja Primjerom prošloga je ima težinu travne 300 a toliku silaže, polovina kubnog dovoljno kg jejunice da naš obliku od ima silaže. metra Zamislimo, silos, valjka, (0,50 m?) svoje označavamo sredine do zida 1,0 m. To polumjera kružnice, ju jevrijednost silosu malim slovom silos širok 2,0 m. U užem r. Cijeli je gotovo jenemoguće raditi s vilama silirane krme. izračunau rukama moramo Opet priuzimanju da slovo ti učiniti po formuli: r* smo a to ćemo z. Spomenuli silaže, površinu da znači slova 1 m. 2 iznad a to r znači polumjer silosa, je Broj unutrašnji sobom dakle: 1 sa moramo samu vrijednost (dajukvadriramo), pomnožiti čitamo: To slovo ima stalnu 1. Slovo u matematici grčkoga brojčapisma pi. silaže: 1 Po tom izračunat ćemo 1 3,14. objašnjenju vrijednost površinu da silaže smo 1 izračunali 3,14. Zbogmnoženja brojem napamet jepovršina slova znači da izračunati 2 iznad m ne mno3,14 m?. U ovom broj broj slučaju Na žimo samim metra. grenego sobom, označuje pojamkvadratnog primjer: dica Površina vrtu 2 te 3x 6 m*. Po3 m, a široka dugaje gredice je 2 množimo silaže s visinom li koliko dnevno odrmoramo površinu sloja silaže, izračunat ćemo dnevno količine silaže: 3,14 m? grabiti, potrebne zapreminu Silaža metra. od stab0,15 0,47 m'. To je, zamalo, polovina kubnog cijele kukuruza važe 700 do 800 kubnom metru ćemo po ljike kg (malodalje objasnit uzeli u račun kukuruznu zašto U našem računu m? silaže smo 0,47 silažu). težinu dakle ima i 330 bilo bi kada bi bilo kg, previše. Ali, jednostavno toga: računati i onim što iza te U navedenom pa ali, slijedi riječi. primjedobro uskladili veličinu silosa i dnevno količinu sismo prilično potrebnu laže. silos širine 2 m viši od 4 m, bi to bilo ružno Osim No, vidjeti. toga, nije jer hranidbu i 2 6 krava treba li 200 dana za tijekom junice mirovanja vegetacije bi 8 takvih Izračunati dnevni utrošak silaže silosa, dakle, opetneprihvatljivo. veće iz za zrasilozapremine jenedovoljan trajnije priječenje prodora ka. Zato su silosi oblika s valjka neprikladnigospodarstva brojem manjim tornja i junica. krava Kad već nešto i o silos obliku ćemo smo navest gradspomenuli valjka takvih silosa. nji izračunali

smo

nam

moramo

101

di a

aii

m o

evo

sa.

-_---a.

—.

-_—

Silose

valjka nazivajusilojenajčešći Oni dobrih i loših Takvi silosi siloimaju svojstava. zauzimaju manju stupovima, što ako su naročito dvorišta mala. površinu tla, jepogodno gospodarska Zbog tornjevi. visine krma silosu tlači samu samo p a u objekta sebe, jepotrebno ravnomjerrazbacati krmnu i ili no nabiti uz rub masu jačenagazitidrugačije unutrašnji zida. što velika sisnaga Nepovoljno ubacivanje je jepotrebna razmjerno lažne mase silos i za ili obročno. količine dnevno u odgrabljivanje potrebne redovito i u a to naporno Odgrabljivanje manjimgospodarstvima jeručno, je učinka. malog biti strše izne mogu pa ukopani Silodijelom zemlju, previše nad Za takvu izvedbu važno da u gospodarskih zgrada. jeupozoriti dijelu tornjevi silosa od razine tla do dna silosa zraka. ukopanog strujanja Stogajepri silaže već bilo nesretnih izbiodgrabljivanju slučajeva gušenja plinovima koji iz inače štetni u količini dnevno nisu silaže. koji jaju silopojedene dobro loše da su to silosi sve i Ipak, kmase, adaodvagnemo činjenica, ostaje najposilaže i odnosu kakvoću oblika s obzirom na gubitke voljnijeg najmanje krme. kakve silosi tzv harvestor masu Silobezuređaja početnu imaju silo-hodnici. kao što su nisu trave, pogodni siliranje pogodni tornjevi odnos između širine i visine Najmanji silodva do tri veća od šisilosa đe i više. visina Drugimriječima, valjkastih je puta tornjajekao1:2do1:3,arjerine. obliku

neki

ali

naziv

nema

silo- (plašt valjka) zrakozahtjev je da biti vodu. a i za za moraju nepropusni zrak, tornja tijesni, idućem broju) (nastavak Dr. Željko Magdić

Osnovni znači

što

zidovi

Osvrt na proizvodnicikluskoza tri grupe. koza može Način se Prvoj podijeliti grupipripada uzgoja koza 10-30 ovcama nekoliko 1zajedno drugoj koza, grupiuzgoj goj2, rjeđe većim stadima koza ili ili na kao u isti način samo ovce, (pretežno pak šumskim hrane na se brdsko pašnjacima, koja ljeti područjima), planinskim koza način čuvarom. šikarama sa raznim i sl, Ovaj uvijek uzgoja zemljištima, Tim kozama ekstenzivan. se vrlo dajesmjesa. rijetko je način intenzivan koza u društvenom na i priTrećoj uzgoj grupipripada uz-

sektoru.

vatnom

kod

nikakav

dosadašnjeg nije primjenjivao uzgoja bile rad. Koze su prirodnoj selekciji. Zbogtoga uglavnom prepuštene lekcijski ishrane i bila vrlo ovisno nam i o kakvoći Stoga različita, njege. je proizvodnja naših naših koza. kapacitet Zanimanje uzgajinije poznatmogućiprozvodni i vača koza stalno raste. Izraženo za za je zanimanje pleneniepasmine uzgoj i suvremeni način uzgoja. zakfjučuje da se stočarstvo intenzivno u Promatrajući mnogim zemljama, kozarstvo od svih stočarskih dva se u prograna najviše posljednja desetljeća Osnovni i tehnička ekonomska i sva predviđanja. mijenilo prekoračilo uvjet koza vrstu fiziološke osobine i zootehničke ovu to bile su za koje životinja Koza od ostalih vrsta. znatno ne samo s vrlo raznovživotinja izdvajaju je i određene kao što ima rsnom nego posebnosti, proizvodnjom, jesposobnost koza

toku

nas

se-

102

o a a

—

dimdh

proizvodnju životinje. postigne intenzivniju koza neke nastali su zultati koje|suju proizvodnji postigle zemlje, uglavnom tehnike funkcionalnih insuvremene upotrebom zgrada, primjenom uzgoja, tnezivnom i dr, ishranom, mužnjom strojnom U kozarstva nekofrancuskog posebnupažnju privlači stvaranje razvoju liko intenzivnisu se afirmirale u jakih regionalnih koje koza, jezgara uzgoju i to oko sabirnih centara i za tako da otkup preradumlijeka, jimuzgojem je kozarstva ovih Danas formisu u doprinjeo evoluciji regija. razvoj Francuskoj dva stada: od 40-60 koza stado rana i od uz dopunudrugeproizvodnje, tipa koza često osnovna 80-150 aktivnost domaćinstva. su koje Ako obzir i raznovrsnost uzmemo u posebnost kozjih proizvoda, jasno je zašto su to da od male na mnoge zemlje usmjerile proizvodsvoja nastojanja koza i intenzivni način na prijeđu visokoproduktivne nje pasmine uzgoja. Kod izražena aktivnost naše oko nas i razmljekarske industrijeuzgoja je kozarstva kao vlastite ili u sektos individualnim proizvodnje kooperaciji voja rom. se na Mljekarske industrije plemenitih orijentiraju držanje (alpipasmina i sanska i na intenzivan način no koza) uzgoja. U idućim lista« dat ćemo kozarosvrt na brojevima »Mljekarskog razvoj stva radnim naše pojedinim organizacijama mljekarske industrije. Zlatko inž. Dominiković, dipl. ostale

nego

domaće

Visoki

re-

19.zborovanje naprednihpoljoprivrednika takmičara zagrebačke regije —

Vrbovcu

naje travnju godine regionalno zborovanje visoke za "prednih poljoprivrednikaprinose poljoprivredi. svim u šii Takmičenje jeorganizirano poljoprivrednim općinama užeg takmičara osim Novom i Samoboru. reg područja IvanićKlanjcu, Zagrebu takmičara bio u: Jastrebarskom zatim Vrbovcu u Najveći broj. gradu, je (7.201); Zelini Kutini Sesvetama Selu (5.202); (1.836); (1.577); (692); Krapini (451); Dugom V. Gorici D. Stubici Zaboku (259); Zaprešiću (204); (149); Pregradi (148); (118); i ZI. Bistrici takmičara bio u (102) (102 takmičara). Najveći broj proizvodnji je zatim kukuruza tovu telamlijeka (13.099); (1.241); selekciji(1.190); di kukuruza i tovu (574); silažnog (118) brojlera (5takmičara). govedarstvo Rekorderi su: po pojedinim proizvodnjama kukuruz: Bernard Bartol 27 ha 98 Gaj Vrbovec, prosječni prinos dt/ha; kukuruz silaža: Ivan Jurkas Harmica 9 ha 500 Zaprešić, dt/ha; tov teladi i Rudolf D. Pušća kom. 434 projunadi: Vugec Zaprešić, 140 Sj. prirast kg; tov Matak ZI. 56.426 kom. brojlera: Dragutin Tugonica Bistrica, 1.82 prirast kg/kom; Ivo Basrek krava 21 14.458 proizvodnja mlijeka: Gostović, Vrbovec, /kom ili 93.620 litara. ukupno Vinko Marković Praščevac Vrbovec, matičnih 8 prozvodnja miljeka: od 7 bikovskih i 1 krava, čega majki natprosječna. Za svaku od 10 su 4 takmičara. proizvodnji proglašena pobjednicima još Svim rekorderima su dobili 40.000.su po dodijeljene diplome. Prvonagrađeni 10.000.30.000.-, takpo dinara, drugonagrađeni trećenagrađeni dinara. Svi

održano

ove

19.

—

103

sredstva i druge su primili mineralna mičari nagrade— sjeme, gnojiva, fond uložile mnoge i ustanove. i štitu u čiji su priloge biljadrugo, organizacije isticalo se rekordera i diskutantima Među sudionicima mišljenje brojnim kukuruza Bernarda način na u prozvodnji Bartol, koji je jednostavan postai ali i dao budućnost vio a odgovor»gdje individualnih, pitanje, je vjerojatno odosobito društvenih poljoprivrednika. Položaj poljoprivrede jepogoršan nekoliko To 1984. na samo nosu na proizvoda: godinu.« jeprikazao 1986. — 1985 kukuruza imao 1984. 19,60 din; 16,50 din; Klip jecijenu 45%. za 23,00 din; povećanje 1986. 1985. 1985. 70,00 din; 90,00 din 58,00 din; povećaMlijeko 53% odnosu 1984. za na godinu. nje i mineralna Od samo uzeo u obzir materijala je reprodukcijskog gnojiva imali kukuruz su koji sjemenski cijenu: i 1986. Mineralna 1984. 1985. 80,00 24,00 din; 39,00 din; gnojiva za din; povećanje 340%. 1986. 50 1985. kukuruz 1984. 75,00 25,00 din; Sjemenski 37, din; 300%. za din; povećanje od može očekivati što Bartol Rekorder Bernard postavio jeipakpitanje kruha štititi stanlitrom i ćemo budućnosti i do kada mlijekakilogramom dard? udruženog i U zastupnikVijeću Stjepan Borošić, raspravi jesudjelovao osobito rekao da SRH. On između rada Sabora poljoprivrednici, ostalog je obustaviti niti mogu težak te bez obzira na položaj proizvodnje, neće, stočari, zaista u na s obzirom mnogo agrokompleksu, ozbiljne poteškoće proizvodnju SKJ i CK od se zaključaka. njegovih plenuma očekuje temeljito pripremanog Mate saveza bila i Hrvatske, Zadružnog tajnika Zapaženaje rasprava 80% nalaze selu se u reversi Orešića. u poljoprivredpoljoprivredi Najveći toku krava. 98% fonda 90% nih Seljak rasplodnih fonda, je površina, stočnog za

—

104

za-

XIX

Republičko

naprednih

zborovanje

poljoprivrednika

Hrvatske

kod

bi-

sudionik, njega klase, biti i sutra. Selo više može naše selo to i i rezerve, la skladišta je je danas, još i više. za 280-300% su načine: zaduženo razne na Na _ porasli poreziMato Oreće dat SKJ CK i ta sva naglasio odgovor, je plenum drugapitanja doprinosi NOB-e

bio

radničke

saveznik

najveći

izravni

šić.

dipl. Brlek, Stjepan

inž.

Republičkozborovanjenaprednih' 20.jubilarno Hrvatske poljoprivrednika XX održano U travnju Republičjubilarno v elesajmu Zagrebačkom je Uz Hrvatske. ko veliki brojpoljoprivpoljoprivrednika naprednih zborovanje i znanstvenika i rednika stručnjaka, klubova, općinaregija, prvakapojedinih Izi su predsjednik zborovanju prisustvovali radnika, društvenokoinž. Ante SRH Sabora Republičkog predsjednik Milović, vijeća vršnog političkih komiteta za miteta za Republičkog predsjednik poljprivreduČedo Pajić, Vera direktorica Boro tobni velesajma Zagrebačkog Preradović, promet i Šodan drugi. inž. Mirko iznio Uvodno saveza, dipl. Zadružnog izlaganje jepredsjednik Deneš inž. imao stočarstva referat o a Čuruvija, jedipl. problemima razvoja Stjepan. 25.633 obuhvaćeno 1986. U 384 kluba poljoprivgodini takmičenjem je iz bio takmičara iz Karlovca. osim rednika iz svih zagreje broj Najveći regija varaž130, 3.443, zatim bačke 3.517, 18.041, bjelovarske: osječke: splitske: regije: Takmičilo se u pro23 takmičara. sisačke: 27 i dinske: 379, 73, gospićke: riječke: kukui zrna kukuruza silaže od stabljike ječma, kukuruza, pšenice, izvodnji u i ruza, rasplodmlijeka, uzgoju djetelinsko- smjese, prirodni travnjaci i i tovu teladi tovu nog brojlera. junadi, podmlatka, travne ih i a onima rezultati ravni su sektora,pojedini društvenog Postignuti sektor. individualni rezultati daleko nadmašuju Prosječni nadmašuju. na

—

105

društvenom sektoru na mlijeka proizvodnji proizvodnja postignuta je i od 5.827 dana 305 standardne u takmičari (uSlavoniji Baranji) kg laktacije; 3.846 individualni a rekorderi 6.471 sektor 2.091 kg, kg; kg. Na utvrđenih rekorderi osnovu svaku od navesu za pravila proglašeni denih Zlatne dobila su 23 srebrne bronča22, proizvodnji. plakete rekordera, 21. Zlatne dobilo ne 8 i ustanova te 9 plakete je organizacija pojedinacaZlatnike Tita dobila su 3 s likom i a 6 rekordera 2 ornjaka. druga rekordera,stručza XII saveza su na predložene ganizacije Zadružnog priznanje Jugoslavije Saboru rekordera Ohridu. Prvo u su: Jugoslavije nagrađeni Zlatne plakete Zdenko Jambrešić iz Habijanovca 20 ha; 11,06 t/ha kukuruza (Vrbovec): Slavko Kunder iz Martinca kukuruza (Križevci):82 t/ha silaže cijele 9,6 ha; stabljike iz kukuruza Marijan Vinković 2 ha; (Bjelovar): 11,6 t/fha silaže Grginca Zdravko Brkić iz Dominkovice 20,5 t/ha sijena DTS 1,75 ha; (Bjelovar): Sabolek iz t/ha sijena 12,5 1,71 Drago Starčevljana (Bjelovar): prirordnih travnjaka U

zrna

Rudolf

Alojz

Vugec iz Pustakovca Šijak Panić iz Miklinovca

Mato

Perković

Ivan

Pušće

iz D.

Nikolić

Martin

iz D.

tovnih

teladi

i 60.760

junica;

iz Čeminca

plakete

Srebrne

komada

prirasta; (Zaprešić): kg 101 komad tovnih i 24.164 prirasta; (Koprivnica): junadi kg krava i 12 (Koprivnica): 14 MB 434

(B.

Novog

Manastir): 93.195

Sela

lit.mlijeka od

(Vinkovci):

ili|6.471 1

14 krava

kravi.

10 ha; 13,16 t/ha kukuruza na Ivan Remenarić iz N. Rače (Bjelovar):94 t/ha silaže na stabljike kukuruza 6,5 ha; Vladimir Bačeković iz Kokinca kukuruza 10,00 t/ha silaže zrna na 3,12 ha; Dane Brodarić iz Orlovca 1 ha 18,3 t/ha sijena DTS na Laber iz Stanića 11,0 t/ha sijena prir. travnjaka na 1,71 ha;

cijele

(Bjelovar): (Bjelovar): Josip Dragija iz N. (Bjelovar): tovnih 451 komad teladi i 57.890 (Zelina): prirasta; Stjepan Mjesta kg Zvonko Juhaz iz Kozarevca tovnih (Durđevac): 98 komada junadi i 23.414 kg prirasta; iz krava 14 MB i 5 junica; Josip Barusić (Đurđevac): Čepelovca Ivo Basrek iz Gostovića Dragutin

Matak

Brončane

Tugonice (ZI.

ili 4.458

kg po

brojlera

kravi; prirasta.

i 102.788

plakete

Franjo Zadražil Ivan

(Vrbovec): 93.620 1 mlijeka od 21 krave Bistrica):56.426 komada

Jurkas

Kaptola Požega): iz Harmice

Josip Zlatko

Nemčić

(SI. (Zaprešić):50

14,0 t/ha

kukuruza

9,1 ha; t/Yha silaže ciijelestabljike kukuruza kukuruza 10,2 t/ha silaže zrna 17,2 t/ha sijena DTS na 1,71 ha; tovnih teladi i 54.443 (Daruvar): 481 komad

iz V. Trnovitice

(Garešnica): Mihaljinec iz M. Križa (Bjelovar): Stevo Kovačević iz Miljanovaca Stjepan Kovač

ha; 2,97 ha; 9

kg prirasta;

prirasta; Bogdanovaca (Vukovar): junadi, kg Opić Vinko iz krava 12 MB 6 junica; i Gaja (Pakrac): Jerković iz Koške 1 77.850 od 15 krava ili 5.190 1 po pravi. Stjepan (Našice): mlijeka

plakete

Zlatne

. RO

Radio RO

OOK

»Podravka« za

organizacijama

Đakovo,

PIK

42 komada

Đakovo; RO

Istraživanja

proizvodnju, Zagreb, Emisija

»Varaždinka«

Učenička

i promet

selo

»Virdžinija«,Virovitica;

i poljoprivredu;

Vidovec;

OŠ »V. Butmir«

Branko

Kutina,

»Maslina«

za Kiridžija, južne Boris Grgurević, »Pliva«

Zagreb;

106

Kaštel Petrovo

Lukšić; Selo;

INApredstavništvo Osijek; Petrokemija OOK Ivanec; »Zdenka« V, Zdenci; Mljekarska industrija Gašparić, Stanica kulture Dubrovnik;

Martinović, Predrag Cezner, PIK Đakovo; Juraj Prešovar, RO »Varaždinka«

o...

duhana

Staro

Ivo

poljoprivredne Razvoj proizvodnje,

zadruga OŠ »I. G. Kovačić« Učenička zadruga Štedno-kreditna služba PZ Krnjak; Mirko

10.825

pojedincima i razvoj, R. J.

oprivnica; obradu

tovnih

komora Prelević, Privredna stanica Zabok; Stjepan Sinković, Hrvatske. savez Gradaščević, Zadružni

Zagreb; Poljoprivredna

Vukić

Smajo Prvaci ZO

regija u

Bjelovar:

pojedinim

proizvodnjama

Antun

Mraz

iz D. Kovačice

Stevo

Kovačević

Ivan

Šijak Osijek:

(Gr. Polje): iz Marijan Vinković 11,6 t/ha silažnog (Bjelovar): zrna; Grginca kukuruznog Slavko Kunder iz Martinca (Križevci):82 t/ha silaže cijele stabljike; Zdravko Brkić iz Dominkovice 20,5 t/ha sijena DTZ; (Bjelovar): Došen iz Prekobrda 17,8 t/ha sijeno prir. Stjepan (Bjelovar): travnjaka; iz Dragan Sabolek (Bjelovar):50.191 lit.mlijeka; Starčevljana lit. mlijeka; iz Bukovja (Križevci):94.598 Marija Jagodić i 12 rasplodnih junica; Alojz Panić iz Miklinovaca (Koprivnica): 14 krava ZO

13,5 t/ha

kukuruza,

Miljanovca (Daruvar-Pakrac): 481 tele i 54.443 kg prirasta; iz Pustakovca (Koprivnica): 101 june i 24.164 kg prirasta. iz

Nikolić

Martin

Novog

iz D.

Sela

10 ha; na (Vinkovci): 13,16 t/ha kukuruza Mato Perković iz Čeminca (B. Manastir): 93.195 lit.mlijeka ili 6.471 litara po kravi; Jelka Škrbić iz Seone (Našice): 47.450 prirasta u tovu teladi sa 365 kom; iz Vuke Stjepan Kovač (Vukovar): 10.825 prirasta u tovu junadi.

kg kg

Varaždin:

Tomo

Vuraić

Brezničkog Ivan iz Varaždina: Gredelj Drago Perec iz Maderaševaca

Zagrebačka Bernard

Bartol

Marof):

14.63 t/ha kukuruza; (N. lit.mlijeka ili 4.852 lit.po kravi; 87.336 (Ludbreg): 30.977 kg prirasta u tovu teladi

Huma

komada.

206

regija:

iz Gaja

27 ha; na (Vrbovec): 9,8 t/ha kukuruza Ivan Jurkas iz Harmice (Zaprešić): 50,00 t/ha silaže na 9 ha; Rudolf teladi i 60.760 Vugec iz D. Pušće (Zaprešić): 434 kom. kg prirasta; Matak iz Tugonice i 102.788 (Zlatar Bistrica):56.426 kom. Ivo Basrek iz Gostovića (Vrbovec): 93.620 lit. Vinko Marković iz Prašćevca 8 MB NP. 7 MBi1 krava, od .

Drgutin

brojlera mlijeka; (Vrbovec): čega

prirasta;

Sisak:

Ljubo

Šimundžija

iz Preloščice

(Sisak):13,0 t/ha

kukuruza.

Dobitnici

zlatnika

likom

druga

Tita

(Vukovar) Vladisavljević proizvodnji prasadi;

Nikola

iz Sotina

Slavko

Janković

(Virovitica)za

iz Taborišta

proizvodnji pšenice; Ivan

Jurkas

iz Harmice

nji silaže Dobitnici

i tovu

priznanja

Josip Terzić

višegodišnje sudjelovanje

takmičenju

višegodišnje

takmičenju

sudjelovanje

(Zaprešić) sudjelovanje takmičenju prozvodvišegodišnje goveda.

ZSJ

XII

saboru

rekordera

iz Radovanaca

(Sl.Požega) za proizvodnju pšenice; Ivan Cvitić iz D. Novog Sela (Vinkovci) za proizvodnju šećerne repe; Antun Migoš iz Apševaca (Vinkovci) za proizvodnju suncokreta; Ivan Štefović iz St. za proizvodnju prasadi; iz Starčevljana (Bjelovar) za proizvodnju mlijeka; Dragan Sabolek INA Petrokemija Kutina, Služba primjene gnojiva; Štedno-kreditna PZ Virje; služba Virovitica. Rajko Kosanović, SIZ za

Štefanja (Čazma)

poljoprivredu

Stjepan Brlek, dipl. inž.

107

_———a—————-——

cijena Nova mlijeku lipnja povisujepremija mlijeko Hrvatskoj dinara inskom od 3 dinara na a u 8,50 brdskopodručju području Iznos od 3,50 dinara za se na na 10,50 dinara. mlijeko temelji 3,2% premijeplaninskom dobiti niže navedene će od 1. masti. Tako 1987. lipnja proizvođači mlječne cijene. »Narodne novine« Povišicu za u SR su objavile premije mlijeko Hrvatskoj br. 23 od 1. 1987. lipnja Od

1987.

1. Nizinsko

područje

masti

i to

premija

ukupno

dinara

8,50 8,76

125,61

120,39

9,03

129,42

123,93

9,29

133,22

127,47

9,56

137,03

3,7

131,01

9,82

140,83

3,8

134,55

10,09

144,64

3,9

138,10

10,35

148,45

141,64

10,62

152,26

145,18

10,89

156,07

116,85

3,5 3,6

4,0

4,1 4,2

Brdskoplaninsko masti

"148,72

osnovna

cijena

premija

ukupno

dinara

123,81

116,85

10,50

10,82

127,67

3,4

120,39

11,15

131,54

3,5

123,93

11,48

135,41

127,47

11,81

139,28

3,7

131,01

12,14

143,15

3,8

134,55

12,46

147,01

3,9

138,10

12,79

150,89

4,0

141,64

13,12

154,76

145,18

13,45

158,63

148,72

13,78

162,50

3,3

4,2

područje:

113,31

4,1

159,87

11,15

3,2

3,6

108

niz-

121,81

113,31

3,4

cijena

osnovna

3,3

Hrvatske:

3,2

Mašek,dipl.

vet.

Stočnigrašak

ozimiijarikrmni međuusjev stoke

ishranu

zelena

kao

stočna

upotrijebiti grašak sirovih oko 24-27% sadrži zrno ili silaža. To čije jeleguminoza hrana,sijeno sadrži štetne tvari te ga razliku od ne za a zrna, nije koje, sojinog bjelančevina stoku a da hraniti možemo obraditi. termički Njime upotrebe potrebno prije kultuvažna ili kuhati moramo ne Zbogtogajegrašak pržiti prije toga. bilo da ga se Nakon i stočarima ra, zanimljiva graška, svinjogojcima. skidanja silažni kultura: može ili se kukuruz, jedna još farmi, sijati jaroj ozimoj sije sa u Stočni se ili stočni trava sudanska hibridni grašaksije smjesi kelj. sirak, ozizob. a ako onda ozimi ako žitaricom: Vrijeme sjetve jepšenica, jejari, je čim rano se može se 10. a “mog proljejari sije graškaje25.rujan listopad, 70 a katastarskom Količina će doći po jutru je kg, parcelu. sjemena jednomžitnom bi kako obaviti obavezno se mora 20 sijačicom, sjepšenice kg.Sjetva žitariod 3-4 cm. dubinu došlo na su predusjev grašak Najbolji željenu zraka i iz dušika dosta veže on da ce. ostavlja grašak leguminoza, Budući je kulturi. ga idućoj za se nego gnojidbu predkulture. upotrebljava Stajski prije sjetve, gnoj NPK NPK 8:26:26 te na treba mineralnih 200 Od 10:20:30, prokg/k. j. gnojiva i će ovisit KAN-om. Sama dušična treba ga »jakosgnojidba prihraniti ljeće ti« zemlje. dunav. NS i NS Domaće sorte su pionir ozimoggraška iz Noi Instituta ratarstvo između za povrtlarstvo suradnji Zahvaljujući zainteresirani stanice Sada i u vog poljoprivredici Bjelovaru, Poljoprivrede vlastitim u i na će moći površinama uvjeriti graška nabaviti sjemestočnog ove vrijednost krmnekulture. inž. Iva dipl. Majhen, može

Stočni

—

zrno

“

—

929860009009080800000000000900000008000000000650000000800060000066

prirodi, biljne koje jeprimijećeno Znankultivirane. izrazito veću na one su nego koje pokazuju otpornost sušu, izradili su program sveučilišta stvenici Velikoj istraživanja jednog Britaniji i svrhom tvari u se nalazi osnova sa nasljedna otkrivanja izoliranja kojoj svojsušu. Te tvari se u stva a nalaze na se rasplodotpornosti nazivaju genima, Prema znanost zove o se genjihovom nasljeđivanju n azivu, ma netika. rasplodnu osobine stanicu nosioca tražene u nasljedne biljke Unošenje naziva želi to u se se nasljeđe genetski inženjekojoj svojstvo prenijeti trajno sorte i suncokreta. Početnim obuhvaćene neke su istraživanjima ječma ring. zahvat. Britansko vrlo ali i istraživački To zanimljiv,mukotrpandugotrajan je funti okoliša 41.000 znanstveno za sterlinga Vijeće istraživanje odobrilo je novih ta za 27,6 (oko milijuna dinara) istraživanja. Sur. da

Odavno

neke

slobodno

vrste,

rastu

s.u

“

109

o sin

ooo

m. int

mo.

mas

—o—z;—zZ——z—-—z—;——___

ooo

Poljoprivredni centarHrvatske RJ Stočarskiselekcijski centar Izvještajsa sajma

rasplodnih

junica simentalske

pasmine

održanog

24. 6. 1987.

Rovišću

Red.

broj

Ime

i prezime

uzgajivača

Prigojni broj junice

Težina

Predavac

28488

640/II

27760

590/II

28228

630/III

28327

590/11

780.000.-

28519

565/Ila

765.000.-

520/IIla

700.000.-

540/llla

720.000.-

Habijanec Golub Franjo, Damnjani Matušin Franjo, Škrinjari Kučera Hrsovo Mato,

Nikola, Međimorec Đuro, Cepidlak Šter Zlatko, Kuštani Radotić Mile, Narta Kuštan Nikola, Paljevine Jambrušić Boško, Križic

Miljanović Marija, Voj. Kloštar Sanko Franjo, Žavnice Rogožar Mijo, Žavnica Žavnica Basarić Žavnica Drmečić

Gabro, Mački Ivan, Vrbovec Ivan, Tučenik

Kadoić

780.000.-

500/IIla

680.000.-

530/IIla

710.000.-

560/II

"750.000.-

600/I

820.000.-

610/II 590/Ila

790.000.-

570/lIlla

750.000.-

620/Ila

820.000.-

500/II

690.000.-

S70/III

740.000.-

Drago, Bereković Milan, Šuliček Ivan, Konak Žavnice Mikulaj Vargić Drago, Sasovac Jambreković Mato, Nevinac Zbožinek Slavko, Bulinac Milić Stevo, Tomaš Stevo, Ždralovi Ivan, Orlovac

520/II

710.000.-

600/II

790.000.-

Đuro, Dautan Zbožinek Slavko, Bulinac Uzelec Stevo, Ždralovi Akšan Petar, Ždralovi

Poljana Brezje

580/Ila

680/Ila

Poljančani

Bingula Drago, Ždralovi Bedeković Stjepan, Pokopac Nikola, Gudovac

530/II

720.000.-

650/II

840.000.-

590/IIla

.T70.000.-

580/II

770.000.-

580/II

770.000.-

610/II

Nikola, Jovo, Obrovnica Nikola, Potok

Obrovnica

780.000.-

600/IIa

Španić Žagar Kovač

Mati

650/I

870.000.-

590/II

740.000.

550/II

740.000.-

630/1I

820.000.-

600/II

790.000.-

610/IIla

790.000.-

680/11

760.000.-

570/IIla

750.000.-

570/II

760.000.-

540/11

730.000.-

Milan, Majcan Slavko, Gudovac

625/IIa

825.000.-

560/II

750.000.-

Gudovac Gudovac

Grgec Drago, Majcan Drago, Sukser Vlado, Prespa Sukser Vlado, Prespa

560/II

750.000.-

530/III

T700.000.-

593/IIla

T73.000.-

590/IIla

T70.000.-

Milutin, Kupinovac Branko, Zr. Pršir Stevo, Gudovac Dolački Nikola,

620/II

810.000.-

560/11

750.000.-

620/II

810.000.-

620/II

810.000.-

Đurišević

640/IIla

840.000.-

Novoseljani

Antun, Vlado, St. Diklenica

Milković

Tober

"Đurić

Šandor, V. Pisanica Bedenik

Vujčetić Dijanek

Topolovac

Kraljevac Rovišće Željko,

Mr. lio

870.000.-

570/II

Pažameta

630/Ila

Stjepan,

Prusac Jandrić

770.000.-

750.000.-

Hajak

550/1la

Octenjak Babić

24.

i klasa

570/Ila

Franjo, Dragica, Loborčec D. Markovac Josip, Cimaš Drago, Bolč

Cijena

Milan

Bolić

Znojenje norRiječ je, pretjeranom znojenju, jer umjereno j e znojenje stalna i u Onih od malna, neophodnapojava ljudskom koji o rganizmu. p ate mali pretjeranog znojenja nije broj. luče ima koži. u mnogo Znoj žlijezde kojih znojnice, Funkcija žljezda znojnica neobično od načina uz jevažna, izlučivanje jer j edan znoja pomoćkojih se u iz se različite regulira toplinaorganizmu. Znojem u klanjaju organizma štetne tvari toksini. Čovjek u dnevno izluči 8 decilitara Kod prosjeku znoja. izuzetno teških može se izlučiti više od 2 litre ili satu slučajeva jednom znoja do 10 litara u danu. Ti ekstremni se u jednom slučajevi javljaju pustinjskim Velik tekućine i soli krajevima. gubitak uzrokuje isušivanje padkrvnog tlaka, i mišićima. Neki i začini organizmagrčeve prehrambeni napici, proizvodi uzrokovati količine mogu pojačano (veće znojenje alkohola, čaja, kave, s oli, Ne zaboraviti da se papra, može biti izpaprike itd). smije pojačano znojenje među i nekih bolesti bolesti ostalogsimptom ozbiljnih (tuberkuloze pluća, ili bubrega jetre). Ka U okolini osoba šire se se mnogo mirisi. Takve osobe koja znoji neugodni i veću sklonost kože. zarazama imaju gljivičnim može biti skoro neizdrživo. Koža stonogu Pretjerano znojenje ponekad omekšana i Komadići crvena, omekšane kože otpalapostaje bolna, izjedena. i kao crvima. padaju stopalo izgleda izjedeno Lokalizirana obično emotivne prekomjerna rezultat znojenja napetosti. će biti od i Ponekad će biti porazgovor s Stoga pomoći liječnikom savjet. trebna i Povremeno se takvim mogu pomoćneuropsihijatra. ljudima propisati i Neobično za važna često to lijekovismirenjehigijena, je jest čistom vodom i sapunom. treba svakodnevno ne Čarape pranje mijenjati psihosedativi. biti sintetične. biti su osoCipele smiju prozračne najboljesandale, m oraju bito za U vremena. nabaviti kao se što 5 su mogu topla ljekarnama sredstva, formalina alkoholu i dlanove 10 i postotna otopina pazuha postotni tekućem u za dobro osušimo i operemo, urotropin puderu stopala. Noge večeri 3—4 tom tekućinom. U teškim i slučapremazujemo posebno ozbiljnim može biti obaviti kirurški zahvat određenim nervnim na potrebno jevima

naravno,

—

vlaknima.

Vaš

liječnik

lll

Liječnik savjetuje SIDA Vam

DANAŠNJICE KUGA i 12 osoba časa imamo ni našu mimoišla SIDA oboljelih Ovog zemlju. nije kao i Ta virusom. 500 zaraženih u svijetu, epidemija činjenica, zabrinjavajuća 20. ovom da se malo su upoznamo »kugom stoljepobliže dovoljan razlog —

“

ća«.

ŠTO ili SIDA

AIDS

bolest

virusna

zarazna

SIDA?

visokom

Učestalost

smrtnošću. šest do

mjesenaglo udvostručujebrojoboljelih više od 40.000 u s ci. Do danas oboljelih najviše slučajevaSAD, jeregistrirano sredini ima Africi. I i oboljelih zaraženih, našoj Zapadnoj EvropiCentralnoj zaštitkao ni virusa ne i umrlih. ovog specifično Specifični lijek postoji protiv dana do šest i više od a ni no godina. Inkubacija sredstvo, cjepivo. traje mjesec Više od 50% Virus oboljelih ljudskog prirodnu organizma. otpornost smanjuje osoba oboli svaka toku ne umire u prve kojaje Međutim, godinebolovanja. ove

bolesti

raste,

svakih

zaražena

C, najčešće tjelesna oboljenja temperatura stalni ili učestali limfnih proljevi, čvorova, gubitak tjelesne težine, oticanje suhi noćno znojenje, kašalj. sada moda nema niti Budući za su jedina AIDSlijeka, cjepiva protiv bolesti i općehigijenskosuzbijanja širenja a, sprečavanja gućnost te zaštite bolesti. ke borbe informiranost, Temelj jeobrazovanje, protiv mjere epidemiološbolest. osobna u odnosu na odgovornost građana opća treba zaštititi se rizik zaraze S obzirom na posebno prispolnomodnosu, odnosredstvo Jedino sada za u takvim kojeprispolnom poznato situacijama. PREZERVAAIDS-a virusom zaštitu od zaraze su je pružapraktički potpunu ženske žene dio svake TIV. Prezervativ mora torbice, jer imaju postati pribora da česta života. Mladi zaštitu umu imati na na pravo ljudi vlastitog moraju efirizik te da u jedina povećava je ovojsituaciji promjenapartnera svakom odnosu. kasna zaštita spolnom upotreba dosljedna prezervativa pri SIDU Zagrebu Savjetovalište PITANJA AIDS-a ZA 1. SAVJETOVALIŠTE Klinika infektivne bolesti »Dr. Fran za Mihaljević« cesta 8 Mirogojska Zagreb, tel.: 425-906, (041) 427AIDS 2. CIS 222/162,235,256 i za savjetovanje) (Centar informiranje 272-888 tel. (041) Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek,dipl. inž., Bolić, Izdavački savjet: Jovano“ Kobra, dipl.inž., Hadžiosmanović, inž., Deneš, dipl. Stjepan dipl. inž., Miljenko Vlado, dipl. inž., Pehal, dipl. dipl. Miljanović, Mašek, dipl. vet., Prvi

virusom.

znaci

iznad

su:

38%

umor,

zaraze

—

ata

mr.

Milan

vet.,

Nada

"Majić, Ivan

Turk, dipl. inž., Dubravka odbor: Uređivački kić, dipl. inž., Tomislav dužnosti

Vršilac

urednik:

Tehnički

izdavač:

Vlasnik

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tisak:

NIŠPRO

tio

Vesna

Antun

doc.

“zić.Bunta,

lte

dr. Berislav

Miroslav

dr. Mirza

Petrič

vet., Slavko

dipl.vet. Petar Jelinić, dipl. inž., Tomislav inž., Erhatić, Nada dipl. Brlek, inž., dipl. Stjepan Kolak, inž., mr. Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet. urednika: StjepanDeneš,dipl.inž. i odgovornog glavnog Vera Volarić, dipl. inž. SR Hrvatske mljekarskih radnika Udruženje Vuković-Svoboda,

pretplata »Vjesnik«, OOUR

Jur-:

Zagreb, llica 31/III, tel. 42470.-dinara. proizvođače mlijeka iznosi zaTiM, privredne organizacije ustanove kao za Zagreb. 420 i