-....
KOLOVOZ
ZAGREB
XXII
međunarodna
smotra
folklora
u
Zagrebu
(9— 13.
srpnja,
1987.)
> 1987.
dodatak uz silaže kukuruzne Pripravljanje »BENURALA 60« proizvoda prehranu mlijekadrugih nailazi stočarske ništva stalno se proizvodnje Međutim, povećavaju. razvoj krmnih Tešžitarica i rasta teškoće gotovih smjesa. zbogneprekidnog cijena kao: krmiva koće se su mnoga riblje brašno, soja bjelančevinasta jošveće, jer sačme uvozom. i nabavljaju drugeuljane iu vlastite osnove i voluminozne Izlaz treba tražiti u krme, iskorištavanju iz i sirovina sekundarnih većem poljopotpadnih livada, pašnjaka, korištenju i što uostalom rivrede i nekih omogućava specifičnost probave industrija, preživača. i sadržavati voluminozni hrana Osnovna energetski preživače što više Ona sadržavati i mora dio za reprodukciju. potreban proizvodnju minerala i biološko kvalitetnih vitamina, drugih ugljikohidrata, bjelančevina, dio ako stočari sami aktivnih tvari. Na najveći potrebne osiguraju tajnačin, hrane dio će samo hrane u vlastitoj koje kupovat proizvodnji, manji dopunske vlastite dodatak iz i će to sami a ne mogu proizproizvesti, ujednopovećati vodnje. može silaže kukuruzne važnost Posebno na koja proizvodnje ukazujemo krma. i voluminozna kvalitetna služiti kao većem energetska dijelu godine fiziološki U silaži, međutim, bjelankoncentracija zadovoljava kukuruznoj neki zatim odnosno čevina prema bjelančevine, ugljikohidratima, manjkaju hrana hranom. Samo minerali i vitamini, se koja dopunskom koji morajudati dobru hranidbene sadrži sve proizpotrebne osigurava sastojke organizmu i reprodukciju. zdravlje vodnju, sirosilaži u svrhu koncentracije povećanja kukuruznoj Dodavanje iskorištava Urea dobro u duži niz se vih buragu godina. poznato je proteina dodavala silažama iskustva se sa poljoprivredna koje preživača. Ranija i ili slina su urea taloženja upozoravala oprez zbognehomogenogmiješanja uzrokovati što može niže uree životinja. slojeve, pojaveotrovanja jevanja dozatora zootehničke za tehnološkim Novim uree, upotrebom postupcima, ove ili »Benurala 60« mogu se uree spriječitipojave. aplikaciju vršiti i silaže može amonijaka aplikacijom neposrednom Amonizacija Za i s ureom. slični efekti kao pose amonijaka aplikaciju silažu,postižu a nabaviti trebno opremu, djelovanja zbogagresivnog specijalnu međutim, je, da amoništo i zaštita i ljudiokoliša, jerazlog potrebna amonijaka je posebna širu teško ulazi upotrebu. jak »BENUsilaže i uree je amoniziranje unapređeno dodavanja Postupak 60« se Silaža s »Benuralom RALOM 60« pripravlja Kutina). (INAnačin tehnički kao i svaka t ehnologija Bolja siliranja. silaža, poznat druga Petrokemija silaže. To znači hranidbenu kvalitet i vrijednost bolju bolji siliranja osigurava ku20 do 30% suhe tvari, s dovoljno s oko da treba silirati kukuruz (zrna) klipa silosu. i zatvoren i sitno kuruza, dobro u ugažen sasjeckan, što ga ima »Benurala na 60« u silaži se učinak Osnovni temelji djelovanju »Benuralu sadržani Benal 60«. »Benural 60« dodai sumpor u urea, amonijak, tako da silažu na se 1,0 do 1,5% kukuruznu sjeckanu siliranja, prilikom je količina »Benurala 60«. rukom silažnu masu u slojevima odgovarajuća posipa učinkom radnim većim U većim mogu kombajna, silažnog silosima, Potrebe
stočarskih
i
mesa,
stanov-
za
na
mora
za
u
ne
a
uree
u
u
se
u
a
.
u
s
na
se
u
s
114
se
za
—_—---—
—-
————o——
.
»Benurala
=
-
_—
.
=
.
>
=.
--
--
_—-—_
=
-
mineralnih npr. gnoposipavanje strojevi rasipači Posebna zaštita radnika i okoliša a jiva. p otrebna, nije nehomogenost manja »Benurala 60« nema neko veće rasipanju značenje. »Benurala 60« u silažu se odnosDodavanjem povećava postotak dušika, no sirovih se celulou silaži, koncentracija proteina poboljšava probavljivost time i hranidbena silaže. Veći ze, sirovih viuz vrijednost postotak proteina soki tvari iz kukuruza kipostotak energetskih odgovara mliječno p rocesima što dovodi do kiseline daku selog v renja, povećanja postotka mliječne silaži, le do kvalitete silaže. poboljšanja sirovih silaži ovisi »Benurala 60« u Povećanje proteina postotku koji o i zraka odnosno u dodaje silažu,tehnologiji o siliranja prisutnosti silaži, dovode do veće i uree U dobro koji uvjetima razgradnje gubitka a monijaka. zatvorenim silosima sirovih može iznositi do 3,0 supovećanje proteina 4,0% tako da može iznositi tvari, do sirovih 12,0 hoj ukupno 13,0% suhoj proteina tvari silaže. 60«
koristiti
kao
u
a
o
se
u
u
u
Brza
suvišku u i razgradnja nije p oželjna amonijaka da iz silosa. i urea sadrže dušik iskoristiv u gubihlapljenjem Amonijak probavi kao sirovi a svaki ili može se preživača protein gubitak amonijaka smatrati indirektno kao sirovih Uz to važan proteina. i uree gubitak je utjecaj na i veću hranidbenu i silaamonijaka konzerviranje vrijednost probavljivost tako da svaki ide štetu na kvalitete silaže. že, gubitak Veća uree i na upozorava razgradnja aktivnije bakterija razvoj djelovanje i što i s većom povezano iz silaže. To kvasaca, je potrošnjom ugljikohidrata dešava silaži ako zrak. ako se »Benuu prvenstveno je Stoga, prisutan dodaje ral 60«, treba silažu dobro i će to ugazitispriječiti prodorzraka, usporiti jer i potrošnju uree, okza razgradnju gubitak smanjiti amonijaka ugljikohidrata i metabolizam Na način dobit će silaža veoma sidaciju bakterija.taj dobre hranidbene vrijednosti. Hranidbom kvalitetnom kukuruznom silažom do sitosti, se energetski krave za 5 do 101 ali hranidbi dovoljavaju potrebe proizvodnju mlijeka, toj do Benurala 1,0 60 u silažu se silamanjkaju Dodavanjem proteini. 1,5% dobije ža ima ne dobru samo već i za koja energetksu vrijednost, proteine potrebne 101 5 do dnevno. nužno prosječnu proizvodnju mlijeka Naravno, dopuniti je hranu minerlano vitaminskim a kukurudodatkom, kalcij, kojeg nedostaje nadoknadit ćemo 50
kao
uree
ni
tvorba
se
uree
se
se
za-
u
u
zu,
s
Za
ili stočne
g vapnenca
krede.
5 do 10 litara popostizanje proizvodnje mlijeka (iznad dnevno) trebno kukuruznu silažu davati krmnu ili kukuje odgovarajuću smjesu ruznu i slično s »Benural rezance dorepu, i drugežitarice, prekrupu repine odnosno Kravama visodatkom«, dopunskomsmjesom(superkoncentratom). ke 15 do 20 litara treba nešto kumliječnosti (iznad mlijeka dnevno) smanjiti kuruznu silažu 20 silaže a ovisno o (do kg povednevno), proizvodnji mlijeka ćati krmne (koncentrate). smjese U hranidbi tovne silažom krmni obrok junadi potrebno dopuniti je krmnom ili smjesom superkoncentratom. Pri hranidbi neovisno dodatku može doći do 60«, silažom, »Benurala zdravstvenih obliku i alkaličnih poremetnji indigestija (kiselih indigestija), i avitaminoza nedostatka vitamina i karotiE opstipacija proljeva, (posebno 8 i treba imati vidu i nedosu na), intoksikacija (plijesnima drugim toksinima), tatak kukuruzu Na ovih kalcija (hipokalcemije). oboljenjavelikoj pojave
veće
uz
o
u
a
u
u
115
am
_
o
_——_i
kao i i kvalitet tehnologija odgovasilaže, davanje pripravljanja utječe mjeri ili'vitaminsko-mihrane superkoncentrata (krmnih dopunske smjesa, rajuće količisilažu dati uz U svakom neralnih manju potrebno slučaju je dodatake). oko tovu u do oko a kravama 2 5 i to: nu kg dnevno, junadima dobrogsijena 0,5 do 1,0 kg dnevno. Fedhofer Dr Stjepan |
Proizvodnjamlijekana individualnomsektoru telenja vrijeme Postupak se dva ciklusu krave U jedne godine tijekom razlikuju dijela proizvodnom i dio se koliko treba dio od 305 (muznost) koji laktacija dana, trajati dana): (365 i suha krava se kad muze od 60 odnosi na dajemlijeko) (ne vrijeme dana, je ćemo krave i krave Hranidbu i tretman popostupkom telenjem započet biti mora svaku veliki stres za Porod kravu, koji telenja. (partus) je slije ćemo dobro o čemu i hranidbeno kondiciono govoritiodjelpripremljena, titeli na da se krava S obzirom u pravilu mjestu kojemje jku suhostaju. biti dobro obavezno mora čitave uz vezana telenja jasle, prije godine jekom treba skinuti svu vodom očišćena po dijebalegu stražnjeg potrebi (toplom i suhom čistom biti nastrto ležište treba i la slamom,koju repa) trajno tijela što su To dan nekoliko i na popo potrebi zbog mijenjati. je toga valja puta otvoreni stidnica vimenu sise nakon i rodu i i osjetljivi poroda neposredno vimena što kao su imati razne zaraze mogu upala posljedice, ozbiljne koje uzrokovati ili maternice, ili rodnice mogu koje upala mastitis) (infekciozni treba malo odmori od napora, kad se krava Nakon krave. joj telenja plodnost osuši da ga i,što do tele, lizanjem jejošvažnije dogurati (akojevezana) glave »likrava teletu. Ako krvi u tek rođenom da. grubim je optok pospješi lizanjem leđa teleta olizati i neće pa pšeničnim posijama, potrebno posuti tele, je jena« tele to ni u tom tada olizati. Ukoliko će ga krava potrebno je slučaju učini, kako bi i mekim suhim a dobro krpama, potomjoš gužvamasijena, istrljati može danima krvi. Tele u se odjednomprimiti optok prvim pospješio sisati 7—8 treba to veće količine puga pa u puštati mlijeka, vrijeme (posisati) dnevno. 3—4 na 4—5 a ta pa Apsovalja prijeći puta puta, dnevno, kasnije dalono da tele lutno temelj (kolostrum), mljezovo jerje posiše jeneophodno teleta. količinu tele ne može Ako svu mljeziva posisati pravilnog razvoja jnjeg dati ili i izmusti teladi s dati može se ga razrjeđenog drugoj (kolostruma), kravi da ga dom popije. s
kravom
za
.
ne
za
o
na
o
sa
u
na
na
ne-
ne
ne
mu
na
vo-
(mliječnost) laktaciju Priprema trudova i samog izmorena krava nakon telenja naporima Neposredno je žeđ. veliku izaziva što kod težine i nje telenja,gubitkomtjelesne (15— voda bunarska za dati hladna nakon Kravi se telenja smije neposredno 20%), mlakom te brašna od skuhati juhu ječmenog jenapojiti Najbolje je napajanje. juhom. krava
za
a
ne
116
--
| |
|
--
-.--
-
-.—
—_
>
-
------..-..--
brašna
kravi
--—_
.-
—
možemo
mlačni
dati
od
juhe ječmenog napoj Umjesto kravu Nakon nekoliko sati de i 1/2 pred pšeničnih jenajbokilograma posija. dan kravi možemo dati oko staviti livadno kilogram (otava). Drugi lje sijeno livadno mlakom dobro brašna ili uz pšeničnih napoju, sijeječmenog posija uvodimo ostale dan Treći ili no i poslije telenja djetelinsko postupno sijeno. da nam krava način: ako krmiva znamo vrste na u prošloj godini slijedeći je količinu ćei sada određenu dana nakon dala mlijeka telenja (laktaciji) šestog hranivima: istu količinu obrok sa sastaviti mo mlijeka slijedećim od
vo-
|
u
za
14 lit.ml.
lit.
16
18
lit.
lit.
20
|
Silaža Ječmena
Prekrupa
prekrupa
prekrupa od sojinog
—
—
7
kukuruza
Kukuruzna
kg 2,5 kg
kg 15 kg 3,0 kg
kg 15
Djetelinsko-travno sijeno
1,0 kg
zrna
VAM
0,5
kg
kg 0,5 kg
1,0
kg 15 kg 30 kg 0,5 kg 1,25 kg 8
10
kg
8 15
30
kg kg kg
kg 1,50 kg 10 kg 1,25
pretpostavku dobiti 11,36 HJ i 935 grama 600 za kg probavljivih bjelančevina, kg proizod 14 litara od 16 litara 12,36 HJ i 1.035 sa mlijeka 3,7%, proizvodnju vodnju od 20 i tako do 14,36 HJ grama probavljivih bjelančevina proizvodnje litara, da uvoda i 1.235 grama probavljivih bjelančevina. Napominjemo periodu dnevno. krava musti tri mora mliječnost puta Do navedenih doći 8 ili 10 dana dnevnih obroka se mora poslije postupno Ako krava 18 litara 8. ili 10. dan a mi smo na mlijeka, telenja. daje primjer joj obrok dan treba obrok kao za 18 litara za podoj dali mlijeka, slijedeći povećati od 20 litara. Dat ćemo kravi »avans« veću na nego mlijeka dakle, produkciju što stvarno Ako krava količinu odnosno ako hrane, daje. reagira povećanu hrane treba dade količinu dnevnu 22 litre 20 ili više litara mlijeka, povećati dnevnu količinu Kravi u mlijeka. povećati jepotrebno periodu avansiranja hrane Treba znati tako dok količinom ona mlijeka. dugo povećanom reagira da krava nakon ne količine dnevne dajenajveće mlijeka neposredno telenja, tek 30.—40 dana nakon koristimo da dobrom tu nego telenja. Upravo činjenicu ishranom od krave danu. u mogućumliječnost jednom najveću postignemo Ako između krava količinu hrane 30. i 40. dana 26 litara za mlijekojoj dajemo nekoliko dana ka znači da ne 24 litre dnevno, mlijeka daje reagira uzastopce, hrane količinu mlijeka. povećanu povećanjem Tada da dala maksimum ta krava možemo zaključiti, mlijeka, je svoj Kad količina hrane svedena stvarne na prema potrebe, produkciji mlijeka. je možemo dvokratnu kad se na proizvodnja ustali, prijeći mužnju(osim krava dnevno i 25 litara kojedaju mlijekaviše). Prema
hranidbenim
tablicama,
8
!
krava
će
u
obroku
teži-
uz
ne
za
sa
se
u
u
na
na
na
a
ova
laktaciji normalnoj treba 305 dana. krava kod dobro Normalna pripremljenih trajati laktacija da i 10 malo krava se muzu 9 Žalosna ječinjenica mjeseci. koje Nažalost, je ili toliko 6 ili 7 same krave naših mjeseci,daju poljoprivrednika zasušuju ili s muzilicom da se ne malo stavljasjedati podnjih isplati mlijeka (1— litre) rad s i nestručni loša hranidba krive nisu Tome ti muzni nego krave, stroj. 2 kravama muzarama. Ishrana
krava
u
sa
117
ustalila
normalnoj lataciji, proizvodnja mlijeka najvišoj obrok visini muznosti smo koju uspjeli sastavljamo postići avansiranjem, svako obroka. raste ne Naravno, proizvodnje mlijeka kojadalje povećanjem količine kontrolu količine hrane dnevnu ishranu traži i točnu određivanje tele siše Ako teško učiniti svakih što zaista 15 dana. namuženogmlijeka, nije kravi dan kad kontrolira sikravu, postupak mliječnost, koju jeslijedeći: i desna še tele izmuzu do sise zase npr. kraja dvije (unakrsno, lijeva prednja sise. tele da i se količina mlijekapusti posiše preostale dvije dnjasisa), izmjeri do i te Nakon tele što izmuzu sise, pa se količina posisalo, kraja dvije je ako količina iz sise s 2 i doda premlijeka je muženogmlijeka dvije pomnoži dnevnim količiostalo iza teleta. Krave treba hraniti prema slijedećim sisanja i težini krave bazi masti od 600 kilograma. 3,8% podojamlijeka, U
nakon
što
se
na
na
za
na
se
na-
se
nama
na
obrok
Dnevni
kg 2 kg
Djetelinsko-travno sijeno Livadno
7
sijeno
Kukuruzna
silaža
Kukuruzno
zrno
Ječam
lit/m
22
18
prekrupa
3
kg
kg
24
lit/ min
7kg 3 kg 20 kg 3 kg 1,5 kg 1,5 kg
prekrupa Soja zrno prekrupa Pšenica posije
0,5 kg
1,0
Mineral
1,0 kg
1,25 kg
zrno
1,5 1,5
(brašno) dodatak vitam.
kg
kg
26
lit/m
28
kg 3 kg 7
20
kg
3,5 kg 2,0 kg 1,5 kg
1,0 kg
1,25kg
lit/m
7kg 3 kg 20 kg 3,5 kg 2,0 kg 2,0 kg 1,0 kg 1,50 kg
Goveda, krave, životinje čija jepotreba kuhinjskom soli doista da se kravi zanemariti. to ne se pa velika, Preporučujemo smije dnevno soli žive vage i 2 grama soli po litri mli100 5 grama svakoj daje kg Krava teška 600 od 20 litara dnevno treba uz is jeka. kg proizvodnjom mlijeka hranu dobiti soli. Sol dodati 70 grama s kuhinjske mješavinom jenajbolje pa
prema
tome
i
su
za
na
koncentrata.
(nastavakslijedećem broju) inž. Željko Gorup,dipl. u
veličinu siloKako izračunati prostora? (nastavak) sivoditi računa Prilikom izrade o veličini moramo temelja silosilaže znači i o o težini a to odmah pa kojasvojom težini, losa, njegovoj toranj udare silosa. K tome treba na dno som izdržljivost pribojiti potrebnu pritišće temeU svakom strana i snagu gornja vjetra, mogućegpotresadrugo. dubinu. slučaju bar to U našim tla u biti razine mora ispod uvjetima je lja smrzavanja tla. 50 cm ispodpovršine tada takvi silosi dubinu Obično su u su metar, pa ukopani zemlje jedan izraditi otvor onda tako i niži. Ako za temelji učinjeno, jepotrebno najniži je Razmak između dna tla silaže 0,50 m iznad m iznad silosa). (1,50 izbacivanje je da toNeki i ostalih otvora 1 m. samo 0,60 m. Mislimo preporučuju je drugoga biti tih otvora Vratašca liki razmak mogu ipakpremali. zatvaranje postavbilo prema bilo prema unutra. tako da otvarati van, mogu Praktičnija ljena za
ma-
za
se
118
koja otvaraju njihovom ugradnjom postiže se ne unutra, prema potrebna Vratašca, koja otvaraju nepropusnost možemo silažu do dna tih vratašca, ali su otvoriti dok ne potrošimo pogodnija ih masa silaže tlači prema za U oba okviri van. zatvaranje, jer slučaja moraju ili zid. uz tzv. vratašca,dovratnici, zrakotijesno prianjati Najpovoljnije mjere otvora vratšca silaže su za Prilikom odbira m. 0,60x 0 ,80 čistog izbacivanje izradu vratašca da računati izdržati moramo od 0,75 građe moraju pritisak centimetru po kg kvadratnom površine. Za zrak i vodu cepostizanje nepropusnosti preporučujemo mješavinu i pranoga, menta 1:4. Za betona u pijeskaomjeru nabijanje zrnastog oplati ćemo vibratore od običnih su (šalungu) upotrebit nabijača. jer bolji I danas možemo često krovište iznad silosa. silos zatvavidjeti Ispod njih tako što ih silažnom ramo nešto iznad ruba. masom Drunapunimo gornjeg dana ćemo nastalo silažnom gog masom, preispunit udubljene slijeganjem kriti i užetom. Neki najlonskom folijompričvrstiti proizvođači z adnjih ispune metra silosa vlažnom i sitno pola zapremine zemljomizmiješanom pljevom dobro i rubova silosa. Kako dosjeckanom slamom, nabijuzaglade preko god bro ulazi zrak. a u nabita, zemljaispuca, pukotine Stogajepotrebno češće navlažiti i ravnalicom. po nadgledati, potrebi napukline zagladiti silosa betonskom dekom čini se Na deki Zatvaranje najboljim rješenjem. vratašca su okvir i su i utor, s na pero postavljena kojima zaklopac građeni dnu Svrha utora. tako na vratašca gumom nepropusnačinjenih je postizanje nosti zrak i vodu nakon za i vratašca. otvora zatvaranja pritezanja Dimenzije tih vratašca silos dokle 1,60 1,20 m. U tom sislučaju pounimo moguće je rastrti po Potom lažnu ravnomjerno površini. upalimonaviljak slame, ubacimo Slama će dok zraka u ima ga u silos i brzo zatvorimo. gorjeti silosu, će se vatra a onda ugasiti. silos nakon 30 dana Novosagrađen punimonajmanje gradnje. U i lakova nudi premaze straindustrija boje novije vrijeme unutrašnje betonskih silosa i bazena. ne Takvi zraka i voonemogućuju prodor premazi de kroz a silosa premaza stijenke silosa, zbogglatke površine čišćenje jejednostavno. su
vratašca
se
prema zraka.
ali se
van,
teže
za
21
u
'
a
su
x
masu
ne
za
U
s papravilu, toranj jednu dom 2%. Na nižem odvodi s sok silažiz kraju ugrađena koja jecijevkoljenom, ne mase ili Ovisno koliza o posebnonačinjenu jamu spremište gnojovku. čini siliramo količina u krmi soka iz krme vlastivlage koju iscijeđenog pod težinom čini do 30% tom silažne mase. zadržavat na ukupne Koljeno cijevi će nešto kroz zrak neće moći do silaže. soka, koji prodrijeti silos su za dio zid o a uz samo zaLjestve metalne, obješenegornji silosa, ubetonirane varene nastavke. dio biti na mora preDonji ljestava preklop dio ma učvršćen ostale dohvat uz kako bi na gore. Preklopljeni ljestve je ruke, Budite oko stavite mepa malojdjeci spriječilo penjanje. ljestava oprezni, talne obruče kao zaštitu od pada. Dr Željko Magdić
silo
u
morao
bi imati
ukošeno
dno
na
stranu
u
za
se
119
a
--—
—
>.
2
R-_.-..
-—_
-.-.__-
--
--
.-
-
-
-
-
-
-—
._
XXIIMeđunarodna smotra folklora godine srpnja izvornih četrdesetak folklora.na Međunarodna smotra kojoj jesudjelovalo Smotra folklora družina iz naše i inozemstva. folklornih Ovogodišnja zemlje '87« i tako održana bila u sklopu»Univerzijade jedoprinjela njenomuspjeje vrlo i i tih dana bio u znaku hu. drugih Zagrebje pjesme plesabrojnih sporta, izložbi. zanimljivih U i folklora obuhvaćala Smotra zanimljive priredbe.Starogradje brojne izložba a bila o narodnim glazbalima,Etnografskoj vijećnici jepostavljena izložba svih re»Narodna skom zajednička umjetnost Jugoslavije«, muzeju izložbu i folklornu SFRJ. i smo Mogli vidjeti pokrajinskih publičkih muzeja selo Medmalo vrlo »ŠestineZagrebu«, zanimljivu podnožju jerŠestine, i sunarodnu vednice i ples. Brojni Zagrepčani nošnju, pjesmu njeguju svoju škola narodnaučiti izložbi »Mala '87« nešto na dionici su »Univerzijademogli Veliko »Plešite i radionici s nama«. i s u nog »Svirajte glazbenoj folklor »Tošo Dabac i izložba fotografije umjetničke pobudila je zanimanje U
od
Zagrebuje
9. do
održana
1987.
13.
XXII
tradicionalna
u
u
u
u
nama«
veza«
—
U
slici«.
sudionici
Smotre
folklora
vrsni
Brojni ih i vođači mlijekavalja spomenuti: “
SR
i
Bosna
Hercegovina
1. Izvorna 2.
KUD
folklorna
»Ozren«
grupa iz Karanovca
»Đepi«
su
poljoprivrednici, proiz-
iz okolice
kod
Gračanice
stočari
Konjica
i
om Sali o
me
>
menog
SR
Gora
Crna
KUD
1.
SR
Radov«
»Sula
Titograda
kod
Komani
iz sela
Hrvatska
Zaprešića Korčuli otoku Blata iz na 2. Viteško »Kumpanjija« udruženje Broda kod -»Zrinski« iz KUD 3. BrodskogStupnika Slavonskog kod Bok iz sela Crkveni »Savski 4. KUD Sunje Lugovi« Gradiške kod Nove Davora iz Antun KUD 5. Reljković« »Matija kod iz sela Goričana »Goričan« 6. KUD Čakovca 1. KUD
»Bistra
kod
7.
KUD
»Petar
Preradović«
8.
Folklorna
9
RKUD
10 11
12
13
SR
SR
.
KUD
.
.
.
.
grupa
»Prigorec«
»Metković«
Folklorna KUD KUD
grupa
Lastova
Markuševec
kod
s
iz Metkovića
»Punat«
s
otoka
Đurdevca
Zagreba
Krka
Županje Soljani »Slavonija« Siska kod Grede iz sloga« Sunjske »Seljačka kod
iz sela
Makedonija 1.
Folklorna
2.
KUD
grupa »Drimkol«
Slovenija Prleška
otoka
»Lastovo« iz sela
kod
iz Grabovnice
folklorna
Probištipa »Tripatanci« kod iz Vevčana Struge iz okolice
grupa
PD
»Križevci
priLjutomeru« 121
i _
_-__—._-
a
|
a
SR
Srbija
1. Izvorna
2.
SAP
KUD
folklorna »Braća
grupa Tašković«
Iz sela iz sela
Siljevica kod
Taškovci
kod
Rekovca
Gadžin
Hana
Kosovo
»Shpresa« Vojvodina 1. KUD »Petefi Šandor« iz sela kod Kupusina Apatina 2. KUD Gubec« iz Tavankuta kod Subotice »Matija 1. KUD
SAP
iz Dečana
Iz inozemstva 1. Izvorna
folklorna
grupa
iz Alžira
Šabla«, 2. Plesni ansambl i cimbal orkestar ČSSR »Rozmaryn 3. Izvorna folklorna DNR grupa Koreje, Pyongyang 4. Izvorna iz Arta, Grčka grupa »Makrygiannis« 5. Klasični indijski plesovi, Indija 6. Izvorna folklorna iz grupa Termilija, Italija 7. Tradicionalni i Libanon plesoviglazba, 8. Folklorna grupa »Slowianki«, Poljska 9. Gradski ansambl iz plesni Suela, Koreja 10. Folkdance iz Salt Lake SAD »Underground« Cityja, 11. Folklorna iz SSSR grupa Lenjingrada, 12. »Villa de grupa Španjolska Folklorna Madrid«, svih smotri folklora RO u Uspješan organizator dosadašnjih Zagrebu je »Arto« iz Zagreba. Zlatko vet. Mašek,dipl.
nevremena Posljedice srpanjskog
Katastrofalne štete Ovo
a naposljednje je nevrijeme Podravini, Bilogori, Kalniku, katastrofi. ravno pose tui Baranji Olujno je praćeno jakimvjetrom n evrijeme čom štete 14 žitorodnih ogromne nanijelo je poljoprivrednim usjevima, općiSR Hrvatske i Tuča i uništila oko 109.000 Vojvodine. nevrijeme je usjeve hektara. stradala su šeNajviše polja kukuruzom, d uhanom, z asijana s ojom, ćernom
što
učinilo
na
na
repom
U
i suncokretom.
posto prosjeku spomenutim područjima je zasijanih kulturama. Praktički bilo što učipoljoprivrednim površina nemoguće je niti na »ledom obrani« kukuruz može ne se ublažavanju posljedica, upotrebniti silažu. ljavati U Banatu i tuča uništila urod od 300.000 s više hektaBačkoj srpanjska je kulturama. šteta ra, i u zasijanih uglavnomsjemenskim Ogromna je vojvođanskim već treću meta nevremenu. općinamakoje godinu uzastopno U SR stradala Murska Sobota žitnica te Sloveniji najviše je republike. Na hektara 15.000 od 22.000 koliko uništeno 80 do 100 jepogođenotučom, je površina. postozasijanih uništeno
na
90
za
su
—
122
do
100
spominjana protugradna najviše je moći će se ubrzo izravne uzrok šteta na novni vidjeti. posljedice poljima, će im ubrzo svakako će biti stočari, ponespoložaju jer Naime, najtežem kreditiili naknadnom će hrane tati stočne koju osigurati sjetvomjpovoljnim moć. tuča svu dobaviti ma s pokazala svoju gdje područja drugih nije zaštita
Neefikasna
kao
navrata
u
os-
a
u
Na
koje je zahvatilo
površinama
»ubrala
nevrijeme
je gotovo
tuča
100
posto
|
kukuruz«
i ulažu
ljetinu proizvođači svoju jednoj u u ne znatna dotlesusjednim općinama intersredstvaprotugradnu obranu, tražiti ili uopće. treba nemaveće Ada efikasnosti djelomice dovoljno '.; veniraju česte katasšto sada zakona i tome za nema o tojdjelatnosti. Međutim, još dio dobar kakve sad trofalne u su pogodile poljoprivrede našoj posljedice i donose i publiciVojvodini ubrzavaju rješenja. nalaze i za također vladom NR Mađarske U sa suradnji rješenja prodržavnu obrane uz koji nalaženje djelotvorne poljoprivrednih granicu usjeva zasad od tuče. nisu branjeni još od tih i upozorilo Posljednje osiguranje usjeva je nedovoljno nevrijeme vlasništvu Naime vrlo malo sličnih u nepogoda. površinaprivatnom osiguje dobro bi itekako oblik i izostati sate će rano, došao, pomoćikoji jer taj stoga nastale štete. nadoknaditi »:ćemoći fondovi solidarnosti sve uspješno dašnji I dok
u
sredini
svim
|
brane
silama
u
re-
sve
se
|
na
n
V. P.
123
|
pan
području varaždinskeregije
Kozarska proizvodnja
na
proizvodnja području regije gotovo kakve Koza RO ima uglavnomsporadički. Mljekarska industrija tradicije. Varaždin odlučila da asortimana »Vindija« mliječnih je zbogproširenja proizvoda Osnovna stada obrazovana i tu vrstu toproizvodnje. jezgra je razvije koza i sanske iz kom 1984. i 1985. uvozom alpske godine većegbroja pasmine Francuske. Sada ima 530 ženskih 2.500 a na grla,planirano broja jepovećanje koza. od 600 litara po kozi laktaciUzgojni cilj proizvodnju mlijeka jepostići Kozarska
varaždinske
na
ni-
nema
u
ji.
proizvodnja organizirana je koza vođači stada 30 do 100 koza. sa u stadu Broj ograničen imaju jemogućishrane i kod Sistem koza nostima smještaja proizvođača. držanja jestajskoOne boksevima ili su u po smještene novosagrađenim preuređenim U boksu ima od 10 do 15 ovisno stada. Jaro veličini zgradama. jednom koza, pašni. čevi izvan ili boks Ishrana sezone odvojeniposebni pripusne prostoriju. koza koze dožitaricama i se na masi, temelji sijenu, zelenoj Sijeno smjesama. bivaju im se žitarica i ovisi o a količina »po volji«, proizvoddaje smjesakoja daria i koze hrane dva se nji. prilikom smjesama putadnevno, strojne izmuzištu. Istovremeno se semužnjaobavlja Strojna' mužnje. dojepo dvije Kozarska
na
su
individualnom
sektoru.
Proiz-
u
na
koze.
jeodvojenaposebne prvim U dobi od 1. do 5. dana dobiva tokom 2 mljezivo, mlijekom. jarad kasnije do 3 dva dnevno. Prihrana od majčino mlijeko, puta mjeseca počinje sijenom 8. dana od 15 dana im ili žitarice. U 150 dana se starosti, daje prvih smjesa 50% od koze laktacije daju ukupneproizvodnje mlijeka. Interes RO što veće količine pa »Vindija« kozjeg mlijeka, jepreuzimanje kod odbila od sise. Jaradi se rano proizvođača jarad prvih stoga pojedinih od 5 do 10 dana dana 10. dana a od dajemljezivo, kozje mlijeko, pet postupno »K PLANIse na prelazi napajanje mliječnom (proizvođač zamjenicom KA« Iz istovremeno šest se KOBARD-). aluminjskih pojilica jaradi. napaja kvalitetno i se Mliječnom zamjenicom, sijeno, smjesu vodu,jarad napaja dok se sasvim od sise. O odbića bit će više ranog odbije tehnologiji jaradi govora u slijedećem broju. vet. Vesna Dipl. JovanovićBunta Jarad
bokseve.
u
U
danima
života
hrane
se
sa-
a
mo
a
se
uz
ne
MljekaraKIM dobilaPoveljuZAVNOH-a industrija mlijeka Povelju je društveno To VNOH-a 1987. u Sr godinu. jenajviše priznanje Hrvatskoj, ZAVNOH-a Tako Zakona i Plakete o se na Povelje dodjeli dodijeljuje temelju ZAVNOH-a. način se na najbolji obilježava godišnjica zasjedanja povijesnog Na i ovo: Povelji napisano je revolucionarni kao »Ova se za Povelja dodjeljuje priznanje dugogodišnji naše stvaralačko i za u samoupdjelodoprinos razvijanju socijalističke rad, bratstva naših naroda i i ravne samoupravnarodnosti, zajednice, jedinstva nih društvenih tekovina Vaše odnosa i sveusocijalističke revolucije. drugih Karlovačka za
»KIM«
iz
Karlovca
dobila
ZA-
a
“
124
=
>
3
3
i
o
i i.
s
i
i
E
ER
A
VR
OV) i a
a
borbi
radničke
socijalisza čelu, daljni
i svih
klase
poticaj jevrijednost trajna kupnodjelo komunista Savezom sa društva, tičkih snaga patriotskih SR i odnosa napredak socijalističkih samoupravnih razvoj goslavije«. i
na
Hrvatske
i SFR
Ju-
vd m
a i
n a —
čes-
jebrojneSamljekara povodutogpriznanja Ante Milovića, predsjednika titke. Ističe vijeća Izvršnog druga brzojav između bora SR ostalog napisano: Hrvatske,kojemje orii vaših rukovodilaca, radnih pravilnom razvojnom ljudi »Zalaganjem individualnim te s poljoprivrednim proizvos uradnjom uspješnom jentacijom i stočarstva, rezultate pou ste 1 oizvodnje đačima razvoju postigli zapažene na radnim svim sebno Čestitajući ljudima postignutim mlijeka. proizvodnji rezultate«. dobre i Vam želimo rezultatima, i dalje proizvodne uspješan razvoj oriz Karlovca da »KIM« je stručnjacima poznato Brojnimmljekarskim izrazito vrlo brdskomlijeka pasivnom, proizvodnju ganizira »KIM« i orgaMeđutim, Korduna i uspjela je ondjemljekara planinskom Banije. području litara 40 miliona štalama nizirano mlijeka proizvođača približno proizvesti iz »KIM« vrlo godinu razvijagodine uspješno mljekare Stručnjaci godišnje. kreditima novčanim osobito povoljnim zahvatima, brojnim juproizvodnju novih ili starih obnovu nabavu poboljšaštala, izgradnju goveda, rasplodnih i dr. krmnog bilja njeproizvodnje data ZAVNOH-a reći da može industriji Karlovačkoj Povelja Zbogtoga i Kordunu na i znači govedarstvamljekarstva daljni poticaj razvoju mlijeka Baniji. vet. Zlatko Mašek,dipl. »KIM«
U
iz Karlovca
dobila
se
u
u
na
u
u
za
'
se
*
:
125
-
'87« »Univerzijada
Zagrebuje godine srpnja »Univerzijada '87«, tj. 14. studenata na 5.345 Svjetske sportske igre kojima sudjelovalo je sportaša, 752 suca, 1.542 akreditiranih novinara i 24.000 radnika. dobrovoljnih Sudjelovale 122 države. Prema dr Prima Međunariječima Nebiole, predsjednika studentski saveza '87« rodnog izda(FISU), »Univerzijadajenajboloje sport studentskih On rekao i: dosad njedosadašnjih sportskih igara. »Golem, je najveći vrlo dobri rezultati kao od i, brojzemalja sudionica, sportski najvažnije svim sudionicima data idealna i svega, za je mogućnost druženje sporazumiSlične '87« dali i jevanje.« izjaveizvrsnoj »Univerzijade organizaciji brojni iz naše i inozemstva. drugiugledni zemlje gosti danima '87« bio I samo Zagrebje »Univerzijade metropola svijeta. i okolici u održavala nego su se Zagreb, drugamjesta njegovoj kojima brojJastrebarprednatjecanja: Sisak, Čakovec, Varaždin, Karlovac, Bjelovar, VIKA kh RATA a U
od
8. do
19.
1987.
održana
su
za
o
su
u
ne
u
na
z
Prodaja sladoleda 126
»Ledo«
na
sportskim
borilištima
»Univerzijada '87«
1
Ri
s
s
nn
is
0
s
+
Rs
2
Bi
>
.
š
a
.
i Gorica,Zelina,Petrinja gostoljubivo srdačno sudionike '87«. prihvatili »Univerzijade Prehrambena i industrija Zagreba Jugoslavije uspješnojeopskrbljivala sudionike iako bio nimalo zadatak. i to '87«, lagan nije goste»Univerzijade službe radile danonoćno nekoliko su Brojneispekcijske početka mjeseciprije '87 i tako stvorile i za uvjete »Univerzijade besprijekornu prehranu sportaša službe i stručne bile su vrlo aktivne tiu i No, prehrambenojindustriji gostiju. vrhunsku kakvoću me postigle gotovihproizvoda. Glavni '87« inprehrambene sponzor »Univerzijade mljekarskoj grani bila sladoleda »Ledo« iz Tvornica sladustrije je Zagreba.Svojimglasovitim doledom slasticama »Ledo« sudionike i na i gledaoce jeuspješnoopskrbljivao borilištima. vrlo visoke dnevne brojnimsportskim Zbog kojaje temperature, sladoledom bila iznad bila veliza 30"C,potražnja gotovoneprekidno jevrlo ka, ali »Ledo« jesvakogazadovoljio. »Leda« vrlo dobro '87« ne su se za Stručnjaci pripremili »Univerzijadu i borilištima. tvornici mo su nego sportskim Ondje postavljena brojna Prodavači »Ledo« sladoleda bili su vrlo obučeni i prodajnamjesta. privlačno imali veliku košaru Košara imala veliki ramena. pletenu obješenupreko je znak »Ledo« U i '87« Tvornica nacrtanogmedvjedića. povodu »Univerzijade sladoleda »Ledo« vrste tržištu izvrsno nove proizvela sladoleda, jebrojne kornet sladoled znaku zaštitnom prema »Zagi« jeprihvaćen vjeverici, 87« ' »Univerzijade Pasteriziranim acidofilnim jogurtom, acimlijekom,jogurtom, mlijekom, dofilnim kiselim i mlijekom mlijekom drugim mlječnimproizvodimauspješRO iz Da bi se no Zagreb« Zagreba. jeopskrbljivao »Dukatpostigla kakvoća što »Dukat« veterinarskih inuz bolja mlječnih proizvoda, Mljekara je pomoć svakodnevni nadzor kakvoće i sespektoraorganizirao mlijekaproizvođača oskih sabirališta hladi do Posebno u se u kojima mlijeko mljekare Zagrebu. nadziralo obradi i i u vozača triu Šest preradimlijeka smaoj mljekari. je pri vozilima svakodnevno (hladnjačama) prevozilo mlječneproizvodeu opskrbna skladišta '87«. »Univerzijade '87« bila veliki naše »Univerzijada doprinosugledu je zemlje! sko,
Velika
i Kumrovec.
Svi
oni
su
>
Me
d -
u
sa-
u
na
su
a
na
nazvan
*
se
ma
.
Zlatko
Mašek
Trovanje lijekovima Ne
nadohvat
djeci!
Engleskovijeće odgoj zajednici utskim i udruženjem udruženjem tvornica lijekova provelajeakciju ciljem da među široko Englezimasmanji rasprostranjenu nepravilnuupotrebulijekova kućnim ormarićima i smrtnih od broj slučajeva trovanjalijekovima, osobito među Nema nikakve da bi takva bila vrlo kodjecom. akcija sumnje risna i u našim prilikama. za
zdravstveni
u
s
nacionalnim
farmaces
u
se Pridržavajte uputa liječnika da barem nikada uzima ne Istraživanja pokazala petpacijenata lijekoonako kako im ve velik dio dobivenih preparata jepropisaoliječnik.Štoviše, nikada niti ne Farmaceutska stalno ulaže da napore upotrijebi. industrija su
se
127
_ — _
o
__——======<==—eee—e_r_—_—-_r-o-—o—o—
proizvodima, odgovorsmanji svojim U takvim ili ako su upotrijebljeni. nepravilno lijekovi propisaninepravilno Bez obzira i život oni mogu zdravlje čovjeka. ozbiljno jeugroziti slučajevima bez ili su s li to liječnik kupljeniapoteci recepta, kojejepropisao lijekovi treba promišljeno. postupati njima količida ste dobro budite U prvom razumjeli liječnika koju redu, sigurni Neka dozu. Nikad dan. uzimati morate na nu propisanu nemojteprelaziti ako vam bude sve mu ne jasno. neugodnoponoviti pitanje, nije potpuno vam čim Ne se rado će i farmaceut I ga pomoći. prekidajte ljekarni liječnik ako uzimate antibiotike. važno osobito su To Lijekovipropisabolje. je osjetite slične ih nekom ima vašu i ni za vas drugomkoji bolest, nemojte ponuditi što može učiniti možda od on lijekove boluje nečegdrugoga, simptome, jer opasnima. Držite koliko ni zamisliti može orse ne Čovjek djece lijekovima. otruje nadohvat ručice. Raznoda ne budu ili odmaknite marić lijekove zaključan nekoliko Ne kao bomboni. tablete i lijekova stavljajte kapsule izgledaju bojne zalihe stvarati imati Svaka bočica istu bočicu. mora naljepnicu. Nemojte možda ili nakon što nakon što ste ozdravili liječenje preosjetljivih lijekova je tabOsim rok dugočuvanje Lijekovi imajusvoj: valjanosti. toga, promijenjeno. može bile što što se i zaboravilo leta nakon za upotrijebljene,predprvotno dok uzibilo od rizik. Ako popratnih pojava stavljati opazite koju nepoželjnih alkohol dok uzitome mate svog liječnika. Nemojtepiti obavjestite lijekove, Za trudnoće biti vrlo opasno. ne to može mate najbolje lijekove, vrijeme je jer teškoako imate Vaš će ako to uzimati liječnik, neophodno. lijekove, nije i se se pokazali koji koji testiraju sigurnima. lijekove ća,propisati korist
poveća
“
ali ona
rizik
i
ne
može
biti
na
-
u
su
.
vam
u
“
za
u
su
o
vam
su
Opasnost kombinacija može doći do uzima Ako nekoliko istovremeno, se lijekova promjene Svakako stalno imati To treba na umu. učinka drugoglijeka. pod utjecajem što vam on treba uzimate, nego svog kojelijekove obavijestitiliječnika prije da će neki veća više to uzimate, Što lijekova je vjerojatnost propiše terapiju. kombinirati Neki ne od lijekovismiju nepovoljno djelovatidruge. njih neke običavate Ako biti kobne. mogu kupovati lijekodrugima, jerposljedice bez recite to liječniku. recepta, vašem bez i farmaceutu postavljajte je jerriječ pitanja straha, Liječniku treba oba liječnikobavijesti smjera, relaciji zdravlju. Izmjena i efikasna. biti dobra bolesnik, Vaš liječnik od
s
se
na
svom
ve
o
na
u
Izdavački vić-Bunta,
Majić; Ivan Turk,
dipl. vet., Stjepan Deneš, dipl. vet., Nada
Mašek,
odbor:
Uredivački
kić, dipl. inž., Tomislav
.
i
i
i
Volarić, dipl. inž.
urednik:
Vera
uredništvo:
SR Udruženje mljekarskih radnika 424-420 Zagreb. llica 31/III, tel.
pretplata
privredne organizacije TiM, Zagreb.
za
»Vjesnik«, OOUR
i
i
i
a
a nt
o
na
o
o
Hrvatske
kao
i ustanove
na
Jur-
Stjepan Deneš, dipl.
š
A
Jelinić, dipl. inž., Temislav inž.
urednika:
odgovornog
glavnogi
Vlasnikiizdavač: i Uprava Mjesečna Tisak: NIŠPRO
dipl. vet.
Erhatić, dipl. inž., Petar Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr. Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet.
dužnosti
Tehnički
Bratanović,
Bolić, Antun
Vuković-Svoboda,
dipl. inž., Dubravka
Vršilac
dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna JovanoMiroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. inž., doc. dr, Mirza Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko
mr.Milan
savjet:
—
s
a
či
proizvodače mlijeka iza
oma
o
iznosi
70.- dinara.