GOD
XXIV
RUJAN
Bohinjski»kravlji bal«
zanim
ljivaKA č Ž
£
E
E
E! i
1987.
-
silosi, njihovagradnja i Horizontalni
namjena stočne
kvalitetne
hrane
jeskladištenje namjena ziili osim svih tijekom godine cijele tijekom teladi; sisajuće kategorija goveda me. ili DTS livadnim krava ishrana zimska muzara Jednostavna (djesijenom, menisku telinsko travne poremećeni mlijeka, proizvodnju uzrokuje smjese), sliku i lošu zdravstvenu dopuna reprodukciju. Potpunija slabiju tabolizam, silaža. U našim kvalitetna i koncentratom ishrane zimske uvjetima je sijenom od kukuruzne silažu možemo i biljke spremiti najkvalitetniju najsigurniju zriobi zrna, te od djetelinsko- smjesa. voštanoj vre-. kiselim dobiveno hranivo hrana stočna Silaža bogatovodom, je travnih silaže odnosno se zraka. bez obavlja spremanje prisustva od Kiseljenje, njem ili madrveta silosima nekogdrugog cigle, bloketa, spremištimabetona, ili nad terijala,zemljom ukopano zemlju. silosa
svih
Osnovna
za
.
u
—
u
—
se
u
Gradnja
silosa
zemljom. Najjednostavnija jegradnja svaki može silose za Takove Mjesto sagraditi gospodar. potrebe svoje načela.: neka osnovna silosa treba poštujući odabrati, pažljivo izgadnju ili barem biti ocjedito silosa mora po mogućnosti izgradnju mjesto no, nikako depresija; siistovara, imati dobar silos mora na zbog pristup, mjesto kojem gradi traktora i lažne mase, prikolice; mogućnosti manevriranja uzimai lako tako da biti silos mora omogućavajednostavano postavljen silaže i dotur u staju. nje se silosa U same slijedećeg: potrebno jepridržavati gradnje pogledu biti i silosa i dno stranice (MBmoraju plinovodonepropusne a) od i kiselo s otklonom biti silosa otporne, stjenke moraju glatke ..b) unutarnje 300); odnosu uže silosa dno na 15% u odnosu na 10 do visinu); (dno od dnevno da biti takva širina silosa mora omogućava izuzimanje najmac) silirane mase; 10 cm po dubini “nje kanal odvodni imati svaki silos mora soka; silosnog oticanje d) silirane mase da biti silosa mora takva, podneseopterećenje e)konstrukcija bočne na stijenke. težinu težinu silosa konstrukcije, snijeukupnu Temelji morajupodnijeti do ići u dubinu i udare težinu ga, Temelji granice moraju silaže, vjetrapotres. od nearmirasilosa obično Dno se oko 60 tla nas gradi cm). smrzavanja (kod slohumusnom na do na 20 betona cm, nog utabanoj podlozi (ne debljine 15 silosa s armirano-betonski veže terenu se pod građevinskom ju).Na slabijem i stabilnosti. veće čvrstoće silosa i stranicama zbog temeljem ostale biti vezan silos Horizontalni gospodarsmijekonstrukcijski silokao stranica zid neke nikako ske se upotrijebiti zgrade zgrade, smije horizontalnih
izvedba
silosa
nad
za
rav-
za
—
se
—
—
u
a
za
,
*
uz
ne
a
ne
sa.
dimenzija. mogućejeizgraditi okomiti vrlo čvrsti na a slabi blokovi da su betonski Budući pritisak, (bloketi) betonskim ih vezati bočni odnosno željepritisak, potrebno je vodoravni, do 60 betonskim 40 cm dužine sa dva metra svaka na zom, ojačati stupom dubokim temeljem. 130 a Podne
na
a
silose
od
betonskih
blokova
raznih
Određivanjeveličine silosa Neobično je
važno
koliko
znati
veliki
silos
potrebno je izgraditi, sasvim funkcionalan. Da bismo odabrali veličinu silos kaniza pravilnu koji mo za utvrditi moramo nekoliko elemenata izgraditipotrebe gospodarstva, veličini silosa. koji zajedno dajuodgovor potrebnoj budućeghorizontalnog Jedna od kod silosa odabrana šinajvećih pogrešaka izgradnje jenepodesno rina silosa. Širina u vezi s hrane silase dnevno uskoj brojem je životinja koje žom. Pravilo da se iz silosa dnevno se mora mokojeg je pridržavati, potpuno uzimati količina silaže po širini i visini dubinom cijeloj silosa, snajmanjom od 10 cm. Otvoreni naime odličan razmnožavaza supstrat silos, predstavlja i raznih otrove protruljenja njebakterija plijesni kojestvaraju koji uzrokuju bavne Sve te naknadnim već se životinja. pojave smetnje n azivaju vrenjem fermentirane silaže. Iz da otvorena silaža ostati zaključujemo toga smije neutrošena više od 24 sata, i će i kvaliteljeti manje, j er promijeniti svojstva tu. .
da
bi bio
o
ra
ne
a
Dužina
silosa
također
ograničena brojemživotinja koje silažu, je toku ishrane silažom. Dužina silosa .ne n ego dnevno, u cijelog perioda strogo silaže gospomehanizacijom spravljanje kojomraspolaže jeograničena silos se dva dana. za darstvo, jer napuniti najdulje Ukoliko dva moguće postići potrebnu dužinu, nije rješenje gradnji je horizontalna što ne presilosa, poskupljuje izgradnju dvostruko, srednja jer služi kao bočna oba stranica silosa. Dvostruki silos za za grada pogodanje silirati kukuruzne vrste i sigospodarstva kojanamjeravaju dvije silaže, biljke lažu ili ozime i raži. djetelinsko- smjesa, smjesu grahorice Najprimjevisina silosa od 2 do 2,5 metra. Visina 2 metra renija ispod je p ogodna, nije jer travnih količina silaže mala i vrlo slabo tlači masu silaže i čini zračno nepropusje je troše
ali
za
mora
u
nom.
x
Određivanjekoličine silaže Nakon
što
utvrdili
elemente
koje poštivati moramo izračunati točne šinam gradnje silosa, određuju dužinu, mjerekoje rinu i visinu silosa. Uzimamo kao 10 s horizontalnog gospodarstvo primjer muznih krava i tri stočni fond treba za sirasplodne kojima junice, sagraditi los silažu kukuruzne Hranidbenim smo biljke. planomkoji predhodno n ada ćemo hraniti 228 dana kukuruznom silažom u činili, utvrđujemo goveda količinama od 15 dnevno krave i 10 dnevno za muzare kg kg rasplodne juZa nice. fond stočni treba kukuruzne silaže ukupni gospodarstvo osigurati kako slijedi: smo
osnovne
kod
moramo
za
za
“
Dnevno
Krave
228 228
15
Junice
.
Dana
10
Ukupno
—
Za
jednu životinju
ukupno 3.420 2.280 5.700
Prosječna
Za
sve
životinje
ukupno
kg kg
6.840
kg kg
41.840
kg
34.200
kg
-
*
jednog (m?) prostornog spravljevoštane zriobe iznosi U našem ne u doba 750 treba kg. slučaju, gospodarstvo oko 55 m* silažu. kada bismo samo prostor osigurati No, osigurali prostora težina
metra
kukuruzne
silaže
za
131
gubitak pogriješili jer silaže, spremanje izi rasturom. silažom gubitak Ponegdje taj manipulacije uslijed koji nastaje i-20%. U našem loše nosi predvidjet slučaju manipulacije zbog 10%, ponegdje kukum* 63 na od ćemo pa prostor temelju togaosiguravamo gubitak 15%, temeširinu silosa, izračunamo da nam silaže. ruzne najpovoljniju Ostaje iztri 10 krava silaže količina Dnevna i junice hranjenja. jednodnevnog lju bi trebala silosa od 207 količinu 15% za 180 a uvećana Širina nosi kg. daje kg, m. iznos 64 što 8 dužina metara, a 2 metra, visina biti 4 metra, ukupno 228 krava ishranu silaže za Time smo tijekom i junica smještaj osigurali bismo Ako zimskom dakle u do 31. kraod 15. dana periodu. listopada svibnja, silaže za čitave hranili silažom i ve smještaj godine, prostor tijekom junice silosa dva trebalo bi bi biti veći, pa jedmorao je sagraditi usporedna vrstekojima ili sisilaže radimo ako Ovo stranica dvije zajednička. jeneophodno vrlo silaže različito u laže skidane s rijetko uspiDopunjavanje vrijeme. polja velike. vrlo tako su te ga treba kvarenja mogućnosti izbjegavati, jer jeva inž. Željko Gorup,dipl.
od
m?
55
bismo
za
nismo
uzeli
u
obzir
a
za
na
za
na
bal« Bohinjski»Kravlji Bohinjskom nedjelju,rujna, stočarsko-tuodržana jezeru jeglasovita uvibal«. To ristička je »Kravlji priredba narodno pravo zbogsretnog veselje jek i sirara s obližnjih stoke, pastira povratka stoke i Sretan povratak pašnjaka. alpskih tom slavi se stoljećima kraju pastira imali u tada su Česnici Bohinjskoj pastiri osloboNakon koliko i željeli. jestipiti društvo Turističko »Bohinjđenja vesei stočarsku preuzelo Jezero« jeorganizaciju turističku u licu prvorazrednu pretvorilo Na »Kravljem priredbu. ovogodišnjem oko 15.000 posjetilabalu« bilo jeprisutno i stočari došli bili su ca. Organizirano i iz »Dukat« Zagreba Poljoprivmljekare iz DuPosavina« redne zadruge»Gornja U
13.
na
u
—
su
|
gog
Sela.
dugom počeo sastavljen. je je »Kravljeg Program sela iz svirača taktove folklornih i sirara grupa, pastira,bili obučeni povorkomstoke, Slotradicionalnu u Svirači su Bleda. kraja nošnju t og Gorjakraj izvrstan proodržan Na kulturnoje pozornici prigodnoj venije. okolice iz iz »Dukat« stočari i su točnije, Zagreba ili, gram. Mljekare umjetnički Nastupili četiri izašle su Na Kutine. i Ivanić pozornicu Popovače Grada, Jastrebarskog, a i J okolice iz narodnu obučene Popovače, njiastrebarskog nošnju seljanke nakon Tom su pobio u hov prigodom, muškojnošnji. voditelj je moslavačkoj zadruštvu i Turističkom »Bohinjmljekari Bohinjskoj predali zdrava, bila otisnuta na '87« sudionika kletvu Gutenbergovom »Univerzijadekojaje Jezero« bala«
bio
Bal
odlično
uz
u
132
:
sireva i brojnihposjetioca stoke, pastira,
»Kravljibal« bio je u znaku
postavljenom Zagrebu. stroju je pricrtežom naš Ivan Lacković Croata. stočari godu umjetnik poznati Zagrebački redovito dolaze 20 tu i na Bostočarskogotovo godina priredbu susreću hinjskom brojne prijatelje. jezeru turističku su i tome izpo »Kravljem Posjetioci mogli balu«, koji kupiti je poznat, sireve i sir s Laz vrsne sami stočaBohinjske mljekare planine koji proizvode ri. bili vrlo brzo su prava Sirevi, poslastica, rasprodani. Čestitke svima za stočarsko-turističku uspjelu priredbu! tiskarskom
Tekst
u
zakletve
ukrasio
za
tu
na
|
na
Zlatko
.
»Dani piva« Sredinom
održana
—
a
Mašek
pijese mlijeko!
Karlovcu
vrlo
zanimljiva rujna je priredba »Dani Za bio to velik ne priredbe je piva«. brojne doživljaj, posjetioce i samo i su nego zbogdobrogpivakoje moglikupitipopiti, zbogzanimljivog i su programa. kulturnoNastupilibrojni omiljeni prvorazredni zborovi i i orkestri, drugiumjetnici. pjevači poznati umjetničkog Na »Danima i razne tvornice su u Karlovcu su nastupile koje posjepiva« tioce RO »Dukat imala sa upoznale svojim proizvodima. Mljekara Zagreb« Nakon što program mlječnih proizvodnje jezapažennastup. jeopisan proizDeset sudionika trebalo se voda,organiziralo. nagradnonatjecanje. jepopiti slamčicu Na znak Za tren na kriglu mlijeka! voditelja natjecanje jepočelo. u
tradicionalna
—
su
133
prave
ere
gra
ora
Sa
krigle
bile
slamčicom sudionici »Dukat«.
tradicionalne
priredbe »Dani
piva«,
održane u
Karlovcu
mučila
djevojčicanepunihpetgodina prazne! Svi nekoliko odbacila i gutljaja popila mlijeko. zbogtogajuje bili mlječnim proizvodima mljekare nagrađeni mlijeka ispijanja Samo
se
mala
od
sa
u
—
su
Zlatko
»
Mašek
zamjenicom Napajanje jaradimliječnom Mljekarska industrija »Vindija« Varaždin,namjeri primi količine koristila kod ishrani u kozjeg mlijeka pojedinih proizvođača jaradi je sadrži 24% a mliječnu Mliječna bjelančevina, proizvodi zamjenica zamjenicu. »Kraš Planika« Kobarid. je jednostavna. brza i Pripremamliječne Zamjenica razrijezamjenice je Vodu treba ohladiti vodom 1:6 do đuje (omjer razrijeđenja 1:8). prokuhati, je oko dodati i dobro na 50"C, mliječnu Temperatura promiješati. zamjenicu pribiti oko 40"C. Važno mora prilikom mliječne premljene napajanja zamjenice Sav da se neposredno jaradi. mliječna pripremi napajanja zamjenica prije je biti kod i mora se besprijekorno pribor koji upotrebljava pripreme napajanja dudama iz čist. Naši a mosu aluminijskih proizvođači napajali jarad pojilica, koristiti iz že posuda kojejaradpije. od dana siše do dana Do starosti a mljezivo, petog desetog jarad petog dana zase kozjemlijeko. Desetog mliječnom postupno prelazi napajanje Od do dana starosti se jarad napajakozjim mjenicom. desetog dvanaestog RO
u
da
što veće
se
se
na
134
:
e
o
mlijekommliječnom pomiješanom omjeru zamjenicom sad dana količina tako da se mliječne povećava zamjeniceobroku, jeomjer od života dana mlidana 70% a :30%, šesnaestog (ili šestog početka napajanja Jarad se se naječnomzamjenicom) zamjenicu. potpuno prelazi mliječnu do 3 do sitosti. i starosti, po obrocima paja mjeseca ujutronavečer, U boksu tako da se sva može istovremeno 6 jednom smješteno je jaradi, napajati. što Boksevi za pregrade, omogućavajednostavsmještaj imajupokretne odnobokseva jarad treba više no (starija smještajnog povećavanje prostora i
50%
u
:50%. Nakon
2
u
na
—
'
u
su
na
mlađu.
mlijeko, jarad mliječne jare majčino zamjenice, kvalitetnim dana dana života mog počneprihranjivati sijenom,petnaestog količinu imati i iližitaricama. Na raspolaganju mora dovoljnu svjesmjesama že vode. mliječne IshraNaša iskustva zamjenice zadovoljavajuća. primjeni maksimalni danima života se ne nom po obrocima postiže prirast, prvim količine to se nadoknadi. sve no uzimajući veće kasnije, smjese, vet. Vesna Jovanović-Bunta, dipl. kao
Osim
i kad
siše
se
os-
a
su
u
u
*
hranidbi »Benuraldodatak« dopunska smjesa u krava, ovaca i junadi tovne _
.
hrane, daju životinjama obroci, odnosno i rastu, poznareprodukciji, proizvodnji organizma vanjapotreba Hranidbeni obroci krmiva. sastava raspoloživih moraju vanjuhranidbenog sadržavati: i bjelančevine, životinja zadovoljitipotrebe moraju organizma biološki aktivne tvari i dr. Nedostavitamine, celulozu, ugljikohidrate, a štetan tak bilo za reprodukciju, djeproizvodnju, hranjiva kojeg je zdravlje, krmiva sadhrane. i iskoristivost na moraju nepovoljno potrošnju Stoga luje ržavati sve sastojke. potrebne i hranidbenu vrihrane sastav utvrđujemo Kemijskim njen pretragama hranidbene sadrže krmne sasU sve jednost.pravilu, potrebne smjese gotove više stočari sve ako prema Međutim, upotrebljavarno tojke, smjese uputama. krmnu hranu kao: stočnu sami repu, kukuruz, druge silažu, proizvode sijeno, fiziološki i ekonomski što žitarice.i u opravhranidbi preživača sl., je potpuno sadrži nedovoltakva hrana zimi i rano dano. često, naročito proljeće, Ipak, zdravminerala i vitamina, proizvodne, brojne štouzrokuje jnobjelančevina, Hranidbeno obroka sastav i stvene reproduktivne zimskog smetnje. nepotpun krave većinom ili steone i su u tom razdoblju oteljene, nepovoljan je stoga jer loše Osim hrana često hladnoće. hrane a povećanazbog je potrošnja toga kvalitete. U tom ili je razdoblju lošije pljesniva općenito sušena, konzervirana, i zdravstvene redovita uz reprodukpadproizvodnje pojava, učestale gotovo tivne smetnje. »BENUu ovim S obzirom na načinjen prehrambene potrebe uvjetima, je sadrži »Benu»Benural dodatak« RAL Kutina). DODATAK« (INAhrani kao se služi vitamine i ral a minerale, koja dopunaosnovnoj sol, S<«, Petrokemija proizvodi stočara. na posjedu kao
Krmni
i količina
se
na
osnovu
pozna-
u
sve
razne
u
.
.
,
135
koja dnevno, foskrave dio voluminozni i ni energetski obroka, dobivaju proteine,kalcij, litara dnevno. do 20 vitamine i mikrominerale za mlijeka proizvodnju for,sol, i »Benural dodatak« osnovnu nema daje se energetsku komponentu dio hranu i voluminozni mora potreba organizma energetski koja zadovoljiti i dio i tome a u uzrastu, prema bjelančeviproizvodnji razdoblju reprodukcije, način minerala Na i vitamina. se na, ukupne potrebe orgazadovoljavaju taj »Benural dodatak« i a nizma, pomaže zdravlju dobroj reprodukcijiživotinja, hrane količini i masnoći mlijeka,boljem iskorištavanju (kondoprinosi većoj neke i avitaminoze. hipokalcemije,tetanije verziji), sprečava pojave jalovosti, livadnom hranidbu i mladom travom U uz proljeće, pašom nijepotrebno treba hrani Tu »Benural ima dodavati u dovoljno bjelančevina. dodatak«, jer dio suha hrani da više se u zadovolji:energetski žitaricama, pažnje posvetiti vitamini i ili zatim obroka tvar slamom, sol,kalcij,fosfor, magnezij, sijenom mineralno vitaminskom dr. smjesom. kravama do davati silažom treba Zimi hranidbu 15 travnom uz koje doje iznad litara »Benural dnevno litara 15 300 a samo g mlijeka dodatka«, mlijeka dodatka količinom dva oko do 600 500 s g Benural odgovarajućom žitarica, dnevno. puta silaže krava od i kukuruzne hranidbi Obroci u sastavljeni sijena moraju Benural do svakodnevno 300 600 na s se g dodatka, podijeljeno dopunjavati žitaricama do dnevdva ovisno 1,0 se 7,0 kg koje daju mliječnosti obroka, treba davati dnevno i litara Kravama 20 “no. još odgomlijeka koje doje preko krmnih količinu gotovih varajuću smjesa. litre da U okviru ovih su prve najskuplje mlijerazmatranja naglašavamo mlikrmom. S većom kvalitetnom ali ka treba koje postizatijeftinijom, ipak da tako i ekosnižava se prosječna proizvodna cijenamlijeka ječnosti postoje hranom zavisda nomski interesi se dopunskom podstičenajvišamliječnost, no o genetskim mogućnostima. kao »Benural dodatak« može U tovne dopunska poslužiti prehrani junadi kvalitet i krmna naravno sastav, zadovoljavajući smjesa (superkoncentrat) tako da Hranidba silaže količinu i žitarica. se osnovne provodi hrane, junadodatka« kukuruzne od i »Benural koncentrat dima sastavljen prekrupe daje obroka dva težini i to 4,0 do ovisno a o 7,0 90:10, u dnevno, junadi kg omjeru do silaža sitosti. zatim se daje kukuruzna Bei kukuruza mljevenog od i načiniti 94,5% Može 5,5% se klipom smjesa s sitosti. i do dodatka. nural se po volji daje junadima Smjesa makar samo sistemima svim pa u U pravilu,sijenodajemo hranidbe, Sa
do
300
svega
600
g
dodatka
Benural
osnovnu
uz
hranu
či-
uz
..
.
“-
a
:
I
o
sa
m
a a na
na
At
:
:
:
uz
se
u
u
količinama.
minimalnim
suradnji po tehnologijiINA-Petrokemija Salašu hrane stočne Fabrika PD »Salaš«, proizvode: hrane stočne Tvornica rada« Bjelovaru. i
dodatak«
»Benural
Kutina
o ooo
U
u
i
»5.
Maj«
OOUR
»Pre-
o
u
2
136
Dr.
Stjepan
Feldhofer
_ oD — _ — ma ao — ao
: Nova cijenamlijeku Od
godinepovisuje cijena rujna mlijeku proizvođačima će 1 masnu dobivati dinara. 45,83 Hrvatskoj, koji jedinicu (osnovna cijena) Iznos premije ostaje nepromijenjen. SR Hrvatske: 1. Nizinsko područje 12.
1987.
se
u
SR
za
:
% masti
ukupno
dinara
3,2
146,65
8,50
155,15
3,3
151,23
8,76
159,99
3,4
155,82
3,5
160,40 164,98 169,57
9,03
164,85
9,29
169,69
9,56
174,54
9,82
179,39
10,09 10,35
184,24
10,62
193,94
10,89
198,79
11,15
203,63
j
3,6
3,7 3,8
174,15
3,9
178,73
4,0
183,32 187,90
:
4,1 4,2 2.
premija
cijena
osnovna
Brdskoplaninsko % masti 3,2 3,3 34 3,5 3,6
3,7.
192,48
-
189,08
SR Hrvatske: područje “
cijena
osnovna.
..
premija
146,65 151,23 155,82 160,40 164,98
169,57
ukupno
dinara
10,50
157,15
10,82
162,05
11,15
166,97
11,48
171,88
11,81
176,79
12,14
:181,71
174,15
12,46
186,61
3,9
178,73
12,79
191,52
4,0
183,32 187,90
13,12
196,44
13,45
201,35
13,78
206,26
3,8
4,1
4,2
192,48
Zlatko
Mašek
Srebrnijubilej sajma u GornjojRadgoni 25. međuGornjoj Radgonije godine narodni Na 1200 iz naše poljoprivredni sajam. sajmujesudjelovalo izlagača i iz 12 inozemnih država. izložbeni zemljeizlagači Ovogodišnji prošiprostor što 70.000 dobar ren za znak da sve više želi m, je je izlagača ponuditi svoje iz naše i inozemstva. proizvode brojnim kupcima zemlje u vrlo ima stručni program Poljoprivredni sajam Gornjoj Radgoni bogat iz se to znači da u koji godine godinuproširuje, stručnjaci uspješno sajma naše Ove uvedeno potrebe poljoprivrede. prate jegodine prviput ocjenjivanje bila vrlo i stručna to se mlječnih proizvoda. Ocjenjivačka komisija je stroga vrlo malom zlatnih prema vidjelo broju medalja kojejepodijelila.
U
od
21. do
30. kolovoza
1987.
održan
a
—
137
di
E
I
la
5)
udri"
oa
lo ba
ooo
_
ovogodišnjem jubilarnompoljoprivrednom sajmu jegotovo bilo više nego utvrditi da ih točan no zna se nemoguće brojposjetilaca, je prijašnjih godina. Na
bilo
25.
:
:
rame
sai.
rr
my
bite
£
i
pva
mere
Arae
koje Meg Ia poran ze
ska
#
da Brka guien še š
1
ie
Š
“u a. LA
Gosti
OG
ek
oj
mai
drsko
asi
zra
.
mli-
brojni proizvođači Sajam Gornjoj Radgoniorganiziranoposjetili došlo Iz R. O. 190 iz SR Hrvatske. »DukatZagreb« jeka je proizvođaNa Grada. i Ivanić ča iz okolice Jastrebarskog prema Gornjoj Radgoni putu Mljekara bili »Dukatovi« su su gdje kooperanti posjetili»Mljekaru«Ljutomeru, priobilaska Za s velikom mljekare tamošnji stručnjaci pažnjom. vrijeme mljeni »bez već dobro nekoliko navrata su u riječi: dobrogmlijeponavljali poznate dobrih ka nema mlječnih proizvoda«. i RZ stani»Sireline« OOK U »Kooperacije« »Poljoprivredna organizaciji u Goroko stotine s ca« poljoprivrednika posjetilo jesajam dvije togpodručja »Sirele« stoke i čistokrvne proizvođači mlijeka Radgoni. Uzgajivači posjenjoj tili su i dva za proizvodnju mlijekaneposredgospodarstva specijalizirana Ptuja. nojblizini SET imali su izložene i priliku razgledati poljoprivredPosjetioci sajma i stoku. strojeve U štalama bilo Svatko želio stoku vidjeti najživlje. je rasplodnu (simenje talske od 1.000.000 dinara. po koja prodavala aukciji cijeni višoj junice) izložbe bio simentalski bik težak već ima 1.130 Šampion Lok, kg,koji je SoNalazi 10.000 se u Centru za u Murskoj potomaka. umjetno osjemenjivanje su
u
u
u
ne
se
na
boti.
Na ne,
izložbi
sivo-smeđe
moglevidjeti prvoplasirane junice pasmii izvoznu za u Italiju. kolekciju pasmine prvoplasirane junice
su
simentalske
i
se
V, Volarić
na Proizvodnjamlijeka individualnomsektoru 8/87.) (nastavakbroja iz
Organizacija zasušivanja dana krava obavezno Šezdeset prije očekivanog telenja zasušiti, odnosno treba kako bi se krava s dobro teleza mužnjom, prestati pripremila i za Dva načina krava: slijedeću laktaciju nje (mliječnost). zasušivanja poi ili Jednom i naglo jednokratno stupnozasušivanje zasušivanje. drugom dnevnih količina osobito koncentrata. sušivanju prethodi smanjenje hrane, Ako krava dana 10 ili više 15 litara prije tjedana (70 telenja daje mlijeka, vrijetreba me dana. 10—15 obrok kao da se zasušivanja trajati Najprijesmanjuje krava 10 litara nakon dva do tri dana ukine mužse daje mlijeka, podnevna nakon dva do tri dana kravi obrok na 5 litara slijedeća nja, smanji mlijeka, nakon dva do tri dana ukine nakon ukine tri dana dajutarnja mužnja, koncentrata se Nakon samo tri dana vanje uopće(daje sijeno). daljnja (to je sada 10. ili 15. navečer izmuze vime mužsamo dan) temeljito (sad jedna j e sise se stave borvazelina i krave s se nja), čepići (udogovoru veterinarom) više Nakon krava hrani muze, se kvalitete samo zasušenja slabije sijenom toku od dana 7 dana u U da nastane vimena zasušenja.slučaju laka upala i malo izmuze crveno i se stave vime), toplo (tvrdo, mlijekoponovno čepići borvazelina. Krava krava
i ishrana se
mora
su
za-
se
se
se
se
u
ne
tada
Ako
krava
daje rok na izostavi 5 litara,
mora
zasušiti.
manjemlijeka, zasušuje'se Smanji ili tri se se muze podnevna(ako puta) jutarnja mužnja,
10 litara ili
brzo.
se
ob-
LJ
139
tri dana
do
dva
muze
navečer,
zatim
samo
se
musti.
je
se
i kravu
čepići
stave
se
presta-
suhostaju, zasušenju počinje krave osnovni sistemu: po slijedećem suhostaju hranjenja jenjezina princip dala Ako krava u (laktaciji) prošloj godini laktaciji.je proizvodnjaprošloj dnevo 12 litara 3.500—3.600 litara kao krava hraniti će kojadaje mlijeka, obdoći do punog Nakon masti. se sa zasušenja mlijeka 3,7% postupno šest dekada će Period roka 12 litara sa podijelit (10 suhostaja mlijeka. i hranit će se po shemi: .dana) Nakon
osam
dana
se
po
krave
ishranom
u
u
u
se
mora
se
Dana
prije
Kao
da
telenja litara
daje
50—40
40—30
8
10
12
mlijeka hrane
količine
Dnevne
60—50
30—20
20—10
_10—0
12
8
.6
>
ovojshemi, slijedeće:
kravi,
po
na
su
prema
Vrata
hrane
8 lit.
Djetelinsko-travno
sijeno Silaža kukuruza Kukuruzna
krupa Ječam
pre-
.
9
kg
8 1
kg 1,5 kg
kg
«12
kg
ovoj
kg
15
9
kg
7
kg
15
kg. 1
kg kg
5
kg
0,5
kg
1,75 kg
— 10 _
—
_
—
,
kg
dodaje prekrupa dekadi hrani 3 dana.
u
kg.
a
—
0,5
kukuruna
7
kg
7
6 lit.
'
pa
*
kg
7
8 lit.
12 lit.
8
175kg
'
prekrupa prekruSoja zrno VAM
12 lit.
10 lit.
se
u
0,5
kg
0,5
kg
dnevni
kg.
075kg obrok
—
Pu
_
kg
10
075kg
—
—
0,5kg
0,5
kg
zasušenja, tako da
poslije
tek 7 dana
samo
se
mliječPridržavanjem uputa preporučene sigurno Iz dnevkrave znatno nost, a i općezdravstveno poboljšati. predloženih stanje kao hrane da nih obroka se u svima zastupljeno soje praktički opaža je Budući da danas krava izvor u ishrani mogujedini bjelančevina nije tržištu naći hraniva slobodnom će na s velikim udjelombjelančevina (razne vlastitom sačme ili bjelančevinasgospodarstvu pogače), osigurati krava što se ishrani ti dio obroka u muzara, proizvodnjom dnevnoj postiže ovih
hranidbe
i
će
se
zrno
muzara.
mora
se
na
zr-
na
soje. Bez
sadržajem bjelančevini krava ishrani muzara ne samo u nego nema visoke, srednje proizvodna) može se Ako ove o ishrani se krava, pažljivo prouče uputstva prinjemlijeka. dnevod litara do 24 litara hranidba za sve mlijeka mlijeka 6 podoje mijeniti silaža dnevnim obrocima dodati Treba i u ljetnim slijedeće: mjesecima krmom odnosu: silaže zelenom kukuruza može 1 se kg zamjenjuzamijeniti onda zelenom se zelene sa 2 a ako mase, krmom, kg zamjenjuje sijeno je zelene Ostali dio obrotreba dati 4 odnos 1 1:4 kg mase). (umjestokg sijena je količinu odnosu ka se ne osim na namuženogmlijeka. mijenja dr. Feldhofer Stjepan nekogdrugog udjela (ili soje
hraniva
visokim
s
u
no.
u
se
s
u
|
140
»Titovabrazda '87« Tita
čelo
Komu-
obljetnice druga obilježavanja Komunističke nističke 50. Jugoslavije,obljetnice osnivanja partije partije selu brazde« »Titove i 42. Hrvatske prve Lupoglavu obljetnice zaoravanja orača Hrvatske. traktorista 28. 1987. održano 4.i 5. godine natjecanje je rujna iz '87« bila RO brazda »Titova Domaćin Božjakovipriredbe je »Božjakovina« sindiodbor bili: Privredna su ne, a pokrovitelji komoraHrvatske, Republički i duhanske radnika kata Hrvatske, industrije poljoprivrede, prehrambene Institut za opi duhanske industrije Hrvatske, poljoprivrede Općeudruženje iz znanosti Fakulteta poljoprivrednih Zagreba, »Agroposabilja lemenjivanje iz Kutine i vina« drugeorganizacije. jošbrojne brazda '87« svečano »Titova traktorista orača Hrvatske otvoNatjecanje je komiteta i rio za Republičkog poljoprivredu predsjednik šumarstvo, drugČedo Pajić. Povodom
dolaska
50.
na
u
28.
natjecanje
traktorista
orača
Hrvatske
—
»Titova
brazda
*87«
UZ bogatnatjecateljski spomenuti savjetovanje Selo«. temu na agrara području općine Dugo »Razvoj disTreba a to su i u prema dijelu, spomenutipobjednikenatjecateljskom ciplinama: program
treba
stručno
na
,
141
POJEDINAČNI PLASMAN: 1. Nova Gradiška StjepanĐurić, 2. Slavko PPK Đeneš, Kutjevo IPK 3. Jerko NaHranjec, Osijek,
TEŠKI Ekipniplasman PRO 1. mjesto osvojila je ekipa TRAKTORI:
»Moslavka«
Kutina
šice
mjestoekipa Le--: PJ »Ivančica« 3. mjestoekipa poglava. PLASMAN: POJEDINAČNI LePJ Ivan Miler »Ivančica«, 1. poglava 2. Slavko za Strinavić, Institut i oplemenjivanje proizvodnju bilja, Zagreb 3. Vlado _ Ferenčak, Moslavka, Gradiške
Nove
2.
LAKIM
-
Brod
Institut
za
bioplemenjivanje
lja, Zagreb
Nova
Gradiška
POJEDINAČNI 1. Ivica SOUR >»JasiHlumecky, Slavonski Brod nje«, 2. Zdravko _Darapi,Moslavka, PLASMAN
TRAKTORI:
-
“
Ekipniplasman: PPK 1. Kutjevo Ekipa Nove Gradiške 2. Ekipa Ivanić 3. Ekipa »Agroposavina«,
Kutina
3.
Grad
Božo
Broz, oplemei njivanje proizvodnjubilja, Zagreb Institut
za
Z.
13.
zemlji
do
»Jesenski
20.
rujna
1987.
međunarodni
Traktori
142
Mašek
zagrebački velesajam
Jesenski međunarodni Od
—— čm
Ekipniplasman: 1. SOUR _ »Jasinje«,Slavonski
"Kutina LAKI
NA
TRAKTORIMA:
3.
je najvećasajamskapriredba našoj zagrebačkivelesajam«. Ovogodišnji Velesajam
održana
»Zetor«
u
—
30.
godina
a
:
OMLADINCI
2.
ma
u
Jugoslaviji
KRG
ž
nas -
pa
mrnra, BEo
Tvornica
oj
Pt je
sladoleda
»Ledo«
osvježilaje brojne posjetioceVelesajma
zadovoljstvo je lijepom brojnih izlagačaposjetilaca. bio rekordan i to 2.100 iz naše i 1.100 iz inozemBrojizlagača jegotovo zemlje stva, ukupno3.200! Za održane stručne i Velesajma brojne trajanja priredbe, savjetovanja tehnološke bio sastanak naših s informacije. Zapaženje privrednika Evropskom ekonomskom kako udse naši zajednicom bi brojni proizvodi prodavali ruženoj evropskoj privredi. Velesajam Za naše imao brojne poljoprivrednike ugodnaiznenađenja. je Tako bili izloženi traktori i oruđa. su su brojni priključna No,cijene najnovija bile vrlo visoke bilo onih i malo su novcem. koji mogliplatiti je gotovim izložbenom na Zagrebačka »Agroopskrba« okupila je svojem prostoru i dala i u cjeloviti brojne prikaz ponude potražnjenašojpoljoporganizacije održan
po
vremenu
i
na
'
su
rivredi.
zagrebački velesajam
Jesenski
ostat
će svima
u
ugodnom sjećanju. Zlatko Mašek E
Jesenskikoktel zaraze Virusne Jedna
od
najčešćih godišnjem nih Kao što samo uzročnici ime virukatar, gripa). putova(prehlade, kaže, si. Oni obzirom na vrste i se, međutim, razlikuju bolest, brojne jerpostoje bolesti
u
ovom
dobu
su
virusne
zaraze
diš-
su
s
143
podvrste Zajednička je i da kratak tako da i dva imunitet, mogu jeka čovjeka imaju ljudi pojedini ili tri od uzročnika. što su oboljetiistog Zbogtoga jakoprijemčiputagodišnje ili zimskom osobito ako izbila treba vi, ovom dobu, epidemija, izbjegavati je i zatvorene više u se kojima okuplja ljudi (kina, zagrijane prostorije tramvaji, kavane bolesti su bolovi u itd). Simptomi uglavnompoznati: klonulost, zglobovima skoro i redovito mišićima, povišena kihanje, šmrcanje, temperatura, i i se, govora, kašljanje glavobolja. Zaraza prenosi prilikom kašljanja kihanja. Kod osoba i osoba s kroničnim srce, (bubreg, djece, starijih bolestima jetra, oblici bolesti su teži. pluća) tablepo Ako dan-dva uz na dan dvije ležanje (tri uzimanje aspirina puta te i dovedu do u s limunom ne rastopljene vodi)topli čaj poboljšanja stanja, Ako ili se radi potrebno liječnika. odjeci starijim osobama, liječnika jepozvati treba odmah. pozvati osobina
virusa.
im
da
se
vrlo brzo
i lako
prenose
s
čov-
na
u
Vitamin
C
dijelovi da se održi normalan rad nobelovac Američki pomažu profesor organizma. tvrdi da velike doze do tri grama vitamina m ogu Pauling (dva dnevno) tog ustaviti i Normalna dnevna zaraze. orgaprehladudruge potrebna ljudskom 50 mg sadrži 80 mg Prekoračenaranča vitamina niz:g1 (jedna osrednja C). je doze šteti C možete vitamina i više nego uzeti što ne nje organizmu jepoVitamini
bitni
su
hrane
sastavni
i već
u
vrlo
malim
količinama
za-
|
—
trebno
u
obliku
tableta.
Osjetljivost vrijeme pogoršavaju Poznato da i emfizema znakovi artroza S reumatizma, je dolaskom Bolesnici i i vremena. se hladnijeg vlažnijeg morajuutopliti moraju kad izlaze po lošem i veće umore vremenu. izbjegavati propuh Ako ni fizički ni ste srčani bolesnik, psihički, nemojte preopterećivati za hladnijeg Bolest imenom urički artritis može znatno se u je(giht, ulog) pogoršati Bolesnici Ne na mepreviše prehranu. smiju morajupripazitisvoju jesti i meso. sa, osobito bubrege, pačjepureće jetrica, Jesen često donosi od čira ili dvaželucu i onima koji boluju smetnje naesniku. Ovo dobro Bolesnici i kad i puno i jede pije. jevrijeme moraju čuvati teško hrane količina alkohola. i većih probavljive Vaš liječnik na
se
se
vremena.
'
sen.
>
na
se
Izdavački
savjet:
mr.
se
Jovanodipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna Miroslav Kobra, Hadžiosmanović, dipl. inž.,dr. Berislav dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko
Milan
Bolić, Antun
Bratanović,
dipl. vet., Stjepan Deneš, dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek, Vuković-Svoboda, dipl. vet. Turk, dipl. inž., Dubravka Erhatić, dipl. inž., Petar odbor: Uredivački Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada kić, dipl. inž., Tomislav Kolak, inž., mr. Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet. vić-Bunta,
Jelinić, dipl. inž., Tomislav
urednika: inž. dužnostiglavnogiodgovornog Stjepan Deneš, dipl. Tehnički urednik: Vera inž. Volarić,dipl. Vlasnik i izdavač: radnika SR Hrvatske Udruženje mljekarskih i uredništvo: tel. 424-420 Uprava Zagreb, Ilica 31/III, kao i za proizvođače Mjesečna pretplata zaprivredne organizacije i ustanove mlijeka NIŠPRO Tisak: ! TiM, Zagreb. »Vjesnik«,
Jur-
Vršilac
OOUR
dinara. iznosi|150.-
“