Posjet
H
o o KI
:
ug
ć R
tr) EI3 + g
3
&
Austria
iburgu,
1988. godine Nova cijena mlijeka od 8. siječnja pogodinenajavili posljednjem brojuMljekarskog od 274,00 din/litru 1988. znate mlijeka godinu, prosjeku veličine, tj. cijene veliko i očekivane na zadovoljstvo Vjerujemo proizvođača mlijeka premije. naišli su na i prijedlozi proizvođača mlijekamljekara mlijeka, razumijevanje SIV-a nadležnih činilaca Jugoslavipotaknut padom otkupau cijeloj koji je, od i 7. na sjednici siječnja proizvođača, svojoj ji argumentima zahtjevima ili utvrdio 1988. od: 99,2 din visini mlijeka jedinicu cijene masti 357,12 din 3,6%mlječne mlijeka. Ova od 8. 1988. plaća mlijeko siječnja godine. cijena studenom i 1988. iste kao Premije mlijeko siječnju godineostaju nizinska i 22 din/l 1987. 19 din/1 s mlijeka 3,2% mlijeka prosincu tj. brdsko SR za 3,2% planinska područja Hrvatskoj. nadležnim Plenum i za mlijeka proizvodnjupreradu predložio organije odSR Hrvatske kako Sabor 1988. nove za ma Republike godinu, je premije lučio da vrijednost jednaka Hrvatskoj osigurava premije mlijeko, časa visine re-' u po ovog prosječnoj premija premijiJugoslaviji, provjeravamo Saboru ćemo i što to obavimo i nakon publikama pokrajinama podnijet priZakona 1988. i visinu godinu. jedlog izmjenu premije premijama očekivati da će Treba biti završen koncem sada posao (do veljače taj jejedino SR utvrdila vremeniza Želja Srbija premiju slijedeću godinu). boljim i obistinila od 30 se mlijekoproizvodnju prošle dana, prosinca godine. od 8. 1988. Prema rečenom, siječnja godinemlijeko plaća:
lista
U
1987.
za
tada
smo
u
—
u
nove
za
u
masnu
za
se
za
za
u
u
.
mm
mm
za
s
u
no
se
u
za
za
za
za
o
m
za
ma
za
za
samo
se
područje
Nizinsko
%
SR
Hrvatske:
masti
osnovna
cijena
premija
ukupno
dinara
317,44
19.-
336,44
327,36
19,59
346,95
337,28 347,20
20,19 20,78
357,47
3,6
357,12
21,38
378,50
3,7
367,04
21,97
389,01
3,8
376,96 386,88 396,80 406,72
22,56
399,52
<
23,16
410,04
zi
23,75
420,55
-
24,34
431,06
416,64
24,94
441,58
3,2
3,3 3,4 3,5
3,9 4,0 4,1
4,2
.
367,98
—
Brdsko-planinsko %
područje
masti
SR
Hrvatske:
premija
cijena
osnovna
ukupno
dinara
367,04
22.22,69 23,38 24,06. 24,75 25,44
3,8
376,96
26,13
403,09
3,9
386,88 396,80 406,72 416,64
26,81
413,69
27,50 28,19 28,88
424,30
3,2
317,44
3,3
327,36 337,28 347,20 357,12
3,4' 3,5
3,6 3,7
*
4,0 4,1 4,2
339,44 350,05
360,66 371,26 381,87
392,48
434,91 445,52
Stjepan
dipl. inž.
Deneš,
Plodnostkrava (nastavakbroja 12/87) iz
Tkoje plodnosti stanje uzroci mogu Najprije koji biti promotrimo kriv
loše
za
kod
krava?
sve
lovosti:
plodnosti smanjene j.jat.
5 %
nasljedna oboljenja 1% razlozi imunološki jalovost 1% loši vise deela careaesta o stajski uvjeti 5 % bolesti ra2 ka a teteš vreideadtat e ......
2.24
za
aaa
aaa
.
42
.....
ta
zarazne
SINENSIS
nametničke
bolesti
......
2.
u
10 %
aaa
_ slučajna oboljenja spolnih u greške organizaciji osjemenjivanja umjetnog ishrani greške goveda .'.... organa
20 %
4...
.......
20 %
.........
u
2422
.
.
38
aa
%
Nasljedne plotkinja kojih poremetnje postoje visoke da kod Poznato i nagonu mlječnosti spolnom djelovanju jajnika. je bikovi normalna se slabije plodni koji moraju plodnost. Postoje smanjuje bikovi. kao izvanredno izlučiti iz i plodni rasploda, nasljedno kad oŠAko krave ranom još (babinjama),je osjemenjuju puerperiju latentnom od ili kad krave tećena maternica (skrivetelenja osjemenjuju bikovsko i krave maternice, mogu preosjetljive nom)upalom sjeme postati To i povremene dolazi do izostanka te tako ga, oplodnje jalovosti. zgrušati imunološki razlozi neplodnost. kod
osnove
nekih
kod
dolazi
do
'
u
se
u
se
se
sa
na
su
za
1
i vlažne
staje držanja staji, uvjeti ispusta, nakon i može izostati stres i za oplodnja umjetnog opterećenježivotinje vaju i hladnoća zikao vrućine Isto tako visoke ljetnih mjeseci, osjemenjivanja. žiGrubo zametka smrt mi može izazvati smrt embrija). postupanje (rana također oplodnju. smanjuje votinjama dolazi do i u zaraze upale spolnim Spolne organimausljed toga izazivaju zarazni zametka. i smrti su izostanka zaraze trihomonijaza, oplodnje Spolne Tamo uočiti i vribrioza ne mogu (skrivena). kojunestručnjaci spolni osip, trida bikovi skaču plodkinje mogućnost svugdje gdje divlji postoji kod običnim teško se pregledom. ustanovljujebikova, koja homonijazom, kod nametničkih Od oboljenja metilja(parazitarnih) jenajvažnija velike štete vlažnim nanosi u vost, koja stočarstvu, godinama pojedinim 10 %. i že biti uzrok preko jalovosti kod i kod Kod teških telenja nestručnog pomaganja telenjapuerperiju Međutim maternice kao upale (endometritisi). (babinjama) posljedica nastaju slabi trudovi maternice endometritisa uzrok da danas su zna poslije glavni kraishrane a usljed neodgovarajuće maternice), koji telenja (atonija nastaju bolovati selima i stadima Od ve u mogu suhostaju.poremećenog puerperija od t. nadzor nad stručni i 30 % zato pregledi krava, jepotreban puerperijem, j. dana Ako desetak i prema nakon 10. do 30 dana posliporoda potrebi lječenje. veterinara. sluz izlazi nečista iz organa potrebno jepozvati jetelenjaspolnog i Neopravdani Postojegreške organizaciji umjetnogosjemenjivanja. i ne na izostanci sa pravovremeno poziv osjemenjivanje punkta dolaženje i neštetu. Nestručno i nanosi im sa stočare rukovanje sjemenom ozlojeđuje krava Greška slijepo pravilno oštećuje sjeme. jeosjemenjivanje otapanje krava u i i maternice bez jajnikaosjemenivanje pregleda stručnog potpunog sluzi iz znaci i kad ne gone. grlića izlaženja Vanjski gonjenja vrijeme Do doći kad ternice nisu znaci može sigurni gonjenja. lažnog gonjenja ili kad krava hrani krmom ima stvori cista u kojoj jajniku (mjehurić) lažna Prema tvari tvari u kojeizazivaju gonjenja). trogenih (štetne biljkama Centra direktora U. O. nikakve veterinara isprike koji izjavi posao obavi stručno. Dakako da stručni ne za pregled umjetnogosjemenjivanja je i U. O. sa vodom za i strujomodgoodgovarajuća punkt potrebna prostorija, oprema. varajuća slažu da kod hranidba Svi stoke i većini stručnjaci jenedovoljna uzrok lošim te i loše 50 % a slučajeva neodgovarajuća, plodnosti slučaja, je i 60 %. Od velike kakvoća važnosti voluminozne za godinama plodnost je to ovisi često o naročito fosfornim solima čessa krme, gnojenju livada, koji to krme lošem ovisi i načinu u tlima, manjkaju nadalje (po sušenja vremenu) i kako krma u ishrani spremljena. Manjakenergije zbog najčešća je jegreška ili loše krme krme (kukuruzovina). usljed manjka Usljed manjkabjelančevina obično u za zimskoj ishrani, nedostaje građevni materijalizgradnju spolnih Također ni suvišak loše na se bjelančevina djeluje plodnost hormona. jer zametak. Tako stvori otrovno ni isna amonijaka koji buragu djeluje previše lucernom hrana suviška za samom pogodna plodnost kalcija nije jerusljed fosfora. Velike može nastati štete i za manjak plodnost potrebnog nastaju kod stočara stočna stoci dnevno ne se zbogmanjkanatrija, daje jer mnogih sol. U ishrani dolazi obično do vitamina zimskoj manjka A,koji jeneophodan dolazi D. stoke do vitamina a kod plodnost, stalnog držanja manjka staji i Kod stoke hranom otrovne tvari mogu hranjenja pokvarenom pljesnivom i time izazvati smrt nove zametka neplodnost. tehnologije Postoje uspješne stoke
Loši
bez
stalno
kao
u
izazi-
za
sa
zaraze
se
nas
a
mo-
u
se
u
u
za
na
ma-
se
se
se
za
se
sa
nema
na
es-
za
nas
u
u
u
a
o
u
za
4
u
\
2
selo
Potrebno
je znanja hranjenja, stanii veterinarskim tijelo poljoprivrednim savjetodavno uspostaviti trajno stoke obzirom ishrane s dobiti bi stočari cama, mogli savjetepogledu gdje količine kvalitetne veće i kao i na mlječnostplodnost, savjete dobivanje ali nema
od
prenosa
fakulteta
na
i stočare.
u
u
za
*
stočne
krme.
umjetnomosjemenjivanju? stočarima su bilogorskojednoj manjojopćini Postavljenapitanja i što misle ravske o prirodnom pripustu: umjetnomosjemenjivanju podregije, kane i ne sa 48 % stočara svoje osjemenjivanjem zadovoljno je umjetnim brže rasla dobru dobivali krave su kojaje telad, podbika, puštati jer a su i i bolju postizavali cijenu, napredovala njih sajmovima i tovnu i su junad. mljekulje, odgajali bolje Siromaš18 stočara osjemenjivanja. % visokoj cijeni umjetnog prigovara te bikove kravama stočari idu (i kooperaciji), poddivlje svojim niji dan. odrade za jedan protuuslugu a od da od bika krave stočara konzervativnih 15 % bređe, ostaju vjeruje tu probikova slabo. Držaoci podržavaju umjetnogosjemenjivanja krabikova na lakše do radne dolaze snage puštanjem pagandu, jer da se ve. neuspjesiumjetnomosjemenjivanju Stručnjaci smatraju bređa od umkrava ostane i ako ne (uopćavaju) jedna generaliziraju zabređa tom veliko a ako tom se na priča, osjemenjivanja jetnog i u stranim kod nas Vršena nitko ne su zemljamai ispitivanja govori. 5 za od da osjemenjivanja bolja umjetnog ustanovljeno je jeplodnost bika osskoka da od prvog kod nas do 12 %. Torre pronašao (1986) je od 50 % od prvog bređe talo 51 % osjemenjivanja krava, krava, je od tri 59 % bika ostalo samo svih skokova osjemenjivanja bređe, je od Konačno 67 % krava. bređe plodnost osjemenjiostalo jebolja je bile da 23 % krava što koje jerjepronađeno je vanja jerazumljivo, bik ih imalo bikom a sigurno organima, pod promjene spolnim veća bikom da Dakle zabluda se opm ogao postiže nije izliječiti. je nego lodnja umjetnimosjemenjivanjem. štetno i da se nakon osda 4% stočara osjemenjivanje vjeruje jeumjetno Ako vrše osjemenjivaliječenja. umjetno jemenjivanja nepotrebna i pomože doći do kad se krava ne u upala goni, njeobavljavrijeme obave ostraže da im stočari trebno Često osjemenjivači jeliječenje. da dobro i krava da im uvjeravaju jemenjivanje, jervjerujukrava. Međutim goni lažno krave se gomogu svojih ponašanje poznaju česta dosta što pojava. niti, je stoku i starosnu 8 % stočara mogu grupu ne umjettjerati pripada no osjemenjivanje. osna na službi da ne dolaze stočara 7% vrijeme punktove prigovara za ne dolaze na ne pravovremeno poziv, osjemenjuju jemenjivanje, teladi. kod ni stimulirani nisu bolje prodaje praznika, vrijeme Kakovo
stočara
jemišljenje
o
u
na
za
u
u
o
o
a
a
su
na
se
se
'
na
u
za
a
stoka! se Selekcijom bolja dobije možemo i korisnijih životinja) boljih (odabiranjem Selekcijom
popraviti 5
r--—--—
—>
i Naš fond krau tipu (izgledu) proizvodnji (mlijeka mesa). i po treba po građi proizvodnji. jeneizjednačentjelelsnoj Selekciju usmjeritida simentalske krave budu od 600—700 teške i da oko 5000 litakg proizvode znači da količina oko 25 4 % mlijeka godišnje (to jepočetna mlijeka lit.) masti. vime radi brzine tako da se muznosti, Nastoji selekcijom poboljšati i četvrtinama četvrtinama vimena bude količina ista prednjim zadnjim mlijeka radi I sise da budu takove da mužnje. trebaju strojne sposobne strojmužnju. Dnevni kod se Selekcijom nastoji poboljšati proizvodnja prirasti simentalca treba da do 1700 grama, 1300 a za domaćeg jedankilogram pritreba rasta da se utroši što hranidbenih time i tov jedinica, manje postaje i radi uštede hrane. jeftiniji ekonomičniji, Plodnost izborom se bikova poboljšati nastoji natprosječno plodnih koji dobro Bikovi za posjeduju sjemesposobno smrzavanje. umjetno o sjemenjivlastitu dnevno se na mesa prvo vanjeispituju proizvodnju (koliko prirastu), biološki da telad test nikakvih da nema skrčene noge, tj. (npr. srasle sise, i se bikovi na bezdlakost dr.). Nadalje mlječnost ispituju tj. ispita 50 kćeri bika količinu i mast. mlijekamlječnu Na bikovi krava od prvog prema plodnost ispituju postotku oplođenih 55 % bikovi iz Kod bise (ispod plodnostiisključuju osjemenjivanja rasploda). kovskih kćeri dužini i kakvoći dužise prema po ocjenjujeplodnost gonjenja, ni kraće bik i da li bilo međubremenograzdoblja (što razdoblje jebolji) je je Radi bikova 5 teškihtelenja. togaispitivanje umjetno osjemenjivanje traje i tek onda bika može se od za masovno osgodina ispitanog sjeme upotrijebiti Dakle jemenjivanje. umjetnimosjemenjivanjem prenosimo p ozitivosobine Bikovi biti stalno nove novi i sve nasljedne generacije. trebaju osobinama. boljisvojim nasljednim Danas svi da govestručnjaci mišljenja selekcijom unapređuje darstvo može samo jednog kraja. Uspješna selekcija obavljati prekoumjetzato bikovina nog povratka osjemenjivanja, natrag prirodni pripust već svi moramo se i napose ma, veterinari, Centri napostarati agronomi, stočari i za predni selekciju uspješnu bolje umjetnoosjemenjivanje. vet. Dragutin Premzl, dipl.
fond
stočni
krava
i
va
*
ra
sa
u
su
za
'
nu
mesa.
su
a
za
na
nema
mana
se
na
se
za
masovno
ne
na
u
su
se
samo
se
nema
sa
Za 35 godina rada Mljekarske industrije »Pionir«PPK »Zupanja«,prerađeno milijardu i22 milijunalitara mlijeka od Županja, podacimasačuvanim p ušnjenog rad 25. 1952. i uslužne preralipnja godine otkupnog tanja probni p odručja de i 22 litara Kad bismo dodali tome prerađeno jemilijardu milijuna mlijeka. i litre krvnu malto u dekstrin i druprerađene bijele kave, jaja prahu, plazmu, bi bio daleko veći. od ge proizvodne, taj broj Današnji preradbeni kapaciteti 500 tisuća litara na dan 25 veći od onih iz 1952. su Međunarodni godine. puta fond UNICEF da se u 14 pomogao Ujedinjenih nacija Jugoslaviji je podigne među i Ona u Županji. se 1949. mljekara, kojima je mljekara počela graditi gorad 25. 1952. Dan kolektiva Dan uz dine,puštena lipnja godine. je probni je do dana konstituirani su Sindirepublike, jer tog upravljanja, OOSKorgani Omladine i kata, drugi. a, Odmah nakon rad nastali oko nabave su puštanja problemi sirovine, Prema
u
u
a
arhivi
MI
s
u
u
U
»Pionir«
Angakapacitete. »goleme« mlijeka dovoljno jer pokazalo Mesirovine. nabavu išlo u se žirane snage, organizirano raspoložive do DoboGradiške i od Slavonske do Nove od Šida na Požege đutim, području dan. tisuća litara sabiralo desetak mlijeka Vođenjempravilne jedva ja, sirovinsko do ostala dana), tradicijadanašnjih (što politike otkupamlijeka je sia količine se povećavale. Postupno povećanje mlijeka smanjivalo područje Prvi o nametalo rovine kapaciteta. plan proširenju jepotrebu proširenjem krize došlo donesen 1957, ali do zbog realizacije nije njegove kapaciteta je od 50 sušaru i kotao mazut nabaviti na Tada graditi planiralo mljekarstvu. kanovi 1961. donosi Godine tisuća litara dnevne planproširenja prerade. kotod i se dva bio Ugrađuju smjelijiprethodnog. koji je ambiciozniji paciteta, od 80 sušare 1964. la mazut, mlijeko kapaciteta gradnja godine počinje Paralelno 1965. u rad tisuća litara na dan,kojajepuštena srpnju godine. električna rekonstruirana i treći kotao na sušarom mazut, mreža, ugrađenje nekoliko kamiona. nabavljeno dikrene i »Pionir« siromah »kada I po nestane«, u tako potrči, puta onoj izazvana kriza uvozom ali nastane u namičan mljekarstvu poznata razvoj, što količina po mlijekaprahu dempinškim cijenama, jeuvjetovalo golemih društvezaliha u u mlijeka mlijeka prahui zastojproizvodnji gomilanje masovni uzrokovalo što i krava, pokolj čije sektoru, je privatnom našlo 1.070 tona »Pioniru« zalihi Tada posljedice dugogodinaosjećale. Koliko to dinara 680 iznosio (starih). je milijuna je mlijekaprahu, gubitak dinara. »Fićo« koštao tada da novaca milijun jedan podatak je najbolje govori sirovina tržištu se 1970. na bilježiti počinje normalizira, Poslije godinestanje da
se
su
za
nema
tako
sve
na
se
za
u
se
se
za
a
na
sa
u
u
na
*
se
su
nom
se
u
na
u
a
Po
a
md PA x
one sa
s 4
Ka
or
<
meme
a
4
pra pi
Zajednički snimak
»Pionirskih
jubilaraca«.
»
pritisakpostojeće porast kapacitete. sušare o 120 tisuća litara. Sušara ANHYDRO gradnji jošjedne kapaciteta i svečano se u rekordnom rad 4. vremenu 1974. u montira pušta godisrpnja To bio ne. sušara do Nove se investicijski pogodak, je pravi jer godine isplati.la. Da bi nastala kriza i onih ne tisuću tona skladištilo se po zalihe, opet jer već 1975. skladište od 2.400 četvornih se metara, ekonomijama, godinegradi kao i nova trafostanica 1.800 kilovata. Povećava moć se propusna kapaciteta maslaca tona se na osam ugraproizvodnja pasterizacije, povećava dnevno, moderni se za te suvremeni đuju konzumnogmlijeka strojevipakiranje zrijači s termokomorama fermentirane Za i »Pionira« proizvode.potrebe grada i se 3.000 tona 22. u rad 1978. gradi hladnjača kapaciteta pušta prosinca godii vršiti
znatan
Tada
na
se
donosi
odluka
za
ne.
U
datum
zabilježen povijesti trajno godisrpnja dana rad sušara 300 tisuća litara ne, u puštena jerjetoga jošjedna kapaciteta i dnevno kamen farme muznih krava »Zib« Rapoložen temeljni gradnju Selu. Farma roku i u rekordnom 21. u rad jevu jeizgrađena puštena studenog 1983. zatim i farma a »Sitnatogodine,nedugo izgrađena rasplodnih je junica 500 vo« u u Soljanima kojujesmješteno rasplodnih junica popunjavanje farme kravama. »Pionira«
ostat
će
26.
1982.
za
u
za
Gradeći
za proširujući proizvodne kapacitete, je uvjete standarda radnika. Od radi 1959. u poboljšanje svojih godine kuhinja kojoj radnici: simboličan iznos kvalitetan i raznovrstan dobivaju topli obrok, od 1964. is vlastitim autobusom. Od na voze se 235 stalno posao godine posla od 35 ima stan ostali su vlastitu zaposlenih radnika, mljekare, sagradili kuću, kreditnu 13 radnika samo najčešće podršku»Pionira«, riješeno stambeno pitanje. Na 35 rada 24 proslavi godišnjice Mljekare, radnika primilo jubilarne je 30 i 35 za radu 10, 15, 20, 25, u kolektivu. nagrade godinaprovedenih Dušan MILIČIĆ
i
»Pionir«
stvarao
za
a
uz
a
nema
na
Prijeti likrizarobnojproizvodnji mlijeka nepovoljnih događaja stočarskoj proizvodnji proteklog razdoblja, osobito u 1987. dokazao da slabosti i u promnogo godini, je postoji problema i tržnom stočarske Stalni izvodnji organiziranju proizvodnje. problemi i i tržišta stočarskih što uzroplaniranju proizvodnje organiziranju proizvoda, veće štete u sve održava i na se kuje stočarstvu, negativno cijelu privrednu situaciju. unutar odnosu i indusu Disparitet poljoprivrednih cijena proizvoda uzrokovao što odrazilo se osobito trijske proizvode jeporemećaje, proizvodnjimlijeka. Godine 1987. bio u cijeloj pa pad otkupumlijeka jeprisutan našoj z emlji, tako i »Sirele« »Sirelino« otkupnompodručju Bjelovar. otkupnopodručje široko i obuhvaća sedam veoma Pad 1987. u je općina. otkupamlijeka godini iznosi odnosu odnosno u odnosu na isto u na 1986. 6,8% plan, 2,8% razdoblje godine. Količina na odnosno na mlijeka p ala području je i ndirektnog otkupa, “ i PIK-ova i iznosi 12%. Direktno području poljoprivrednih zadruga otkupno Niz
u
u
su
u
a
na
u
u
na
8
“područje padu 1,5% planirani je otkup, je dobrim rezultat »Sirele« na robnih gospodijelom poslovne politike stvaranju darstava To specijaliziranih proizvodnju mlijeka. spominjem zbogčinjenice da su u zadobavljači mlijekadijelu poslovne djelatnosti ostvarivanja svoje interesirani vode toliko račui poljoprivredne proizvodezbogtoga kao OOK >»Sirele«. na o mlijeku robnih s 22% Mlijeko proizvođačaprošloj godini zastupljeno ukupje količinama nim i znatno bua za se mlijeka, slijedeće razdoblje planira više, dući da robnih »Sijeorganiziranje gospodarstava namjerabudućegrazvoja rele«. Do sada uložena stručni rad i znatna finansu u robnu proizvodnju sredstva nabavu štala i cijska mehanizacije, izgradnju kupovinu rasplodnih bređih U i 19 štala s 207 novih izgrađeno junica.ovojgodini je adaptirano ležišta do sada i oko 700 krave, rasplodnih jekupljeno junica. Trenutna otežavala rad robne agraru situacija jedaljnji stvaranju Niska do 8. robne 1987. proizvodnje. cijena svibnja najviše jepogađala proiz-. vođače. niske i visoke 1987. Naime, mlijeka godini cijene cijene repromaterii su na sve u tu jala, mehanizacije prisiljavale energije manjaulaganja proizUz to što se znatno vodnju. brojkrava, postupno smanjuje manjeulagalo te se ona zimskom svodi na silažu i kuishranu, razdoblju uglavnom sijeno, kuruznu odnosno hranu na prekrupu, proizvedenu gospodarstvu, bjelančevinasto-mineralno-vitaminskih dodataka skoro da i nema, su u odnosu jer od mlijeka preskupi. Zadnjim poskupljenjem mlijeka 47%,kojejeuslijecijenu dilo 7. Ako 1988. takova siječnja godine, popravlja politika cijena situaciju. bude da će znatno i dalje vodila, podpretposvjerujemo situacija popraviti, tavkom da ostala i povećanja cijene obezvrijede dispariteta ovajispravak 1:1,5. mlijeko pariteta pšenica Trenutno stimulans od oko 380 din/1 mliza najveći proizvodnjucijenu redovita direktnom i prema jekadaje mjesečna isplata području zadrugai te određeni »dinar« ma prePIKpoljoprivrednici imaju mjesečni koji načinu života i određenim obavezama i seosko mjesečnim predstavlja ovima, za domaćinstvo određenu obavezu i potrebu. Za sada robnim da unatoč svemu proproizvođačima ostaje ustraju ekonomski treba pa izvodnji mlijeka kojaipakpostaje zanimljiva, očekivati, odnose sadašnje bolja proizvođače mlijeka. cijena, blažem
u
za
samo
u
odnosu
što
na
za
za
sve
ne
u
u
uz
za
za
a
u
na
u
|
se
u
u
a
na
se
se
ne
—
uz
na
ma
na
u
uz
vremena
za
dipl. Marija Ivančić,
inž.
Da lije zdravljevimena ovisno o papcima? Ustanovljeno boluje pacima, je šepaju neke takvih krava ima i kroničnu ne; primijećeno postotak je upalu vimena ili četvrti. Te krave cijelog pojedninih dajumanjemlijeka kojeje i kakvoće. četvrti vimena zasušiti. Računa sasvim mogu lošije Pojedine da se bolesti i iz i promora nogu zbog donjih dijelova papaka izdvojiti uzgoja oko 4% krava. da zatim teško kronične upaizvodnje Primijećeno izliječe je le vimena ako krave istodobno od i nogu boluju upaladonjih dijelova papaka. To kronične vimena klice iste zarazne upale uzrokuju jerazumljivo, jer (baki da oko 50% krava su papaka. terije) kojeuzrokujuupale Ustanovljeno koje je, stalno u štalama i ili deforna nogu boluje donjimdijelovima papcima imaju mirane Kod idu na rast i troše(izobličene) papke. životinja koje pašu rožine da
krava mnogo da veliki
neke
na
krave
a
samo
se
se
se
,
izobličavaju njejejednakomjerno, papciimaju tako često. lijevaju rožna stalno raste i stalno tvorevina troši Papakje koja hodanjem. Ako, stoka stalno mekši i troše se na vezu u štali, neujednačeno. je papcipostaju i rast Štojekravadulje stajalište, papakajenepravilniji trošenje je slabije. dobar
te
oblik
i ne
se
obo-
i ne
se
vezana
uz
7 Grubo
odrezani
papak Ukršteni
papci
papak Šiljasti
prevelika vlaga stelja, (rasje stojnici nastaje maceracija truleži tabanu Trulež rožine odstraniti mora se kvašenje) papkai papka. rožine i zatim suha Trulež od zdrave i namazati se katranom; prostire stelja. nožem i kovači. veterinari posebnim upotrebljavaju odstranjuje koji Ako vrlo suha doći do kože među rožina i može papka tvrda, je rascijepa zarašta. Ako treba izaziva ranica to a teško mala, mjesto bol, je papcimakoja nekom antibiotskom veća i oko ranice očistiti inamazati a ako rana mašću, je da uredi treba veterinara papak. jeoteklina, pozvati rado na na Čir potplatu papka(pododermatitis)nastaje stajskim papciTreba veterinara ma. zbogliječenja. pozvati dii kronična kože na je (kukac) potkožja donjem Panaricij gnojnaupala koži među ili koži krune Bolest noge. papka; počinje jelu papcima ili duboka. Bolest može biti Ako i nečistoće. površinska uslijed vlage je nastaje krava Takva tkivo predati klanje. duboka, raspada. tvrdi i Bolesti i deformacije papaka uzrokuju vlaga nečistoća, ishraveć često i i loši i kameni bez nepravilna pod(beton stelje) grubi putevi, kiselih Kod krava. kroničnih u indigestija (probavnih smetnji predželucikod sa ma hranjenja žitaricama, goveda) kojenastaju prekomjernog stvaraju tabaotrovni uzrokuju pododermatitis (čir međusastojci burgarukoji buKod rožine i rasta sadržaja papaka. truljenja nu), izobličenje promjenu ili vodom od trulom hranom ragu, kojaje kojenastaje hranjenja napajanjem Ako
i mokra
u
na
se
na
rana
na
se
se
ne
mora
na
samo
na
se
u
na
u
10
(krasbakterijama, zagađena tavost kože). bolesti i Potrebno Zaštita deformiranje papaka, jer papaka. jespriječiti hrane strane, a s s bolesti drugepovećavajedne potrošnju papakaumanjuju i rad srca, krmom uzdržne kretanje). pluća, (potrebe crijeva potrebe ju održati Važno ih obrezivati. i redovito treba papke je pravilno Stoga njegovati neutralnim mastii među i kože krune čistoću papcimapranjem mazanjem treba Prerasle suhom biti čiste i nastrte ma. papke steljom. Stojnice trebaju ili stočar obaviti sam može 2 do 4 obrezivati vješti Obrezivanje putagodišnje. tabanom Kad stane ako rožina jakoprerasla. govedo punim potkivač je tlu. Ako dio treba odrezati na četiri noge, sve potkivač onaj papkakoji stoji stavi ako se papak odturpijaturpijom, jeveća, malena, jepreraslica brusilielektričnom i čekićem odreže i ili, bolje, preraslice dlijetom postolje tako da se norub treba odrezati Potkovač cijeli pravilno papka optereti Da bi i i silni rub papak. vanjski papci unutrašnji papka jednako optereti 5—10% otoda ih stočari povremeno očvrstili i dezinficirali dobro kupaju je brekad one nisu treba uređivati Kravama modre u visokoj papke galice. pini to ako osim upala. zbogjakih dosti, je potrebno doi od krava vimena krave i zdrava zdrave žele imati ako stočari Dakle, stoku da redovito biti više papapke, puštaju njeguju mlijeka, potrebno je i da češće na šu i zimi papke. godinuobrezuju ispuste vet. dipl. Premzl, Predrag truležnim
na
nogama
mogu
dermatoze
nastati
za
za
na
ne
na
se
a
se
com.
se
u
na
u
»FekroPosjettvornici Gorenje« mlijeka uputilo jegotovo proizvođača studenog Krajemmjeseca IvaRO Jastrebarskog, Zagreb područja kooperanata »Dukat« mljekare Gradec i stručno i nić putovanjeSlovenj Grada, Kutine NovogZagreba bila Svrha našojglasovitoj Austriji. putovanja jeposjeta Pliburg susjednoj Gradecu i suvremenim »Fecro tvornici gospoSlovenj obližnjim Gorenje« darstvima. Gradecu »Fecro Tvornica u programom proizGorenje«Slovenj svojim kao i i rashladnih muznih opreuređaja mlijeko, drugumljekarsku vodnje Za i mu, mljekarstva našojzemlji. brojne doprinosi razvojumodernizaciji nezaboravan Gradecu« tvornice u dogaSlovenj ostaje posjetioce spomenute nazita tvornica kosa. Nekada ručnih tvornici za proizvodnju je đajposjet vala »Tvornica a ta punih230godina. proizvodnja kosa«, njeguje Kuder i Jesvima vodili Kroz tvornicu inžinjeri poznati gotovo velike dvorane kosa len. Osim odjela proizvodnju posjetiloje dvije muznih i rashladnih odio za uređaja mlijekoproizvodnju proizvodnju i sastali dvorani tvornici svi smo Pri završetku se posjete gdje velikoj đaja. »Dukat«. Tom domaćini su mljekare pozdravili proizvođače prigovoditelji, »DuMašek Zlatko dom mljekare pročitao jepismoupućenoproizvođačima ZaRO direktor osobno kat« ga »Dukat« mljekare generalni napisao je želi sudionicima direktor Matek. U uspješno grebdrugJosip pismugeneralni i Gradec stručno Nadalje pismu obližnju Austriju. putovanjeSlovenj 90
se
—
s
—
u
na
*
u
u
—
'
—
za
u
se
se
su
mr.
nas
se
za
u
ure-
za
u
a
—
u
se
u
ll
upozorava
lje.
na
značenje
»Fecro
tvornice
—
Gorenje« mljekarstvo naše
za
Gradecu
zem-
obližnjem gospodarstvu Slovenj posjete U onici su se u u se uputiliAustrijuobližnje Pliburg.Pliburgu posjetilo mjesto Skuka br. 4. Kroz Franz u Schattenberg predjelu gospodarjegospodarstvo stočar Franz Skuk stvo vodio i g. Horst nas za poRauscher, voditelj odjela je iz tvrtke Beljaka. ljoprivredu »WestfaliaSeparator« Nakon
tvornici
i
u
sudi-
.
Kooperanti
»FekroSlovenj tvornici u posjeti Gorenje«, 30 desetak se nalazi ras< U gospodarstvu približnovisokomliječnih krava, desetak teladi i tovu. u plodnih rasplodne junica, junadi gotovopedesetak krava muznim »Westfalia« se s Mužnja obavlja uređajem mljekovodom koji izravno veličine 150 litara. Rashladni s rashladnim uređajem je spojen uređaj kotačima traktor na vozilima s priključkom je mljekare jerjepristup otežan. svakodnevno vozi do obse ohlađeno gospodarstvu Zbogtoga mlijeko raskršća. Muzni ima i za auližnjeg uređaj sklopuaparat cestovnog svojem tomatsko muznih uređaja. pranje približno Skuka litara mli120.000 Gospodarstvo godišnje predamljekari toliko odobreno zakonskim Prekorači li tu količinu prema jeka, je propisima. količine veće od znatno se za mlijeka dozvoljene cijena snizuje proizvodnje. Kratak Franza Skuka bio sudionike vrlo zaza sve gospodarstvu posjet je i nimljivpoučan. Svi sudionici vratili sretno kućama iako to su se putovanja svojim je bilo vrlo naporno. jednodnevno putovanje Zlatko vet. Mašek,dipl. RO
»Dukat«
Gradec
.
.
na
u
u
—
12
Sredstva
za
u Lajkovcu stočarstva razvoj
sred-
odgovarajuća ulagala kraja valjevskog područjuopćina fonda za stva razvijenih područja nedovoljno plana«, poticaj razvoja »zelenog Ta sredstva vlastitih sredstava učešćem i mljekara. namijenjena neposrednim štala i simentalske nabavci porase, su izgradnji drugog grla priplodnih zadruTrenutno na trebe stočarske zemljoradničke području proizvodnje. stočarDa bi se 600 nabave realizira program ge Lajkovac priplodnih junica. redovito se odstvo kao vodeća ovoga grana unaprijedilo, kraja poljoprivrede stoke. Na izložbe priplodne proizvođači pokazunjimapoljoprivredni ržavaju kvalitetnih priplodnih grla govedarstvu, dostignućaproizvodnji jusvoja nagradama. vrijednim najboljinagrađuju Kršev dr. Lj. Na
6
su
se
za
se
u
u
a
se
Sa
izložbe
| 1987. priplodne Lajkovcu, stoke
u
13
Sabiralište Donje Jajno AIK
»Leskovac«
RO
»Kooperant« proizvodnju organizirao je selu Seosko sabiralište otvoreno mlijeka DonjeJajno. mlijeka još godine je 1979. tridesetak dnevni kojempredaju mlijeko proizvođača. Najviši otkup tom sabiralištu bio litara. 400 Količina mlijeka jepribližno mlijeka kraju pri 1987. znatno iznosi 120 litara dnevno. Razlozi i tagodine je smanjena mlijeka ko količinama i su smanjenim mlijeka poznatigotovo j ednaki drugim krajevivrlo niska zaštitna našoj zemlji mlijeku. cijena Selo ima 360 domaćinstava od 120 DonjeJajno kojih j e poljoprivrednika. Prema selu ima 470 krava. stručnoj procjeni iz Leskovca
u
u
u
ma
u
—
u
Z. M.
U selu
14
Donje
Jajno
.