Mljekarski list 10-1988

Jesensko zimsko oranjeublažava sušu mnoge povećati poljoprivredne probleSuša, najviše pojavi ili suša tokom 1988. ove, me, godine, jejače slabije godine.

Upravo koji nastaju štete i zahvatila naše sve krajeve zemljenanijela neprocjenjive prvenstveno ako

agraru.

Danas

može

se

kojejedonijela, raspravljamo ublaže.

Već nakon buduće da malo se posljedice moguće togapoduzima zaborave.

Dok suša obilnih kiša i se trajala, prvih je gotovo njeneposljedice otkriće. Istina da kao da svi ono govorilinavodnjavanju, je je značajne dovolima biti obuhvaćene samo mogu navodnjavanjem ondjegdje površine vode iskoi sistema za izgrađenih navodnjavanje.

Objektivne mogućnosti jno 10%. oko što učiniti ostalim se samo Valja upitati površinama rištavaju vodotoka i rijeka, manjih uopćevode, poljoprivredkojima jezera, Kako ublažiti sušu?

Ako nih ima i u takvim se površina napretek? uvjetima vidi da će lakše izletimično se i sada pogledaju još jari usjevi njimajasno zimsko ako sušu jesensko obavljeno držatiovogodišnju je lanjske jeseni imalo katastrofalan U učinak. i ovog Proljetno srednjoj oranje. jeoranje puta suša bila nešto to se Hrvatskoj gdjeje blaža, zapadnoj usjevima, prvenstvešećerne kukuruzu vidi. Znatno no kukuruza, bolja jasno situacija uzgoju i suncokreta iza oranicama repe, soje jesenskoSlavonije je oranja te i veće razlike Bez obzira i visini što u Baranje ondjeočekuju prihoda. ovoj zimskogsvake i nekoliko pa agrotehničkoj godine, važnoj pišemo mjeri putagodišnje raznim i što društveni sektor već davno prigodama, juje prihvatio, potpuno ima i Na žaposjedu kolebanja. jošuvijek nedoumica, privatnom nevjerice lost kultura brazdi na poljoprivrednika, spomenutih proljetnoj stanje usjeva i obećava čiste samo jadnoje gubitke. od Iako statistički da i možda govore podaci dugogodišnji, stoljetni deset do samo u proljetno jednoj dvije pokazalo promatranih godina oranje dobrim kao 9 a u 8 do u jednako jesenskogodinalošijimpostioranje, razine i propriroda, još uvijek jesenskoo bavlja zavanju oranje zimsko iako na ljeće, posjedu pretežno privatnom jesen. zimsko bile sušne osobito iai su u Četiri posljednje godine ljetojesen uzastopne ko bila katastrofalna intenziteta. suša istoču različitog Posljednja posebno je nim i imala elementarne zemlje, obilježje južnimdijelovima nepogode. jerje Tamo suša bila blaža na a ogromna. Šteta gdjeje agrotehnika usjevima je bitno Ako bila pravilna, podbačaj priroda jeumanjen. agrotehnika nije optimalna od veće (izostavljeno jesenskooranje), priroda smanjenje je 50%. o ekonomičnosti nema govora.

Ovdje proizvodnje Stoga prilikom zimsko na iako su poljoprivrednike podsjećamo prednosti jesenskooranja, i sami se u to moglinajbolje uvjeriti. zimskog svake obrade tla za Cilj optimalnih jeosiguravanje uvjeta klijanje, nicai rast i i prozraOvdjesu spojeni rahljenje njekasniji razvoj uzgajanog usjeva: samo velikih količina vode i čenje tla akumulaciju koje proljeće oranje Ove međusobno niti vremenski potrebno jemoguće. pogodnosti nije naširoko

su

o

ali

i nedaćama

se

o

sa

.

suši

na

s

se

nema

a

na

.

na

u

na

na

o

u

na

se

se

u

na

ovom

na

u

su

veza-

ne.

u tlo, obradom, prvenstveno oranjem volumna težina tako što se tlo se (Stv) podiže, djelomično smanjuje specifična rahli i Tlu time volumen većim okreće, drobi, prozračuje. poveća brojem zadržava zrak dotle dok obilnih se makropora kojima uslijed padalina Samom

ali

kao

osnovnim

zahvatom

se

u

budu 146

zasićene

ne

vodom.

povećava tijekom izoranog smrzavanjem i smrzakod više od volumena odmrzavanja naizmjeničnog tla, neizoranog strukturira se tom i po nekoliko procesu agregat, privremeno puta, vanja U odnosno ili pora se bitno mikropora. kapilarnih šupljina broj povećava gdje voda i to zadržava tako rastvorenim voda, produktivna koju mikroporama odnosno korist veći dio takvom na držati tlo može biljkama godine, stanju i zrak vodu za da mu tlo kaže Za takvo (Kv) kapacitet povećan je usjevima.

(Kz). ili vode slojeve, isparavanjemevapotranspiraciProcjeđivanjem dublje tlai iz voda suvišna visoke kada nastanu nestajezasićenog temperature, jom, bitdva Tako zrak. ulazi ponovno proljeće nastaju koje makropore ostaju može bez ne vodu i činioca: na živjeti. zrak, čegabiljka kapacitet povećani i kakvoća reći da važno mogu poPosebno pogodnosti postignute je rokovima tla kvariti sjetve posebno ranijim proljeće, gaženjemmokrog i drukao npr. šećerne repe, jare graška ječma, jarog pšenice, zobi, jarog jare Da bi se kultura. operaranih izbjeglo gaženje,predsjetvene proljetnih gih smalakšu i brojoperacija upotrijebiti mehanizaciju, valja cije sjetvu osnovnu U minimum. gnojidvalja provesti jesenskooranju njiti što hraniva i dodati 50% fosfornih to dušika, sadržaj kalijevih manji bu, jest zimskom učinke. ima jesenskoobavljanja Ondjegdjejeprilikom posebnepozitivne mineralno zaorano gnojivo,posebno spomenuto oranja i čuva se zadržava dušika u obliku 50% do 70% količine uree, u tlu, vlaga vanje zimskog osim u suše. pobitno ublažava najteže posljedice Proizvođači, krajevima koja te neće bitno i 1988. sušom, smanjenju negativnosti osjetiti godine gođenim sošećerne vidi To se repe, suncokreta, kukuruza, usjevima priroda. jasno kultura. i je drugih i da Treba jesenskooranja djelovanje naglasiti jezajedničko i mineralnim kalij ulogu imaju gdjeposebnupozitivnu gnojidba gnojivima, zimskog šteta što su urod.

Velika dobar veliki na suše u urea, je utjecaj uvjetima imaju mineralna u. vrijeme) skupa, poljoprivrednici posljednje (osobito gnojiva kultura. ozimih uložiti nedostatku gnojidbu prisjetvi jedvamogu u jesenskospomenutih dijela gnojiva jesenprilikom Ipak, zaoravanje tim više što i dobra petauzastopslijedeću sjetvu, drenaža zimskogoranja jeinvesticija osobito Uređenost biti sušna. može agromelizemljišta, godina fosfatizatim ili kalcizacije, humizacije, oracijske mjerepodrivanjakrtičenja, i važnu tla i i, naravno, pa ulogu odvodnjavanju tip igraju suše zacije kalizacije Na takvim daleko tlima nego jemanji utjecaj vlage. potrebne osiguranju zahvai ostalim misli da se drenažom se neuređenom Pogrešno zemljištu. ima tlo tima vlagom.Proljetno oranje zemljišta osiromašuje priuređenju dobar. oborina količina samo raspored obilna,njihov gdjeje ondje prednost vrlo karaktera u Takvih zemlji jemalo,jer našoj poljoprivrednog područja svake oborine što ne računati može na godine padaju uvijek stoga njih kad baš onda količinama velikim potrebne usjevima.što ako treba obaviti Duboko jesen ranije: je jesenskooranje već u slobodnih nakon Oranjeprije polovici drugoj rujna. površina moguće, zimsko se ne zakorovljenja. jesenskog polovice rujna preporuča zbogjačeg i studenom i obično dio se proVeći pa preorava u listopadu površina i sincu kiše), smrzavanjasnije(obilne pogoršanja vremenskog glavnog prije ili zimu izvedeno svako uredno da u ga. Napominjemo jesen pred oranje je Jesensko-zimsko treba ne od obavljati ipak oranje bolje proljetnog oranja.

Budući

da

tla

volumen

zime

se

a

u

se

u

se

u

u

u

za

se

u

u

za

a

samu

na

uz

uz

a

zaora-

u

na

'

u

a

u

novca

za

uz

na

u

na

a

se

u

ne

su

u

u

«147

pod kvalitetno, profili cijenu, jer nije loše odražava tlo i i što se na podmekotenepotrebno zbijaju deformiraju, Na tlima ili i slijedeći zbitim, glinastousjev prirod. težim, i praškasto-glinasto- koja pretežno zastupljena srednjoj zapadilovastim ovisi o Hrvatskoj, jesensko(dubina slijedećoj kulturi) noj oranje uvjet ilovastim i visoke To da nešto i humozniznači lakšim proizvodnje. jesigurne zimsko tlima treba tada orati. ne dijela zemlje istočnog jim da se razni i tla Valja našoj napomenuti tipovi Hrvatskoj čitavoj kao ima i istočnim pa lji isprepliću mozaik, nepovoljnih predjelima. tipova Uređena ali svake i drenirana ima kojih Hrvatskoj razmjerno malo, tla, više i orati 110.000 smo u jegodine (sada prešli ha), potrebno je mogućeje svaku

ako

su

tla mokra

ono

mekote

a

i

se

na

na

su

u

ne

se

na

u

zem-

u

u

u

sve

sen.

tla, posjedu, najvišeprivatnom da su vodom orati u saturirana se pa događa uglavnom proljeće jesen, jer obrada i i To moguća. odugovlači proljetnu oranjedruga nije sjetvunegativosobito količine suše. utječe prirod, oborina, Zbog manje uvjetima istočnim osobito kultura dijevegetacijskom (ljetni mjeseci), periodu jarih lovima Osobito dobre učinke nužno. zemlje jesenskojesenoranje je sko-zimsko ima suhom Istre i ostalom području dijelu obale, zbog oranje zimsko suše u U svim vegetacijskom razdoblju kojeovdje krajevima, počinje ranije. vičuvati zimsku ovdjeposebnonakupljenu kultivacijom, vlagupotrebno je šekratnom i gnojidbom. njegom pravilnom načini i izOndjegdjenavodnjavanje moguće,postoje ublažavanja nije kada barem nekom učinaka suše. Nema bjegavanja negativnih godine podvlada blaža suša vodu. i kada ne ili ručju jača usjevi morajuštedjeti Vrijeme suhu vode kada što tvar, štednje jevrijeme biljka proizvodi smanjuje njen uroda zanemarivo, prirod.

Ondjegdjejeagrotehnika pravilna smanjenje je kod suša. osim izrazito jakih znatno se mogu Ondjegdjejenavodnjavanje moguće provesti, prinosi kod svih i žetve. Premda mogu planirati kultura, dvije povećati uzgajanih mala i troškove navodnjavanje povećava proizvodnje, povećan nije investicija kriva Prema suša tome, sve, a o ga prirod uvijek isplaćuje. uvijek njenije nim već sad posljedicama slijedećoj godini odlučujemo.

Neuređena

a

tih

ima

također

u

treba

u

no

na

u

u

u

na

u

a

“

u

ne

se

za

u

Mr.

u Promjene

Ante

Lončar

sastavu mlijekau toku laktacije

samo nego Proizvodnja mlijeka tijekom mijenja laktacije količini, i kakvoći mlijeka.

Kolostrum krava luči u danima (grušalina), koji laktacije, prvim mijenja se vrlo brzo sastavu. nakon sadrži oko 33 % kemijskom Neposredno poroda suhe suhe tvari pao tvari, da bi 48 sati nakon oko %.

13,7 telenja sadržaj sastavu i u normalnom Nakon se Promjene nastavljajudalje, mlijeku.

II u normliječnosti, razvoja sadržaj najvažnijih mjeseculaktacije, sastojaka masti i se u malnogmlijeka povećava tijekom laktacije. proteina Promjene masti i obrnuto su postotku mliječne proporcionalne proteina promjenama količini mlijeka.

Veće masti krave s većom masnoćom promjene postotku mlijeka. imaju sličan trend Promjene sadržaju mliječnih proteina imaju promjenamapose

ne

u

u

u

na

u

—

u

u

u

148

tijekom laktacije, uglavnomnepromijenjena ostaje mineralni vrlo malo mijenjaju. sastojci sadvezi. su Sastojcimlijekuizvjesnojmeđusobnoj Tako, primjer, bezmasne i suhe tvari usko masti su sadržaj ržaj povezani.

Castleu prema mlijeka»prosječnom« uzorku, Sadržaj glavnih sastojaka ovako: i Watkinsu izgleda (1979), stotka

Laktoza

masti.

a

se

na

u

u

u

mlijeko voda suha tvar %) %) (12,5 (87,5 suha bezmasna tvar mast (8,7 %) %) (3,8 minerali i vitamini laktoza dušična = frakcija %) %) %) (0,8 (4,6 (3,3 dušik neproteinski < proteini %) %) (0,2 (3,1 albumini i kazein %) globulini (2,6 %) (0,5 fiziološke

Dijele pod utjecajem mlijeka jemnogih okolišne krave). (izvan faktori su Fiziološki slijedeći: i udio osobine krave. i individualne 1. Pasminske Nasljedni pasminepojedine da krave unutar se u sastavu Općajepojava mlijeka. jedne pasminerazlikuju suhe tvari u i bezmasne masti količine mlijemlijeka padasadržaj porastom ku. Između naših u sastojaka mlijeka jeslijedeći: pasminaporast sadržaju Unutar buša. smeđe poholštajna simentalac, govedo, varijacije holštajn, faktora.

Sastav

se

na

i

.

u

stotku

masti

između

krava

kreću

od

se

2,6 do

6 %.

poromlijeka Stadij laktacije.

Najveće varijacije masti i raste dana unutar (kolostralni period).

Sadržaj prvih proteina da, pet nakon laktacije. obii masti i bređost.

U dane 3. količina mlijekasadržaj Tjeranje tjeranja ali ima količinu sastav Bređost čno na nema mlijeka, padnu. utjecaja od graviditeta. petogmjeseca iztreba mlaževi i razmak su 4. pa mlijeka najmasniji, Zadnji Stadij mužnje. veći Ako između razmaci musti su svo nejednaki, jepostotak mlijeko. mužnji masti Ako razmaka. u masti se muze ukuptrokratno, postotak poslije kraćeg niži kad dvokratno. se muze no namuzenom nego mlijeku je reda odnosno krave. Sa starošću 5. Starost lagano laktacije krave, porastom vezi bezmasne suhe U to i tvari i masti. pada postotak prvimlaktacijamaje zrele dobi starošću krave. količine a nakon s mlijeka, porastom faktori su Okolišni slijedeći: klirazličitim doba. se u odnosno sezone 1. Sezona, ogleda Utjecaj godišnje matskim i hranidbenim prilikama. masti. i Visoke postotka uzrokuju pad mliječnosti 25%C) (iznad temperature i više većini zimu iu Krave u proizvedu mlijeka slučajeva teljenejesen mliNiske masti. (do— utjecaj sadržaj nemajuznačajniji temperature jeka.

15*C) ishranom. može Postotak masti krava.

2. Ishrana odgovarajućom povećati i osobito voluminozne kvalitetne Obroci puno krme, osigurasijenasjenaže, masti visok u mlijeku. sadržaj vaju 2.

u

sastavu

su

odmah

nakon

,

rane

na

u

sa

ranu

u

na

se

s

149

mlijeka pada preporuke spriječavanje slijedeće: 100 1 na dobrim hraniti kg tjelesne težine; najmanje kg sijenom, vlakana 17 % sirovih treba biti sadržano uobroku (izvor jegruba najmanje krma); grubukrmu; sjeckanu upotrebljavati suhom tvari.

1/3 kukuruza na količinu obroka, mjereno ograničiti bolesti razne sastav na faktori Ostali okolišni mogu mlijeka koji utjecati do dana. od dana faktori u sastavu te uzrokuju koji varijacije drugi (mastitis) kravi visoke reći da se kod možemo U po mlijeka proizvodnje zaključku ishrazadržati samo suhe tvari može masti i bezmasne pravilnom postotak i sezoni. nom, prilagođenoj pasminigodišnjoj Dr. Pavo Caput Osnovne

ishranom

masnoće

za

su

—

—

—

—

su

Šteteod kroničnihkataravimena mli-

mlijeka. smanjuju zahvaćeili 20% i ovisno za se u o jačoj slabijoj (pa više), jekasmanji prosjeku od krava bolesti. nosti vimena i trajanju mliječnošću prosječnom Mliječna vimekatara 5.000 litara zbogkroničnog mlijeka godinuizgubi primjerice osim četvrti vimena, iz bolesne A i do 1.000 litara na manje mlijeka.mlijeko količine masti, šećera sadrži više mliječne (normalne) uobičajene količine, zdravom inače nalaze se kao ni ostale i sastojke koje vrijedne bjelančevina, mlijeku. leuveliki se s četvrti vimena iz bolesne broj izlučuje mlijekom Naprotiv, štetnih tvari što za i kocita upale nastaju trajanja drugih stanica) (»gnojnih« Kronični

katari

Količina

i kakvoću

količinu

vimena

s

na

ne

u

vimena.

(za vrijednosti prehrambene slabije jemlijeko i odbaciti se mora a ili u ga nerijetko proizvode), potrošnjupreradu mliječne osobito i po upravo ljudi, djece. zbogneupotrebljivosti opasnosti zdravlje nikakmože četvrti vimena ne iz bolesne Kakvoća mlijeka dobivenog od i to ni u kućanstvu ni u vim pa popraviti je jedan mljekari postupkom čak i Zakonbolesti vimena i zašto se provodi suzbijanje otkrivanje razloga izravnu

i tehnološke

Takvo

se

—

—

skim

odredbama.

da

dolazi

češće

jepotrebno krava vimena mliječnih pregledava Zato

veterinar

te

u

otkloni

mlijeka proizvođača vikatar kronični sumnju i

dvorište

na

mena.

Otkrivanje

kroničnih

katara

vimena

pomoću pripravodobno vimena katara znakovi Kada kroničnog pomagala. kladnogdijagnostičkog vodenasto smasvakome u mlijeko, »krpica«mlijeku, vidljivi (pojava postanu često tada i četvrt vimena, dr.), jepomoć manjeuspješna. oboljelog njena za i tzv. brzi U nas već se stajski pokus otkrivanje provodi dugo uspješno kromastitis mastitisa s reagensa« otkrivanje pomoću »zagrebačkog katara vimena. ničnog i reanastale i Provedba mlijeka reakcije (između prosudba togpokusa zasad to ne i veterinaru, isključuje razumljivo) gensa) je povjerena je(što i to mu svaki zainteresirani ovlada da (a mlijeka proizvođač mogućnost njime da li se bi tada češće mogao mlijeka provjeravati lučenje preporučujemo), jer poremetilo.

Kronični

katar

vimena

možemo

otkriti

samo

za

rano

no

150

s

Tajjepokus osjetljiv (»gnojnih« stanica) prisutnost nazočnost znak vimena. u veći Štoje "jeku.

Njihova mlijeku upale siguran je to i njihov broj je upalaopsežnija.

Nastale vimenu ishodu se u (zbogupale) promjene očituju togpokusa odnosno i i u izgledu (konzistenciji) bojimješavine promijenjenom mlijeka mastitisžljezde.

O tih promjena ovisi i prosudba zdravlja mliječne povezanosati reagensa.

Dr. Berislav Majić vrlo

“*

leukocita

na

u

mli-

u

Što je poremećena sekrecijavimena? poljoprivredu godineRepublički radi i Naredbu ske otkrivanja suzbijaspriječavanja izdaje pojave, mjerama Naredbi bolesti Za 1988. zaraznih i nametničkih životinja. godinu nja i stočara i to: treba obaveze veterinara vedene mlijeka, proizvođača cijepiti krava i odnosno bedrenice šuštavca; kod svakog pobačaja govedaprotiv junidostaviti mateveterinarske steonih 5 se mora ca laboratorije preko mjeseci kod i zarazni brucelozu na (bolest ljudiživotinja, pobačaj), rijal pretragu i jalovost poba(spolna kojauzrokuje genitalnu kampilobakteriozu znakove s Krave (spolni vulvovaginitisa pustuloznog osip čaje). kojepokazuju stidnim dok obična ne se ne usnama) smiju oplođivati upala prođe: gnojem treba U 2 do 3 liječiti metiljavosti tjedna.poplavnim područjima protiv obavezna tuberkuliniSvake stoke treće na godine pašu. izgona jeopća prije treba zaklati. i bolesna tuberkulozna i su grla goveda grlakoja zacija Naredbi dužni Prema stočarimlijeka ljudsku prehranu do do i od su podvrći dvaputgodišnje (od ožujka svibnja listopada prosinca) proizvođači da ustanovi svaku kravu sekrecija pojedinačno pregledu poremećena komitet

Svake

i šumarstvo

za

Hrvat-

SR

o

u

su

na-

—

u

za

zaraza

na

no

za

za

se

vimena.

odvojeno mlijeko Kravlje od sitnih se posebnooboljeti.

Mliječna žlijezda alveola, sastoji mnogobrojnih strane obloženi stanis koji unutrašnje mjehurića jednoslojnim mliječnim Oko žilice dovode sitne krvne cama su kojestvaraju mlijeko. mjehurića koje stanice Iz alveola tvari iz ide mliječne kojih mlijeko. mlijeko hranjive stvaraju cisterni četvrti i cisterni kanaliće i sise. se mliječne skuplja oko U alveolama luči od: oko 87% se mlijeko koje sastoji vode, 3,3%bjeoko oko od mineralnih tvari masti, 4,7%mliječnog lančevina, 3,6% šećera, (kalU fosfora i i raznih vitamina. i stanice se mlijeko doplove koje ljušte soli) cija, žilica izlaze leukociti iz krvnih iz mliječnih kanalića, mlijeko gnojne ima

vime

četiri četvrti. Svaka

luči

četvrt

i može

su

u

u

se

u

a

—

stanice.

jemlijeko koje (1 do 500.000 raznih čina ima Međustanica, prema napršnjak) propisu narodne mljekarske federacije.

Kod luči se vimena poremećene sekrecije (lučenja) mlijeko promijenjeno ima više od 500.000 do više raznih stanica “u kojem milijuna (najviše gnojnih 1 mililitru. Takovo kod kroničnih upastanica) mlijeko promijenjeno nastaje la vimena mehaničkih i kod vimena nauslijed gnječenja, udara, ranjavanja iz krvnih žilica oko alveola izlaze stanice i gaza. Tad mlijeko gnojne takvo često i okus slankasmasno, pa soli; jemlijeko manje promijeni postaje i to ili ili Ako a može vime. i ljepljivije gorkasto, gušće vodenastije.je postati Normalno za

ono

u

1 mililitru

kubičnom

centimetru

—

koli-

samo

u

u

razne

151

mnogo prodiru Bakterije bakterija. mlijeku zaraženo, Stočari krvi. ili kroz sisni kanal početmlijeka Lučenje jesmanjeno. putem naoko norda ono ku obično izgleda promjenilo, jer primijećuju mlijeko veterinari Poremećenu malno. ustanovljuju mastitissekreciju mlazove izako vimena znakove otkriti bom.

Stočari prve prve mogu upale pro kao što su padnom i ustanove na crnim u promjene mlijeku doje posudicu ili vodenasto mlijeko. huljice, gnojno redu stoča kod krava od mastitisa u prvom Štete (upale vimena) imaju i može vime ri: sve mlijeko zasušiti, postaje manje dobivaju manjemlijeka, loš ima zaraženo i masno bakterijama utjecaj podmlijeko manje plaća, telai izazvati te može uginuća proljeve upaluzglobova, upalupluća, mladak, i mastitisom od krava s kroničnim od di. Štete imaju mlijeka kojepotječe slaveliki slabo siri, ima kalo, nastaje mlijeko mljekare: promijenjeno kod promaslac lakše bo masni sir, sirevi mlijeko okusa, kvare, jelošeg naizPotrošači kiseli. mlijeko kojeje mlijeka piju slabije izvodnje jogurta vria sadrži mnogo hranjive mlijeko slabije piju gnoja, glednepromijenjeno, biti može Takvo i masti. i fosfora vitamina, mlijeko kalcija jednostimanje izazinalaze ako po zdravlje opasno (koje bakterije ljudi patogene njemu toksina ima su ili ako koji otporni kuhanje. (otrova) mlijeku vajubolest) tuberkao uzročnici zaraznih uzročnici i razni bolesti, Mlijekom izlučuju itd. salmonele kuloze, (kjuQšteta mastitis štalama treba otklanjanja Zbog probe? provoditi Zašto groznice), groznice krava slabo od mastitisa, a izlučuje (kad doji kojeimajustočari kojenastaju da krave sa-veterinare i Stočari liječe klanje), mljekarepotrošači. pozivaju krava kad bolno vime i kad ako akutna vimena, upala oteče, je pojavi ostalih 80% sluTakvih malo dok su ima (oko20%), slučajeva jesti. prestane i slabom latentni mastitisi se sa mogu supklinički (ne (skriveni) upalom, čaja običnim pregledom). opaziti Kod veterinari plastičnu plitvicu (testator) četverodijelnu mastitisteizmuzu iz svake istu količinu malo četvrti i reagensa (plave mlijeka dodaju probe Ako od zdravih krava, kućine), promiješaju. mlijeko promijeni, potječe ako se zgusne iliako pahuljice, probajepozitivna (ponastaju poputbjelanca što znači da 1 mililitru na vimena, tvrdna) poremećenu sekreciju dakle da nalazi više od 500.000 stanica, gnojnih promijenjemlijeka jemlijeko mehaničko Da li uzrok Treba mlijeka. je pronaći uzrok promjene ranjaili udara za vimena vimena, potrebnagaza) kojenije (uslijed gnječenja vanje ili viantibioticima no obavljati liječenje (lijekovima jeupala poputpenicilina) Kod vimena raznim nastala mena bakterijama. uslijed infekcije(zaraze) iz svake četvrti i uzorke veterinari mlijeka sekrecije poremećene uzimaju zavodi bakteriološko Veterinarski zavode veterinarske šalju testiranje. izazvala i načiniti mastitis ustanoviti vrstu antibiogbakterije kojaje moraju baš te antibiotika odrediti vrstu to ram, bakterije. (lijeka) koji ubija jest moraju uzima ako se uzorak nastati Kod uzoraka mogu pogreške, mlijeka uzimanja vršci sisa uzeti sterilno nečisto. Uzorci čisto), (naročito mlijeka moraju vodoravno uzorak staklenka uzima raskužiti u se se koju alkoholom, raju dođe do drži da vimena s kože mlijezagađenja (da nju padneprašina dobro Zato zraku i ima ka iz štale). nije bakterijamaokoliša, kojih prašini od veteriKad uzoraka se stelje. preduzimanje uzdignuti prašinu rašenjem tad se odi zavoda nalaz s vrstom dobije bakterija antibiogram, narskog liili se, prema i mah vimena potrebiokolnostima, provodi liječenju pristupa tek ječenje suhostaju. raznih

ima

u

u

vime

u

se

ne

-

s

-

a

na

se

se

se

se

s

se

u

na

u

se

u

se

—_.-

za

mo

se

u

u

se

a

ne

se

u

no.

,

na

u

mo-

se

se

u

ne

ne

u

u

152

Problem

što

mastitis-

upala jekad vime vimena utvrditi zaraza može upane još nije bakterijama kroz zarazi Ako se vime i kad bakterijama još p romijenjeno. mlijeko nije “ljeno probom nastane. i bori tada ako sisu, se, Takva upala bakterija jeotporno, protiv vitako krave vimena opasna u koje štali, otporno nemaju druge je zaraza vime hrani i ako krava se krava na zarazu Vime me. odgovarajuće je otporno njeguje. naknadno. ćemo kod krava mastitisa Omnačinima izvijestit suzbijanja vet. dipl.

Premzl, Dragutin vimena

kroničnih

suzbijanja

kod

u

tome

se

ne

za

-

“—

“Uz neznatna ulaganja

—

selo

slavonsko

obično

Vinkovaca

je uređene Suvremene uz ušoreno, širokih meraja glavnuprometnicu. znak sui lijepo i urednim kuće naprednog zgradama gospodarskim dvorištima uređena sela opsuvremeno la. U središtu seljani prodavaonicakojoj je ostalim hranom stočnom zaštitnim i potrepštisredstvima, alatima, skrbljuju VinkovPIK-a R. J. i Tu domaćinstva. nama je sjedište Kooperacija svoja mlisabirališta toku ci sa skladišnim U modernog jeizgradnja prostorom. indussredstava vlastitim uz mljekarske sredstvima,pomoć jeko, postignutog iz Županje. »Pionir« trije se U Selo postižu zapaženi prinosi proizvodnji jenapredno. ratarskoj osobito Za suvremene proizvodgovedarsku stočarsku, tehnologije. primjenu do kasno svih uzrasta, od ranog reći. Goveda može to proljeća ujenju vremenske obzira bez na sen, (neuređeni pašprilike utvaju napasaju domaćinstvu. hrane koncentrirane neznatnu proizvedene dopunu njak) domaćin rekao nam koliko-toliko način unosan, Takav je goveda je držanja i sinom Maricom Antun suprugom obraduje Stjepanom koji Vrapćenjak, Stoku 15 krava muzara. od i drži 20 do 30 17 grlagoveda, čega zemlje jutara utvana do od kao i napasa studenog seljačkom seljaci, travnja mjeseca drugi dosastav trava 300 ha. na se je Pašnjak preko jeneuređen, jukoji prostire Za vidi i to kaže na rado a Antun, bar i stoka pase, godiškondiciji. njenoj da i kaže dinara 20.000 po m alo, nije z ajednici plaća mjesnoj grlu ispašu nju nisku ozbirom na mlijeka. cijenu između krava od Antuna Domaćinstvo dobije Vrapćenjak godišnje svojih svakodnevno masti. litara s 50 i predaju Mlijeko 3,5%mliječne 60.000 mlijeka kranačin ovakav Uz blizini. nalazi sabiralište se držanja neposrednoj koje i masnoćom ali i po mlijeproizvodnjomkravi, zadovoljan je godišnjom Staru štalu time ka. A postavili koji jeproizvođač zadovoljan?što im uvelikopreuredili, olakšava i nabavili za su posao. su pojilice, stroj mužnju, silaže i i kvalitetne količine ishranu Za zimsku sijena dovoljne pripreme na svom žitarica hrane koncentrirane posjedu. proizvedenih uglavnom bih i bila bi Kada poboljšao brojkrava, povećao mlijeka stimulativna, cijena bih i štalu i povekredit modernizirao bih dobio bih ishranu, a kada povoljan Antun. kaže .ćao proizvodnju mlijeka, i ostali tako tako samo razmišljaju Vrapćenjak obitelj Ne razmišlja oni. i Starim samo Mikanovcima, Logično mlijeka jenjihovo proizvođači li dužni!

Da nismo ali nikome na ništa proizvodimo ovajnačin, razmišljanje: Selo

.

zadovoljavajućaproizvodnja

Stari

nedaleko

Mikanovci

od

se-

s

se

u

—

za

za

uz

se

ne

na

se

u

uz

sa

no

se

u

u

ne

va

su

a

—

—

u

ne

153

mno

t

em

ra et m

<

ee

e

ke:

o

do

dak

E

ja ai

es

Kod

|

a

DA

3

Ž

|

sA

3

;

i

i

SE

Na

slici: Krave

na

ispaši

mlijeka utvaju jeproizvodnja Sigurno n ije. možemo vom količine ne! proizvodnjom potrebne osigurati mlijeka?

Sigurno tko i što treba da bi se Postavljapitanje: poduzeti postojeće stanje izmijenilo? Antun i kao i što im preVrapćenjak suseljani, mnogidrugi, njegovi znaju UTVAJ! ostaje: i sjetvom Međutim,uređenjemzemljišnih površina travnote kombiniranom ili silaža rani upotrebom travnjaka smjesa, otkosdjetelinskih i bilo bi za krava i pregonsko podnapasivanje spremanje zdravlje sijena sjenaža mlatka a bolje,proizvodnja mlijeka jeftinija.

U lista« temi ćemo dužan slijedećim brojevima »Mljekarskog ovoj posvetit značaj. inž. Čičmak, Juraj dipl. naša

na

budućnost?

Da

li s ovak-

se

—

—

Uzgojna vrijednost vrijedpodrazumijeva uzgojnomvrijednošću životinje određeni ima nost ta za koju životinja uzgoj. neke izražena za proizvodnju životinje, Uzgojnavrijednostcjelokupnu sliku ako novčano novčanim ne pojedinicama,dajeobjektivnu vrednovanje odnosi biti može u kratkom vremenu (tržišni cijejedinog izmijenjeno svojstva bilo i da se ne mesa, mlijeka, maslaca).

Stogaje jošjeuobičajeno nasljedna da bi to bipojedina sposobnost prosuđuje najčešće svojstva, svojstvo što više određeno i da bi se lo novčano moglo poboljšati. dovoljno jasno i izboru iskorišvrijednosti pomaže životinje Procjena njezinom uzgojne živoobliku Stogajeglavni preduvjet planskog parenja. tavanjuuzgoju da ima normalnu da dođe u obzir spovrijednosti procjenu uzgojne tinju sobnost nova uzgoProcjena vrijednosti razmnožavanja. uzgojne nije mjera neke

Pod

samo

u

se

ona

za

za

u

za

u

154

plansko započne ju, je, stočarenje, pomoćno primijenjeno izboru Točnost ako različite se životinjauzgoj. pri povećava procjene ili rođaka kombinirati o u mogu obavijesti proizvodnji životinjenjenih jednom Procjena vrijednosti smjeru. cjelokupnu proizvodnju uzgojne životinje točna ako se međusobno obavijestipojedina postaje proizvodna svojstva optimalno kombiniraju. novim Najvrednije vrijednosti temeljiprocjenama uzgojne nije već i metoda obećava tostprovedbe profinjena koja najveći mogućinapreveć

kad

sredstvo

se

za

se

za

za

u

samo

Genetski

Bu-

svojstava. manji jenapredak uzgojnom dući da simentalcu iskorištavanas govedudvostrukog pretežno riječ je više četiekonomski odabirati se da su ove Čini svojstava. nja jeopravdano simentalca ri u vrijednosti ključne proizvodnji domaćeg (domaćeg šaroggoveda): u

programu

u

o

u

više

—

—

mlijeka proizvodnja 2. tovna sposobnost 3. klaonička vrijednost 4. plodnost 1.

,

nekoliko

potrebno proizvodnju mlijeka, jespomenuti težinu i tvore određenu osobina nih cjelovitost kojeimaju pojma proizvodnih mlijeka. proizvodnje S obzirom

na

važ-

mlijeka Proizvodnja količina mlijeka —

količina

—

masti

(%) sadržaj količina bjelančevina masti

—

—

—

muznost

gosponajveće mliječne proizvodnje svojstava i kolikoličine uska Dokazana darsko između mlijeka značenje. je povezanost Pri i da se čine masti, što znači jedne povećavadruga. vrijednosti povećanjem i masti. indirektno će biti količinu masti na Napropovećan sadržaj selekciji međusobnom obrnutom i količina su masti u tiv, postotak mlijeka mliječne Od

količina

svih

masti

ima

odnosu.

pojedinih vrijednost mogliprocijeniti svojstava, uzgojnu da test se tako određenim brojemživotinja.

Progeni odvija raspolagati bikovskih i elitnih mladi bikovi dobiveni majki planskim tprosječni parenjem nužno U tu svrhu tok očeva ulaze u potomaka. prekosvojih daljnji testiranja 500 što da svaki od tih bikova na osjemeni manjemuzgojnompodručju plotje mušDobiveno što kraćem ih vremenu (3— mjeseca). (treba popisati), kinja Kod testiće ko i žensko pojedinih poslužit testiranje svojstava. potomstvo 4 i masti bikova u postupak mliječne proizvodnju mlijekasadržaj ranja metodi vrši odreda 30—50 uzima po vrijednosti kćeri;procjena uzgojne vršnjakinja. približno broja uspoređivanja istog Da

bismo

mora-

na-

mo

u

za

se

na

a

se

155

prvotelkinje, drugih vršnjakinjamapodrazumijevaju potomci da kćeri važno kova. Za točnost vrijednosti je, ostalo, uzgojne procjene Na bika i njihove vršnjakinje prilike kog uzgoja. temelju imajupodjednake izračuna relativna vrise laktacijske njihove prosječne proizvodnje uzgojna bika za masti i proizvodnju mlijekamliječne (RUV). jednost 105% smatra Bik relativnu ima se dobrim za preko koji vrijednost uzgojnu elitnim bikom. i može proglasiti rasplod 123 slike: Elitni bik 23. 7. 1979. Rezultati: naslovne »Hamburg«, oteljen Opis ili 3498 129 dana sa u 305 m.m., ukupno kg laktacije kgmlijeka,3,68% kćeri, Pod

bi-

se

ne-

uz

se

—

masti.

Dubravka

Dejanović, dipl.

vet.

Strojna mužnja (nastavak) uvijek javlja još mužnje je Primjena strojne da radi važno tome Ono što dosta upotrebi pri je, stroj problema stroja. je p ri ili i kod svaki dan tokom na muzari, pogreške reagira koja najmanje godine ili mlijeka oboljenjem. proizvodnje smanjenjem Tri posebnoj mužnje u staji, prostoriji strojne mogućevarijante ili na paši. mužnju 60 i više. veći muzara za broj prigodna je prostoriji Mužnja posebnoj od su takve Prednosti higijenskih pripreme, primjerenih uvjeta mužnje radnom muzača svom sa i pogodnostimuzari onoliko koliko mjestu rukovanja mlijekom, mužnje koncentrata te do njezina svakoj davanja mogućnosti to proizvodnjazahtijeva. relativno izvesSR Hrvatske a može Muža rijetka je mjestima paši nalazi na ili muzlice ti posebnom mužnjukoji upotrebom a parata služi i tomobilu mlijeka. transport ujedno koji se u U našim proizvodnje mlijeka najčešće mužnja primjenjuje uvjetima i muzlicu dva sistema: i tu također mužnja mljekomužnja postoje staji sistem. vodni u

kratka

relativno

nas

su

pa

se

za

—

:

—

u

na

se

u

na

se

za

u

au-

za

u

u

brojemgrla, drugi p rimjemanjim stajama je važno sistema bilo Kod s većim u kojeg grla. jepriprebrojem stajama njuje Isto vodom. i ostali s čistom Muzlice i miti i pribor i speremo životinju. stroj i izmasiramo naočistimo vime kao i nego temeljito prije mužnji,Ukoliko ručnoj pri i osušimo suvime taknemo ga operemo prljavo, mužnju. je stroj Pri stinamočimo. što manje da treba Pri tome hom stajalište paziti krpom. refleks tako dobivamo vime masiramo mlijejaki spuštanja mulacijiizaziva i cijelo koncentrata jer muzarama. se davanjem ka,koji i kraću naučiti važno muzare Prilikom stimulaciju mužnje je, strojne Prvi

češći

sistem

dok

sa

u

se

za

na

brzu

mužu.

Prve

mlijeka Nakon vimena. zdravlje vuku čašice

mlazeve

troliramo da

sisne

pazimo uzročnike prenašamo 156

se

namuzemo

ne

mastitisa

na

kon-

posebnuposudicu taji tome vime nataknemo na pri stroj toga način te da tlu po uprljaju, jer taj četvrti. zdrave način

i na

u

se

ne

na

bi ušlo zraka.

Pri u jedinicu nju previše zraka muzne i mogu prebrzomspuštanjuzraka jedinice ispasti p rljavštinu povući izaziva u muzne dosta šum momljekovod.

Ispuštanje jedinice jaki koji že uzbuniti te muzare, zadržavaju mlijeko. kada nataknemo toliko dok vime, Mužnja započinje stroj mlijetraje ko teče iz sisa, dakle dok oksitocin.

2—5 minuta. djeluje Mužnja obično t raje Protok kontrolira kontrolna se kroz ili pomlijeka stakalca, prozirnih cjevčica kazala na vrši se kada sebnog jedinici.

Strojno muznoj izmuzivanje smanji tada s rukom i muznu a protok mlijeka, povučemo jedinicu naprijed nazad, rukom masiramo svaku sa četvrt S dlanom drugom posebno. cijelim povučenekoliko Tako mo izmusti mlazeve mlipo vimenu. pokušamo puta posljednje količina vime dobro masti, jeka kojima jenajveća isprazni. skidamo tako da vakum zatvorimo s ventilom Stroj ponajprije muznoj ili muzlici.

Prstom odmaknemo od sise i tako sisnu gumu jedinici ispustimo zrak. Mora da se ne skida dok način u na paziti j oš vakum, je njoj jer taj možemo sluznicu vimena. ozlijediti Muznu na ukoliko samo muzaru, se peremo jedinicu prenašamo drugu je inače umočimo neko dezinfekciono u će uništiti uprljala, je sredstvo, koje sisnom kanalu. mikroorganizme

Muznu

nataknemo

brzo

kako

ne

u

na

a

se

u

a

se

na

se

u

Obradamlijeka i Cijeđenje hlađenje mlijeka Pomuženo treba što iz ili u mlijeko mljekarnicu prije prenjeti staje prostoadekvatnu obradu mlijeka. riju kroz ako ručno a Mlijeko procjedimo cjedila pomuženo, je pri strojnoj uložak S obzirom da ono se filtrira kroz na mužnji jedinici. mlijeko muznoj je vrlo višim sadrži i hranu i osjetljivo kvarenje pri vlagu temperaturama, jer ohladiti. kratko čuza ga mikroorganizme potrebno je Poslije mužnje vrijeme bakteriostatske sadrži tvari a ga koje mlijeko koje svježe vaju sprečavaju Ova faza do oko dva sata, a ovisi o mikroorbroju vojmikroorganizama. traje Na ovisi njihov broj ganizama mlijeku. utječe, početno koje okolini, s tanje čistoći muznih te higijeni mužnje, mogućnosti razmnožavanja početaparata mikroflore. '

za

na

raz-

u

o

ne

Snižavanje pomuženogmlijeka temperature značajno stupanj i na S treba zapoutječe razmnožavanje mikroorganizama. razvoj hlađenjem “četi odmah nakon i to toku 1—2 a sata na mužnje 12", potom temperatudo +5'C. od +4 ru za

na

Hlađenjem

održava

u

kvaliteta

mlijeka.

Kvalitetu čini: i te opreme higijena muže, čišćenje dezinfekcija pravilna obrada nakon mlijeka mužnje. način možemo pa hlađenja Najednostavniji hlađenje vodom, mlijeko je ohladiti 2—3"C više od Za vode. na kvalitete to preupotrebljene očuvanje je malo ali ništa. treba što sabirno na n ego bolje mlijeko Zato, odnijeti prije će se ohladiti do +5'C. gdje mjesto, +4 će (nastavitse) se

na

GS

svaki

:

Mr.

J. Lukač

157

Pohvale mljekari»KIM« izKarlovca brojni proizvoprekoradijatelevizije skupovima, brojnim službi rad stručnih »KIM« su đači mljekare »KIM«, pohvalili mljekare mlijeka i stočarstvu i odnos a time prema mlijeka. proizvođačima mljekare SR Hrvatske 21.

Tako poljoprivrednika proiznaprednih Zborovanju je iz Skakavca Mato Ribar vođač mljekaru raspravi javnopohvalio svojoj i vodi stočarstvu veliku iz Karlovca »KIM.« mlijeproizvodnji brigukoju 20 »KIM« iz Karlovca da ka. Istaknuto propomaže punih godina je mljekara zahvalako krize stočarstvu i da izvođačima prebrođene brojne mlijeka »KIM«-a. upravo stručnjaka pravilnom pristupu ljujući »KIM« iz Karlovca Uvrlo mljekari pohvale zanimljivoj televizijskoj emisiji Pavica iz Car iz Križanić Željko Ribnika, Turnja, Drago uputiliproizvođači i Mužar i Lovro drugi. »KIM« inž. Vladimira Prema unapdjeluje mljekara Petrića, riječima i Bosne i SR SR Hrvatske 12 i otkupamlijeka općina proizvodnje ređivanju litara se 36 miliona se mlijeka.

Nastoji približno Godišnje otkupi Hercegovine. biraOdbora članove selu izabrati svakom mljekarski odbor, spomenutog Iskustvo sami mljekarskog opravdanost pokazalo stvaranja proizvođači. je ju službi i stručnih radu oni brinu o mlijeka pravilnom proizvođača odbora, jer »KIM«. mljekare otežani vrlo niske No prosu mlijeka uvjeti zbog cijene posljednjih godina vikome se Mile To proizvođač Krtalija potvrdio mlijeka. jenajbolje izvodnje Nekada krave. koncentrat še ne ga jeobilno kupovao, jer kupovati isplati čak dva litru za mogao kilograma smjese kupiti mljekari prodanog mlijeka je i

stručnim

Na

na

u

o

za

u

su

.

su

na

u

a

u

za

;

za

krave.

svakodnevno

Bolić, Dragica drugarica mljekare »KIM«, vidnim teške na zorava mlijeka koji rezultiraju uvjete proizvodnji Karlovca. selima krava u okolici u brojnim njembroja I direktorica

u

IvoDelinićizŠarampova Donjeg ŠarampovaDonjeg smatra se naprednimpoljoprivredRO »Dukat« nikom u Mljekari 14 U trenutno Zagreb. staji uzgaja krava i dnevno približno proizvodi količine Znatne litara 65 mlijeka. odnosno tri mlijeka posišu popiju, Ivo Delinić teleta! raspolaže Drug dokumentima o proizvodbrojnim Tako od 1980. do 1987. njimlijeka. je 294.266 litara proizveo mlijeka s Evo masti. prosjeku3,75% mliječne po godinama: proizvodnje Ivo Delinić

iz

—

u

Supruga ive 158

iz Delinića Šarampova Donjeg

upo-

smanje-

-..-.

4

m

4

#4

.

Va

Ivo Delinić iz

dila

a

*# .

Pi

]

.

>

za

.

7%

* j

LI

Kk ke

i

#

,

ž

B

I

sI

u

s

i poljoprivrednik mlijeka Šarampova Donjeg napredni proizvođač —

godina 1981.

KE 1982.

1983.

1984.

1985.

1986.

1987.

1980.

30.184

3,86%

litre

masti

28.451 42.801 39.066 38.196 44.278 41.500 29.793

3,76 3,79

3,76 3,78

3,71 3,64 3,64

pomoć gospodarstvu dajenjegova zajedničkim radom može imati ekonomski Delinića gospodarstvo uspjeh.

Gospodarstvo smatra da u ga z adovoljno mlijeka, nije cijenom mljekari prodaje bescjenje!

Troškovi svake litre su proizvodnje mlijeka golemi.

Delinićevih odlično mehanizirano.

Traktori dobrom su u Gospodarstvo je i a isto tako brojni stanju, priključci.

Treba da Ivo Delinić bio član upozoritijedrugo dugogodišnji Radničkog RO »Dukat« savjeta Mljekare Zagreb.

Veliku

u

supruga.

Samo

—

'

Zlatko

Mašek

159

Šećerna bolest (dijabetesa) povijeneodgovarajuće može krvi šećera razina šena (hiperglikemija), koja ozbiljnim slučajevima i do kome dovesti isušenja organizma. izuzetnog održava koninzulin hormon Žlijezda koji (pankreas) gušterača otpušta bolest krvi unutar normalnih šećera Šećerna kojapočigranica. centraciju nedostatkom inzulina. uzrokovana skoro u ozbiljnim uvijek nje djetinjstvu je da kod u se koji prviputjavljaodrasloj dijabetesa Zanimljivo međutim, je, inzurazlika biti izlučivati ili čak može normalno dobi inzulin može povišena svim tim zadaću.

Uzroke normalno međutim lina pojaobavlja koji, svoju činioci sasvim medicina vama Nasljedni sigurno jošpotpunorazjasnila. nije U bolest češće u nekim određenu se šećerna javlja obiteljima. ulogu, jer igraju istraživača. kao virusi, i privlače pažnju mogućiuzročnici, posljednje vrijeme i većinu uzrok za dijabetesa dalje slučajeva ostaju nepoznati. uzroci) Ipak, (ili krvi razine šećera u pojačana ozbiljnog povišenja Najčešći simptomi težitek i, tome učestalo gubitak tjelesnoj mokrenje, povećani usprkos žeđ, kod odraslih slabost. Međutim i ni. Prisutna dijabetes koji javlja je opća i to krvi ili rutinskih osoba često mokraće, pregleda otkrije vrijeme određene zabolesti. osoba tegobe (svrbež, Ipak, kojeuopćenemajusimptome ukazati mućenost mogu laboratorijskih potrebu pretraga. vida, žeđ) i se U slijedeće dijabetesa otkrivanju dijagnozi primijenjuju pretrage: i tečesto mokraće: 1. ova međutim, jenepouzdana Pretraga pretraga, bolesšećerne konačna nikad dijagnoza meljunje postaviti smije kod

šećerne

problem

Osnovni

bolesti

u

u

u

se

ne

su

na

se

u

za

se

na

na

se

ne

ti.

dvije Pretraga primijenjuje pretrage jednaujutro da nakon sat ili dva jela.

Mnogistručnjaci smatraju jezrftčajno druga za bilo od tih šećera dovoljna postavdviju kojoj povećanje pretraga konačne dijagnoze. ljanje nakon treba 3. Test čegasliješećera, glukoze: popiti tolerancije otopinu Većina 4 sata. krvi u toku 3 do se de stručnjaka ponovljene pretrage točkrvi ako slaže da test pod neophodan, pretraga opisana ovaj nije navedesvim rezultate. abnormalne 2 kom Dakako, pokaženesumljivo osobe na nim sa koji ukazuju podvrgavaju simptomima pretragama osobe i za Te se preporučuju dijabetesa. pretrage moguću prisutnost osobe zatim od šećerne s prebolesti, koje obitelji imajuoboljelog novorođenče žene i za težinom s kojeporode tjelesnom tjeranom težinom. ćom porođajnom Vaš liječnik krvi:

2.

se

natašte

—

i

u

se

za

u

ve-

mr.

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl.inž., doc. dr. Mirza Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl.inž., Petrič Vlado, dipl.inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Izdavački

Dubravka

savjet:

Milan

Bolić, Antun

Bratanović,

Vuković-Svoboda,

dipl. vet.

Uređivački odbor: Erhatić, dipl. inž., Petar Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr.

Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet. dipl. inž., Tomislav Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž: Tisak:

urednik: Vera

Jurkić,

dipl. inž.

Volarić, dipl. inž.

SR Hrvatske Udruženje mljekarskih radnika Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 kao za privredne organizacije i ustanove

pretplata 50.000 primjeraka mjesečno NIŠPRO TiM, Zagreb. »Vjesnik«, OOUR

Republičkog sekretarijata ski list oslobođen je plaćanja poreza Rješenjem

Stjepan Deneš,

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

za

prosvjetu, kulturu

na

promet.

i fizičku

i za

proizvođače

kulturu

SR

mlijeka

Hrvatske

iznosi

350.—

din.

broj 5249/1-1972., Mljekar-