Mljekarski list 11-1988

ZAGREB

Gospodarsko-turistička

priredba

»Kravlji bal«

—

Bohinj

Pravilnahranidbakrava goveda dnevnoj proizhranjivim izražava krme Potreba se ili dnevnom konzumiranja prirastu. mlijeka vodnji dnevno 2—3 Krave obroku. suhe tvari u količinom kg konzumiraju prosjeku težine. suhe tvari 100 kg tjelesne kao što su ukusnost krme Na krme, mnogifaktori, konzumiranje utječu zdravi koncentratne voluminozne odnos vrste hrane, probavljivost,krmiva, i dr. zootehnički stveno bređosti, uvjeti laktacije, stadij stanje životinje, stanje (tablica 1) Potrebe

tvarima

za

u

ovise

hranidbi

o

u

na

i

Mogućnosti

konzumiranja krme

kod

krava

prosječne težine

oja

kg

600

ave

junice visoko

bređe

krave:

sa

mlijeka 15 litara mlijeka 20 litara mlijeka 25 litara

sa

30

sa sa

sa

sa

10

litara

mlijeka

mlijeka 40 litara mlijeka litara

krme

velikom

količinom

suhe

volu-

konzumiraju hranjene loše slama i krave hrane minozne a osobito s visodr.), (kukuruzovina,sijeno, konzumirati lakbređosti. krme krave kim mogu naponu Najviše stupnjem i dobrogzdravstvenog stanja. tacije "Na krme i utječevanjska Zapaženo konzumaciju značajno temperatura. niskim krme da se na (ispod — konzumacija povećava temperaturama je Pri kad +27"C. a se pređe vanjskoj temperatura osjetno smanjuje vanjska 7*C), od —7"C oko 20% može se za povećati apetit temperaturi manjoj privisokoj oko 60%. se (iznad +27%C) smanjuje temperaturi krmiva treba težini i vevažnost Pri pridavati tjelesnoj veliku konzumaciji da utvrđeno ličini krave visokoproduktivne (»veliki format«), pasmine jerje hrane i veliki krava za probavni kapacitetuzimanje (tablica (Holstein) imaju 2).

Manje

krave

u

a

za

Za

orijentaciju o mogućnostima podaci:

konzumiranja

voluminoznih

krmiva

mogu

poslužiti sli-

jedeći

Mogućnosti

odlično

sijeno vrlo dobro sijeno dobro

sijeno

slabo

sijeno

zelena

krma

silaža

162

konzumiranja u

Struktura

Struktura

obroka

obroka

kod

preživača predstavlja krepke krme tvari. Kod u i mesa vosuhoj proizvodnje mlijeka najpovoljniji je omjer luminoznih krmiva: koncentrat 60:40% u obroku već goveda računajući suhu tvar. Struktura obroka na spomenutu značajno utječe energetsku vrijedtok metaboličkih nost na i i procesa obroka, probavenapokon mliječnost masnoću mlijeka.

Pri hranidbi krava za treba stalno imati da na umu proizvodnju mlijeka važno imati na kvalitetnu voluminoznu krmu i to u prvom je raspolaganju du od silažu i zelenu krmu. djetelinskosijeno smjesa, sjenažu, svježu Ovo što smo zato u SR i na napominjemo uglavnom Hrvatskoj travnih privatnim društvenim farmama krave zatvorili i im da na praktično staje onemogućili izboru odabiru svom trave i po S strane, paši najpogodnije leguminoze. druge kvaliteta i silaža većinom s obzirom spremljenog sijena zadovoljava ukusnost i našim pa “hranjivu mnoga vrijednost, probavljivost, goveda treba razlikovati sitost od živo(ne) prilikama nedohranjena, nahranjenosti Zato treba čuditi što nam ne kravi po tinja. proizvodnja mlijeka SRH kreće 2.000 litara ispod mlijeka. udio

voluminozne

i

na

na

re-

u

ne

na

su

u

a

se

se

Potrebe U

hranidbi

krava

krava

u

u

hranjivim

tvarima

uobičajeno je metodološkog shvaćanja potrebe na tvarima na: hranjivim dijele osnovne potrebe održavanje (uzdržane potrebe) kojepodmiruju taboličke funkcijeorganizmu održavanje života; određene kod masnoće bređih krava i potreba proizvodnju mlijeka intrauterini razvitak za mladih nisu potrebe teleta, krava, koje j oš dostigle konačnu i za težinu, potrebe formiranje prirasta.

—

da

za

me-

u

—

radi

se

—

za

a

u

Opskrbaenergijom na sve tvari: sirove U pogleduenergije organske prvenstveno sirove vlakna sirova i nedušične ekstraktivne tvari. Za bjelančevine, masti, uzdržnih i služi dio podmirenje produktivnih potreba ukupne(bruto) energije nakon zaostane nastalih i tvari krme,koja gubitaka probavom mijenom (feizlučena naziva ili proces, urin, metan, toplotna energija), netoduktivna Izražava energija. netojedinicama, zemlji našoj energija zobena se najčešće hranjiva primjenjuje energetskim jedinica.

«Jedna zobena iznosi neto 1 (hranjiva) jedinica energetske vrijednosti kg zobi. se

misli

.

a

se

Pri hranidbi

krava

lošom

se

a

kvalitetom

krmiva

u

(slama, kukuruzovina, dolazi do deficita To slabu loše sijeno) izrazitog energije.uzrokuje mliječnost, reproduktivne gojnostanje, (tablica 3). poremetnje loše

163

.

'

Preporuke

za

podmirenje

potreba krava kg

dnevnih

Proizvodnja mlijeka

U

=

muznih

tvarima

—

krava

kod

Masnoća veća

Probavljivi proteini (g)

obrocima

dnevnim

hranjivim

mlijeka 3,4%

Masnoća

3,3

u

udio

600

mlijeka od 3,6%

Probavljivi proteini

h

sirove

težine

(g)

celuloze

treba udio

da

bude

celu-

obroka, smanji (minimum15%) suhoj i reproi kronične tada dolazi do indigestije) (akutne probavnih smetnji loze, poremećaja. duktivnog Opskrbabjelančevinama 1 da za a kg mlijeka potvrdilaje pokazala praksa Opsežnaistraživanja oko 60 g od masnoćom bjelančevina, probavljivih 3,6%potrebno prosječnom i u između odnos a jedinicaproduktivhranjivih probavljivih bjelančevina kreće od 1:7,6 do 1:8,3.Odnos krave u 1:7,6 odgovaodnosu se za nom laktaciji i 60 treba masti 1 0,45 s ra za po kojoj hj kgmlijeka3,6%mliječne preporuku i krmi dušične tvari Sve g probavljivih amini) (bjelančevine bjelančevina. odraslih Potrebe i norme sirove u prežibjelančevine. obuhvaćaju pojmom dio vača u (probavljivi bjelančevini probavljivoj najčešće izražavaju sirovoj Biološka i propredstavlja bjelančevina vrijednost amida). bjelančevina aminokiselimit ali iznad te blem do 20—25 proizvodnje postoji esencijalnih I, i lizina. redu metionina lina u prvom proizvodZbogtogajepotrebno privišoj kao što su krmiva kvalitetna krava dodavati obrok bjelančevinska sojina nji dr. sačma suncokretna i sačma, krmom kvalitetnom zelenom ili ne Pri hranidbi na postoji paši svježom se u seali nedostatak od deficita bjelančevina javlja bjelančevina, opasnost i oskudan kad izbor krmiva zimskim gospodarstvima mjesecima, je ljačkim kukuruzdohranu i silaži uz minimalnu lošem na sijenu uglavnom temelji šrotom nim (prekrupa). hrane dobivamo tzv. stočne Danas tržištu iz tvornica na superkon dodatke centrate bjelančevinsko-mineralnopredstavljaju koji teško zamisliti višu robnu bez mlijeka. proizvodnju kojih je vitaminske

oko

20%

tvari

u

a

ako

se

sirove

su

s

za

u

se

se

ne

u

-

u

se

-

mineralima

Opskrba Potrebe

za

mineralnim

tvarima

u

hranidbi

krava

redu ovise prvom krave.

Od mineralnih u

o

proizvodnji mlijekareprodukcijskom stanju dnevnoj minerali vrlo važni. To iako su i i tvari u prvom su fosfor, drugi planu kalcij često ne nalaze elementi u količini se u krmi kojazadovoljava potrebe koji Ako hrani dodavati i u krava se u mineralnim zbogtoga moraju smjesama. i

su

164

i fosfora

dovoljno kalcija (Ca) (P), organizam tkiva i iz dolazi do teških kao što nerale koštanoga napokon patoloških stanja teška krava su do i sve pa ustajanja (mliječna groznica) pobačajarahitičnog stanja.

Odnos Ca:P kreće oko i se obroka 1,2—1,5:1 vamlijeku sastavljanju pri voditi računa da količina tih elemenata o tome Za ne lja omjer poremeti. ću navesti da odnos što u duu lucerni ilustraciju (Ca:P=8:1), primjer jeovaj hranidbi krava krmom dovodi sadovom razinu u gotrajnoj ozbiljno pitanje fosfora fosfora Nedostatak ili odnos Ca:P ržaja organizmu. nepovoljan hrani i D može vitaminom nedovoljna opskrba funkciju jajnika (ovasmanjiti krava. i a time riuma), plodnost da oko .15% fosfora metabolizam Procjenjuje je tijelu uključeno i to što nedostatak izaziva razlog njegov energije jevjerovatno neplodnost krava. literaturi iznosi prema Iskorištenje kalcija (dostupnost) američkoj 45%, istim izvorima 1 za treba hranu dati oko u prema proizvodnjukg mlijeka 1 2,5—3 za a 2 g kalcijapotrebe 1,6 održavanje, kgmlijeka potrebno je da se fosfora kreće od 50—60%.

Pri hranidbi s tim obg Pu hrani, iskorištenje rocima soli ubrzo se kojima nedostaje kuhinjske (NaCI) mliječnost smanjuje i težina krava. da dodatak od 50 g soli tjelesna Novija ispitivanja pokazala krava visoku zadovoljava potrebe kojedaju proizvodnju mlijeka. nema

tada

krave

aktivira

te mi-

u

se

u

u

se

u

uz

u

za

—

u

su

vitaminima

Opskrba Za

odrasle

preživače najvažnija jeopskrba A, vitamina A kod iznose krava 70—150 Izvori kamg. potrebe (karotin) mliječnih zelena rotina krmiva: krmno silaža i Osobiti nepaša, bilje, slabije sijeno. dostatak vitamina zimskim se mlia A javlja mjesecima,očitujeslabijom slabe i avitalne i ječnošću, rađanjem teladi, reproduktivnim poteškoćama mineralima i vitaminima tih preparadrugim.

Najsigurnija opskrba kupnja je ta od raznovrsnim nazivima. industrijskih proizvođača pod trgovačkim D

vitaminom

i E. Dnevne

su

u

se

Potrebe Krave stalno

na

za

vodom

više kad proizvodnjom mlijeka daju mlijeka i kad po volji. raspolaganju jepiju s

visokom

Dr.

Ivica

voda

je

im

Katalinić

Izvedba pokusa za otkrivanje mastitisa Pokus

štali uz

otkrivanje pomoć mastitisvrlo i brz način. raskužba sa na jednostavan prethodna Nijepotrebna (dezinreagenishod Tim može a ni ne na sisa, se u fekcija) pokusa. pokusom prašina utječe terenskim da li luzdravlje mliječne žlijezde, uvjetima sigurno provjeriti tj. je normalno ili mlijeka zbogupale(mastitisa). poremećeno čenje Uz od četiri može se plitice (testatora) pomoćposebne sastavljene zdjelice iz svake četvrti vimena su oznaodjednompretražiti mlijeko (Slika 1).

Zdjelice rimskim III i IV. Nakon čene što se namuze iz svake brojevima I,II, mlijeko četvrti u na pripadnu zdjelicuplitici pojedine (Sl. 1a), nagibomplitice gotovo okomiti da bi se količina se višak u svim položaj odlije mlijeka mlijeka zdjeli2 ml U tada istisne iz cama se približno (Sl. izjednačila 1b). mlijeko plastičboce količina 2 ml ne se pa podjednaka približno (Sl. mastitis1c), reagensa, mastitisa

za

izvodi

se

u

u

na

165

166

zdravlja Prosudba

vimena

1.

Tablica

obzirom

s

i mastitis-re-

mlijeka

izgled mješavine

na

agensa.

.—————————————————————z—————.——————<Xr__

Približan

leukocita

mješavine

Izgled

broj u

mlijeka

1 ml

Reakcija

Prosudba

r———————————————————————————

mje-

miješanja, tekuća ili šavina ostaje jednolično niti. njoj pojave tanke, jasno vidljive 2 minute

1 do

nakon

se

miješanja

pojavi se

1 minute

tijekom

mješavini

u

u

»krpica«, dok

mnoštvo

mješavina

*

500.000

zdravo

+)

ili

300.000

do

ostaje i nadalje tekuća.

300.000

0 do

od

negativna

vime

slabo

pozitivna (+) skriveni mastitis

mješavina ali

sekundi

nekoliko

nakon

zgusnuta

se

daljnim

masa

plitice kida

njem

poput

zgusne

se

miješanja, od 500.000 bjelanjka, do

pozitivna (++)

2,000.000

pokreta-

rubovima.

na

___/_/__/————

—

a OTA Poke:

a

doriaTa

:

plitice ne

njem

raskida.

više

jako pozitivna (+++)

od

2,000.000

—————————————————

vidljivi mastitis

<2y.===e=ex= #

Tablica

2.

zdravlja vimena

Prosudba

s

obzirom

na

boju odnosno

mastitisreagensa. pH-vrijednost Boja mješavine

pH-vrijednost

mlijeka i

mješavine

a—————————————Z—Z—Z——z—m—a———————————————=

pop po

O;

sivkastocrvena

do

——————————————————————————————

pH

modrikasta

Prosudba

=6,4d06,8

lučenje

normalno

pi

modra

=

Tik

mlijeka (sigurni

lučenje PR lječ

poremećeno

razto

mlijeka

[PK

krave.

prljavožućkasta

do

žuta

(vrlo rijetka pojava)

PH

=

6,2ili niže

mliječnokiselog bakterija četvrti vimena. vrenjapojedinoj nazočnost

u

————————————————————————————————————————————————————————————————————————<<X<2vk———B

167

mlijeka reakcijumješavini plitice pokretanjem laganim reagensa (Sl. 1d). leukocita navedenim Nastale približnim brojevima odgovaraju reakcije tablicu 1 i uzorka kao i 2).Mlije(vidi pretraživanog mlijeka pHili četvrtima vimena ko u svim suhostaju) ujednačena (bilo laktaciji zdravog vrijednostima iz svake četi pretražiti mlijeko usporedno boje.

Preporuča stoga jeizgleda i izmeđusobne razlike vrlo lako otkriti vrti se tako vimena, mogu u jer istog i i u mlijekamastitismješavine gledu boji da se lučebez obzira te reakcije, jačinu upozoravaju Upravo razlike, regensa. završene Nakon vimena četvrtima preporemetilo. njemlijeka pojedinim i reagensa se u izlije posebmlijeka mješavina pojedine krave, mlijeka trage krave vodi pa a plitica mlijeko slijedeće pretraži čistoj posudu, ispere kružnim

izazove

i

u

u

se

na

u

U

se

u

nu

štali.

jake daje mliječnih prikraju Napomena:Mlijeko u reagens upotrebljavati valja Zbogtogataj reakcije mastitisbudući i do 14 dana toku fazi poslije telenja, zasušenja zasušivanja, početnoj reagensom. lesadrži da tim okolnostima broj grlaprirodno povećan mliječnih mlijeko izbiti i u može To ukocita. procesa upalnog posljedica organizmu povećanje obrambene na zakao i znak reakcije opće organizma žlijezde, mliječne krvi kada leukocita ili se razu općenito povisi. (vakcinaciju) broj cijepljenje rezultat izvodi i u tim mastitisa ako se okolnostima, pokus otkrivanje No, četizmeđu razlike u se pojedinih reakcije jačini pokusaprosuđuje temelju krave. iste vrti vimena mliječne lelučiti izrazito duže krave Neke s mogu broj povećani vrijememlijekom uzročnika mastitiodnosno vimenu a da u bakterijskih ukocita, mlijeku štali upozorava takvih Veći pogreške mužnji. grla jednoj broj od taloži plasnižoj 20C, grijanjem Mastitispritemperaturi razbistri pa do vodi se tične bočice u s reagensom reagens mlakoj (20 40*C) je reagens ponovo upotrebljiv.

Berislav vet. dipl.

Majić, krava

obično

steonosti ne

s

u

u

van

u

za

na

nema

sa.

na

u

u

a

se

Tehnološkofaze u proizvodnji mlijeka tehničke od više sukcesivnih se Tehnologija proizvodnje kravljeg mlijeka sastoji fazama faza. se u proizvođačapojedinim Postupci sastoje stvaranju uvjeta za realizaciju proizvodnje. faza Prva ima zadatak razviti proizvodnje proizvodni kapacitet, druga maksimalno iskoristiti stvoreni kapacitet. faza I. Pripremna Obuhvaća odmor i krave i raznovu proizvodnju (laktaciju) pripremu od tehničkih suhosse kapaciteta.

Sastoji slijedećih dijelova: vojproizvodnog uvoda i avansa. i u telenja mliječnost puerperija, taja, ćemo tim po postupke proizvodnji potfazama.

Opisat glavne 1.1.

Suhostaj kravi Nakon odnove naporne proizvodnje je, potreban prije proizvodnje, U toku krava Osobito teživime. na mor. laktacije izgubi tjelesnoj jeiscrpljeno oslabi To osobito izraženo kod krava kondicija.je boljeg mliječnog ni, tempeviše težinu ili ramenta s obzirom na proizvedu mlijeka pojedenu (koje svoju hranu). u

a

za

u

168

su Drugi razlog prekida proizvodnje mlijeka porasli zahtjevi ploda dva bređosti 60% suhosposljednja mjeseca (oko prirasta plodaje vrijeme taja). treba Taj datumu prema očekivanog Suhostaj planirati slijedećeg telenja. datum izračunava datuma krave se na od temelju kojega osjemenjivanja j e ostala bređa i 285 trajanja bređosšti prosječnog (simntalka dana,holštajnka 280 dana).

Ako 60 dana smatse pa pogriješimo proračunu, umjesto suhostaja (što kravu na 50 ćemo poželjnim) zasušimo, primjer dana,izgubit u proizvodnji oko Istovremeno ćemo tih 10 dana u laktacije2,5%. mlijeka slijedeće proizvesti oko samo Skraćeni u 1,2%ukupneproizvodnje tekućoj laktaciji. suhostaj je, osim nepovoljan razvoj ploda. toga, treba obaviti krave za s višom času Zasušivanje proizvodnjom postupno Pri tome bitna dva činioca: zasušenja. ishranu odnosno obroka dane sastav da se podesiti a) zasušivanja poKod vimenu. količinu i mogne togajenajvažnije sočnog krepkog smanjiti krmiva u obroku; prema slijedećem b)postupno brojmužnji planu: smanjivati dani 7.6.5.4.3.2.1.0 zasušenja prije 21211010 brojmužnji Krave do 10 1 dnevno možemo s zasušiti proizvodnjom mlijeka naglo.

Nakon da veterinar osobitu a da potrebno zasušenja je pregleda kravu, zdravstvenom vimena.

Po će mastitis i on pažnju posveti potrebi liječiti stanju obavit će drugeintervencije.

Ishrana krava treba biti tako normirana da kravu u odmorimo suhostaju od intenzivne tvari u toku i da doprethodne mijene laktacije joj o siguramo bru i novu volumen burakondiciju predtelenje laktaciju.

Tijekom suhostaja što 25 do tek krave. Zato krava se dobre ga smanji 30%, smanjuje kondicije ne jedepuno.

Među raznim i metodama ishrane normama naše i u suhostaju, uvjete kombiniranih modificirane su norme proizvodnih najbolje pasmine svojstava po Popovu(tabela 1).

važan

u

u

u

ra

za

u

su

u

za

za

Tabela

1. Norme

krava

hranidbe

(modificirane), prosječna

broj

dana

do

u

suhostaju

težina

krava

Popovu

prema 650

kg

očekivanog telenja

20— 60— 10 20 11,3 9,6 6,9 energija (hj)* 620 prob.

860 1000 bjelančevine zobi hranidbena koja odgovara vrijednosti 1 *hj kg jedinica da se u 60 dana Za krave osrednje kondicije poželjno suhostaja je organikrave će od 30 zira ishrana koja osigurati (povećanje tjelesne težine) prirast do 800 g i Mršavim krado 50 ovisno o veličini krave dnevno), kg(500 pasmini. ishrana. da krava stekne treba vama Poželjno jača telenja izvjesne tjeje prije ali da bude lesne rezerve, predebela. dekadama.

U hranidbe različita Razina u po suhostaju posljednje dvije je obrok neforsirane krave dekade teza zbogpostupne, smanjuje pripreme i vimena proizvodnju mlijeka. lenje

hranjiva

10—0

=

ne

se

za

169

biti ba-

suhostaju energiju moraju bjelančevine, probavljive i odnos važni Osobito i vitamina. minerala su lansirani sadržaj sadržaju snabkravu se mora ili i te sol. U hrani dodavanjem posebnim fosfora, kalcija vitamine D i E. Ostale vitamina količinama određenim potrebe A, dijeti Uz

obroci

i

u

u

za

krava

sintetizira.

sama

obroci

prosječni naprijed Uvažavajući ovako: bi biti teške oko 650 sastavljeni kg,mogli hostaju, obrok zimski a) 10 Ikucerne kg sijeno 5 silaža kukuruz. kg krave za 3,5 kg smjesa obrok b)ljetni livadno 6kg sijeno 20 lucerna zelena kg krave 3kg smjesa tehnološko-tehničkim ćemo članku U slijedećem pisat vremenu rane laktacije. navedene

norme,

za

krave

u

su-

za

postupcima u

o

Dr.

Pavo

Caput

Slavoncina »Kravljembalu« proizvodnje proizvođači, organizatori lista«, »Mljekarskog BaranSlavonsko područja industriji mljekarskoj posleniprerađivačkoj SR radnika 39-ero m ljekarskih Udruženja organizaciji njih jskeregije, krenuli.

1988.

17. su »Polet« iz Vinkovaca autobusom godine rujna Hrvatske, i dio kroz stručni dvodnevni na Italije.

Sloveniju,Austrije put i brdovitih Put kroz ravnu susjednih predjela Slovenije preko Slavoniju na stručno proizvodnju prilike posebnu pozornost vođenje, zemalja, nezaborabrdsko tako ravničarskom kako u području, planinskom mlijeka selu i veoma van smještaj Sloveniju, živopisnu posebno kroz koristan, je davalo Fužina Stara Bohinja, jeposebanugođaj. pokraj »Kravbio priredbi turističkoj gospodarsko atraktivnoj Cilj puta jeposjet sastavu te bal« Poljopkoja V as, je Srednja mljekari Bohinju,posjeta lji pona oko 2.500 ha sa rivredne gdje području površina planinskom zadruge na izvanredni goveda ispaši. držanja uvjeti stoje od 480 U zadruzi povezano proizvođača čega ugovorno poljoprivrednih je u litara 5 420 mlijeka milijuna preko i sporuče mlijeka koji proizvođača godišnje. mljekari družnoj sir sira po »triglav«proizvodnji čuvenog Mljekara jepoznata 140 od po50—55 težine ementalca m ljekara godina preko Tradicijom kg. bohinjski tipu doba ovo Svake vrijedni godine područja. mlijeka p roizvođače tog vezuje društvo Vasi i Turističko u organizimljekara Srednjoj proizvođačidolaze nazivom bal«, gdje »Kravlji pod priredbu gospodarskoraju planšari, i iz i naši Italije. susjedi Austrije Jugoslavije Slovenije, cijele gosti turističku noseći sa se Planšari planina v raćaju kraja nošnjama toga živopisnim Stoka okićena i planinskog cvijeća opremu vijencima proizvode. mljekarsku Narodno oko nizinske seli se iz planinskih jezera. pašnjake Bohinjskog i pro»planšarima« najboljim nagrada priznanja dodjelama obogaćeno selje, veću i za sa kasno do teže mlijeproizvodnju smišljeniju porukama uvečer, i za-

Suradnici

sa

u

u

za

uz

u

a

u

u

na

za-

u

u

u

.

u

se

ka

170

i stoke.

ve-

—_—————

vratili

utisaka

svoju ekskurzije puni da su nego njihonepovoljnijim uvjetima Slavoniju obogaćeni saznanjem može i dobru vi, ali proizvodnji govedarskoj smišljen organizaciju pristup i društva korist stoka i na u cjelini. proizvođača proizvoditi mlijeko uzgajati neka bude I ova za proizvodnje mlijeka ekskurzija poticaj povećanje ravni.

Slavonskoj Luka inž. Čačić, Nikola inž.

Krznarić, dipl.

Sudionici

ove

stručne

se

su

se

u

ravnu

u

uz

u

Ispitivanje bikova na vlastitu proizvodnjumesa performance test teladi

—

orgaProizvodnja potencijalnih umjetnoosjemenjivanje fonda bikovskih elitnim se bikovise sa majkikoje osjemenjuju nizira putem što ma a što strane domaće, proizvodnje.

Nakon bikovskih telad se muška se telenja majki pregledava, provjerava zdravstveno i eventualne broj, eksterijer, određuje prigojni stanjeutvrđuju ili Teladi krv uzima krvnih mane se tjelesne deformacije. utvrđivanje grukrvnih i i s teletovom pa. Provjerom grupa pomajke upoređivanjem teleta. Istovremeno krv uzima serološke analize se se na tvrđuje porijeklo bolesti naredbi muška zarazne se Od za u prema koje suzbijaju grla rasplodu. muške teladi odabire od 5 10 i u dobi od 50 se grupa raspoložive najboljih 60 dana testnu Varaždin. telad se važe i stanicu smješta Primljena smješU karanteni telad vitaminizira ta u karantenu. i antihelmintik. se daje hrani Telad i Bičići po po smjesom određenoj recepturi sijenom volji. karanteni do 120. dana a u za života,prije prelaza staju provođenje ostaju krv testa naredbi.

U se ponovo po bolesti, koje suzbijaju ispituje slučaju nalaza neku od bolesti tele se i ne ulazi u za izlučuje daljnje pozitivnog ispitiodabrana telad Tako stanici do dobi od ili težine na jedne godine vanje. ostaje do 450 Konačno dobivenih osnovi isse o dnevnom kg. podataka prirastu, klaoničke te korištavanju hrane, rasplodne sposobnosti, subjektivne procjene izabiru za te vrijednosti, eksterijera rasplod, natprosječni superkvalitetni budućih bikova.

Da bismo očeve izvršiti potencijalne mogli generacija procjebika vrijednosti njegovog dnevnogprirasta uspoređenog prouzgojne Kada kotri grupe vrijednostima dnevnogprirasta zadnje vršnjaka. sječnim bikova koza kojusačinjavaju predstavnici SSCH,Republičkog misija ocjenu i Fakulteta Pomiteta za fakulteta, poljoprivredu šumarstvo, Veterinarskog Poslovna te za znanosti, ljoprivrednih zajednica stočarstvo,predstavnika Centra bikove i odredi za za umjetno osjemenjivanje ocjeni namjenu daljnje bikovi klasama. grupe prema korištenje raspoređuju uzgojnim Bikove određene po komisiji korištenje putemumjetnog osjemenjivaOstali idu u Centri za prirodni njapreuzimaju umjetnoosjemenjivanje. priili ako nikakvu ne posjeduju rasplodnu vrijedpust završavaju klaonici, dosta nost. Kako su svega visoki, kriteriji ocjenjivači jedna ocjenu strogi, bikova bude Time dio trećina za pozitivno ocjenjena. jeprvi posla stvaranje dio se novog kvalitetnog muškograsplodnjaka Drugi poslaobavlja gotov. bikova

za

za

oca

za

—

u

—

se

u

na

se

na

a

za

sa

nu

se

u

za

na

za

a

u

Centrima.

Dubravka

Dejanović, dipl.

vet.

171

———-.---—.--—-

za Čišćenjei dezinfekcija mlijeko opreme

tehnologiju značajan utjecajprimjenjenu mlijeka čistoizmeđu to u vezi sa i ostalog proizvoda, je mlijekamliječnih preradi i dobiveno Nečisto i nakon i s ćom nje. primužnji stajepostupkamlijekom oštećena samo time kvalitetno pa mljenije pogodno preradu, mlijeko nije već i kara mlijeka. proizvođač od za Jedan mlijeka kvalitetnog jetemeljinajosnovnijih uvjeta dobivanje U se drži i to mogu opreme. u mlijeko posudama kojima dezinfekcija čišćenje šemast i sastava zadržavati se mlijeka: bjelančevine, mliječni komponente odstranimo. da ih zadaća ćer. Naša praDjelotvornost temeljitim pranjem je i i vrsti ovisna o temperaturi pranja, trajanja je koncentraciji detergenta, nja od su vrsti materijalakojega posudenapravljene. štetno i na za opremu Otopinedetergenata pranje smijudjelovati deZa potrebno temeljito jeupotrebljavati pranje ljudi. djelotvorno, zdravlje su opreme. m ljekarske koji namjenjeni pranju tergente služe sredstva na: koja dijelimo jednostrana, Detergente kemijska služe za kombinirana ili samo za za mo koja (dvostrana) dezinfekciju, čišćenje Ova sredstva sadrže i aktivnu istovremeno. i supjoš dezinfekciju čišćenje uništava mikroorganizme. joditd.) koja (klor, stancu Kvaliteta

ima

na

veoma

a

u

ne-

za

ne

sa-

—

Čišćenje dezinfekcija i

za

opreme

ručnu

mužnju

Ispiranje svake nakon s i opreme, mužnjeisperemo površinu Unutrašnjuvanjsku vodom da se vrućom vodom. ne i hladnom mlačnom bjeOpremu ispiremo slubiti se u tom Voda ne lančevine jer smije prehladna zalijepestjenke. čestice masne zalijepestijenke. čaju Čišćenje kadi ili koritu.

Propisanu posudi, velikoj detergentdovoljno Rastopimo stavimo 10 litara 100 grama na sredstva količinu vodu, vode) zagrija(obično vodu i teme-: 50 45 nu na opremu Isplahnjenu potopimo *C,promješamo. odstranimo dok sve ostreba tako četkom. oribamo sa Čistiti dugo ljito je tatke mlijeka. za

ne

za

u

u

u

—

ne

'

po čišćenju Isplahnjivanje da odstranimo vrućom s svu opremu vodom, isplahnemo Poslije čišćenja sredstvom to Ukoliko s ostatke peremo isplahnjikombiniranim detergenta. potrebno. vanjenije Dezinfekcija obično 100 dezinficiramo opremu u rastopini dezinficijensa, 30 Ispranu tako da ga dezinficiramo u litara vode.

10 & potopimo Mljekarski pribor više ukoliko učinak ćemo postići putapotapamo, Bolji pripremljenu otopinu. a ne samo jednom. s

—

na

Završno Sa skih na

172

ispiranje

sredstava.

voda

i dezinficirane

očišćene

To

iz bunara

opreme

moramo

odstraniti

sve

ostatke

pitkoj isplahnjivanjem temeljitim postižemo u

može

ponovno

zaraziti

dezinficiranu

opremu.

vodi.

kemij-

Zaraže-

Čuvanjeopreme Opposebnoj čistoj prostoriji. tako da iz otiče voda s remu ne kojom stavljamo police juobjesimo nje da ili odnosimo smo opremu. u staju zaprašenu ispirali Opremu prostoriju zarazi se ne ponovo bakterijama.

Očišćenu

i dezinficiranu

čuvamo

opremu već

na

u

ne

predmužnju Ispiranje način s vrućom na svu ponovo opremu vodom, taj Prije mužnje isperemo nakon eventualno zarazimo da bakterijama preživjelim sprečavamo mlijeko dok ili i se oprema sušila. dezinfekcije vrijeme pranja opreme

za

pranje

Ručno

za

opreme

mužnju

sa

muzlicom

Ispiranje ili nakon u za prenesemo mljekarnicuposebnu Opremu mužnju mužnje ili čistu pokantu hladnom i drugu vodom,potomu isplahnemo je prostoriju Muzlicu hladnu ili mlačnu vodu. na muzsudu priključimovakuum, nalijemo Divodu. uronimo čašice više i sisne uhvatimo kolektor jedinicu puta usisava iz vode i u jedinica naizmjenično uranjanjemvodu, zanjem Voda vode i du i zrak. Na način kruženje bolje isplahnjivanje. postižemo taj izlii vodu vakuumsku zatvorimo kad se u koju pipu skupljamuzlici, napuni, jemo. Čišćenje kao i sredstva čišćenje pripremimoponovimopostupak pri Rastopinu ručnu za peremo opremu opreme jednako mužnju I spranu mužnju. pranju uhvatimo Otvorimo vakuumsku kao kad smo jedinicu pipu, jeispirali. muzlica Kada čašice kolektor i sisne u za potapamo sredstvo čišćenje. je Nanekoliko u Postupak izlijemo vjedro. puta. ponovimo napunjena, otopinu sisne kotao očistimo i četkom kon završetka guizlijemo čišćenja rastopinu muzlicu i me, poklopac.

Dezinfekcija ukoliko Nakon su opremu upotrebljena dezinficiramo, čišćenja vosredstva moramo opremu toplom dezinfekcije isplahnuti čišćenje, prije kao sredstvo i Za dom. dezinfekciju ponovimopostupak priispirarastopimo učinak višekratnim Dobar i ponavljanjem. postižemo nju pranju. u

za

nu

vo-

muzna

se

-

za

za

muznu

za

u

samo

za

Završno

Sa

ispiranje

očišćene

i dezinficirane

skogsredstva,

što učinimo

opreme dobrim

odstraniti

moramo

sve

kemij-

ostatke

ispiranjempitkoj

vodi.

u

opreme Pospremanje

opreiscjedi posuđeobjesimo i vodi.

Muzni ma u vrućoj aparat Prije mužnjeponovo isplahnemo posuši. dan i sedmi svake Svaki peremo opremu poslije mužnje. mužnjuperemo i Muzni rastavimo dezinficiramo svu opremu posebnimpostupkom. aparat i sisne očetkamo tada sve gume. temeljito mijenjamo

Očišćeno

tako

i dezinficirano

da

se

voda

a

svu

za

—

(Nastavitse) će

Mr.

Jasmina

Lukač

173

Važni govedarskijubileji Žabnu Goli, Koprivnici, rujna Goli i Žabnu 80. hrvatskih 75. i obilježeneobljetnica marvogojskih udruga Saveza hrvatskih obljetnica marvogojskih udruga(Stočarski selekcijski Tim tar Hrvatske PCH). povodom Koprivnici jeorganizirano savjetovanje više koreferata kos temom: govedarske proizvodnje«, »Mogućnosti razvoja stočarskih 12 stručnjaka. jejepodnijelopoznatih Svečanostima Križevcima i Žabnu poGoli, Koprivnici, prisustvovalo je red veći stočarskih radnih stočarabroj stručnjaka, predstavnika zadružnih i stručnih društvenoradnika, organizacija, asocijacija, proizvođača ZO tih i te susjednih Zagreb, Varaždin, Osijek, Sisak, delegaopćina, Bjelovar, političkih Među iz SR i bio dr. uzvanicima Srbije.

BiH,Slovenije predsjedje F&ger, cije nik komiteta evropskog udruženja simentalca, predsjednici Republičkog i Hrvatske i saveza ecc., poljoprivredu Zadružnog drugČedomirPaić, dipl. suradnicima. mr. sa Željko Mataga Uzvanici farmu »Podravke« Delovima i neke posjetili govedarsku im domaćini program. proizvođačeGoli, gdje pripremili prigodni rezultata U Križevcima smotra rada uzgojnojeorganizirana simentalcu SR Hrvatske na (spodručja općina Bjelovara, Đurđevca, Koprivniselekcijskog i od 70 41 među ce, Križevaca Vrbovca), preko grla, čegaje krava, kojima j e čine 21 bikovska simentalprograma majka, koje temelj primjene uzgojnog SR te 32 skoggoveda Hrvatskoj, junice.

Koncem

su

Križevcima

u

radno

i

i svečano

u

cen-

u

—

s

u

za

su

u

su

u

s

u

Br.

Skupina majke krave dugovječne Ervinu bikovske

po

mlijeka dana laktacije u

kg 5.665

12 is

Marinu

3

4

9

2,5

305

5.312

7

8

Poldiju

ocu

am m ko grlagodi

grla

21

ocu

prvotelke po junice po ocu

Prosj. proizv.

nema

kg 4.358 kg zaključnice laktacije laktacije

zaključnice individualnom sektoru U SR radom na Hrvatskoj selekcijskim uzgojno krava od obuhvaćeno 296 bikovskih i to 218 iz 45.641 majki dijela čegaje je Vrbovec. krava ZO i područja Bjelovar proizvodnja mlijeka općine Prosječna simentalske SRH iznosila 1987.

3.712 305 u u godini kg mlijeka pasmine je dana laktacije.

Križevcima Za uzvanike turnir i su konjički Poljoporganizirani posjeta zadruzi i Žabna. rivrednoj društvenoorganizacijama inž.

Stjepan Brlek, dipl. političkim 1,5

6

nema

u

u

Nova cijenamlijeka (od

23.

premija listopada od

i

01. 08. 1988.

g.) kretale:

godine mlijeka cijene jepoznato din/lit ili za 1. 08. 01. 1988.

357,12 99,2 _ 3,6% mj. ili 478,80 din/lit m.m.

2. 02. 07. 1988.

133,0 3,6% mj. ili 643,32 din/lit 3. 23. 10. 1988.

178,7 3,6% mj.

Kao

što

su

se

tokom

m.m.

—

—

—

174

1988.

za za

m.m.

JES,

Q_-.

5

i ob-

godine Posljednja je cijena SI. listu br. 62/88. od 22. 10. 1988. g. s tim da snagu stupila je javljena 23. 10. 1988. godine. djelju izbobila se smo Za u 1988. godini, uspjeli kojanije predviđena cijenu, što rasta no riti na inflacije je privređivanja, većeg temelju pogoršanih uvjeta zahvatila suše i bilo cijelu posljedica ovogodišnje kojaje poznatih predviđeno Jugoslaviju. »Mlekosima« okviru za Istina, zajednicemljekarsku industriju poslovne tražili od SIV-a stočarstvo i Poslovne za u Zagrebu zajednice Jugoslavije kao što vidite dobili smo ili792,00 din/lit m.m. no da odobri 220 din 3,6% mj.

SIV-a

odlukom

utvrđena

od

22.

10. 1988.

.

na

u

u

ne-

ovu

u

smo

za

samo

178,70 ili 643,32 din/lit. veća nova

je zadnje srpnja godine 34,36% nalazi. ekonomsku nekle ublažava kojoj mlijeko situaciju mlito kao što u godini utvrđujecijena ovoj Istovremeno, je uobičajeno, će 974,88 diiznositi će i ona 01. 01. 1989.

1989. na za snagu jeka godinu stupiti lista«.

12 ćemo u tome vas nara, broju »Mljekarskog detaljno izvjestiti od 23. 10. do 31. 12. 1988. do sada rečenom Prema mlijeka godine cijene biti će slijedeće: premijom Dakle,

od

cijena

iz

u

i do-

za

ove

se

se

a

no

o

sa

područje SR Hrvatske Nizinsko Osnovna.

%m.m.

cijena

3,2

571,84

3,3

589,71 607,58

3,4 3,6

625,45 643,32

3,7

661,19

3,8

679,06

3,9

696,93

3,5

4,0

714,80 732,67

đ

4,1

4,2

.

750,54"

Premija

m.m.

3,2

3,3

3,4 3,5

3,6

din/lit

40,00

611,84

41,25

630,96

42,50

650,08

43,75

669,20

45,00 46,25 47,50

688,32

48,75

745,68

50,00

764,80

51,25

783,92

52,50

803,04

Brdskopodručje planinsko Osnovna cijena Premija 571,84 50,00 51,56 589,71 607,58 53,12 625,45 54,68 56,25 643,32 SR

%

Ukupno

707,44 726,56

Hrvatske din/lit

Ukupno 621,84 641,27

660,70 680,13 699,57

719,00

3,7

661,19

57,81

38

679,06 696,93 714,80 732,67 750,54

59,37 757,86 60,93 TT7,30 62,50 796,73 64,06 816,16 65,62 inž.

Deneš, dipl.

Stjepan

.39 4,0 41 4,2

738,43

175

T

4

NET

.—_

—

—4

zapostavljena Sterilizacija neslužbeno tome nisu rađa velik Svake se prema koja planirana, brojdjece godine takovih više od U nisu niti na željena.

Americi, primjer, je koja najvjerojatnije i Suvišno svake isticati što znači za trudnoća obitelj godine. je polaukupnih važnost kontratrudnoća i otuda društvo proizlazi neizmjerna neplanirana žekod zahvat kirurški ćemo različite rnetode,ovdje opisati Postoje cepcije. da se na, kojemu cilj neplodnost (sterilnost). trajna uspostavi je kroz žena Osnovni prolaza jajovode. blokiranje sterilizacije jeste princip i pomilimetara debeli nekoliko oko 10 cm, su dugi Jajovodi cijevasti organi, Na oba otvoren na maternice strane s obe kraja.

Jajovod (uterusa). je stavljeni otvara ulazi u uterus, a se prema šupljini, trbušnoj drugom jednomkraju dolazi do susreta iz zrelo Negdje jajovodu jagdjeprihvaća jajašcejajnika. i bude stanice i muške jajašce oplođeno potiskivano spolne spermija, jašca i susret uterusu. prema onemogućava Dakle, sterilizacija taj spermijajajašca. ili spaZahvat se izvodi stavljanjem jednekopče jajovoda, podvezivanjem dolazi kroz trbušnu Do se stijenku (lapajajovoda (kauterizacijom). ljivanjem i ili roskopski)vaginalnim jejednostavnakatkotrajna, putem.Operacija ili dva šavrlo sa na rana svega jednim trbušnoj stijenci malena, operativna dana.

23 u bolnici mogu va. Ženaostaje komplikacije Manjepostoperativne zanemaučestalost sasvim komplikacija ozbiljnih jegotovo rijetko, javiti a

a

na

u

a

a

se

riva.

neželjene nakon Iako tvrdi da se vremena, određenog opet jemoguće ponekad, i a to znači oplodnje, jajovoda, mogućnost (operativno) prohodnost uspostaviti definitivnom.

Tehnika danas samtra se lapasterilizacija ipak laparoskopska međutim iskustvo uvijek uspješna, jepokazaroskopske sterilizacije jegotovo desi trudnoća. steriliziranih žena 1000 lo da se u oko ipak navršenih žena 35 svaka starosti, može Po našem sa podgodina zakonu, ili medicinske sterilizirana. Ako način da bude na zahtjev postoje ovaj nijeti učiniti i ako to može zdravstvenu dokumentaciju) je indikacije (uz eugeničke mlađa od 35 godina. održane endokrine u funkcije spolnih žljezdažene, Poslije sterilizacije kao i i sva i tome za a prema nagon specifična sposobnostspolni život, spolni duševna i tjelesna spola. obilježja kao velik žena Danas se u najpouzdasterilizaciji, podvrgava svijetu broj Natrudnoće. za i svakako neželjene najjednostavnijoj mjeri sprečavanje nijoj metodom naša žena sa ovom dovoljno trajne jošuvijek žalost, upoznata nije bar naših i većina za sada, pružadovoljnu ginekologa, kontracepcije, što se teško može ovom opravdati. zahvatu, podršku više brinuti što ne o zdravnakon mora Ženaje zadovoljna sterilizacije straoslobodila što anti-bebi izazvati hazardima stvenim pilule, kojemogu trudnoće.

Vaš ha od Život ugodnopuniji! neželjene liječnik postaje Bez

.

straha

od

trudnoće

su

ne

a

se

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl.inž. Vesna Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Mašek, Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Miljanović, dipl.vet., Slavko dipl.inž., Nada Dubravka Vuković-Svoboda, dipl.vet.

Uređivački odbor: Erhatić, dipl. inž., Petar Jelinić, dipl. inž., Tomislav Jurkić, Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr.

Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl.vet. dipl. inž., Tomislav Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž.

Izdavački

savjet:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

mr.

Tiraž:

50.000

Tisak:

NIŠPRO

Rješenjem

Bratanović,

mljekarskih

radnika

SR

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, teL 424-420 za privredne organizacije i ustanove

primjeraka

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

350.—

din.

mjesečno

»Vjesnik«, OOUR

Republičkog

ski list oslobođen

Bolić, Antun

Udruženje

pretplata

Mjesečna

Milan

TiM,

sekretarijata za

je plaćanja poreza

na

Zagreb. prosvjetu, kulturu promet.

i fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-