mr ran je sicas Pt Pa AN ae cije
an
S
la ča
saa Lo
ERA. *
i &
AR
zas
a
Sa
redovne
go dišnje
Skupštine
Udružen
ja mljekarskih
radnika
1988godine
SR
Hrvatsk
e, od rzane
u
Ze
21 mo]
listopada .
Premiranje
podmlatka iregresiranje u mjetnog rasplodnog i
osjemenjivanja "
'
;
Dana20. listopada o premijaSabor SRH-e Zakon 1988. godine, izglasao je kvalitetni troškova i regres za za rasplodni podmladak umjetnoosjeme: stoke Zakonom se "godine). utvrđuje: njivanje (NN 42/88. svi1. Da goveda, na rasplodni podmladak pravo za kvalitetni premiju stoke i koza i pravo na za ovaca regres umjetnoosjemenjivanje nja, imaju individualni i društveno udruženograda,druge organizacije pravneosobe proizvođači. premije proizvođači: bikovskih 2. Korišnici su Za rasplodni' podmladak i »Z« te selekcioniram atičnih majki, nadprosječnih krava, krava, kao krava, nih ovaca i krmača, koza, 3. se rasplodna nazimica, nakon se isplaćivati junica, šiljePremija će što že i koza i i okozi i njen u matičnu oprasi, oteli, podmladakžigošeupiše SET, ojanji evidenciju. premije zarasplodni 4. Visina je: podmladak novih dinara i bikove 840.000 junice. novih i nerastove i 170.000 dinara'za nazimice i novih dinara 80.000 za ovce, koze, ovnove jarčeve. koja koristi 5. za služba “umjetno veterinarska Regres osjemenjivanje a vrši plaća, usluguumjetnogosjemenjivanja .osjemenjivanje, proizvođač visinu regresa. umanjenu oke “<. troškove osjemenjivanja iznosi po 6. Visina. umjetnog regresa za . grlu:dinara goveda novih za 7.380 diro novih dinara 3.840 svinje i koze.: dinara 3.840 novih za ovce (kod na7. Premija jedanput samo podmladakostvarujeza rasplodni knadne a regres se osjemenjivanje preprodajepremija vraća), umjetno se ciklusu. istom za u prvo reprodukcijskom osjemenjivanje .samo postupak: komitet će Os8. način propisat poljoprivredu Republički : i regresa. tvarivanje premije PAKOna donesenih odredaba Nadzor. na propisa 9. nad.provedbom tei vršit će poljoprivredna veterinarska inspekcija. meljuovogzakona Zakon 1988. 1. godine. na studenog Ovaj stupa snagu ovaca umatičenih i koza tome Prema vlasnici krava, po teljenju, krmača, i 1. XI i podmladakselekcijprijaviti prašenju, janjenju jarenju dalje trebaju ishoditi premiju, službi će na a potrebne dokumentacije koja temelju skoj isto po će od 1: dalje pi proizvođačiosjemenjivanja LXI umjetnog iznos za regresa. važećoj cijeni umanjenoj kvalitetne korisnici je da da Mislim konačno stoke, dijelim mišljenje proizvođača .uvjeravanje o proizvodnje podsticanja potrebi kvalitetnog podmlatka naišda ono ostane. Sabora i da moramo lo SRH-e materijalnu poželjeti podršku da do vremena, će moći što kada. tržište podmladak: rasplodni plati duže,tj. onoliko koliko on Sred Med Stjepan inž. Deneš, dipl. Ja ma
:
—
“
%
:
3
PA
KS
za
.
—
—
za
š
as
dala
:
<
k
za
+
za
“
—
—
Za
za
B
-“
—
—
_
“:
—
“
*“
—
>
*
—
<
na
:
.
|
a
zOA
/
Pravilnik ostvarivanju podmladak rasplodni i p remije. o za
“
i"
:. umjetno osjemenjivanje .regresza Dan&IT. Soljoprivredu 1988: godine komitet za Republički izglastudenog sao i o kroz i dana isti će biti par pravilnik je ostvarivanju premijeregresa Kako novinama. velik dio može doći do ne u.Narodnim štampan proizvođača Narodnih to lista« 12 »Mljekarskog koristimo broj novina, kojeg š tampamo da upoznamo primjeraka tekstom 80.000 proizvodače.sa punim pravilnika, bi bili zakonom uživati. sa kako upoznati pravimakojaćeovim Tekstpravilnika glasi: Na temelju kvalitetni člana10. Zakona za rasplodni podmlapremijama dak i regresu troškova stoke novine«, umjetnoosjemenjivanje (»Narodne br. i 17. x Republički poljoprivredu 42/88), komitet šumarstvo sjednici pd na g. donosi XL 1988. €,
,
1
u
o
za
x
za
\
.
"PRAVILNIK: o načinu i postupku ostvarivanje rasplodni kvalitetni za podpremije troškova stoke za regresu i mladak umjetnoosjemenjivanje za
.
Član1.“ rada i društvene osobe “Organizacije udruženog pravne ostvaruju druge kvalitetni za i koza daovaca svinja, rasplodni podmladakgoveda, premiju (u dastoke za troškova i regres ljempremija) umjetno osjemenjivanje (u tekstu: smislu člana 4.i 6. Zakona 'za kvalitetni o ljem premijama tekstu: regres)i za stoke regresu rasplodni podmladak troškova umjetnoosjemenjivanje (u. tekstu: Službi zahtjeva društvenog daljem zakon) temelju kojegpodnose knjigovodstva. proizvođač preko ostvaruje udruženog Individualni premiju organizacije rada ili za nadzora korisnika koja obavlja poslove selekcijestručnog premije veterinarske proizvodnje kvalitetnog rasplodnog podmlatka regres preko rada. izvršila .umjetno stoke. udruženog kojaje organizacije osjemenjivanje rada iz stava člana 2. ovog pravo Organizacije udruženog ostvaruju podnoseplužbi društjenog moju zahtjeva kojeg “premijuodnosnoregres knjigovodstva. Naivanog knjigovodčlana iz stava 1.13. Službi ovog Zahtjev podnosi kod žiro račun. zahtjeva .stva kojepodnosioci imajuotvoren |
|
*
u
na
|
<
*
a
na
-“
na
se
x
-
Član: 2.
) na ho
Yr
iz 2. zakona premije za premije su: isplatu člana dužni zahtjevu priložiti:. H rvatske Stočarskog 1. selekcijskog centra potvrdu Poljoprivrednog. centra o matičnu u Centralnu ženiskih i rasZagreb upisu muških evidenciju od uvode na snagu plodnih grla, koje dana stupanja zakona proizvodnju; 2. i iznaznačena mjesečni obračunpremije'u kojemje brojstoke, vrsta i po premije grlu ukupaniznos; stava člana 3. od ovlaštene osobe da se 1. ovog zahtjevi izjavu potpisanu podnosi re pri puta. “
Korisnici
',
—
u
nos
"
iz
-
+
z
ž
S
179
+.
“.Član3.
:
Korisnici
regresa
5. Zakona
iz člana
*
dužni
zahtjevu isplatu regresa za
su
ki
priložiti: isi izvršenom o prvom 1/ umjetnomosjemenjivanju izvještaj mjesečni tom Ka ciklusu; reprodukcijskom vrsta naznačena u 2. obračun ibrojosjemenjenih plotkiregresa kojemje i iznos; iznos regresa ukupan “nja, člana iz stava 1. ovog da se osobe od ovlaštene zahtjev -: potpisanu izjavu f podnosi prviputa. <.3., člana 1; stava točke iz 1. ovog dati Podaci u moraju mjesečnomizvještaju i biti u skladu koji propisani Pravilizvještaja sadržajem dokumentacijom o obavte i nikom o izvještaja evidencijedostavljanju dokumentacije vođenju Narodne 4/86). novine«, veterinarske djelatnosti broj (» “ ljanju Kk
:
Paga
Ra
|
,
3
:
ŽE:
za
ZŽ
_
:
su
s
B
-
»
Član
4.
:
Službi
podnosi nadležnoj premije Zahtjev isplatu dana: najkasnije knjigovodstva društvenog zrelosti odnosno 1. od dana rasplodnjaka; spolne porodaplotkinje 2. od dana brojuumjetnoosjemenjeizvještaja mjesečnog podnesenog KULE nih plotkinja. obračuna nakon člana se 1. ovog stava prethodni. podnosi Zahtjev“iz mjesec. 5. GRAU Član Veterinarske radakojeprovode osjemeumjetno udruženog organizacije Pravilnika o na 1. stav 2. ovog iz člana dužne su potvrdu korisnicima _njivanje obrasPUO na izvršenom kojuizdaju propisanom umjetnomosjemenjivanju i proizvodnim Pravilnika o matičnim skladu s cu evidencijama odredbama novine«, i o načinu (»Narodne broj9/86), kvalitetnih označavanja njihova grla visini sredstava i iznos regresa. upisati cijene umanjenja odnosno.
za
.
se
regresa roku 60
u
.
“
o
<.
i
za
“<
sak
:
<a
“-<“,
.
'
>
.
u
.
Pu
“
u
'
“Član.
dy
zo
podrasplodni «Korisnici premije držati u s. mladak uzgoju: tri matičnu kravu laktacije; im bika do starosti 3 godine; rasplodnog do starosti krmaču matičnu 2,5 godine; starosti nerasta 2,5 godine; do rasplodnog do 3 matičnu laktacije; ovcu do starosti 3 ovna godine; HArasplodnog f kozu 3 laktacije; matičnu do starosti 3 o rasplodnog jarca godine. Član 7. kvaizlučiti iz 2. zakona iz člana mogu korisnici uzgoja premije Iznimno, članu 6. ovog i litetni u vremena pravilpodmladak prije utvrđenog rasplodni utiču na rasili zdravstveni ako se utvrde poremećaji koji reproduktivni nika, utvrdi ili se nezadovoljavajuća njegova podmlatka ako plodnusposobnost proizvodna sposobnost. iz/člana
dužni
2. zakona
kvalitetni
su
g
:
;
.
'
A
I
“
|
Ea
VOR
|
Cerna
£
:
.
E
.
i
i
:
A 180
e o E
e
Peer
ke
zdravstvene “Nastale ili reproduktivne poremećaje iz 1. OVOgčlana stava rada zaštitu stoke zdravstvenu organizacija utvrđuje udruženog kojaobavlja o čemu proizvodnu grla utvrđuje sposobnost služba, područna selekcija Aobavezno 7 zapisnik. sastavlja čuvati iz stava 2. ovog člana do isteka dužan premije Zapisnik korisnik je stoke iz člana 6. ovog Pravilnika, pbaYezE držanja Član8. Ako korisnik izluči kvalitetni podiz člana 2. zakona, rasplodni premije mladak iz odredbi člana 7, stava 1. i 2. duuzgoja s uprotno Pravilnika, ovoga žan iznos vratiti u roku 15 dana od i danaizlučenja jenaplaćeni premije grla iz pićanje Centralne matične evidencije. Član9.“ knjigo: za premiju odnosnoregres dužan jeu svojem Podnosilac zahtjeva ng voditi urednu i ažurnu br.1:i obobrascu vodstvu evidencijupropisanom br. 2. rascu Pravilnik i čini uz dio.“ sastavni _ koji jeodštampan ovaj njegov Član10. Organizacija udruženog rada premija za individualne kojoj isplaćena je dužna roku 15 dana proizvođače, je proizvođaču isplatiti najkasnije premiju kada premiju. od dana jeprimila Član1 1. OvajPravilnik stupana »Narodnim nakon g osmogdana objave reg novinama. “ 011525- LAI Broj: 4.11. 05/881988. 11Zagreb, Predsjednik komiteta za 03/2 Republičkog i šumarstvo poljoprivredu oec. ČedomirPaić, dipl. .
:
se
Z
...
na
““
:
u
A
u
:
e
—
|
'
i
'
;
>.
:
:
_-.
za proizvođača: Jošjednomda ne bude zabune STUPA NA XI 1988. i obaveze tome pa prema SNAGU.1I, «ZAKON godine odnosno ruke oko 40—50 na za novac republike, proizvođač . budžeta dobiva dana kod a korisnik regresa osjemenjivanja ODMAH, tj. naplate umjetnog iznos visinu za regresa. prvog plaća osjemenjivanja umanjen inž Stjepan Deneš,dipl. —
>
.
—
i
A
e
.
dopuna Prijedlog Zakona o premijama za izmjena i kvalitetan rasplodnipodmladak ii regres, troškova za umjetno osjemenjivanje | rasponu zakona eto Nakon dugo ovog u očekivanja od mjedana zakona. sec raspravljamo dopunama da se tekst sadašnjeg su Zakona, “Dopune neophodne popravi g a ut: se vrdenovi iznosi i se ga konjogojstvo, financijski da Lii vremena
—
o
,
—
na
E
181
/
je inicijativu 17. XI 88. i šumarstvo prihvatio Komitet za za poljoprivredu zakona bi dopuna koje sadržavale: donošenje Prirodel 1: pravne sitnijim:detaljima Dopunuteksta novih iznosa i regresa i to: 2. i 3. utvrđen za visine premije jeprijedlog podmladak Premija rasplodni a) dinara i bikove 1.100.000 junice i nerastove dinara 210.000 nazimice za “ jarčeve i dinara ovnove 90.000 ovce, koze, :
za
za
—
22
—
za
—
dinara
1.200.000
—
za
omice
—
ždrebad.
>
grlu“ po b)Regres umjetnog osjemenjivanja stoke. dinara 11.070 i više) goveda ' (možda i koze 5.760 dinara za ovce i a svinje, za > dinara konje 30.000 dopunamazakonaostaje Sve kako od X ostalo 20: Zakonu citirano je ME NN 42/88. u 88., godineprijedlog da ide to: ovo i koji proceduru Napominjemo je Budžetu budžeta 1989. 1. na rasprave za godini republike idonošenjem ide za 1989. i sa tim sumama smin i Na Sabor »žakona 2, ZA za o donošenje kvališi dopuna izmjena i regres troškova tetni za podmladak umjetno o sjemenjivanje«. »Mljekarski biti da bi što no vam i Očekujemo list« donošenje moglo prije dođe 1 od 1989. 10. sada već u ruke godine iradi broj (oko veljače) togapišemo i tim .<o izmjenamadopunama. =. Onoga dana kada stupi snagu ovaDopunai Izmjena ; obavjestit ćeRadio način i Vas ili mo za selo prekoprlšje najbrži mogući Zagreba toili prekonašeglista. inž. Deneš, Stjepan dipl. za
-
troškove
*
za
KSK
.'
u
4:
i
u
o
#
na
—
na
2
.
i
'
1989.godini Prijedlog za premija mlijekou Republičkog Na sastanku dana i 17. komiteta poljoprivredu šumarstvo u'1989. za XI za zakona premijama mlijeko pokrenuta izmjenu jeinicijativa ide sada o rei ista rasprave po te budžetu prihvaćena komitetu, godini za'1989.i —.na izglasavanje..možda Sabor publike potom počet\ već bit vam na objavljeno će snagu na.vrijeme Stupanje očekivati nešto sredstava bude može samo ne se kom siječnja, ako dovoljno tekst vam na snagu. pijjedlog tekstu dajemopuni U daljnjem kasnije stupanje odnosi Zakona se na mlijeko. ga koji premijama donošenje zakona Zakona za mlijeko, izmjenama Prijedlog naknadi razlike te cijeni pro: stabljike vunu,konopljine lana, stabljike, u konzumnogmlijeka danekoličine Prijedlogizrađen udruženog sa skladu 35. sa u rada, Vijeća zaključkom. je 20. i 21. održane :1988.,da odgovarajuće predlože izmjene sjednice srpnja lana te o za o vunu, Zakona premijama mlijeko, konopljine stabljike, stabljike će se. naknadi za kojima konzumnogmlijeka, razlikecijeniprodanekoličine funkciji motiv budu da premije za i proizvodnje pojećanje razvoja osigurati u proizvoda. pojedinih |
\
A
za
o
na
na
—
|
a
.
o
o
o
za
za
:
h
se
..
u
:
ostvarivanja SR Hrvatske za Rezoluciji politici Društvenog plana navedeno da »će se nastaviti's od 1986. do 1990. godine, 'doblje je premiranjem vidova i i utvrđenih drugih pstojećih proizvodnje.mlijeka premijanadoknada usklađivat zakonom. Visina će se toku tako da godine premije mlijeko bude SFRJ.«! nivou na prosjeka republika svih prosječna. iz Na dobivenih i podataka temelju pokrajina, SFRJ din/1. iznosi 55.— u 1988. za "premija mlijeko raka godini Panogi din/1, U SRH od 1.8. 1988. 41,31 z a prosječna premija mlijeko >. iznosi din/l din/l za i 50.— "no 40.— otkupljenonizinskom mlijeko brdskoskom području. planin: predlažemo, i i to X 1989. “godinu za 50%, Za >. povišenje premija nadoknada “kako slijedi: 'U
o
raz-
za
u
R
*
*
.
u
u
u
“
u
.
t
a
ae Namjenapremiranja :
ELA
žA
saa
e
*
E
o
:
na
predloženi iznos
.
kg din/l, 75,00
50,00
.
na
:
ng:
Mo
a
:
:
Pap
M
g
'/.“—
“sadašnji rsliznos] din/l,kg
12".
17za
—
Ve
'
-
mlijeko otkupljeno preše planinskovi području području! ostalom
LAAA
CLR
Ž
40,00
60,00
i iznosi din/1 odnose mlijeko od 60.— 75.— 3,2% mlječne din/l se na sa Ovi to će većina Kako sa takvo .mastil proizvođača proizvode mlijeko 3,6%m.m. Šo iznositi: mlijeko premija din/ otkupljeno. I brdsko planinskom na podrucju : 84,38 mlijeko na području, din/1 ostalom 67,50 od 000.000. 29. dinara mora izdvojiti Za ovu namjenuRepublika iznos zo znatnoviše godine. nego 1988. inž. dipl. Stjepan Deneš, za
£
pik:
ROK
—
za
—
'
i
—
i
+.
:
Uzgoj
hranidba
odbića. So SIG teladido i RE Poslije novorođenče zbog osjetljivo pa porodatele jekaoi svako ke vrlo telei razviće U tom r ast moguću'pažnju. periodu togatrebaposvetiti najveću ta su pa predstavlja najveći. Tajperiod organizma jenajintenzivnije zahtjevi Iz kroz životu težinu. ono kritični to “<< E RAKA teleta udvostručuje period vrijeme jer normalni U što je dobiti sve za ono mora potrebno razvoj.prdtivtogarazloga neće moći radom štete se nom mogu ispraviti. nastati koje kasnijim Prdasvj i anatomski f Tele se rađa nerazvijenim predmetabolički unscionalno sa želucima. teleta sličniji mladog m onogastričnih želucu žiželudac U tom je periodu zauzima votinja, i cca želucu nego 75%,a želudac) (pravi preživačasirište Ovakvu 25% ishrana građuuvjetuje kojaje želuca. predželuci zapremine i veoma zdravlje poslije rođenja značajna. pravilan razvojdobro “>; formirati tele se mora sa:normalfazi uzgoja u zdravog preživača .““*Uovoj će okvira ro koja funkcijom .buraga,životinju dobrogtjelesnog razvijenom xa E o Ž 183 mu
;
u
<
<“
:
>
za
“,
u
“
organizirati treba Hranidbu sposobna proizvodnju. daljnju za bi se on mokoristi rast kako da se što “tako racionalnije kapacitet životinje fazama bilo iskoristiti u za za gaomaksimalno slijedećim uzgoju repLOSili tov.. Hranidba teladi East prilagođena tako da tele biti mora u t eladi Hranidba se pretvori naveli tele rađa sa smo predželuciKako nerazvijenim mladogpreživača. konda može odnosno nisu tom periodu probavni organi razvijeni u mikroflora zumirati u grubakrmiva, osimtoga njimanije koja razvijena da ishrana biti tako mora omogućavaprobavuceluloze, podešena povol-. pa od tele mora do dobi na predželudaca. Zbogtoga najmanje jnoutječe razvoj mliodnosno koristiti tekuću to 10 .6—8, odnosno hranu, jemlijeko tjedana i tehranu i predstavlja osigurava prirodnupotpunu Mlijeko ječna zamjenica: minerale te letu potrebnu bjelančevine, vitamine. energiju, dotle ili mliječnom da tele hrani sve mlijekom Poželjno zamjenicom je dok odnosno na dok se telad polo suhekrme nije priučila uzimanje nije preživač. matt dobiti nakon unutar 3 sata tele mora hrana Prva i najvažnija koju 3—4 hraniti kolostrumom Tele treba kolostrum grušelina). (mljezivo, je prva do iliako ga ima se "dana može se (što događa produžitisedmog života, i 10 dana. može hraniti ili ako smo likim stadima se ga spremili) kolostrumom oko 1,5 2 litre kolostruma, danu života tele može U prvom svega popiti treba pokolostrum se lit. kako krave dan 3—4 puno proizvode više, pa drugi telad. neku i nešto i striju musti njimenapajati drugu efikasnu
biti
za
u
u
se
mu
ma
a
a
.
se
'
:
u
a
ve-
7“
—
i
običnim krave kolostruma mlijekom uspoređen teladi) (PremaM. Caru: Uzgoj suhe pepeo_ mlij. masti bjelančevine globulin, % šećer. tvari kazein.
Sastav
sa
:
W————————————.<.<———a—z—Z—_r_r_rlrlrrddrr-—
mlijeka
Vrsta 3
"
Kolostrum
Obično
“
.
_ mlijeko.
10,3
21,3. 12,4,
,
/
4,5
43,55
1,0 0,75
“1,5
4
4
3,4
1 individualno
“
kod
nego pasminski kolostruma varira iste kod iz krava se unutar iste laktacije laktaciju pasmine,može mijenjati krave. kolostruma samo za njegovoj u tele hranidbenoj dijetetskoj Važnost nije to odnosi i se nego postotka zbogvisokog Najviše vrijednosti zdravstvenoj. istraživaPrema vezane na brojnih antitijela. ispitivanjima koje globulina teleta nema krvi ča prema pa njegova “otpornost antitijela, novorođenog je telekrvnom kolostruma serumu nakon bolestima minimalna, uzimanja Ukoobrambenu način tele i ta se snagu. jačasvoju antitijelataj pojavljuju neće se stvoriti ni liko telad ne prema. otpornost (grušalinu) kolostrum dobije i brzo poima: pietakva ugiba. obolijeva jelad će miNastaviise) Prof. dr. N. Stipić
Sastav
*
ne
samo
u
a
brak
'
su
|
u
u
no
na
.
'
Sori
;
M
184.
RG
Te o vaza:
|
Uzgojnorad u kozarstvu selekcijski StoH. Mljekarska RO Varaždin P.C. u sa »Vindija« industrija RJ. suradnji čarski stadu koza centar selekcijski“ Zagrebobavlja uzgojnorad. rada Cilj vođenja selekcijskog jepovećanje u zgojno proizvodnih svojstaselekcijski va Ef životinjaprvenstveno mliječnosti. # rad kozarstvu obuh u Selekcijski vaća: sjeo 1 koza kontrolu mliječnosti koza i Jarčeva "2 praćenje plodnosti 3 odabir rasplodnih životinja 4 životinja izmjera .
na
_
—
_
i
ž
—
'.
NE
'
—
e
:
—
—
mliječnosti obavlja (uvečer jutro). mjesec Prva kontrola 4 33 dana po jenajranije dana jarenju, najkasnije nakonjarenja. dnevna od svake koze i mliuzorci se Mjeri proizvodnja mlijeka uzimaju masti. na Na osnovu ispitujemopostotak jekakojelaboratorijski mliječne tih kontrola o i u mlijeka dobije.podatak proizvodnji otrajanju laktaciji svaku laktacije životinju. za plodnosti Praćenje i koza jarčeva 2. mun svaki od sezone tzv: Datum Prije proizvođača pripusta dobije plan i datum obrazac. svaki pripusta jarenja proizvođač posebni Odupisuje nakon se obilježava jarenja mah jarad privremeno brojemkoji p roizvođač evidentira skida s trenutku se sa u i koji jareta obilježavanja. Tetor trajnog knjigu ranibrojjareta opisuje prigojnu jaradi.“. životinja 3. Odabir rasplodnih odabiru koriste ui se i ekstese osnovu Životinje koje rasplodu porijekla Jarad odmah dobi od 1 se važe i dobi od 3 po rijera. jarenju, mjesec mjeradi odabir: kontrolirati doi u kad seca težinu Tjelesnu potrebno prvi je sezone. su u biod 7 mjeseci prije Kada životinje proizvodnji pripusne proizvodne se karakteristike. prate njihove
1. Kontrola
koza
se
svaki
i u
__
4
a
se
se
e
u
se
*
u
:
na
u
u
se
—
Izmjera životinja: i dobi od 3 godine. se nakon prvog .Izmjera životinja obavlja jarenja Mjeri visina dužina dubina i opseg opseg grebena, širina, grudi, trupa, cjevani i težina. ce, širina zdjelice tjelesna broj podaci: Nakon utetovira kozama i se matični svi prvog jarenja upimatični list.Svi o obrasce šase u i upisuju podaci proizvodnji suju posebne Stočarski centar obradu. Od na Stočarlju selekcijski Zagreb kompjutersku centra dobivamo dalje za skogselekcijskog informaciju koja povratnu rad koza. selekcijski stadu jnji uzgojno U 1989. da će RO »Viindustrija godini planiramo proizvođači Mljekarska Varaždin za nove određeni * ndija« Ženkooperante odgojiti brojženske j aradi. “ska će se smjestiti kod novih na jarad proizvođačapodručju Zajednice općine će kreditirati RO u Varaždin. Stadokojedobije proizvođačpopunosti »Vindi. ja<. kriteriji struktura Posjedovna odabir novih za Glavni proizvođača su i koza. U za se prikupljaju zemljišta objekt smještaj periodu zaprijave ovom kandidata interesiranih za uzgojkoza. Bunta, vet. VesnaJovanović dipl. see 7185 ku ica deša
“4.
u
se
se
u
u
osnov
na
o
<“
i j
.
..
)
;
X
.
za“
-
;
uto
.
Čišćenje dezinfekcijaopreme. mlijeko. za i i
poe 2
|
Protočno čišćenje i dezinfekcija sa otopinom mljekarskog sistema | sredstva kombiniranog Isplahnjivanje sosa mljekarnicu, ih prenesemo u “Nakon isplahnemo mužnjemuzne jedinice ih na nečistoče, radi tekućom otklanjanja Priključimo mljegrube vodom, pod vočašice u vod i potopimo kovod i vakuumski mlačnom korito napunjeno i muzne jedinice pumpu s a mljekovovakuumsku zajedno dom. Uključimo voda neka otiče dom kanalizaciju da zaprljaIzmljekovoda isplahnjujemo. bistra voda. kada na ne kruži ističe Ispiranje jegotovo cijevima. -
i
ji
=
...
u
Čišćenje koritu dezinf čišćenje ekciju prema i u pripremimo sredstva za Otopinu kao i sisne U uronimo čaše. Čišćenje uputstvu isplahnjiteče proizvođača. nju da kruži u da time ne nego s je pustimo kanalizaciju otopinu puštamo vanje, 20 minuta, potomjeispuštaou kanalizaciju; oko SK Dezinfekcija Iciramon SUE pripremopremu potopimo Sisne čašice Očišćenu dezinf kroz za sredstvo 15 minuta dozini mljekogodspotom kojekruži ekciju, ljeno je.ispuštamo. ispiranje Završno opremu ispiremo “Očišćenu 1 5 dezinficiranu i minutapo opisanompopv stupku ispiranje. "Postupak nakon ispiranja čistu prostoriposuši. objesimo ostavimo jedinice Muzne da u Opremu čistom Prije mužnjeponovimopostupak vodom. ispiranja ju. a
:
2%
RO
Side
"«
u
a
£
za
RKKA
3
,
«
s
.
'-
-
\.
se
guma Čišćenje održavanje mužnji z naju biti sisne guGlavni inf mlijeka uzročnik ekcije pristrojnoj čišćeIz tih kolektori i moramo me; Poslije gumenecijevi, mljekovodi. razloga očistiti i dezinficimuzni po mužnji jednomtjedno temeljito aparat nja svakoj dezinficiramo is-_“ ručno rati. Pri operemo, i tomeaparat temeljito rastavimo, namočimo i sve Sisne u peremo. gumene cijevi uobičajenu otopinu gume sredštvo i i ili sredstva sredstva za čišćenje dezinfekciju. Otopimo čišćenje Gumene 30 80 "C i djelovatiminutapritojtemperaturi. pustimo zagrijemo tamih Ostavimo i s čistom operemo isplahnemo suhom, vodom. dijelove da ostavimo Sisne i da nom gumene gume prostoru se osuše. dijelove druge 'sisnih guma. 7 dana. sa tjedan Svaki stoje muzemo drugomgarniturom sisnih
i
ČL
<“
za
-'
na
u
.
:
Detergenti dezinficijensi vrsti Njepovo! otopini ovisi u o Koncentracija detergenata temperaturi i do od vremenu 0,5 koncentracije Uglavnomse upotrebljavaju 1,0%.. pranja. isto tako i za tem< Uglavnom.postupamo uputamaproizvođača, prema vrijedi imaju “. porakuKu NekaKemijska, sredstva manjiučinakdjelovanja djeoranja: i
:
40 veći uči". na 60*C.Dezinfekcijska morajuimati sredstva temperaturi uništiti nak'odvruće vode. Ona morajuna opranimpovršinama neželjene ali ne biti i otopiZA materijale mikroorganizme, smiju štetna Priprema | kožu. biti jednostavna. ne (Nastavit će se) od
—
mora
Mr.Jasmina Lukač:
okupu
Mljekarski radnicina Skupština UdruDdIŽANA redovna U Zelini 21. godine godišnja je 10./1988. SR ženjamljekarskih radnika Hrvatske.“ bude Zelinski kombinat Zelina i imao da jepriliku zadružni zadovoljstvo izuse domaćinovog značajnog u skupagdje raspravljalo momentuo zetno iz oblasti problematici aktualnoj mljekarstva. predviđeno Rad kako j se po programu Skupštine Udruženja odvijao jetoi redom. Podneseni svi su .za dnevnim izvještaji uobičajeniGodišnje skupštine. Već obziove Udruženja pripremi SKupštinetajnikom ocijenili'smo u da će biti veliki odaziv i drurom aktualnost sadržaja svihdelegata, gostiju rade stručnom i i Opna problemu: pozvanih koji gih društvenom proizvodnje što i se * obistinilo. skrbe mlijekom, prisustvovali i Skupštini poreddelegatagostiju predsjednik Izvršnog saveza reSkupštine vijeća Zelina, općine predsjednik/zadružnog Zagrebačke da predstavnici našegKombinata,posebno .gije, jedrago jeovojSkupi naš Gabler štini prisustvovao iposebno sugrađanin kojemje uručeno Franjo kao SR priznanje prvom tajniku mljekarskih.radnika Hrvatske. Udruženja “Obžirom da Kombinat razvio i proizvodnju ispoznačajnu koperativnu je ruku ima i vrlo dobre simentalrezultate i u mlijeka, selekciji uzgoju j unica .ske i iskoristili područjetržište, okupljepasmine svoje prisustvo nih i. da razviti: stručnjaka mljekarskih radnika, njihovu pomoćpokušamo neke bi išle u još kvalitete aktivnosti/koje pravcupovećanja prozvodnje: proi izvodnje opskrbe bolje mlijekom: Bena Tako da se u Zelini pokrenuta je inicijativa, podružnica mljekarskih bi sa radom i obuhvatila i veće robneproizvoradnika, koja djelovanjem mlijeka. đače da radnika poocijenila Drago mljekarskih je jeSkupština da u buduće na trebu, poredmljekarskih radnika Skupštini delegatskom prii robni — individualni “ncipuprisustvuju proizvođači poljoprivrednici.“ i sa smo dogovorilipredstavnicima "Nadalje Udruženja predstavnicima će Zelini iduće održat 1989. da StočarskoSRH, godine centra i nd smotra prekinuta tradicija održavanja govedarska tajnačinnastaviti selekcijskog smotri.“ dogovoreno, Takoder da ćemo od SR“ i Selekcijskog centra Udruženja je oko rada Govedarske punu Hrvatskeimati podršku obnavljanja udruge, koja imala značajan danima postojanja govedarske jeu proizvodutjecaj razvoj “ možemo douz Udruge Danasponovno osnivanje njeovogpodručja. proširiti rad i novi kod sistem interes pobuditi sadašnji uzgojni premijski značajnije ' E? govedarstvu. stočara Za uzgoj 2 +
,\*
ovom
'
s
na
:
sa
<:
su
.
“
a
nam
i
a
za
smo
ovo
uz
“*
,
:
:
:
-
nam
.
.
,
sa
se
u
'
:
ć
:
na
uz
u
d onjela radnika da Radujenas, jeSkupština zaključak, mljekarskih i ide Sekcije za Hnapredenje Udruženje osnivanje goodsrikeproizvodnje proizvodnje mlijeka. što
na
Skupštine = Sudionici delegati i “ Nadom i programomove
:
ž
nea
s
prate izvjestitelja pomno izlaganje
sekcije bile bi obuhvaćene
organizacije koje i na djeluju organizaciji proizvodnje otkupumlijeka. možeda vidimo mi i i ove sekcije Šansu proizvodnji otkupu, podršku očekivati .mo na na laktofrizaciji akcije bržoj značajnije područja, organiziraoko nužne i kvaliza opreme akciji osuvremenjivanja nijoj ispitivanje ocijenu tete i carinske olakšice kao i niz druza mlijeka, pokretanje druge inicijativa vezanih i za u gihpitanja proizvodnjegovedarstvumljeosuvremenjavanje sektora. i karstvu društvenogindividualnog doprinese da. i n am zaključci Želja provedba Skupštinenjihova je, od do kao ako a mi smo .predku mljekarstvaproizvodnjepotrošnje, domaćini dobili i želimo biti na listi kandidata niocijenudalje domaćina prolaznu za radnika Hrvatske _'“ kihod BEUporemljekarških Houška, inž. Nedeljka dipl. » u
i
uz
:
na-
-
>
:
:
.
'
i
3
-
-
skokojokešješkokekeškokeskskojeskskžkskokoješkskoksjeakukikoešjskokaježkskokakakoko ,
i
NAKRAJU
(|
19881.
GODINE
Cijenjeni proizvođaći
mlijeka!
>
teška u godina, brejedna svakom pogledu još je i neriješenim agra-. nepoznanicama pitanjima brojnim mlijeka. statusom i nedorečenim proizvodnje vezi toga
Za
nama
menita u
ra, za zaduženi naši najviši poduzimaju organi koje Mjere poljoprivrednu za agrara ukupnu bolje dane naslućuju nje a
—
sklopu čega individualnom
izvodnju blemi
u
vjerujemo
posjedu. i mogućnostima
na
razvoju renuta proizvodnje, a s tim
pitapro-
da će se riješitii mnogi proNaša pozornost je najviše ok-
daljnji razvoj. govedarske u da vezi i proizvodnje mlijeka. Vjerujemo protivu bi stimulirati ovu proizvodnju jer
će najavljene mjere . nom daljnje opadanje
stočnog
za
i krava muzara posebno proizvoda na mliječnih nas mlijeka što upućivalo nadalje i uvoz mlijeka imademo za proizvodnju sve.uvjete nedopustivo, jer. je za samo ne domaće potrebe nego i za izvoz. Nelogičnosti u pau na “ ritetu cijena mlijeka koje koriste , repromaterijale odnosu poljoprivredni proizvođači :neodrživi su, što je vidljivo iz prikazao
kretanju
cijena mlijeka
ći to, ali
Znamo
01.01.
—
u
fonda
1987,
te
godini,
1988.
Ka
podsjetimo,cijenemlijeka 1987.godini kretale su djelovala dana din/l 59 94,5 28.02.1987. tj. je u
se
se:
.
108,68din/ltj. djelovalaje. 16.05. 11.09.1987. 127,50 din/ltj.djelovalaje 120 dana dana din/l 64 15.11.1987. 12.09. 165,00 djelovalaje tj. dana 46 16.11. 31.12.1987. 242,00din/ltj. je djelovala 365 01.01. 7134,52 dana djelovala je din/l tj. 31.12.1987. dinara/lit prosječna cijena bila Dakle je 134,52 01.03.
.
—
76
15.05.1987.
dana
“:
—
|
—-
—
ili
dEUpno
j
—
-
\
Cijene mlijeka nepromjenjene)
u
“
«<
01.01. 08.01.
02.07. +
23.10. o
ili
ib
ukupno
01.01;
1988.godini
kretale
su
se:
(do 31,12. ostaju.
242,00din/1 7 dana 07.01.1988. djelovalaje tj. dana din/l je 357,12 djelovala 176 tj. 01.07.1988. dana 22.10.1988. 478,80din/ltj. je 113 djelovala dana din/1 70 31.12.1988. _. 643,32 d jelovala je tj: 366 je 447,24 dana. d jelovala din/1 tj: —-31,12.1988.:::5//44 —
“>
—
"
—
—
—
189.
bila opet, prosječna 447,24 din/lit. Ča Dakle, cijena je mlijeka, Istovremeno, proizvođačkoristio u 1988. na ovu godini cijenu je od 01/01. do 31.07.1988: za 19 din/1 3,2% niz“ m.m. premiju mlijeko mlijeka -inskom i 22 din/1 u brdsko 01.08. a od 40 planinskom području do 31.12.1988.g. «din/1 3 i brdsko mlijeka 2% nižinskom din/l planinskom pod50 za m.m. ručju: sa
u
*
u
u
:
Dakle, mlijeko godini pratilo inflaciju, izuzimajući premije, je bio i ostvarilo rasta od: 1987. sada indeks nije slučaj do godinecijena cijena din ili din a 1988. re447,24 134,52 godine ihdekenih mlijeka bolje 332,47 posnaj više to je Keno 3,33 puta negoprethodne, 47% 232, vidimo i Nata tim okvirima di inf lacija da društvu Iz u kreće kretanja se te konstatiramo: ponosno "Mlijeko pšenice jje 1988. edine ali na pratilo inflaciju odnosu cijene još odnos li 1,5. postiglo cjenovni pšenica mlijeko nije što
1988.
u
*
<
<
/
a
:
xi
u
u
;
>
*
-
u
;
i
-
1989. godinu vijeće kao što bilo i do sada, S avezno to izvršno utZa je je vrdilo za početak i to 30.09.1988. Logo. zaštitnu mlijeka cijenu godine godinei tosa ENOM sri jedinici din din/l “ZAŠTITNOM CIJ od 270, 80 ili 974,88 za. po m.m: mlijeka. 3,6% isplaćivati Ova će pod uvjetima: cijena da ima bez tvari masti, * mlijeko 8,5% suhe 1. biti koje voda, vi-“ ledištem dodana 2. da što se utvrđuje smije nije ilida indeks ref ili še od 1 mu brojrefreakcije manjiod 1342,da — nije 39, rakcije nije manjiod 53'C, kiselosti Soxhletviši od 3. da mu računajući po stupanj 7,6* nije Henkelu, obezbojavanja metilenskog manje modrila sada 4. vrijeme iznosi dva naj Orli metodi ta, računajući originalnoj Jensena, po ima 5. mastij “> najmanje <a mlječne 3,2% da liječenih proizvedeno “: da ili živom od arsenom, +246. drugimlijekrava nije do 5 dana za u i nakonliječenja. liječenja “““kovima, koji prelazemlijeko vrijeme podatke molbom da ih sepridržavate dajemo Ove mljekara cilju zaštite, i vas za proizvođača, konačnici ž potrošača kojeg prvenstveno proizvodimomlijeko. disciplinom kod higijenom, Molimo i posebno: vodite muže da postupkom redu ako ovi elementi onda su nave4.16. 2.,3., provedbi brigu točaka jer problematično, deno točci biti 1.i mora u mlijeku u 5.nije 8,5%bezmasne tj. i više od 3,2 pa i do 4% ; suhe.tvari svakako mliječne masti :
'
'
j
'
,
se
.
|
mu
ne
a
'
mu
“+
:
vam
s
U
au
|
7
o
u
:
+
190
-
ši
Najkonkretnije, od 01.01.1989. siječanj) (prvi . godine uključivo cijene prema mlijeka, ipremiju, =
“
_
4
|
a
+
:
g
:
:
masnoće, bi se: postotku“ kretala
SR područje Hrvatske .Nizinsko Osnovna
.% m.m.
51432
866,56
3,3
«893,64
3,5
3,6 3,1
3,8 39 < 4,0
Meo F Hadis L .*
;
Osnovna
13,27
:
3,3
34
zas
Premija
cijena“ 866,56
.
.
947,80
.
974,88
*
.
.1.001,96
1.029,04
3,8
3,9
1.056,12
*
Ki?
4,1
:
7
22
4,2
f t
916,56
54,68 56,25 57,81
1.002,48 -
_,
1.031,13.
<->
1.059,77
1.088,41 1.117,05
62,50
1.145,70
65,62
1.202,98
,
1.174.34 -
.
sada) d a naglašavati “Mislimo da nije će se potrebno (jer. cijejetobiloido 1989. “na mlijeka svakomkorekcijom pšenice. (dakgodini korigirati cijene i to iz već što ste vi u a možda i češće u “le najkasnije srpnju) rečenog mjesecu dobro odnosu na u stočarskom mlijeka ostale proizvode upoznati, jercijena i ratarstvu i a dobila «kompleksu jošuvijek nije svoje mjesto time cijenu. sa
u
+.
din/Jit “Ukupno 973,84
..64,06
u
ć
SI
53,12
“60,937
ka
:
1.189,86
945,20
59,37
1.083,20 +1.110,28 21.137,36
4,0
1.133,20 1.161,53
51,56
|
.
1.104,87.
“50,00 *
920,72
*.
Bums3,1
:
51,25. 52,50
893,64.
3,6
1.076,54
“>
SR Hrvatske planinsko područje Brdsko
.
3,5
1.048,21
50,00
1.137,36.
:
% m.m.
1.019,88
, 48,75
-
14u14,2
s
47,50
51.056,12 1.083,20 1.110,28
iš
991,55
45,00 46,25
'
41
/:906,56 934,89 963,22:
43,75
1.029,04
'
Ukupno
42,50:
920,72 947,80 974,88 1.001,96
34.
e
“*Premija, 40,00 41,25
cijena
din/lit
"o.
N
skojojejesksksksjesjeskojsjesjeskokokskoješeskokksk+k aje jee jelekele jeja»
šk.
se »Mljekarskog lista« da uredivačku po-. trudilo “Uredništvo proizvođača mlijeka: i litiku usmjeri zahtijevima i potrebama informira proizvođače mlijeka o. nastojalo je da blagovremeno 'i problematici najaktualnijim temama iz proizvodnje. stočne hrane, hraniadbi,zaštitistoke od bolestii drugim aktualnim teveće aktualsve u a svrhu za mama proizvođače, postizanja što *
|
“
.
.
nosti našeg: lista Bene
OKE:
-
Svjesni
nam
biliaktualni, dragocjena bi baš uvijek
ZOKA
da nismo bila vaša mišljenja i prijedlozi,pa Vas pozivamo
I
surad,
na
nju. 2
se da 12.
Trudili smo kalendar dođe
novogodišnji i lista< kao i naša čestitkaza
broj »Mljekarskog
ene
na
.
.1989. GODINU
NOVU 4
<
<
STUPAJUĆE I NAS
GDANE. BLA Mljekarskog
Vašoj BOFOdICI
Vama
Izdavački savjet kojom l lista,Uređivački odbor i Uredništvo Mljekarskog lista,te članovi Radne zajednice Udruženja mljekarskih radnika SR Hrvatsreće uspjeha. keca proizvodnih ske žele mnogo i puno Uredništvo
Ž
:
skkojeskokjeskjeskeojeskokakokeskojeskesksjeskojeskokcokskokokskskskoks žkskokskskak
Izdavački
dipl. vet. Mašek,
savjet:
Vuković-Svoboda,
Dubravka
Stjepan Kolak,
dipl. inž., Tomislav Glavni
i
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Tiraž:
80.000
Zagreb,
Tisak:
NIŠPRO
primjeraka
Marijan
list oslobođen
je
Nada
Rybak, Deneš,
mljekarskih Ilica
zaprivredne
Kobra,
dipl. inž., dr.
Vlado,
dipl. Inž.; Petar Šormaz, vet.
Erhatić,
Gojko
dipl. inž.
dipl.
OOUR
sekretarijata
Deck
poreza
radnika
organizacije
TiM, za na
Berislav
dipl. inž., Miljenko
Ivan
Majić,
Turk,
|
dipl. inž.,
Tomislav "Jurkić, dipl. inž., Jelinić, .
X I
SR
31/III, tel. 424-420
mjesečno
»Vjesnik«,
Republičkog
dipl. inž.,
Stjepan,
Udruženje
pretplata
Mjesečna
x
mr.
dipl. inž., Petrič
dipl. inž.
Volarić,dipl. inž.
Vera
Tehnički
ski
inž.,
Pehal,
Miroslav
Jovanović-Bunta,
Vesna
Brlek,
.
Brlek,
odgovorni-urednik: urednik:
Rješenjem
dipl. vet.
odbor:
Uređivački
dipl. vet., Slavko
Miljanović,
dipl. inž., Nada
Hadžiosmanpvić,
Mirza
dr,
dipl. inž., Stjepan
Bratanović,
Antun
Bolić,
dipl. inž., doc.
Deneš,
Stjepan
Milan
mr.
i
Zagreb.
Hrvatske
ustanove
kao
i za
proizvodače
'
mlijeka
meti
. din.
:
,
:
Mijekar, kulturu 5249/1-1972., Hrvatske broj ifizičku prosvjetu, kulturu SR promet. :
:
R
.