Mljekarski list 2-1988

VELJAČA

ZAGREB

GOD. XXV

1988. +

Proizvodnja

i otkup

mlijeka

vrlo

dobro

je organizirana

na

području

općine Jastrebarsko

Proizvodnikapacitetkrave u proizvodnji mlijeka Pod

proizvodnim kapacitetom proizvodnji mlijeka podrazumijemože ostvariti vamo onu 305 dana u toku proizvodnju kojugrlo proizvodnje a visini kod (laktacije), kojapočinje telenjem.

Kapacitet odgovara proizvodnje krava i duži život.

U odnokoje zdrava, plodna sposobna ostaje proizvodni krava bi realizirati i veću su od genetski kapacitet mogla proizvodnjunjeako bi se intenzivnom isnog normalnogproizvodnog kapaciteta, »prisilila« i hranom sredstvima.

Takva do biološke stalan drugim proizvodnja granice je stres za kao što s organizam negativnim posljedicama slabija plodnost, kraći i proizvodni vijekdruge.

Proizvodni iz se formira od osnove kapacitet koja jemogućnost nasljedne i iz faktora roditelja negenetskih koji djeluju formiranje grla periodu rasta i razvitka od začeća do uzrasle krave. To znači da so raste dobi paclii krave do a zatim uzrasta, konačnog laganopada.

Proizvodni krave ima ekou kapacitet proizvodnji mlijeka neposrednu nomsku da s visinom u tome vrijednost.

Ogleda proizvodnje (proizvodnog kravi fiksni troškovi vremena ciu strukturi po kapaciteta) jedinici opadaju litre mlijeka. jene vrlo odražava u Proizvodnja mlijekapraksi rijetko proizvodni kapacitet.

Ona nižem nivou izraz pravilu odvija koji (ishrana, je plodnost, uvjeta i i ekonomskih odnosa Odnose u držanje, zdravlje drugo) njega, proizvodnji. aktualne i naše simentalza proizvodnje proizvodnih kapaciteta,primjer ske bismo ovako: krave, mogli otprilike predstaviti krave

u

za

na

su

na

u

s

se

u

se

u

na

na

maksimalni

a) proizvodni kapacitet normalni oko 5000 1 83% b) proizvodni kapacitet realizirana oko 3500 1 58% c) proizvodnja S zakonitost efekase povećanjem proizvodnje mlijeka javlja opadajućih ta. On utrošku hrane litogleda prvenstvenopovećanom proizvodnju Ovo od zašto re nivou na mlijeka. jejedan razloga nijeuputnoproizvoditi U nas akovo maksimalnog iskorištavanja proizvodnog kapaciteta. je pitanje tualno normalni se proproizvodnji visokomliječnih holštajn krava, kojih izvodni kreću 1 10.000 kapaciteti preko mlijeka. oko

se

u

6000

100%

1

za

u

u

Veličina

krave

i

proizvodni kapacitet Krava rastom biološku i vezivna masu povećava svoju (kosti druga tkiva, fiziološku i time veći mast, stvara organe i mišiće, tjelesne tekućine) kapacitet za linearno se ne s poveproizvodnju mlijeka.

Međutim, kapacitet povećava To znači da krava teška mase.

700 dvostruki nema ćanjemtjelesne kg proizvodni krave teške 350 s pokapacitet kg.Opadajući efekt proizvodnje mlijeka rastom težine krave što težine se rastu time, ne tjelesne objašnjava porastom i u proporcionalno koji neposredno organi sudjelujuproizvodnji mlijeka (vida veće krave na odnosno me, mogu primjer).

Razumljivo proizvode, je proizmale. vesti, više male krave su nego unutarjednepasmine mlijeka Međutim, u s obzirom težinu i utrošak krme na po efikasnije proizvodnji tjelesnu svoju litri mlijeka.

Efikasnost krave izražava dva načina: se na proizvodnji mlijeka količina dan ili 100 na na mlijeka laktaciji kg tjelesne težine, količina utrošenih hranidbenih 100 1 za jedinica proizvodnju mlijeka. u

—

*

—

:

u

Šesnaestogodišnja korištenja linija istraživanja državi Minnesoti da su male krave u su holštajnaameričkoj potvrdila (teške nakon 525 u za kg drugogtelenja) prosjeku 4,5%efikasnije proizvodnji mlijeka s obzirom krme velike krave nakon dru570 na nego pretvorbu (teške kg krave 8% i obzirom su s gog telenja). efikasnije Manje proizvodnji mlijeka težinu na tjelesnu (tabela 1). malih

efekata

i velikih

u

za

Tabela

1. Efikasnost

u

u

Podatak —

.

—

—

krava

kg

na

na

kg kg mlijeka utrošeno

ukupne probavljive tvari

za

proizvodnju

Velike krave

570,2

524,8

kg

—

krava

Male krave

laktacije, početku druge prosječna dnevna mliječnost, kg 100 dnevna težine, mlijeka kgtjelesne proizvodnja težina

(holštajn)

proizvodnji mlijeka Holstein-Friesian

19,91

19,6

3,8

3,51

0,58

0,60

f

1

'

'

efikasni-

proizvode mlijeka, jednake proizvodnje manje normalšto se objašnjava je, manjimpotrebama energiju uzdržavanje koliUkoliko krave nih životnih bez jednaku proizvode funkcija proizvodnje. tada krave 100 činu na lošije iskorištavaju kg tjelesne težine, manje mlijeka krmu. što se tome na propotrebe uzdržnoj Razlog je energijipovećavaju krave. težini nego prema prema metaboličkoj porcionalno tjelesnoj težini, i efiveličine između odnose potencijala krave, proizvodnog Uvažavajući možemo da u kasnosti za mlijeka mlijeka, zaključiti proizvodnji proizvodnju viali krave. Time ćemo treba favorizirati zahtjeve prevelike veće, pomiriti unatoč efikasMale efikasnosti i sine po grlu proizvodnje. krave, proizvodnje visinom nosti, često proizvodnje. zadovoljavaju apsolutnom Dr. Pavao Caput Kod

krave

visine

za

na

ne

ne

ne

Teme i dileme

jednog seoskog

dvorišta

Matin »Damoklov mač?! Čemiuspješni proizvođač mlijeka Dobitnik visokih društvenih stvarnosti i raskrižju želja. brojnih prirada i i »Ordena srebrnim što ga a među znanjanagrada, njima vijencem, nesebičan rad u odlikovalo proizvodnji mlijeka Predsjedništvo je njegov Više

nac

robni

nego

Mato

na

Perković

iz sela

On

usko

—

sa

za

SFRJ.

Ime

Mate

Perkovića

Baranje zemlje. je jediljem specipoznato robni od 82.000 s jalizirani proizvođač mlijekaprošlogodišnjom prozvodnjom litara tako davno Mato i litara! Dak120.000 mlijeka. je jošproizvodio preko našao raskoraku između ekonomske računice i le, proizvodnje.

Njegova dilema vrlo velika kako »da budem dobar svegakaže, je stočar, jer prije biti i dobar Ja trenutno deset krava ratar. imam i osam mliječnih još iz

ne

se

u

sam

moram

19

šo

Perković

Mato

—

robni

proizvođač

si

mlijeka iz sela Čeminac

niti kokoši

ali nemam

što, mo-

dvorištu

svinja, petteladi, vrhunako želi kaže Mato sada to reći, ram prava rijetkost«. dalje da, postaje i zaustaviti trenutak može svaštariti. Tu se moramo sku ne priproizvodnju da Mati znati pravu. jepotpuno ni ovog Mato Perković i U putanije izlaganju iscrpnomargumentiranom dileme i različitosti osobne da sve koje, žalost, prigodu naglasi propustio Matinom Prema za itekako mišljenju proizvodnju. utječu opredjeljivanje i nestabilne svaštariti proizvodnje, nesigurne zbog seljak prvenstveno Kato ako ali i tržišta, pa proizvodnji gubi, drugom pokriva. jednoj hirovitog Tvornica kombinatska Mato ko godine prošle svakogmjeseca rekao, je Perković Manastira iz je isplaćiobitelji prosječno Belog proizvoda mliječnih uistinu To dinara. mnogo, vala i do 100 starih izgleda milijuna prvipogled Perkoutrošenu električnu ratu kao da ali ako zna energiju mjesečnu je da biti će i čak 30 starih vić dovoljan zaključimilijuna, taj podatak uplaćivao ostalo!

100 od da mu mnogo mo nije spomenutih milijuna bila realna radi radi u 1987. kojanije mlijeka godini cijene Usporedbe dvinedostižne zaraditi kukuruz da s maksimuma mogao zemlje, je jeprodao U 1988. rada dana šezdesetak za samo stare a godini godišnje. milijarde, je korist slika 135 din: od 380. din kod 87.) jedrugačija (prema mlijeka cijene često i raditi svih 365 dana teško Perkoviću Mati godini, nije mlijeka.

No, štala traži noćima, svoje. jer spavati dva

junica,

bika

i

u

za

u

na

na

mora

u

sam

na

za

se

—

u

u

u

20

ne

u mliječne junica je njoj mjesta maksimuma ali s na i zemlje najodgojiti krave, jednog kojevalja prevesti krava.« hrane veći način mogu broj dovoljno bolji proizvesti teško danas dilema.

"To naime kupuje, Zemlja najveća njegova je očito i razočaran, svašta maksimuma pomalo Mato, pita: govori. povećanju tko se danas seljaka? bogatog jošboji da i uznemirava se sa Možda ga zemljompreviše mešetari, jer spoznaja bi trebala onih svi osim vlasništvu danas pripadati kojima zemlju imaju i ima i o Mato mišljenje ipak natapanjuprelasku poljoprivrednici. pozitivno dovolistih To bi svakako sa žetve površina mogloosigurati godišnje. dvije i bavi i od hrane sve teškoće, koje, kojom potrebne proizvodnju jno ostvariti to bi se i novčana Treba želi odustati. sredstva, moglo angažirati razmišViše Perković. kaže Mato ako bi povoljni krediti, jeputa osigurali ili ne. da li da krene ljao natapanje »Damoklov nazvati bismo nalazi u da Mato mogli koju Očitoje situaciji sutra. nakon tolikih lako sve u bolje ostaviti, godinavjerovanja mač«,jernije od 380 1988. odnosi Novi mlijeka cijena pšenica mlijeko tj. cijena Mati da din/1 mlijeka. isplatilo ustrajatiprozvodnji govori ako imati možemo samo »Više hrane Perković: Mato sve nas razjasni odnos: proizvodnjaTaslidžić D. potrošnja-tržište«. štali

»Imam

za

krave.

22

Treutno

osam

u

u

za

ne

.

a

se

o

se

u

—

na

uz

on

se

za

a

ne

se

u

se

u

—

—

na

se

—

—

se

za

Kalendar pripustaitelenjakrava dobili

i stočarske

veliki

zidni

kalendar

organizacije Brojni datum odrediti vrlo brzo može se pretelenja krava, predviđen pomoć kojeg Centar sastavili su RO »Kalendar datumu gonidbe« Spomenuti pripusta.

VeterinarRO iz domaćih (uosnivanju)Križevaca, reprodukciju životinja i zavod OOUR iz za zavodi Hrvatske “ski razmnožavanje Središnji Zagreba, i Takav kalendar iz domaćih Zagreba. životinja pripustapredviđenog uzgoj nekolilist već stočaru. svakom krava Mljekarski je telenja potreban jegotovo tiskamo. kalendar ko a i sada ga ponovno pripusta, putaobjavio stočai nekoliko »Kalendar ima praktičnih gonidbe« Spomenuti uputa i re stručnjake: stočari

su

uz

ma

za

za

je:

Potrebno —

—

—

—

—

5

tjedana telenja prije mineralno-vitaminskim Tretirati je preparatima Tretirati protiv parazita jepreparatima početak gonidbe Registrirati 18 sati nakon 13—16, Osjemeniti plotkinju najkasnije početka gonidZasušiti

kravu

6—8

be

—

Prvi

—

—

—

nakon

telenja

pregledati nakon 4—6 tjedana telenja nakon 8—10 zadnjeg (nagraviditet) tjedana osjemenjivanja nakon 90 dana telenja Kojanije osjemenjena 3 Kojaje putabezuspješno osjemenjivana

Ginekološki —

dana

putosjemeniti najranije 45

svaku

kravu:

21

Svakako

napomenite Prije osjemenjivanja: —

—

—

—

—

veterinaru:

Ako

se

Ako Ako

Ako

Ako

telila

telenja posteljica krava ima iz stidnice iscjedak gnojni čudno se ponaša razmacima se u ili kraće goni nepravilnim (duže je

na) —

teško

nakon

Ako

Nakon

krava

zaostala

osjemenjivanja: krava i se dana. goni slijedećeg

1 2

1

9.XI.

3

2

10.XI.

4

3

11.XI.

5

4

12.X1I.

6

5

13.XI.

7

6

14.XI.

8

7

15.XI.

9

8

1 6.XI.

10

9

17.X1.

ll

10

18.XI.

12

11

19.XI.

13

12

20.XI.

14

13

21.XI.

15

14

22.XI.

16

15

23.XI.

17

16

24.XI.

18

17

25.XI.

19

18

26.XI.

20

19

27.XI.

21

20

28.XI.

,

22 23 24

25 26 27

28 29

30 31

21

29.XI.

22 23

30.XI.

1.XII.

24

2.XII.

25

3.XII.

26

4.XII.

27 28

5.XII.

29

6.XII.

od

18 do

23

da-

TRAVANJ

SVIBANJ

pripust

LIPANJ

pripust

telenje

7I.

1 1

811.

2

2

7

10.11.

11II. 1211.

13.11.

8

1411.

4

4

5

5

6

6

TB 8 9 10 ll

12 13 14 15

16 17 18

20

3 4

=

6

15.11.

10

16.1.

11

17.II.

12

18.11.

13

19.11.

14

20.11.

15

21.1.

16

22.11.

17

23.1.

18

24.1.

19

25.1.

u 9

26.11.

SBBŠSGNEBNEB

27.11.

21

21

2

9

20

19

telenje

l

91.

3

3

pripust

telenje

£888353BEBK

22

23

Z. Mašek

(Nastavak

kalendara

u

narednom

telenja objavit pripusta broju»Mljekarskog lista«) i

krava

ćemo

LI

Čistoćavoda izbunara Voda

nestalo

ljudiživotinja. zemlji nestalo bi i života. Vodu iz dobivamo arteških vode, bunara, kopanih izvora, bunara i iz vodovoda.

Voda bunara iz arteških zaštićena od jenajčišća jerje Voda iz vodovoda kao i okoliš oko vodovoda u površinskih zagađenja. gradovima stalnom kontrolom sanitarne su pod inspekcije. važan

je

činilac

u

životu

i

Kad

bi

na

23

-_——

-

-

—

Voda

od

dva

jednog sastoji soli nalaze kao što kloridi i elese nitrati, nitriti, otopljenih koje zemlji, menti fluorida i arsena, željeza, cinka, bakra, kobalta, selena, žive, drugih.

Mineralni ovisi o sastavu tla kroz sastav voda kokoji protječe. »Donja voda«, iz dubine od 30 i više metara, od vode« iz dubine od japotiče čistija je »gornje se

vodika

atoma

i

u

5 do

15

kisika

atoma

i od

raznih

su

metara.

.

pitka ljudeživotinje nezamućena, Voda mirisa i bez okusa. iz bunara čista i besuvijek higijenski kemijski nije Voda iz bunara obično čišća od iz bunara prijekorna. pokrivenih koji je vode Pravilnikom su nepokriveni.

Higijenska pitke regulirana ispravnost je list FNRJ br. 42 iz 1966.

Voda sadržavati (Službeni godine). kemijske smije elemente većim količinama od biti ni dozvoljenih Pravilnikom, smije bakteriološki bunarska voda Pravilniku Dobra prema (klicama) zagađena. imati banalnih 100 mililitru najviše bakterija (običnihjednom smije vode mililitar tisući dio sadržavati koli i fene (jedan litre),smije je bakterije klica) kalne nalaze i i u izmetu.

Voda se u u bakterije koje ljudiživotinja crijevima bunarima obično od neuređenih blizine zahoda i kanalizase zagadi gnojišta, Bunare Voda bunarima a mogu zagaditi mačke,ptice,najčešće čovjek. cije. velikih zamuti i osobito poslije kiša, uslijed poplava. voda može imati miris mokrana Zagađena zemlju, plijesan, promijenjen katran Loše i vode okus ću,ribu, trulež, klor, amonijak, drugo. bljutav imaju ili metalni i truležni. slani, kiseli, lužnati, gorki, Pitka voda bunarima često tvarima zagadi organskim koje (tvarima od ili ili potječu životinjskog biljnog svijeta), mokraćom,ljudskim primjer ili mineralnim ili Tamrtvom stajskim gnojivima,životinjama (npr. mačkom). da se u vodi u količinama fosfati i nitriti, povećanim amonijak, stvaraju desetke klica 1 bakterije (na milijuna mililitru).

Takva voda i osobito mladunčadi. opasna po ljudiživotinja, je zdravlje Takvu bunarsku vodu dezinficirati Čestoukućani, potrebno (raskužiti). je koji vodu većim klica od Pravilprema zagađenu brojem broja dozvoljenog piju navikli su niku, dobiju probavne bakterijsko zagađenje smetnje jer de. Prvo izvor skrenuti od se mora i pronaći zagađenja (npr. bunara) gnojnicu otkloniti ga. Potrebno izračunati koliko kubika vode bunaru ima jenajprije bunara množi dubinom vode toliko kubika vode u metrima (površina ima vodu iz bunara.

Tada svaki kubik u se na bunaru).

Najbolje je iscrpsti de doda 5 grama »Halamida« Ako voda za u bu(prašak dezinfekciju vode). je kubik vode doda »Halamida«. »Halamid« naru se 20 grama jakozagađena, nekoliko litara vode i zatim »Izosan« se prvo u bunar. ulije otopi jače je kužilo. Na kubik vode 2 grama ako voda dodaje »Izosana«, je jače zagađei do 20 grama, onda prema uputi.

Da li voda i ustaza mljekarske pitkaupotrebljiva (npr. opreme) je pranje vode iz bunara i uzorcima veterinarskim zavodinovljuje higijenskim bunarske vode Uzorci čiste i sterilne klica (od istraživanje uzimaju u litrene boce i odmah roku od 6 sati dose oslobođene) moraju, najkasnije zavode staviti istraživanje.

Ako voda ili žućkaste mutna ili ima nezagađenabakterijama je boje je ali može oko i sasvim bistra. vodom miris, prirodan izgledati Zagađenom može dobro i niti vime pravilno posuđe mlijeko oprati dojenja. prije Takvu vodu treba raskužiti. stočari dodavaNesavjesni najprije koji mlijeko vodu da ne samo nego razvodnjuju mlijeko kojepostaje ju manjevrijedno, Dobra

voda

i

za

biti bistra

mora

bez

i

one

ne

u

a

ne

u

u

se

'

u

se

na

razne

u

sa

ne

na

vo-

u

se

s

:

—

vo-

na

u

ras-

se

a

na

se

ma.

na

u

za

se

a

u

u

na

na

ne

se

za

u

ne-

24

mlijeko zagađuju jemlijerazmnože vrlo brzo i dobro ko osobito one se jako ondje (na gnojilište klice, bolesti. kod izazvati i mogu stotine ljudi milijunajednommililitru) malo barem da se kod ne zaBudući da se ne može spriječiti mužnjemlijeko ohladiti kako bi se odmah spriječilo poslije mužnjemlijeko potrebno gadi, je klica u mlijeku. preveliko razmnožavanje koliko tome vrlo mnogo vode do 90 litara Krave p rema dan), (30 piju vikrava treba im suhe tvari i kolika Štoje mliječnija joj pojedu jemliječnost. še vode. Ako krave količinu ne se dobiju odgovarajuću vode, smanjuje proizvodu od 87%vode. da krave se vodnjamlijeka, Ustanovljeno jer sastoji je piju oko dan.

Dvokratno krava deset pokazalo nedovoljnim. puta napajanje da krave vodu iz automatskih po Najbolje volji pojilica.

Najukusniuzimaju je voda ima oko 12*C. Voda od 8*C oslabi rad za hladnija buraga(slabiji piće ja hladnoća i razmnožai rast preživgibanje buraga), nepovoljno djeluje jer i iz kvasaca celulozu u koji buraguprobavljaju (vlakninu) praživa vanjeklica, Kod bredih krava hladna voda može i izazvati pobačaj. sijena.

čistom

vodom

obično

klicama.

raznim

i

Budući

da

za

razne

u

-

na

se

na

na

Predrag

kod krava Znacigonjenja(estrusa) stočarska

od

da

redovitu

prozvodnja osiguramo to domaćih u velikim Međutim, je uzgojima životinja. dukciju radniili bez kvalificiranih stočarom teško bez nologiju provesti suradrije kontrolirali ciklus bi redovito ka spolni životinja. koji ili znatno Na rezultate poutječe čovjek svojim osjemenjivanja pripusta tumate ili subjektivnim fiziologije reprodukcije, znavanjem nepoznavanjem nekih čenjem pojava. takve bi koristeći metode više traže se godina koje Stoga posljednjih indukfiziologije omogućile reprodukcijom, poznavanje potpunoupravljanje i stoodabrane i estrusa u točno s ekonomskog (gonjenja) osjemenjivanje ciju dane. stanovišta čarskog optimalne ove dobrim Posljednjih već i relativno se uspjehomprimjenjuju godina Intenzivna

traži

nas

uz

reproklasičnu teh-

sa

u

sve

metode:

isti dan

ili kraće

životinja većegbroja Sinhronizacija (gonjenja) dana od nekoliko razdoblje izvan sezone 2.

Indukcija pojave gonjenja dan određeni 3. po porodu Indukcija gonjenja pojave 4.

Sprečavanje gonjenja datuma 5. do gonjenja željenog Odgađanje pojave 6. sparenih nepoželjno koncepcije Sprečavanje partnera dane ili određene dan određeni 7. u tjednu graviditeta Indukcija poroda estrusa

1.

na

na

na

U

moni,

hor-

gonadotropni gestageni, najčešće primjenjuju spomenute i i kortikosteroidi njihove kombinacije. estrogeni svrhe

se

25

Kad

umjetno osjemenjujemo koje životinja voditi računa da mo izvršimo (osjemenjivanje) inseminaciju optimalno vrijeda me količinu estrusa, poslije početka apliciramo potrebnu valjanog sjemeodređeni dio na ženke ovisno o vrsti, i to organa spomenutih odgovaranačin. jući Estrus u krave 18 20 sati; se dešava (gonjenje) trajeprosjeku ovulacija oko sati znakova a estrusa, pro8 poslije prestanka vanjskih spermiji moraju vesti nekoliko sati u ženke da spolnim organima(kapacitacija) osposobe oplodnju.

Zato da već budu kada jenajboljespermiji jajovodu nastupi ovulacija, to 13 18 sati od znakova estrusa 16, a najkasnije početnih je (gonjenja).

Kod 75% krava estrus noću i rano Zato krave smo počinje ujutro. koje otkrili da se gone a one predveče, ujutro, osjemenjujemo početkom g onjenja dana Ako točan znamo estrusa, poslije podne, slijedećeg ujutro. početak rada na odmoramo npr. prilikom punktovima, plotkinje najčešće osjemeniti mah ako znaci Zato estrusa. izvršimo važno.da veoma uvijek postoje je vaginalnu i rektalnu nalazu te prema plotkinje, spolnim pretragu organima otvoren kvaliteta sluzi te folikul estrusne cervix, (hiperemija genitalija, odlučimo da li ćemo ili ne. Ako nađemo da na jajniku) plotkinju osjemeniti je folikul već možemo i prsnuo (jajašce) pregleda, prije jeosjemeniti upozoriti vlasnika da će se krava Ako folikul prsne vjerojvatno (jajašce) pregonoti. baš ima Ako nađemo izgleda uspješno vrijeme pretrage, osjemenjivanje. bilo kakve nećemo kravu nego izražajnije patološke lijepromjene, osjemeniti čiti.

Veoma korisno i ostane pa(ako koji je prijeposlije osgjemenjivanja spermij da li su živi. mikroskopski jeti) pregledati spermiji ženku

bilo

od

domaćih

mora-

u

u

na

:

u

—

se

za

u

a

—

za

s

ne

na

zreo

nam

.

u

za

"

u

Dubravka

Dejanović, dipl.

vet.

Zanimljiva televizijska emisija Sredinom

prikazana siječnja zanimljiva televizijska je emisija slovom »Zašto uvozimo hranu?«. bila Ružica Voditeljica emisije je Trauber, sudionici došli iz raznih Hrvatske.

U su i mr.

Tokrajeva emisiji jesudjelovao komiteta Kuzmanovski, zamjenik predsjednika Saveznog poljoprivredu i šumarstvo iz Navodimo imena i ostalih sudionika: Vlado DruBeograda. direktor Poslovne stočarstvo žinec, zajednice SRH;ČedoPaić, predsjednik komiteta i šumarstvo za dr. Branka LaRepubličkog poljoprivredu SRH;prof. dekan fakulteta Novom Zvonimir zić, Poljoprivrednog Sadu; Erak, generalIPK ni direktor iz Mato Perković i Čeminca Osijek; poljoprivrednik jošmnogi drugi.

Kao zašto hranu uvozimo sudionici na u odgovor pitanje opisali emisiji teškoće našem bilo u ili voćarstvu su ratarstvu, agraru, stočarstvu, povrtlaršto u stvu. Osnovni troškove granama jerazlog spomenutim zanemarujemo i seoska novca proizvodnje ulaganja proizvodnje, proširenje napuštamo Mato Perković o gospodarstva.

Poljoprivrednik je raspravi zemljišnom maksimumu od 10 ha rekao da da za nema, zemlje kupiti jutro cijeni vrlo

s

na-

a

me

za

za

u

u

u

a

u

a

već

100

starih

se

na

miliona!

Zlatko 26

Mašek

redsj.

Refutličkog poljoprivreduižumarstv za

Viša proizvodnjamlijekapo kravije ekonomičnija proizvodnji mlijeka varijabilni. opterećuju bez obzira visinu i intenzitet. čini uzdržni dio obrona proizvodnju Njih njenu većina dio direktnih sva ka, ljudskog rada,najveći materijalnih troškova, i indirektni troškovi. amortizacija troškovi visine čini se kod Varijabilni javljaju promjene proizvodnje.

Njih dio krme uzdržnih i dodatni dio rada zahtiproizvodni (iznad potreba) kojega rada kod hrane i proizvodnja (više mužnje, jevapovećana hranjetransporta nja).

Troškovi

u

su

fiksni

i

Fiksni

27

mijevarijabilnih cijene mlijeka relativno veće niske Kod se proizvodnje je proizvodnje. povećanjem nja i učešće fiksnih učešće a s proizvodnje opadanjihovo troškova, povećanjem ćemo odnos ekonomična. odnosno Ovaj objasnit jeftinija, proizvodnja postaje kod različitih visina krme utroška u na proizmlijeka proizvodnji primjeru vodnje: različite kotežine dnevno krave kg)proizvode tjelesne (600 jednake Dvije krava B 30 1 Bilanca Krava A ličine potrebne mlijeka. proizvodi 201, mlijeka. hranidbenim izražene iz krme proizvodnje jedinicam (hj) je energije slijedeća: troškova

i

fiksnih

Odnos

u

litre

strukturi

s

a

za

u

vrsta troškova uzdržana

krava 20

energija

6

produktivna

10

16

energija

%

krava

energ.

301/dan

A

1/dan

ove

Yo

B

energ.

37,5

6

hj

62,5

15

hj

71,4

hj

100,0

21

hj

100,0

hj

hj

28,6

i

ukupna

energija

trošak, predstavenergija, kravu B % od 28,6 % ukupnih 37,5 lja ukupnopotrebne energije, 1 litru krava A nižom troši proizvodnjom energetskih potreba.

Zbogtoga Uzdržana

krma

odnosno

fiksni

kao

a

za

za

kravu

A

samo

za

s

proizvodnje mlijeka bi tada čitavu standardnu potrebe laktaciju (305 dana), godišnje prosječne krave bile količinom navedene dvije slijedeće: (hj) krme,mjerene energije Ako

da

uzmemo

su

navedene

dnevne

za

krave

i B

A

za

za

krava

—

—

—

krma

uzdržna

krma

proizvodna krma suhostaju u

+

10%

1

litru

ukupno utrošeno

za

krava

A

B

6.100

1.

9.150

1.

1.830

hj

1.830

3.050

hj

4.580

hj

640

hj

hj

7.760

hj

640

6.070

hj

1,00 hj

0,85

efekti

hj

hj

više

potrebnom krme,mjerenoj energijom, godišnjoj dnevne Krava kravi su po proizmlijeka još izrazitiji. prosječne proizvodnje ili 15 % će po 1 litri 0,85 od 30 I u hj manje potrošit vodnje laktaciji mlijeka od 20 1. krme proizvodnje energije nego kravaprosječne kod krme efekti utrošku Pozitivni po litri mlijeka koji javljaju povećaako bilancu će biti koju: potrebne objašnjeni energije jasnije njaproizvodnje krmiva bilancom izrazili hranidbenim godišprikažemo jedinicama njuproizvodnju.

U

bilanci

utroška

u

smo

S

se

za

o

-

————

---

—-——

---—

cijelu godinu kg kvalitetnog jeprosječan odnosno i 4,25 silaže kukuruzne 8,10 30 (krava A), stabljike kg smjese jena, kg krme tada bilanca slijedeća: potrebne (krava B), kg smjese jegodišnja Ako

da

uzmemo

obrok

kroz

krmivo

za

:

silaža

—

kukuruzna,

kg

krave,

kg

smjesa

—

za

kravu

A

za

1.825 10.950 1.550

sijeno livadno, kg

—

si-

5

.

kravu

B

1.825

10.950 2.960

tvari, u ob-

koncentratu, mjeren suhoj kravu 35.

65 obroku kravu iznosi 78 roku 22, A B : utrošak krme efekt više u ovom Konačni slučaju mlijeka proizvodnje od 1.410 utroškom B krava što se protome, kg povećanim smjese ogleda je rezultat više krava A. više nego izvela 3.050 1 proizvodnje Financijski mlijeka po kravi jeočit. više Na o po ovog proizvodnje mlijeka opravdanosti objašnjenja kraju nivoa da kod treba utroška kravi s pronaglasiti višeg krme, aspekta manjeg na kravi u odnosu nema po proizvodnje linearnog povećanja izvodnje mlijeka da se što zakonitost hranu. utrošenu efekata, znači, opadajućih Javlja susretat S ovim više krme. treba utrošiti sve litru problemom daljnju mlijeka litara. iznad kravi 8.000 kad ćemo po dostignemo proizvodnju Dr. Pavo Caput FranjoiStjepanJurinić voluminozne

Odnos

“

krme

za

prema a

:

u

za

u

na

s

u

za

se

se

je gospodarstvo iz Jurinića i sina Stjepana Franje JastrebarPetrovine (kbr.1)kraj zimskih dana Ovih proizvode skog. dnevno »Dukat« i predaju mljekari štali U litara 70 mlijeka. približno krava i 1 bređu 7 izvrsnih juimaju simentalske Goveda nicu. su pasmikravom štali smatu Najboljom nakon telenja koja daje Roška, dnevno.

25 litara mlijeka približno mušku Do sada telila samo telad, je bilo posljednje telenje jesretnije žensko tele otelila oskojeje je i tavljenogospodarstvuuzgoju sada bređa junica. je Jurinića ima 15 Gospodarstvo oranica i livada. Obično je jutara 2 4 su kukuruz,jutra pod pše- Ga LAŽE jutra MARU a ostalo nicom, 1 jutru Held Potra So) jeječam, i livadom. jepoddjetelinom i to vrlo Jurinića i U mlijeko proizvodi, gospodarstvu FranjeStjepana ili nikakva. zarada vrlo mala 25 punih godina, je uspješno, Poznato

oca

ne. ra

se

no —

u

u

na

o

na

se

no

Zlatko

Mašek

29

Organiziranaprodajarasplodnihgoveda u SR Hrvatskoju 1988. godini Dogovorom

sa

utvrdio

centar

selekcijskim je

službama

terena

PCH

selekcijski

Stočarski

—

KALENDAR

Organiziranih goveda sajmovarasplodnih

za

en

Dan

1988.

u

Hrvatskoj

SR

Mjesto održavanja

Datum

saj-

ma

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

utorak srijeda srijeda četvrtak četvrtak utorak utorak srijeda srijeda četvrtak četvrtak utorak srijeda četvrtak četvrtak utorak srijeda četvrtak četvrtak

8.

3.88.

Vel. Gorica

9.

3. 88.

30.

Koprivnica

3. 88.

Vel.

31.

3. 88.

Čakovec

28.

4.88.

Vrbovec

17.

5.88.

Vel. Gorica

14.

6.88.

Daruvar

15.

6.88.

Koprivnica

29.

6.88.

Čakovec

30.

6. 88.

Vrbovec-Cugovec

8.

9. 88.

20.

9.88.

21.

9.88.

VrbovecVel. Zdenci Cugovec Koprivnica

22.

9.88.

'

Vel.

Zdenci

—

Cugovec

Gorica

6. 10. 88.

Čakovec

15. 11. 88.

Daruvar

16. 11. 88.

Koprivnica

17. 11. 88.

Vel.

24.

VrbovecCugovec

11.88.

Gorica

u rasplodnih zakazanog Prodaja govedapočinje Zainteresirani PCH-Stočarskom centru selekcijskom kupciprijavljuju ih zanima, O 20 dana unaprijed sajamkoji kriterijima klasiranja najmanje i će biti ukoliko to žele. na formiranja kupci obaviješteni cijene sajmu, selekUz navedene PCH-Stočarski centar s terenskim selekcijski sajmove i službama prema prodajuputem cijskim želji pojedinih kupacaorganizira obratiti se treba svih za dogona kategorija rasplodnih goveda, obavijest dana

10

sati.

se

za

na

a

navedenu

adresu:

PCH-Stočarski

Zagreb,

Kačićeva

tel. 041/277-626

selekcijski centar

9/III

i 273-309

Mr.

Milan

Bolić

_

Hladnoćai stariji ljudi Niske

kojeprate temperature sadašnje godišnje posebna za ljude.

Slučajno opasnost starije izlaganje velikoj temperaturu i kad mehanizam tijela uzrokuje hipotermiju.

Međutim, tjelesni regulaciradi ne naročito i na snižejetemperature pravilno, čovjek, stariji, umjereno okolne nenormalno niskom nje temperature reagira tjelesnom temperaturom. doba

biti mogu hladnoći snižava

Mehanizam

takregulacije temperature izlaganja hladnoći, vi se tresu i ne ne što može zavesti krivi hitnom utljudi poplave, trag hladi brže tim više što stari vrđivanju bolesnog Tijelo stanja. ljudi manje i što im krvotok pokretni zbogtoga je usporeniji.

I neki otežati kod mogu lijekovi situaciju starijih ljudi, r egulajer ometaju To su Melleciju tijela. temperature Largactil, primjer: Stemetil, Moditen, Prazine itd. ril, Simptomi ohlađenja tijela (hipotermije) smušenost, vrtoglapospanost, vica, eventualnu uz vidnih i slušnih i poremećaj svijesti pojavu halucinacija na tome što brzini ti se mogu kraju kolaps.

Nezgodaje simptomi pripisati bolesti ili srčanoj moždanojkapi. svake ni od umire mnogo Nažalost, jošuvijek godine starijih ljudi čega od hladnoće.

Oni mogu stradati od nego mraza, drugoga snježne snijega, ćave ili ako stambene Osobito oduzima imajuneodgovarajuće uvjete. vjetar trostruko više nego mirni i zrak. kritoplinu, organizmu nepokretni Sadašnja samo fatalna. može biti Većina pogoduje hipotermije, pojavi koja tragičnih biti da uočila slučajeva moglaje spriječena vrijeme Ljuopasnost. dima su u bolničko koji stanju hipotermije potrebno liječenje. je Dok kola hitne se ali ono čekaju pomoći, p omažeutopljavanje bolesnika, biti mora više od toku u (ne polastupnja postupno Celzijusa jednog sata).

Brzo vrućim termoforom na ili električnim utopljavanje, primjer pokrivačem, može samo pogoršati produbljujući stanje, kolaps.

U ovim hladnim zimskim brzom da li danima, života, tempu i onih staraca možda žive nekom koji putsjetimo koji osamljeni pustom ili nekom katu nebodera bez i u mjestu dovoljno hrane, t ople o djeće grijanja stanu?

zakaže

i kod

na

u

se

su

na

su

u

.

u

'

me-

za

samo

se

u

na

ovom

se

na

Vaš

2

A

A

NA

AA

e

e

A

A

e

AA

liječnik

A

ISPRAVAK U

da se prošlom broju»Mljekarskog objavljeno je mlijecijena ku od 8.

1988.

Kako primjenjuje siječnja godine. u vrijeme materijala pripreme za list« nismo imali na Službeni list »Mljekarski 1/88., raspolaganju 1/88., Uredništvu se te »Odpotkrala greška, objavljujemo Ispravak, koji g lasi: luka o 1988. dana od z a snagu zaštitnoj cijeni mlijeku godinu stupa idućeg dana u Službenom listu SFRJ«. objave Obzirom da Sl. list 1/88. izašao iz tiska 8. nova je siječnja, mlijeku cijena se od 9.

1988. molimo primjenjuje siječnja godine.

Stoga, cijenjene proizvođače da uvaže mlijeka ovajispravak. lista«

nova

na

-

Uredništvo 31

—---

—_—---

zoi

—--—

A ih a iči mo

no

so Hrvatske

SR

radnika

Udruženjamljekarskih Predsjedništvo odlukom od 17. 12. 1987. godineraspisuje jom

svo-

NATJEČAJ poslova obavljanje volontera urednika i glavnog odgovornog list« »Mljekarski časopisa stručnog za

—

Uvjeti: VSS

—

mljekarstvu navedene zapreke obavljanje

iskustva

petgodinaradnog zakonske da postoje

—

duž-

za

ne

—

u

nosti.

vrši

Imenovanje se

4

na

godine.

roku

podnijeti Prijave natječaj u

za

dostaviti

od

objave.

dana

SRH,

mljekarskih Udruženje

Prijave Ilica 31/III. 41000 ZAGREB,

moPPP

dana

radnika

adresu:

na

30

_—_—_a—a—.

Izdavački

savjet:

vić-Bunta, Ivan

Majić, Turk,

dipl.

mr.

vet., Stjepan Miljanović, dipl. dipl.

Stjepan Kolak,

inž.,

urednik:

Tehnički Vlasnik

i

izdavač:

Uprava

i

uredništvo:

NIŠPRO

Brlek,

Vera

»VjesniK«,

OOUR

dipl. inž., Petrič

mljekarskih llica

privredne TiM,

dipl. inž., dr. Berislav

Vlado,

Šormaz,

Gojko

dipl. inž., Miljenko

dipl. inž., Tomislav

Jur-

dipl. vet.

Stjepan

urednika:

Deneš, dipl.inž.

"

radnika

SR

Hrvatske

31/II1, tel. 424-420

organizacije

Zagreb.

Jelinić,

dipl. inž., Petar

Volarić, dipl.inž.

Zagreb,

pretplata

Rybak,

odgovornog

i

Udruženje za

Erhatić,

dipl. inž., Nada

Marijan

glavnog

Vršilacdužnosti

Mjesečna

mr.

Pehal,

vet., Slavko

Kobra,

Miroslav

Hadžiosmanović,

Mirza

Jovano-

dipl. vet.

Vuković-Svoboda,

odbor:

kić, dipl. inž., Tomislav

Tisak:

Nada

vet.,

dipl. inž., Dubravka

dr.

dipl. inž., Vesna

Brlek,

dipl. inž., Stjepan

Bratanović,

Antun

dipl. inž., doc.

Deneš,

Mašek,

Uredivački

Bolić,

Milan

i ustanove

kao

i za

proizvodače

mlijeka

iznosi

180.-

dinara.