Mljekarski list 3-1988

GOD. XXV

ZAGREB

OŽUJAK

1988.

njegatravnjaka Proljetna Gnojenje glavna mjera odmah

izvršiti odre-

proljeće, zimskogmirovanja, što i da zahvate đene na proizvodtravnjacimaomogućimo postignemo bolju nju: od osnovkao livade i koriste Na se pašnjaci travnjaka koje površinama Oba i obzir zahvata doći će nih u drljanje valjanje. uglavnom agrotehničkih ih zahvata pa ova djelovanje, jestoga agrotehnička imajupotpunosuprotno određenim prilikama. potrebno primijeniti i skarifikatorima. se možemo kojim prvenstveDrljanje, drljačama Drljati nekoliko razse tratinu na a no preporučujezbog djeluje manje tlo, loga. od niskih tratine i niske uglavnom sastavljene Prvo, prozračivanja guste i kao npr. i nadzemnim trava s rosulja pasja vriježama, podzemnim puzavih zraku i sl. korijenovoj bolji omogućava pristup bijela Prozračivanje rosulja elemenata. visokih livadnih naročito trava te nabusavanje, pojačava glavi naročito razna tratini lakše se U plijesni niskoj razvijaju oboljenja, gustoj, kisika dok njihov spriječava razvoj. jači pristup istom u tratini mineralna Ako se njihoproljeće, dodaju gnojiva gustoj ili čak vrlo otežano tlo često vo u ostaju potpuno površini. jeprodiranje tlo. da lakše i hranivu u prodire potpunije Drljanje omogućuje suhe veće količine obično livadnih tratina Kod nagomilavaju gustih tako bržu' se tvari a pa njihovu razgradnju, omogućuje ganske prozračivanje i sadržane vezane. i hranive tvari u njih oslobađaju njima te livadnu i rasturamo krtičnjake površinu Drljanjem ujedno lakšu i mehaniziranu preRasturivanjem krtičnjaka košnju. omogućavamo što se odražava inače štetno tvara djelovanje, najviše njihovo stvaranju čak u vrlo i te u djelokošnje, povoljno priroda otežavanju plješina smanjenju vanje. bilo Pokusima utvrđeno da otave gdjeje krtičnjamjestima jeprirod je bilo od rašireni ka iznosio su 34,24 mtc/ha, razliku površina gdjenije koji što i otave iznosio za 13,49 mtc/ha 20,75 mtc/ha, krtičnjaka gdjejeprirod je bilo livada Pri krtičnjaka kojimaje priroda sijena manje. uspoređivanju dobiveni ovi rezultati: odnosno to bile su su uz koje negnojene gnojene Nakon

u

moramo

rano

u

na

samu

na

na

or-

se

'

na

ravnamo

u

se

:

na

za

,

a

na

Prirodi

livada

Negnojena livada Gnojena

sijena bez s krtičnjacima krtičnjaka

33,0 mtc/ha 35,0 mtc/ha

Višak

priroda

16,60 mtc/ha

16,40 mtc/ha

23,25 mtc/ha

11,75 mtc/ha

prirod krtičnjacima koji vlažnim sušnim oni rasturivani turivani nego godinama. godinama došlo više do na negnoŠtojedjelovanje izražaja krtičnjaka rasturivanja da se iz donesu livadama tumači se time djeslojeva površinu donjih jenim Jednako krtica čestice tla tvari i hranivima. bogatije organskom lovanjem rasturenih sušnim tumači tako u godinama krtičnjaka povoljnije djelovanje »malča«.

To kao neka vrsta tako malo i time što površinadjeluje zasjenjuje utvrđeno da održava sušnim osobito u se Nadalje povoljno godinama. je je Isto

tako

je u

utvrđen

viši

na

livadama

su

s

bili ras-

u

|

na

se

se

34

—_—-————2

krtičnjaka djelovalo rasturivanje pozitivno smislu dobrih trava i korova. povećanja postotka postotka smanjenja Tako ili već prema tratini lise krtičnjaka blanjom drljačom, rasturivanje kao obavezan zahvat. vade, pokazuje agrotehnički Gdjedrljanje potrebno nije naveli ni smo ne ono raga provoditi zbogdjelovanja koja valja obavljati jer i i određenim može izazvati njeno pa popovređuje tratinu, prilikama njava i goršanjezakorovljenje. mi naročito važno kod i kod Valjanje mladih, je travnjaka rahlim kao što travtravnjaka laganim tlima, pjeskovita tla, naplavna dolini tla i tresetišta. tlima ponjačka rijekaodvođenja Valjanje laganim da trebno zato smrzavicama izvučeno iz korjenje biljaka, kojeje je tla, opet dobro veže tlo i da im tako i ishrana. potrebna vlaga osigura odnosno tla vrlo tla kada s vlažnošću se vapovezano Stiskanje zbijanje je tlo to i o tome nap a Što ljanje obavlja. je vlažnije, jače je potrebno je zbijanje i

na

botanički

sastav

tratine

u

u

na

su

u

na

se

uz

voditi

ročito

se

računa.

tla nastalo

Zbijanje djelovanjem valjanja povoljno odnosno tla žajaneposredno poslije travnjaka. prije, Sabijanjejoš zasijavanja odražava tlima kad mokra i su povoljno kojauslijed bubrenja sušenja dižu i volumen, mijenjaju svoj spuštaju. tj.

Niz autora navodi različto ali uglavnom u vezi s djelovanje valjanja tipom tla. se

naročito

dolazi

do

izra-

na

se

Na

ovako

kao

što

različit

sporimpitanjima, pojedinih je utjecaj mehaničke obrade bismo da za svaki zatravnjaka, mogli najbolje pokazati hvat da mora biti izvršen i na Ne poljoprivredi vrijedi pravilno vrijeme. da ga po to već i mo zahvatima i potrebi valja nadopuniti drugim (drljanje i Svaki dobro i slučaj potrebno gnojenjedr.). pojedini je proučiti pojedinačno Pri tome imati vidu i ništa nema i riješiti. valja biljkutlo, jer poljoprivredi od određenom gorega receptu. po šablonskog postupanja visokih poIpakglavnamjera postizavanje priroda travnjaka kojuje trebno obaviti Redovito kobezuvjetno jest gnojenje. gnojenje jeglavna mjera visoki i održati i trava se mogu odgovarajući jom osigurati prirodi djeomjer odnosno kvaliteta krme. telina, Pravilno količine hraniva se na određivanje potrebne pojedinih određuje analiza tla i svakih 10 mtc odnosi oko 8 s hektara činjenice da sijena PO: i 18 K.O. kg kg Uzeveši obzir u naših tla iskorištenje gnojiva, prosječnu opskrbljenost hranivima te ekonomski od 80 mtc/ha trebalo bi redoefekat, prirod sijena vito širokom 400—500 u složenih sa 10:20:30. prosjeku gnojiti kg/ha gnojiva Budući da hraniva biti tlu ova početka proljetnog prije porasta moraju to ih tokom ili zime biljkama pristupačnom obliku, valja Daciu najkasnije rano proljeće.

Količina dušičnih zavisi i intenzitetu o potrebnih gnojiva udjelu djetelina U dodavati 27% dušičnih moramo 300 korištenja. prosjeku još kg/ha gnojiva za i do 600 Budući da ova KANintenzivnije pašnjačko korištenje kg/ha. brzo ih davati više navrata, livadama iza prvog na otdjeluju valja gnojiva a, a na 3—4 navrata. kosa, pašnjacima Da visoki krme ovakvu se a mogu agrotehniku prirodi koji postići, osobito veliku kvalitetu i stvarno s obzirom iskoriste, najveća pažodnosno njaposvetiti spremanju sijena organizaciji ispaše.

Prof. dr. J. Č. zahvata

u

sa-

u

u

za

osnovu

“

za

u

u

u

a

u

u

se

uz

na

mora

se

35

Hibrid, sjeme sjetva i

kukuruza -

Važnost kukuruza kukuruzno

sjeme je Prije godina ožujka zlata. zvali zrno života i američki su Poglacijenili žutog Indijanci koje da se žrtava Brinut ću se narodu: vice se su prinošenjem Indijanaca zaklinjale kišu i da kukuruz rasda oblaci kreće i sunce šalju polja, obasjava neprestano bi te i rodi kako mogliživjeti. ljudi i hektaru oranica svakom trećem života. Raste Kukuruz i naše na zrno je naš Kukuruz od veću 2 poljoprivnajvažniji proizvodnjupšenice. je daje puta i stočarsvih ratarskih redni najviše utječe cijene proizvod.

Njegova cijena standard. životni i na skih administrativna.

Otkupnoproizvoda vidi već 4 to ne naših agrarna desetljeća. politika poglavica potrošačka kuku i kuku bez mene tvrdi: Zovem a Stara narodna mudrost se ruz, i je od zlata. Zlatni sa soldata su u kukuruza konji puške vrednije našega lele, jer sikako svilenim mogu kukuruza, klipove opisuje pokrovcima, zagonetka uložimo ekonomske ako život voziti gurno odgovarajuće uvjete bolji od izbora kukuruza suvremena hibrida, sjemena počevši proizvodnju znanja žetva. takva kakva takvo Kakvo i pleme, sjetva, sjeme, sjetve.

Kolumbo

1493.

15.

495

donio

prvo više od

na

nas

u

uz

u

a

hibrida

Izbor

hibrida

kukuru-

proizvodnja dozvoljena Jugoslaviji jepriznato ali nirezultate dali dobre od tih hibrida u državnim su za. pokusima, Mnogi hibrida na se ne pa kojeproizvođač proizvode.

Broj poljima zadovoljili od i obično samo često vrlo že nabaviti svom na jednog ograničen području je zrelosti i hibrida iz svih svaki veći institut ima Srećom instituta. skupina i slovima nažalost Hibridi različite se brojkamapoput označavaju namjene. lako imena se koja šifri, pamte. tajnih nemajulijepa Zlo ime, sime. veli se: Kakvo slova Prva ime, takvo institute, označuju rod. Zlo zao zao sjeme, plod. i Institut za Bc Zagreb. proizvodnju bilja oplemenjivanje je institut OS jePoljoprivredni Osijek.

Hrvatske centar ZG Zagreb. jePoljoprivredni kukuruz Zemun Institut ZP Polje. je oznaci Sad. Prva Novi u i Institut za ratarstvo NS brojka povrtarstvo je Hibridi hibrida počinjubrojtoplote dozrijevanje. koji potrebu pokazuje hibridi 7 i kom 1 su najkasniji stabljike, brojkom počinju najmanje najraniji dozoriti. mogu u istočnoj Hrvatskoj koji sumi hibrid izabrani mora područja sjetve, odgovarati toplote Ispravno suhi berbe i načinu zrno kombajniranje, klip (suho proizvodnje cilju ili čitava vlažno ili komušačem berbu zrno, stabljikasiliranje). klip ručno, dood iste veći i hibrid kvalitetniji prirod drugog duljine daje koji Bolji jeonaj tom na biti hibrid u Zato mora području. provjerenproizvodnji zrijevanja. bolestihibrid zdrav može dati samo Veliki prema koji jeotporan prirod niske i štetnicima ma, suša, (polijeganje, tempedrugimnepovoljnim uvjetima i rodnih dati Takav može nasljedno mogućipribiljaka potreban broj rature). rod. Poslovice nas podjsećaju: sokola.

Nikad izlegla nije klin. takav oko

i

U

500

mo-

su

za

.

a

a

za

s

za

a

|

za

za

za

sova

36

..

Kakav

otac

Kakva

mati

—

—

takav

sin, kakvo

drvo

takva

kakvo

tele

kći,

—

—

tako

beči.

sjemena kvalimože imati hibrida samo Nasljednu proizvodnu vrijednost nekog tetno sjeme. tko i kako može određno kakvo se proga Propisima sijati, je sjeme smije označiti dorađivati i kako mora u ga prodaji (deklarirati). izvoditi, ima Kvalitetno je sjemekoje podobnostodgovarajućim uvjetii razviti snažniknuti tehnici i u ma proizvodnje poljusposobnost suvremenoj biti: rodnosti.

Takvo i dati ne pune nasljedno moguće biljke usjev sjeme Deklarirano označeno). (propisno onN= Zrelo i pune (jedro razvijenosti).

Zdravo bolestima i i zaraze (bez štetnicima) zaprašeno Suho suvišne vlage). dona (bez bilo kakvih Čisto (od primjesa).

Neoštećeno loma sitnih zrna i (bez oštećenja). niknuti i razviti snažnu klisamo Životnosposobno biljku, (upolju laboratorija). jati povoljnim uvjetima i 8. masi, Ujednačeno (po poljskoj klijavosti rasta). energiji Nažalost o u nema Prošlogodišnji takvogsjemena našojprodaji. propis »besklasno« klase i sada ukinuo kvaliteti se prodaje sjeme sjemena je sjemena i određen za postotak postotak nepoželjnih poželjnih kojeje najveći najmanji svojstava.

98% čiskukuruza tom imati mora po najmanje Sjemehibridnog propisu da 13% To znači 90% i klijavosti najviše vlage. toće, laboratorijske sjemenu Dorađivačibiti smeća 12 % skupog»gnojiva«. tj. smije najviše nesjemenskog Po tome dorada ne ma se ne ga skuplje prodavati. isplati kvalitetnija jer smiju visoke masnoće slični a obično proizvođačima mlijeka koji prodaju mlijeko masnoći. im se po plaća prosječnoj Kvaliteta

samo

ono

u

mora

.

.

.

.

.

a

ne

u

'

u

su

Narod

s

veli: Kakvo

pravom

Kakvo

Rok

i

takva

sjeme, takva prelo,

klica žica.

sjetve gustoća blatno

vrijedi pravilo ranije bolje, već prema datumu tlo. Početak hladno se ne prema kretanju sjetve određuje tla dubine 5 cm kada na i sloja sjetvenog najtočnije jetemperatura vegetacije ali ne više od hladnoću 10C. Za hibride na i 8'C, ustaljena otpornije jutro lisNekad se narod 15 dana mraza. a po kukavici, mogućegjačeg prije brazdi. ili klena ili bujadi sjedenjem jabuke, hrasta, nicanju tanju kukuruza sreće Tko Poslovica: rani, dvije grabi, vrijedisjetvu jer i pravovreberba veći dobiva a se omogućava prirod,ranija ranijom sjetvom veći time prirod. pšenice opet sjetvu rodnih i ovisi o Prirod biljaka. lisnoj površinibroju kukuruznog usjeva 7 i 6 s hibridi velike gustrebaju brojem stabljike, koji počinju Najkasniji 4i3 zrelosti hibridi s 5, toću 50 do 60 000 po hektaru, brojevima srednje biljaka i 1 75 pa i 60 do 70 000, a 2 preko brojevima gustoću najraniji prvim gustoću redova. razmak između treba Za veliku 85 000 gustoću smanjivati biljaka.

10% vihibrida veću sijati sijati količinu,siliranje Krupnijeg sjemenaistog Za

u

što

kukuruza

sjetvu

ali

to

ne

u

i

na

ravnao

na

za

rano

menu

a

s

za

še.

37

——

--——

—-

--

*

dovoljnog broja biljaka stvara a samo prirodčovjek biljka jedina joj uzaludna

Bez

tom.

Veliki

lju

svaka

prirod jemoguć kao momče i nosi jaka samo

su

ulaganja ishranom pomaženjegom, sredstava

sva

polje je po pištoljče. kukuruzno

ako

i

jer

zašti-

siljaka,poa

puno

Prof.

i rada

dr.

u

Šatović Franjo

(metkoji čitatelje znajuzanimljive komušine kukuruzovina i i zrna, skidanje lica, svila, klip, komušina, oklasak, i kukuruzu od do berbe slično), pitalice, običaje, uzrečice, vjerovanja sjetve oklasizradu od zrna, za korištenjajela, krmu,lijek, bajanje, predmeta igru, komušine i da na ka, kukuruzovine,pošalju opise UREDNIŠTVO »Mljekarlista«. skog Najzanimljivije prikaze nagrađujemo!

Degrvnma mrm sododnošos, Molimo

stare

narodne

nazive

o

kukuruzu

o

ad

većih Prehranom teladiod najranije životnedobi do proizvodnihsposobnostigoveda .

Preživači

od

ostalih

sustava, po građi razlikuju probavnog osobito to način po složenoj gradnji želuca, uzrokuje specifičan prehrane vrsta Dobro osobito mopojedinih preživača. razvijeni predželuci, buragkoji že veću količinu veoma da hrane, primiti važni, omogućavaju jer životinji veće količine uzima što visoku Uz dobro razvihrane, jeuvjet proizvodnju. želudac važni i dobro su jen mikroorganizmipredželucima razvijeni koji i dobro osobito i jeftinije probavu omogućavaju iskorištavanje grube hrane, i ekonomsko što znači hrane u bolje iskorištavanje proizvodnji.

Telad rađa i funkcionalno se s anatomski predželucima. nerazvijenim Oni tek i celulozne hrane.

Brzipočinju razvijati uzimanje biljne sijena, na ovisi o načinu kojom razvijaju predželuci prehrane životinje.

Naravno, telad siše i hrani količinama ili tekuće se većim kojadugo mlijeka hrane, da uzima hranu i ima ma i potrebe drugu zakašnjeli predžeusporeni razvoj osobito Telad hrani većim količinama se intenludaca, buraga. koja mlijeka zivno i raste ali nakon se i u tom prerazvija razdoblju, odbijanja prestanka hrane teže se navikava iskorištava suhu hranu. i mlijekom lošije već u dobi od sedam dana nakon treba teladi da Stoga, telenja omogućiti ima meko na livadno i da ga uzima žeprema raspolaganju kvalitetno, sijeno Na način telad će rano unositi i lji. taj buragprirodne ranimikroorganizme suhu hranu. na je privikavati Telad treba navikavati i na brašnastih od žitarica ranije uzimanje smjesa i sirovina U tu svrhu može uzeti starter se proteinskih (koncentrate). smjesa telad s 18% sirovih za Brašno i krmne treba davati subjelančevina. smjese hom neka ih telad uzima Nikako se ne i davati s po stanju, volji. smije m iješati to može i na zatvaramlijekom, zbogpodražaja ezofagealni jer žlijeb njegovo uzrokovati nadmove i nje, indigestije. voda treba teladi biti stalno na se Čista piće raspolaganju.

Mlijeko daje i količini prema teladi. uzrastu treba davati više od ne povećava Međutim, litara 7—8 što će telad da hranidbene mlijeka dnevno, prisiliti nadoknađuje većim krmne već dobi od 14 dana telad potrebe uzimanjem smjese.

Stoga, se

vrsta

stoke a

su

za

u

se

uz

se

ne-

u

se

u

za

u

u

38

18%

sirovih

bjelančesmjesu raspolaganju i vina po volji. sijeno dobi od što litara oko 270—300 Nakon što tele mlijeka, je ukupno potroši uzima starter dobru i dobro ukoliko ima oko 40 pokondiciju smjesu, dana, starter i tele hraniti sa davati samo može se smjesom prestati mlijeko stupno do sitosti i po sijenom volji. sa težini od oko 120 starter se može Pri zamijeniti smjekg smjesa tjelesnoj se dasadrži oko 14% sirovih telad u som za Smjesa bjelančevina. koja porastu od oko 4,0 dnevna ne do sitosti, sve dok se kg potrošnja dostigne prosječna je dobiv.ti može Telad teletu. za po po sijeno volji, predviđena rasplod smjese dnevno. oko treba 0,5—1,0 teladima tovu dok u kg ograničiti sijeno treba

imati

stalno

suhu

na

krmnu

s

u

na

samo

kg dostigne potrošnja smjese prosječna kukuruzna silaža.

To uvoditi hranu može teladima no, jeotprilipostupno Krmne dobi sa 4—5 težine teladi ili 180 ke kod oko mjeseci. smjekgtjelesne što zadržati treba neko na telad u 4,0 kg se za dnevno, smjese vrijeme porastu težine teće sa hranidbenom tjelesne prosječni vrijednosti prirast osiguravati sitosti povetelad da ali će osjećaja zadovoljavanje ujedno prisiljavati ladi, silaže. i ćava potrošnju uzimanje krmne sadrži oko 4,0 sa hranidbeni Tako kg obrok, koji smjese sastavljen tovu teladi davati sve do sitosti, može i silažu 14% sirovih bjelančevina krmna U tom uzrastu od oko težinu 200—220 dok ne kg. tjelesnu dostignu tov krmnom za može telad za junadi smjesom zamijeniti smjesa 12—13% porastu davati treba i u Krmnu sirovih sadrži dalje bjelančevina. smjesu koja količina i težini tako ovisno količinama o uzrastu se, junadi, da ograničenim silaža se Kukuruzna dnevno. svado 8,0 daje kg smjese povećava postupno i kakvoću obratiti do sitosti. Treba vrijednost energetsku pažnju kodnevno, da se treba kukuruzne koncentrata, davanje povećati silaže, jer protivnom težisilaže ne na slaba kakvoća tjelesne nepovoljno prosječan prirast očituje oko

krmne

dnevna

Kad

4,0

dnev-

u

se

u

za

u

se

se

u

na

u

ne

teladi.

treba

krmnu

davati

ovisno

smjesu kojajepredviđena rasplod i sl. do travu samo 2,0—4,0 kg dnevno, silažu, sijeno, (pašu) hrani, osnovnoj osnovnim treba sastaviti tako da krmnu sitosti. sastojcima Naravno, smjesu vitamini i kao što su: nadopudrugimikrosastojci fosfor, bjelančevine, kalcij, krmu. osnovnu njava i teladi ubrzava hranidbe način zapreminjihov Opisani razvojpovećava što i sluznice mišićne i nu buraga, pokretljivost predželudaca, stijene razvoj količine veće i omogućavauzimanje razdoblju kasnijem uzgoja proizvodnje i različite hrane tvari, a s tim i veću prijelaz proizvodnju.

Postupni hranjivih silažu i različitu krmne suhu od na grubu hranu, smjese, mlijekom prehrane stresovi hranu zbog Izostaju mirkoorganizama. buragovih pomaže razvoju i hranidbe osobito mlijekom,pobolprestanka razdoblju promjenehrane, hrane. i teže osobito jeftinije grube, probavljive hrane, jšava iskorištavanje teladi. načinu veliku uštedu ovom Važno prehrane pri jenaglasiti načinom mlijeka tele samo ali neracionalnim Klasičnim mlijekom, potroši prehrane litara 270—300 način dok samo litara oko 700—1.000 mlijeka. ovaj mlijeka, tova Na žalost sistem teladi način veoma Klasičan mlijekom jeskup. prehrane teladi u dobi od dva s višom težoj dajeprednost otkupnomcijenom teladi, koji i svih racionalizacije djelujeprotiv pokušaja hranjenoj mlijekom, mjeseca, će teladi tržište i othrane ušteda teladi i koja mlijeku protiv prehrane dati veću i jeftiniju proizvodnju. kasnijem razdoblju Junadi

za

o

a

s

u

u

se

na

na

za

u

39

privikavati neproteinskim dušikom, ili »Benuralom S«. Posebno »Benurala S« om (INAjevrijedna primjena kisele fii stvara kemija Kutina) koji spriječava indigestije nadmove, povoljne petrozikalno i mikrokemijske pogodnu razvoj buragovih uvjetepH vrijednost amilolitičku i celulolitičku aktivnost.

Tako se već u starter organizama, smjesi sirovih može davati »Benurala s 18% bjelančevina 1,0% S«, smjese prehrateladi »Benurala i odraslim nu a 2,5— S«, junadi starije preživačima »Benurala S«. Na način može veći biološki 3,5— se 4,0% taj zamijeniti postotak 3,5% ali kvalitetnih iskoristivost i ureom skupih bjelančevina jeftinijom poboljšati Telad

treba

i na

rano

hranidbu

ure-

za

u

za

hrane.

dr.

Stjepan

Feldhofer

Rane jaresmjese popunjavajuslijed između ozimih i naknadnih usjeva doza isplaniranom slijedu usjeva upotrebu odnosno sa zobi. Od ranih spijeva jarasmjesagrahorice graška jarih usjeva ona za među Osim upotrebu dospijeva prvima. zobi,jarimsmjesamamogu se i ali oni lakše upotrebljavati jošječem pšenica, manjepodesni jer polijea osobito kod žu, vrijeme upotrebe jekraće, ječma, z bog Smjesa grahoriosja. odnosno i zobi može vremenski se zelenu za graška dugo upotrebljavati krmu stoka vrlo rado zob i do voštane što često do i 30 dajer jede zriobe, traje od na, dok ishranu za ječam početka dalje prikladan c vatnje n ije goveda koristi silažu. Jare se treba što već nego smjese sijati moguće je ranije, kako bi se dati razviti i visoke maožujku mogledovoljno vegetativno prirode se. Ove se mogu zelenu silirati ili sušiti smjese upotrebljavati krmu, sijeSastav no i količine ovise za o povoljnim uvjetima. smjese sjemena sjetvu svrhi i načinu Za zelenu krmu upotrebe. upotrebljavaju kojima smjese veći dio mase na i lakše se otpada lepirnjače (grahorica, grašak).

Silirajubolje masi smjese kojima prevladavaju žitarice, jer povoljniji imaju od šećera i više suhe tvari. lepirnjača jer Te se i sušiti od do oblimogu po smjese potrebi sijeno početka cvatnje mahuna kovanja grahorice.

Mahune oštar rub pa ako su oštetiti stoci. mogu imaju osušene, gubicu Norme zelenu krmu i za iznose 70— 120 grasjetve sijeno kg/ha sjemena horice i 50—70 zobi. Za silažu 60—100 se i 70—100 kg/ha sije kg/hagrahorice zobi. kg/ha Norme ovise o vremenu i visini te sjetve sjetve, uvjetima priroda krupnoći Ako će biti više. Ako norme tada se se tasjemena. jesjemekrupno, kasno, sije kođer više norme. te za se Gnojidba uzimaju o bavlja smjese predsjetveprije obrade tla po ne brazdi da bi se hraniva unesla tlo. se s 80—100 u gruboj Gnoji P:O: i 100—120 K-O. 40—50 se dušika.

Da kg/ha kg/ha Prije daje sjetve kg/ha bi se ostvarili visoki i kakvoća te treba dušikom. prirodi smjese, prihranjivati Prva dušikom kad se količini u od 100 prihrana obavlja busanju je usjev kg/ha više. a može se u istom količii KANDrugiputaprihranjuje vlatanju KAN-a nom Ako ne niže i (100 kg/ha). prihranjuje, usjev daje a, prirode lošije kakvoće. je Osnovna obrada tla zimska brazda.

Tlo treba tako je sjetvu pripremiti da se dobro unese žitnim se u gnojivo sloj.

Sije sjetveni sijačicama, pneumatskim i mehaničkim.

Ako treba pneumatskim sije sijačicama, sijati odvojeno U

dobro

odmah

iza

ozimih

u

su

ce

na

za

u

za

za

u

se

one

u

u

one

om-

za

u

se

za

se

40

u

valjkom izbacivanje sjemena, sijačicama grahoricu zobi, sije tlitla. Na težim Dubina ovisi o i može se tipu pomiješano sjetve sjeme. sijati od tlima na dubinu i lakšim od 3-4 dubinu na ma se na cm, pjeskovitim sije od

a

ako

za

s

se

a

4—6

cm.

*-

Upotrebnicanja. dospijevajuupotrebu smjese do mahuna odnosno do od se mliječnopočetka ljavaju cvatnje oblikovanja Za sikrmu svaki dan zriobe zobi za zelenu -voštane potrebi gospodarstva. po kao i za zelenu fazi suše se ove k ad ali krmu, postorazvoja istoj jeno smjese teže suše. se za jer jeuvjeti sušenje, suhe malo ima Ako zriobi. silirati mogu i mliječnoSmjese silirati. onda treba tvari, pa provenutivoštanoj smjese od 20—50 tkreću se i o vremenu ovise Zelene upotrebe, smjesa i vremenu sastavu ovisi o tih /ha. Krmna gnojidbi, smjese vrijednostsmjesa %. masi kreće i u se zelenoj upotrebe prosjeku Ove

od

dana

55—70

za

za

u

u

se

a

mase

u

u

AT razvoja Stadij

Suh

ver

'

u

%

el. m.

zobi

vlatanju zobi U klasanju zriobi U mliječnoj U

Probavljive bjelanče-

a

Škrobna vrijednost

vine

17,0

2,2

9,2

18,9

2,2

9,6

24,6

1,6

10,9

zobi

kg smjese. kg treba kravu muzaru suhe sadrži tvari, što 10,2 koja kg jepremalo smjese krmiva kravama treba dati i suhe tvari. dnevno 14—16 kojima druga Stoga kg Krava tom kukuruzna suha tvar namiri prekrupa). smjesomdobije (sijeno, uzdržne što za 1,32 kg probavljivih bjelančevinajedovoljno podmirenješkrobne potrevrizobi 9,6 ima 15 1 be i kg klasanju Smjesa proizvodnju mlijeka, malo. da bi se iznosi zelene što u 60 mase 5,76 kg,a to Stoga, je kg jednosti, dati prestoci treba iz zelene još krme, probavljive bjelančevine upotrijebile i kukuishranom Dodatnom ili kukuruza klipa. sijenom kukuruznog krupu kokrmi i norma na ruznom uzdržnojproduktivnoj prekrupompodmiruje dnevno. od oko 20 1 se mlijeka proizvodnja jom osigurava Doc. dr. Zvonimir Štafa Krave

dnevno

muzare

pojedu

oko

zelene

60

mase

te

60

tak-

za

ve

se

u

se

Sastanak sabiračamlijeka proizvodnja«) Poljoprivreda (OK »Poljoprivredna organizirali su vrlo sastanak sabiračima mlijekoji uspješan mlijeka preuzimaju odazvalo Gotovo »Dukat 80 sabirača ko za RO mlijeka Mljekara Zagreb«. dne 18. sali SO Vrbovec sastanak bio održan se za velikoj koji je jepozivu službe SO Vrbovec i to i 1988. Sastanku su inspekcijske prisustvovale ožujka Zlata i veterinarski inž. Herček inspektor poljoprivredna inspektorica PIK

Vrbovec

—

sa

—

u

mr.

Levstek

Antun.

41

_—__-—--

dvije točke: je i s dokumentaod 1. postupak pravilan mlijeka proizvođača Preuzimanje sabirališta. cijom i okoliša. sabirališta 2. mlijeka, Higijena treba voditi način data na Sabiračima evidenciju mlijeka jeuputa koji od treba Svaku količinu od mlijeka preuzeti mlijeku proizvođača. preuzetom treba biti Količina mlijeka upisaproizvođača preuzetog putemmljekomjera. sabirači listu o sabirnu Nadalje, mlijeku. (žigom) preuzetom ovjerenu Sabiračiodmah na u a kraju sabiranja. mlijeko upisatilistu, trebaju svoje uzorka bio i proizvođača. mlijeka postupak pravilnog uzimanja opisan je Dnevni

red

imao

samo

«s

o

na

u

ne

ma

Sastanak

sa

mlijeka PIK-a

sabiračima

Vrbovec,

Poljoprivreda

sabirališta

higijeni mlijeka, Upravo je nikada Obavezno sabirači zaboraviti. ne higijenu higijenske mjere smiju biti obučeni kute svako sabiralište U sabiraima u trebaju bijele koje mlijeka. lištu treba biti i uzoraka od za potreban pribor uzimanje mlijeka proizvođača kao i laktodenzimetar redoviti nadzor kakvoće Sabirači za mlijeka mlijeka. bili i nakidolazak i su toplog kojedonosi, upozoreni opasnosti tj. selo mlijeko!

Na sastanka RO »Dukat su Zagreb« Mljekare prikazali kraju stručnjaci nekoliko stručnih filmova o mlijeku.

Prema sastanka sastanak kao svih sudionika mišljenju jeocjenjen gotovo češće i da se takovi sastanci održavaju. uspješanpredloženo je Vrlo

na

mnogo i

bilo

na

govora

o

i okoliša.

vremena

—

Zlatko

Mašek

KR

Proizvodnjukrme trebaplanirati uspjeha svakoggospodarstva uvjetovana je tarskom i stočarskom proizvodnjom. i U stvari načelo biti mora poljoprivredne biljne proizvodnje jedinstvo bez kao stočne grane proproizvodnje, poljoprivredne druge, jedna glavne jer danim uslovima ne prema mogu izvodnje, postojati. neisAko stočarske na zbognedovoljne proizvodnjegospodarstvu ostaju rentabilkorišteni ratarske može se potrebna proizvodi proizvodnje postići Osim niski i stalno nedostatka nost. su se zbog togaprirodi usjeva smanjuju treba pa stajskog plodnosti tla, upotrebljavati gnojapotrebnog održavanje više mnogo umjetnih gnojiva. količina kvalitetne ako Ako stoku nema nepak dovoljnih krme,tj. je krmna dovoljna baza, gubici proizvodnji, koji prvenstveno opetnastaju niskom stočarskom i uzrokovani to treuz proizvodnjom, kojaje još skupajer ba koncentrate. kupovati skupe naročitu krmne baze treba posao kojem pažnju, Planiranje jer posvetiti je krme stočna hraniva može i sadržana količina samo dovoljna osigurati njoj i rentabilnu dobru proizvodnju mlijeka.

1 dnevno od 12—15 odnosno oko 3.500 1 gopo mlijeka Proizvodnja kravi, može ostvariti krmom i sadržanim koju dišnje hranivima, njoj proizveli gospodarstvu.

Potrebu hraniva stočnih sastavom za ovu moramo proizvodnju podmiriti odnosno krmom stoci. obroka, kojudajemo krmi Sastav obroka svako treba odrediti za u prema doba, koju godišnje to imati i zimu. možemo na za raspolaganju ljeto, jesen vrijeme tj. proljeće, radi sastaviti ćemo zimski i jedan jedanljetni obrok, koji Primjera hraniva stočna od 121 od mora za proizvodnju potrebna mlijeka osigurati krave teške 450—500 kg.

Osnova

uravnoteženom

ra-

ne

za

za

u

su

u

se

na

u

smo

samom

nam

Zimski

Prob.

obrok

Sijeno

lucerne

vrlo

dobro kukuruza

Silaža

Tako

8

čevina

s

gr.

40%

25

kg 1,2%

300

gr.

31%

lucerne

Ljetni

.

Smjesa travama

50

Zeleni

sirak

krmu

10

kg

jedinica 3,2 kg 7,7

kg

osigurali g bjelankg hraniva krave. i ove potrebe podmirili jedinica i 25

Prob.

sur.

Yo

zelene

s

kg

640

8

obrok

bjelančevina

Hranidbenih

8%

kg sijena i 10,9 hranidbenih kg

smo

sur.

silaže

kukuruza

940

Hranidbenih

bjelančevina (0% Br.

jedinica kg 9

2

lucerne

kg

1,7

850

18

1,1

110

20

za

g probavosigurali kg ljetnom i također hranidbenih i 11 potrebe podmirili jedinica ljivih bjelančevina kg da izraračun krave.

Sada samo hraniva nam ove jošpreostaje jednostavan krme. čunamo pojedine potrebe I u

ovom

obroku

s

60

zelene

krme

smo

960

43

RAII

jednostavnosti, primjer gospodarstvo zimski obrok također 180 dana 180 dada hranimo polagodine polagodine, će ovo dnevno trebati 80 obrok. tome Prema u zimi na kg gospodarstvo ljetni zime 144 mic silaže odnosno sii 250 180 dana lucerne za kg kukuruza, sijena i 450 mtc silaže kukuruza. lucerne jena odzelene lucerne sirka U će trebati 500 s 100 dnevno, kg kg zelenog ljetu i 180 mtc zelene lucerne 180 dana 900 mtc radi nosno zelenog ljeta primjera Mi

ćemo

od

uzeti

za

10 krava

i radi

a

za

sirka.

godinu gospodarstvo ukupno cijelu zelenu lucernu kada smo pretvorili računajući potrebu lucerne, sijena kukuruza lucerne i 680 mtc i računazelene 5 1 sirka, zelenog kg sijenakg 10% više kukuruza. da silažu trebamo zelenog jući sačiTime se smo prema krme, kojem jednostavno napravili planpotreba krme. ni planproizvodnje zelene da dobrim usloviDa 1.620 mtc lucerne, računajući proizvedemo tada 600 hektaru možemo nam za mtc, ma po proizvodnje, jednom proizvesti kukuruDa 680 mtc treba 2,7 ha lucerne. tu zelenog proizvedemo proizvodnju da po hektaru možemo 500 mtc, tada za i nam sirka, računajući proizvesti treba i sirka kukuruza 1,4 ha površine. proizvodnju da Kada znamo moramo potrebnu koje površine zasijatiproizvedemo ostali elementi sada izračunati se mogu krmu,lagano planaproizvodnje herbicidi i drugo. krme,tj. potrebno umjetni gnoj, sjeme sjetvu, i Dobar krme i osnova planpotrebaproizvodnje jesigurnoguspješnog visoke i rentabilne odnosno proizvodnje mlijeka. gospodarenja Prof.dr.

J. Č.

Tako

će

ovo

trebati

za

1.620

mtc

zele-

u

ne

za

za

u

za

za

NAPOMENA U

stručnih

članaka

broja seriji upute ili neće biti svim autore smo zamoproizvođačima napisi dovoljno (iako jasni lili da za za sve pa pišurazumljivim jezikom proizvođača),stoga nejasnoće obratite agronomu iz ZADRUGE se kooosnovne prvenstveno organizacije ili vaše Ukoliko niste tu vašu peranata stručnjacima mljekare. mogućnosti eventualnu uredništvu potrebu predloženim riješiti pišite organizacijama, lista« pa će vam dati »Mljekarskog obrazloženje.

Ovime i ovakovim ako vam ta najviše ćemo, pristupom, (neki jepotrebno da što više znanosti posjeduju) i pomoći primjenitesvakodnevnoj praksi.

ZA UREDNIŠTVO Deneš Stjepan od

1/88

—

može

se

desiti da

—

u

u

ono

u

44

NEKE

Kalendar pripustai telenjakrava iz 2/88) (nastavak broja

1 2

KOLOVOZ

3 4

5 6

pripusttelenje PEEFEEEEEEEEE:

7

8

9 10 ll

l2 13 14 15

16

17 18 19 20

25

S

V.

2

11.

V.

3

12.

V.

4

13.

V.

5

14.

V.

6

15.

V.

7

16.

V.

8

17.

5V.

9“

18.

V.

10

19.

V.

11

20.

V.

21.

V.

22.

V.

14

23.

V.

15

24.

V.

16

25.

V.

17

26.

V.

18

27.

V.

ovnonsop>BBBN: PPP 13

22

24

10.

12

21

23

1

popove

20

29.

V.

21

30.

V.

22 23

31.

V.

RUJAN

pripusttelenje

S SI VI. xa ČUT š VT

rdjkat

7. VI. 8. VI 9.

10.

VI.

2

11.

VI.

3

12.

VI.

4

13.

VI.

5

14.

VI.

6

15.

VI.

7

16.

VI.

8

17.

VI.

9

18.

VI.

10

19.

VI.

11

20.

VI. rr

VI

x

1

VI

13

22.

VI.

14

23.

VI.

15

24.

VI.

16

25.

VI.

17

26.

VI.

18

27.

VI.

19

28.

VI.

20

29.

VI.

21

30.

VI. '

22 23 nN<

1. VII. 2. VII.

1

10.

VII.

1

10. VIII.

2

11.

VII.

2

11.

VIII.

1

9. IX.

2

10. IX.

3

.3

12. VIII.

3

11. IX.

4

4

13. VIII.

4

12. IX.

5

5

14.

VIII.

5

13. IX.

6

6

15. VIII.

6

14. IX.

7

7

16. VIII.

7

15. IX.

8

8

17. VIII.

8

16. IX.

9

9

18. VIII.

9

17. IX.

10

10

19. VIII.

10

18. IX.

11

ll

20. VIII.

11

19. IX.

12

12

21. VIII.

12

20. IX.

13

13

22. VIII.

13

21. IX.

14

14

23. VIII.

14

22. IX.

15

15

24. VIII.

15

23.

IX.

16

16

25. VIII.

16

24.

IX.

17

17

26. VIII.

17

25. IX.

18

18

27. VIII.

18

26. IX.

19

19

28. VIII.

19

27. IX.

20

20

29. VIII.

20

28.

IX.

21

29.

IX.

22 23

30. IX.

21

22 23

21

30. VIII.

22 23

31. VIII. 1.

IX.

24

2.

IX.

25

3.

IX.

26

4.

IX.

27

5.

28

29

1.

X.

24

2.

X.

25

3.

X.

26

4.

X.

IX.

27

5.

X.

6.

IX.

X.

7.

IX.

7.

X.

8.

IX.

28 29 30

6.

8.

X.

31

9.

X.

Stjepan Buntak Stjepan sabiralište je,

Buntak

Volavja mlijeko prevozi hladi i čuva do »Dukat«. kojem mlijeko isporuke mljekari Na kamionetu Buntaka i od kante.

Stjepana klopoćubliještesjaja mljekarske čistoća kanti dokaz Upravo mljekarskih (isabirališta) najbolji je primjernog rada Buntaka.

U nikada ili zabose zanemariti Stjepana mljekarstvu smije raviti zaštite Redovito održahigijena, tj. zdravlja primjena mjera potrošača. osobne i čuva mlise higijene, vanje mljekarskog priboraprostorija kojima od treba biti tako kod sabirajeko isporuke mljekari besprijekorno!

Upravoje ča Buntaka. mu čestitke! mlijeka Stjepana Zbogtoga upućujemo u

u

sabire

iz

iz okolnih

i

sela

u

Volav-

se

ne

u

Zlatko 46

Mašek

——————

---———_—_——-—_________________

———

—--—.—

———

——

-

ooo o

za

“

3

a x

ia

t

še

Sabiralište

mlijeka

u

Volavju.

Hrana za zdravo srce

<

doživjeti infarkt, ako načela: danas li budete slijedili poznata prehrani ipakjejednosigurno: težinu, ako vodite brigu redovitoj odgovaratjelesnu prekomjernu smanjite rizik od srčane i ako ili se okanite aktivnosti cigareta, kod nekih tjelovježbi, fizičkoj jućoj bit će usporen, ateroskleroze bolesti bit će znatno Razvoj manji. ćete u Bit obrnutom i krenuti će možda proces prednosti smjeru. ljudi taj bolesti. i bilo srčanih čak ako obitelji je vašoj Iako

nitko

vam

ne

može

obećati

da

nećete

srčani

nikad

u

o

a

u

u

Štomanje

kolesterola da

namir-

pretjerujemo brigu prehrani našoj je Kolesterola tim kolesterola. velik nicama Štomanje, bolje. sadržaj kojeimaju su hrani ima samo u Ljudi koji posebjetra). (žumanjak, porijekla životinjskog do od 2 više bi trebali bolesti.ne srčane riziku izloženi no 3 jajeta tjedno jesti iznutrice i a i ona se jetradruge prikuhanju), (uključujući koja upotrebljavaju bi morali samo povremeno. jesti mozak,bubrege) (srce, kiseline masne ubrzavaju razvoj masti) životinjske (prvenstveno Zasićene trećine od One ateroskleroze. ukupnih manje jedne morajupredstavljati kiseline nezasićene masne višestruko S hrani. noća strane, u (mnoga druge U

dobro

voditi

o

tome

ne

s

mas-

47

-———

—

biljna ulja) snižavaju razvoj usporavaju više od trećine svih masnoća krvnim žilama. koje naslaga Zbogtoga jedne biti masnoće.

Preostala trećina treba sadržavauzimate moraju poluzasićene ti nezasićene masti izgleda, jednostruko koje, nemajuvelikog utjecaja. kolesterol

u

krvi

aterosklerotičnih

i

u

Štomanje

soli i šećera

blagapretilost,drugihkomplikacija (visoki tlak, pušešećerna bolest velik rizični činilac bolest itd) posebno srca,.izraženje, nije iliviše iznad idealne svakako na (15 kilograma tjelesne predgojaznost težine) velik dodatni krvni za samo napor stavlja optok.

Međutim, tjelesne smanjenje težine kolesterola krvi daleko u dovoljno.

Smanjenje važnije nije jeopćenito od samog težine. gubitka (bilo bišto šećera se da se uzima Preporuča kuhanju, jemogućemanje lo kod ili hrani sadrži velike u hranu naknadnogstavljanja prerađenoj koja količine U borbi težine šećera). prekomjerne tjelesne (iprotiv kvarenja protiv velika iz će vam biti ili zubi) pomoć prehrane praznih smanjenje eliminiranje šećer. Neke da su velike količine su kalorija kojedaje pokazale triglistudije krvi i velika količina cerida inrizični činioci za kolesterola srčanog pojavu Premda

bez

krvni

za

u

u

u

farkta.

.

Ako

rizik od

pomoždanog (kapi), valja je višeni krvni tlak od količine kolesterola krvi. Hrana opasnijipovećane koja stalno može tlaka kod osoba jače zasoljena pospješiti je krvnog povišenje koje sklone bolesti. su toj se

razmatra

udara

istaknuti

da

u

Ne

zaboravite

tjelovježbu Kao što koronarne bolesti važna tako važo dijeti, je je prevenciji briga i stalna na aktivnosti. važnu i korisnu veoma briga fizičkoj Tjelovježba igra i srčanih bolesti. na u ulogu spriječavanju kontroliranju Tako, primjer, umjednevna fizička kao što rena žustro toku ili sata aktivnost, je hodanje jednog rekreativno barem tri toku od umjereno trčkaranje (jogging) tjedno, puta 20—25 bit će od velike Kod minuta, su pomoći. ljudi koji zbogprirode posla da se stalno od koronarne smrtnost bolesti niža prisiljeni kreću, značajno je kod onih dan Sistematska aerobna renego p o ljudi koji čitav sjede. aktivnost, dovita i i odlaže ateroskleroze način na usporava umjerena, napredovanje taj što održava krvne žile elastičnima i širim obično. nego nego Razumljivo, prije s ovakvim svakako kod obavite prepočnete tipomtreninga, liječnika temeljit će biti i snimka u srčane aktivnosti gled kojem uključena (EKG)podopterećeVaš njem. liječnik na

u

o

u

-

u

*

Izdavački

savjet:.

mr.

Milan

Bolić, Antun

Bratanović,

dipl. inž., Stjepan Brlek,dipl. inž., Vesna

Jovano-

Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl.inž., dr. Berislav dipl.vet., Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko Majić, Ivan Mašek, dipl. vet., Nada Vuković-Svoboda, Turk, dipl. inž., Dubravka dipl. vet. odbor: JurUredivački Erhatić, dipl. inž., Petar Jelinić, dipl.inž., Tomislav Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada kić, dipl. inž., Tomislav Kolak, inž., mr.

Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet.

vić-Bunta,

Vršilac

dužnosti

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

ji uredništvo:

Mjesečna Tisak: NIŠPRO

48

glavnogiodgovornogurednika: Vera

Stjepan Deneš,

dipl. inž.

Volarić,

radnika SR Udruženje mljekarskih tel. 424-420 Zagreb, llica 31/]I],

pretplata »Vjesnik«, OOUR

za

privredne organizacije TiM, Zagreb.

i ustanove

dipl. inž.

Hrvatske kao

i za

proizvođače

mlijeka iznosi

180.-

dinara.

-