ČKO APREDNIH
POLJ; I
»“
+
vrijednu mogučnost da visoko Sjenaža krmu i:stvarnoiskoristimo.— događa vrijednu ili krmu visoko da lucerne se Čestonam proizvedenu odnosno iskoristiti. i travne spremiti djetelinsko smjese uspijemonajbolje kada s radivremenskih prilika slučajprvimotkosom, To jeprvenstveno osušiti krmu. kositi i dobro možemo na vrijeme košnjom otkosa, da obično s nas Ovakovi pa čekamo prvog tjeraju uvjeti kasno količini. ali i kvaliteti prvog skidanje Naime, krme, takogubimo dva dobra već redovito 4 ostvarujemo otkosa dobivanjeotkosa, onemogućava može i nesigurno teško i treći se jesenski, spremiti. koji opet slabiji može nam ovakovih U pomoći spremanje uspješno otkosarješavanju problema zelene. od ovako stvari u sjenaže sočne visokovrijedne.vrlo provenule S silaže krme. način i konzerviravrlo pogodan ekonomičan da Poznato je jesiliranje normalnim neovisan o vremenskim prilikama, odgog otovo jepotpuno nja; se radi o dodatna ne prisredstva, jer nikakova uvjetima zahtijeva varajućim neznatni. redovito su hraniva procesu, gubici rodnombiološkom uvjeti ako svi do dolaze Ove prednosti izražaja samo potrebni siliranja omogućavaju tok procesa , siliranja. biološkog optimajan od mliječnog faktori Premda kiselog vrenja, tok povoljari uvjetuju mnogi koanaerobni među su temperatura i ipak uvjeti, vlaga; najznačajnijim kojih šećera ličina uvjetuje siliranja. uspjeh invertnih ugljikohidrata, prvenstveno rad bakterija izvor osnovni Kako su kiselog šećeri mliječnog energije ovisi količina stvorene količini izravno to'o kiseline, mliječne njihovoj vrenja, odnosno i tome pa prema siliranja. uspjeh pH silaže, da se može .Da mliječnim kiselim vrenjem teku, siliranja dobro tj. procesi silažne i radi kiseline, konzerviranja sniženja.pH dovoljno mliječne stvoriti šećeinveritnih 5% biti silira mase, najmanje ukupno koji materijalu škroba. određene ra uz količine krme, viradi visoko kulture Lucerna vrijedne prvenstveno spadameđu kultura Međutim, grupu siliranje, spada sokogsadržaja bjelančevina. količina bez dodatka mogu inversilirati, uspješno jeukupna jerjoj koje ta znatno za siliranje. ispod granice uspješno travnih i načinom lucerne Kako se djetelinsko .siliranja uobičajenim to se kodsikvaliteta dobra redovito ne krme, spremljene možepostići smjesa mora nešto krme takove s iliranja. postupak drugačiji primjeniti liranja tvari se krmi treba pove“Prvo: ujedno pojećauudiosuhe čime takovoj šećera i udio ćava njoj. dodati sadržaj tvari imaju krmi treba veliki ugljikokoje Drugo:takovoj od da ona odnosno 5%,kojajepoj šećera, postigne donjagrana hidrata, za trebna uspješno siliranje. izgleda da provene krma ako t j. suhe se p ostiže udjela Povećanje tvari sinaziv.tako i osušeno stvari od čega spremljene potječe kao napola sijeno, laže sjenaža. spremanje fueerne treba travne ili djetelinsko tako Prema tome za smjese ili ili lucerna krmu čim najkaspunom pupanju, djetelina smjesi je .kositi 15i između našim U kada se po koji redovito nije pojavi je uvjetima to cvijet. “krajasibrjag —
ne
_
ne
.
na
na
|
“
+
u
:
a
.
'
za
z
-
mora
se
u
*
.
u
za
ne
se
e
u
u
.
se
u
-
'
*
—
u
u
.
>
50
*
*
sunčan oko da vjerojatnosti vrijeme da krma da se oko Ovako što proprovene dan, jedovoljno tj. ispari 20%vlage. ali venulu krmu samoutovarnom sa drugimprohodomkupimo prikolicom, bi krma ima usitnila na komadiće kako se “'takovom koja uređaj sjeckanje dužine: cm 3— enim krmu sada “Ovako i najpogodnije u hori-. sakupljenu siliramo,. 5 U
.
obično
to
60%
ima
uhvatiti
ćemo
'
za
.
zontalnom
silosu
ili silo
rovu.
potpuni osigurati silira-. lucerne možemo uspjeh siliranju krave ali i dobiti visoko mliječne produktivne nja, gotovopotpunobrok ako tako ili siliranja izsjeckanoj/lucerni djetelinsko prilikom smjesi travnoj kukuruza ili 7% dodamo 10% prekrupljenog prekrupljenog čitavog klipa kukuruza. im? silosa oko70— kg prekrupljenog ili treba dodati U stvari . klipa kukuruza. 50—70 100 kg ugljipotrebnu Ovakovim kukuruza smo dodavanjem osigurali količinu odnosno i za se Time ujedno povećava kohidrata, šećera sigurno siliranje. dnevno suhe obrokom od takove silaže masi 30 s pa sadržaj tvarisilažnoj kg visoko i hranidbene krave osiguravamo podmirujemo potrebe produktivne litara dnevno. 15—18 proizvodnju od mlijeka Sam treba ovako postupak organizirati:. razbaca siliranja jednolično Nasvakih silažne 10 navežene s odgosloja količina ili kukuruza. . varajuća prekrupe klipa silos širok 3 m, a od 10 cm iznosi 3m>* 10 m, tada Napr.akoje dugačak sloj 10 silaže treba razbacati tu količinu na pa (3x x0,1), 210— kg prekrupljeili 150—210 kukuruza. zrna nog . klipa kg prekrupljenog 300 Nakon i tako redom se dobro se po traktorom, sloj sloj dok togasloj izgazi do vrha silos napuni. da o lijom, Silos treba dobro f' ulamože u ne pokriti tako plastičnom njega ziti tankim ili traktorskim i starim slojem zrak, folijapritisne zemlje auto. gumama. ili trayne lucerne, Rano otkosa PrVOg spremanje djetelinedjetelinsko od najznaćemo spomenuti .“smjesepružačitav nizprednosti kojih samoone čajnije: kvaliteta kada krme.Sjenaža 1. “Bolja se redovito može spremati jeprirodna i tvari saz- “ ukupnih krme Sadržaj kvaliteta najviša, bjelančevina probavljivih < To može znatno uočiti iz kako darijevanjem krme opada. lijepo podataka tum suhe krme i tvari količinu na košnjeutječe ukupnu probavljivost na krava može krme kojuS00kg teška dnevnopotrošiti. * Pri
ovakovom
za
zrna
“
“
na
zrna
|
.-.
u
:
>
“
cm
mase
se
zrna
€
'
|
:
/
K
""
.
a
se
B
.
A
.
se
.
“
?
Ukupna probavljivost Dnevnipotrošak “suhe tvari % >“ krmekg BEE
Datum ..
košnje
svibnja 24 svibnja: 31 svibnja 7 lipnja 14 lipnja 21 lipnja“ 28lipnja. 17
|
Y
od
_
*
'66,8
A
434,5'
219
ž
Ž
1
1411650 63,1 61,3
33,2
|:
|
31,9
' :
oto e
*
59,4 ME
“55,8
JA
Fa
57,5
Re:
<.
.
30,6
29,2. 227,8 . 26,3
\ nast
smakrme u polju. provenule jako Spremanjemsjenaže tj. 2.Manjigubici osobito kod lucerne Kada i suši u poJucerna se djeteline. gubicipolju njuju kreču do balira ili se cd 20— uslijed gubici lju trunjenja prevozisjenik, ze krme. 6—8% samo se gubi sjenažepolju spremanjem 30%, kod luOsobito kao što i iskoristi 3. Sačuva se lepirnjača bjelančevina. više je trećine se više sprema cerna, bjekad sjenaža. Dvije iskoristi bjelančevina kada otruni sadrži lucerna nalazi u lančevina se se se listu, koji jako koje više sadrži 2—4% da sprema bjelanlucerrie Stoganije rijetkosjenaža sijeno. od iste lucerne. od čevina spremljenog sijena od vlastite krme obroka 4. kompletnog Mogućnost spremanja visokim ili travne bjelančeudjelom lucerne djetelinsko smjese Sjenaža da sastavimo vlastiti odličnu krme i vina mogućnost probavljivostipruža pot7—10% od visoku obrok za Dodatak kukuruza, koji mlijeka. proizvodnju puni da se redovito radi komplesiliranja jedovoljan dobije jepotreban uspješnog obrok. kopao .tan hranjenje stalno isti stoke i i samo Time pojednostavljujemo osiguravamo ili čak i za čitavu čitav zimski obrok godinu. hranidbe, period 5. Povećava do krme jedinice površine. proizvodnja i rano kasno da otkosa Rano prvog proljetni ljetni omogučava skidanje i iskoriste za što se vrlo drugoga brzi tiče) (osobito vlage povoljni porast uvjeti dobiti četiri dobraotkosa. način redovito na pa otkosa, uspjevamo trećeg taj otli samo Sumiramo ove ranog prvog skidanja prednosti najznačajnije lako možemo i travnih lucerne i kosa smješa spremanja sjenaže djetelinsko znači i veću uočiti da one uzrokuju efikasniju proizvodnju produktivnost, to + rezultat ekonomski i proizvodnje. bolji Prof.dr. J.Č. se
sh
Kita,
u
u
u
E
se
"
*
|
.
.
s
'
:
za
s
se
se
|
a
.
.
|
osjemenjivanja krava problemi umjetnog
Neki
od 1948. goU.O. kod nas se bikovi Centra koriste se da "U želji najbolji više od već obuhvaćeno do danas(kada dine osjemenjivanjem jeumjetnim izuzetada krava 65% u rijetkih uspjelo proizvođač,.osim Hrvatskoj) jošnije dobiti. može se najkvalitetnije sjemekoje ka,traži utvrđen 1974. izgradnje »simengojidbene Godine Hrvatskoj je program bikove do u i od tada i danasuzgajamo Varaždinunaših »smeđeggoveda« talskog« bikovi očevi su krave, otelile su selekcionirane najkvalitetnije koje i u nabavljamo NjemačkojAustriji.Kriproizvođača čije sjeme pravilu U.O. Varaždinu stanice iz testne Nakon što Centar.za prijeđu kabikovi ili Brodu Sl. ževcima, potomaka prekosvojih testiraju Osijeku i koliko su i očeva i ko proizvodne.sposobnosti svojesvojih prenose djedova bik Svaki od bikova d okaže koji populacije. ili prosjeka od dosadašnjih bolji klasu. višu ili bilo meso da U na mlijeko, prelazi svojstva pozitivna prenosi Koo klasi elitni bikovi. najvišoj bika uložena sredstva veliki trud i ogromna koji okolnosti, Stjecajem često dati 5.000—10.000 može _ n eupotrebljena, jer potomaka, ostaju godišnje mladih od što tih neispitanih bikova, stoga jeskuplje isjemena sjeme bikova, kakvoći odnos Takav baca. »banci a prema u sjemena«,nerijetko ostaje buduće želimo za kod odgojiti koje posebno junica kojeočekujemo potomstva kod sinova i veću teladi i i muške i ženske krave mlijeka proizvodnju ' za
'
,
,
:
u
oo
|
'
a
—
u
'
u
u
u
se
—
u
su
.
.
,
u
,
se
mesa
za
52.
PA
-
on
;
i
\
kvalitetnih nažalost, u svijetu nego, samo bikova, nije pozna nigdje kod nas. Mase proizvođaču la il bika donosi visoke Skuplje sjemeelitnog, financijske učinke odnosu višu E i I klase na su, beznačajkoji u bikaj cijenu sjemena oni. TO umjetno centrima časa u za S oko osjemenjivanje “Ovog možemo 154.219 70.100 krava doze po Bidoza, oploditi (2,2 kravi). tj. najmanje la bi velika šteta da se baci da se ne utroši. Time upućujemo sjeme tj. proizvođdače da kod krava vode bika da svojih evidenciju pod određenog pripustu bi križali kravu i ili stricem te Proizvođači ne s ocem djedom krave. mogu stanici do 4: 30 dana unaprijed (od najaviti svojoj umjetnoosjemenjivanje žele: da li bika osjemenjivanja) kakvogbika, kojasvojstva koji mjeseca prije tj. viši višu ili mesa, proizvodnju mlijeka bikakoji potomstvo prenosi prirast oba ta svojstva. prenosi bika veterinaru-selekcionaru da odredi se mogu | Prepustite (ime) jer svi odlučiti bika i dobiti baš i za odno na jednog želju (ime) njegovo sjeme, bika veterinar-selekcionar. će izabrati ima ređenog najbližeg koji slična kao bik želi »XY«. kojeg proizvođač svojstva broj “Radi bikova i doza kvalitetnih. ovog orijentacije dajemo popis puta ikrojemogu dobiti: i kćeri
tih
_
o
za
na
;
:
ne
za
—
*
:
se
:
Red.BIK br. 1!
Poldi
2.
Sali
“
Elita
13.379
meso
4
Harambaša Tomaš Half
5.140
meso
,
.
Hamburg
6.
Doza
Elita
3
5
Klasa
Svojstvo pozitivan test
Elita I/a
: >
l/a
j
1.390
meso
2.200
meso
11.200
I/a
4231 .
.
7.
Haris
8
Progres Plakir
9.
.
11.
— Golf Glazgov — Zeros:
13. 14. 15. 17.
18.
'
—
24.
Satir
Murat
26.
Hrast
meso
mlijeko i mlijeko
meso
i
.
'
meso
i mlijeko
mlijeko '
mesoii mlijeko mlijeko
7.790
meso
mlijeko I/a 2.080 mlijeko I/a 7415 mlijeko I/a 2.814. mlijeko “Ia 5.675 mlijeko I 3.000 mlijeko I/a 5.438 mlijeko će oooooVopp vata, o Snu I/a_ 8.856 Sula: meso 8.904 Va 6.969 I/a “12.135
3
-
'
<
-
'
:
:
<
,
.
side
E
meso
Ca
'
meso
:
s
\meso
4
|
<
E
25.
i
>
Galileo Pat
meso
-
ove
23.
lI/a, Va
(5
Sinjor Marino 20, .. Sidrano 21. — Selko 22... 19.
5.420 8.150
ia
Preferans
>
i mlijeko
458
Oziris
*
2.100.
I/a
Matador
12.
“ —
i mlijeko
meso
Diet
Lindar_|
<
2792
.lI/a
Prior
10.“
16.
I/a
mlijeko“ i mlijeko i mlijeko i
I/a
KEKE I
-
“.
7.415
6.550 5.298
meso meso ;
.
meso
g
pregleda:
Iz
CUO 1.
2.
sa
'
bikova
testiranih
na
mlijeko
bikova
testiranih
na
meso
bikova
3.
.
Križevci:
da
vidi
se
raspolažemo
testiranih
na
području
spermom
a
26.880
+...
56.127
mlijeko
i
meso
djeovanja
na
(za (za
12,218
_
51.303
.
elitnih
bikova
mlijeko
i
meso
—
(<.
:
2.
(za
krava) krava) 9.049
23.310
“(<
(za
19.909
(7154.219 (2270.100krava)
“-
ukupno
krava)
25.512
,
4.
Pan
: .
oploditi
e
spermom
Tom
može
no osjemenjenih
29%.
oko
se
17,5%
krava
svih
Hrvatskoj, a
u
“,
od
——
Nđ —— oo
umjet-
testiranim bikovima
Hrvatskoj je osjeCilj politike govedarstvu svi sada nismo 70% što .meni postigli,iako postoje predusjei plotkinja, još Križevcima iznosi u sperme Cijena COza din. 1.950 bikovi testirani 1. meso pozitivno din. doza 1.950 testirani 2. bikovi mlijeko pozitivno din. doza 2.280 test. na meso 3. bikovi poz. i mlijeko. da
u
u
se
>A
za
-
na na
,
elitni
4.
ća?
bikovi
din.
3,260
teletine 1 Ž.v. cijeni kg
doza
'
za
1
i
su
a
Nađa
đaNa
NA
a
na
nam
VN Na
osjemenjivanje (2,2do-
prema Ocjenjujemo žive. bika Ona visoka. iznosi 2,4 teleta 1,4 kg doza, elitnog ze) cijena nije vage. kao propagandu već kao korisnu informacishvatiti Ovaj prikaz nemojte postigli ili izovih dohvat rezultate tu kako bismo ruke, koji ju, raspolaganju. da ta nismo na znali mogućnost stoji onih razloga oUepan Deneš, dipl.inž.
da
nam
*.
NN
Šš
21.
Hrvatske
Zborovanje
Tradicionalno
SR
poljoprivrednika
naprednih
.
Hrvatske
.Zborovanje naprednih poljoprivrednika dvorani bilo održano 1988. 23. »Zagrebačkog velesajKongresnoj travnja je i :ma«. su prisustvovali brojni gosti,stručnjaci poljoprivrednici. Zborovanju Zadružotvorio Tradicionalno mr. Željko Mataga, predsjednik Zborovanje je referatom sažetim Hrvatske. saveza nog drug Mataga upoznao je Kratkim, i visoke tom sudionike za 21. o u poljoprivredi takmičenju prinose Zborovanja klubova obuhvaća 414 Wu okupkojima je koja Hrvatskoj samoj organizaciji i neka su 22.000 područnaprednih poljoprivrednika. Pohvaljena ljeno gotovo Na takmičara. i više osnivaju se sve područklubovi povećava broj jau kojima klubova 4.415 ima 270 učlanjeno je takmičara, Zagrebačko kojima ju Osijeka klubova i 379 Varaždin 10 kluba i 12.620 ima 53 takmiča. takmičara, područje takmičara. kluba 3.550 i 76 'ra Bjelovar STANama poljoprivredne rezultati vrlo visoki pojedinim u su Zapaženi t/ha i Tako 8,27 na pšepodručju Slavonije Baranje postignuto proizvodnje. je kralitara šećerne t/ha t/ha i 6.308 76, Š0 po 14,53 repe mlijeka “nice, kukuruza, Spomenuti bi bimalim nekim rezultati na parcelama nisu postignuti vi. koje hektaod nekoliko nego površinama le brižljivoprije sjetvepripremljene, na hektara. do 10 ra pa gotovo ima svaki to da stručnu a takmičar, je upravo pomoć Zapaženo je selu. znanosti našem u seljačkim gospodarstvima Primjenom najpotrebnije može znatno povećati poljoprivredna proizvodnja se Hrvatskoj. Zbog toga duh'za klubove i takmičarski poljoprivrednika brojne okupljanje naprednih : treba društveno Srakodnevno značenje koje njevisoke prinose ima golemo i ' govati širiti. SR:
21.
u
|
u
“
u
s
:
s
“-
sve
'
u
u
-
.
4
zoi
.
>
"
vi
=
s
'
ZBOROVANJER
ODLICKO
TT DNIHPOL
si
g
diada
oo PRI
ai
PPRIVREDNIKA 2
a
i.
8
>
:
|
i
pj“ \
,
pe
-a S
pomoć je upozorio Zadružnog Predsjednik da se i su doprinjeli postigsavjetima koji pomogli svojim stručnjaka brojnih rezultati u vrhunski nu proizvodnji. poljoprivrednoj mlađih znatan u bilo na 21. poljopZborovanjuZagrebu hvale broj Zapaženo je i a to rivrednika su događaj. vrijedan nagrade priznanja, je koji osvojili SFR Ustav amandmana Nacrta i vezi bilo govora Na Zborovanju je odnosi i se a u zadrugarpoljoprivredno zemljište koji Jugoslavije,dijelu zarazvrstati u da rečeno Tako se sve stvo. mogu skupine: dvije primjedbe je 2. točka XV. Amandman Tako maksimum. i vlasništvo družno stav, zemljišni rava treba novi kao vlasništvo zadružno 4, utvrđuje postati oblik, vlasnički zadata sa sistemu, našem oblik samoupravnom sočijalističkom /nopravni osnovicu i karakter i društveni da kom gospodarsku proizvodnje razvija jača Ustavom se mora samoupravnog zadrugaromogućiti razvoj zadrugarstva. vlasništva u zadruzi na će se stva (privatnog, temeljiti svimoblicima bi međusobno zakoje uredili odnose i Zadrugari zadružnogdruštvenog). jedničkog, treba biti zadružno osnov ili No| nekimdrugimpropisom. ugovorom zadruge svi ostali oblici vlasništva. se s povezivati kojim trebaju vlasništvo 2. točka Amandman prajamčenjem maksimum opisuje XVIII, Zemljišni domapo va koja površini zemljište na poljoprivredno obradivo vlasništva ta saveznim određene od biti veća može ćinstvu ne zakonom, popovršine treda Ustav se biti manjaod 15 ha po domaćinstvu. može vršina Predlaže osloboditi zempoljoprivrednog obradivog površinu određuje koji .ba propisa zemveličinu utvrditi rasprava poljoprivrednog obradivog treba Javna ljišta. tokovima treba u suvremenim propoljoprivredne No,rješenje potražiti 'ljišta. robnih maksimum mora. selu u proizvobiti funkciji izvodnje jerzemljišnji vlasničko to nego i robne đača pitanje Znači, nije prvenstveno proizvodnje: treba u maksimum Zemljišni proizvodnji. ekonomsko posebicestočarskoj doUstavu novim po što je pravomjerzemljište nasljednim hitnije povezati iskorištavašto i mora interesa se bro od njegovo racionalnije osigurati općeg Pai u proizvodnji. .nje poljoprivrednoj 24 bilo održano u Objavljujeproizvodnje. godini Takmičenje je prošloj stoke. krme, mlijeka, proizvodnji poljoprivrednike “mo nagrađene Hrvatske
saveza
na
veliku
A
'
zla
ke
\
na
u
na
u
-
.
ba
u
a
.-
ne
-
|
u
—
',
s
'
'
'
JELA
u
.“
u
U
Proizvodnja
mlijeka:
plakeIvan Basrek iz Zlatnu plaketu osvojioje Gostoviće (Vrbovec),srebrenu Vlado tu dobio je Kralj Poljanskog Luga (Vrbovec)ii brončanu plaketu Jelić iz Luća Stipo ja (BeliZLETniD iz
osva-
:
nd
,
—— o;
.
AlojzPanić, Uzgoj goveda:
proizvođačmlijeka
robni
prima
I
nagradu
dodjeljuje
rboveć), srebŽarnica Stjepanu Mikulaj (V Rače i Škojc iz (Bjelovar) brončanu plaketu
plaketa Branko plaketu osvaja Presek.iz Novigrada (Koprivnica). prima o stabljike kukuruza: Silaža Zlatna
iz
se
renu
Nove
Omidevon
Zlatnu plaketu osvaja Mato Vlado i brončanu iz Šmitlehner Virovitice osvaja Dominkovice (Bjelovar). Medač
Sijeno
S
prirodnih
iz
travnjaka:
iz plaketu osvaja Vlado Kušter i Prnjavora
Zlatnu
,
| Vo
LENA
KI
(Križevci), srebrenu plaketu
plaketu
Zdravko
Brkić
iz
€ s (Bjelovar). vet. Mašek, dipl. Z.
Stočni
kelj kao
kelj kultura koja se Stočni je
'
interpolirani
usjev inače
površinama koje uzgaja trebalo'zauzimati. On velikih je kultura mogućnosti, pripada najproduktivnikrmnim kulturama. Jedna vrlo osobina da može sijim vrijedna jenjegova vrlo velikom od do ako u rasponu vremenskom ranog jati proljeća ljeto, je osigurana vlaga, a u mediteranskom području i u kasno ljetoi jesen.Stočni može zimsku ishranu ili se prešadijati kelj vrlo rano proljeće. u
nas
ne
bi
na
se
u
u
. "
za
56
|
u
sijanog kvaliteta stočnog raznim kelja Produktivnost i
u
U
Vrijeme sjetve
zelene
suha
mase
zelene
toni
rokovima mase
surovebje
tvar
škrobna
lančevine
/
sjetve
vrijednost
.
13-26 “10—13,6 '““ 12— 100— ožujak11—16 10—12,5 svibanj 80— 1,4— 18. 140 travanj 10—15 1,8—2,7 8,5—12 lipanj 60— 120.: 2,6 20—60 .(8—1418— 7,5—10 srpanj sjetva ' 100 40—80_ 9—14 17—2,7 7,5—11 srpanjpresađen 28 S Postrna sjetva 8—14 7,0—10 navodnjavanje 60— 1,8— bO 3,0 On vrlo tada može tlo vrlo Stočni se u rano u proljeće. daje kelj golo sijati nas i 140 t/ha zelene često se mase, vrlo što visoke prirode koji premašuju ozimih vrlo Stočni može i nakon se s često ranih uspjehomsijati postiže. kelj raži ozime i ozima to su: ozime grahorirepiceogrštice, raž, smjese usjeva, i i Može ili ozimim te ozime se com pšenicegrahorice. graškom smjesa sijati U tom i trava nakon prvog slučaju kasnije otkosa djetelina, njihovih smjesa. stočni niže Osobito i kelj vrijedno daje prirode. posi.dospjevakorištenje je ako tlo vlažno žitarica nakon ozimih pšenica), je zapadskidanja (ječam, jati U tom nim ili ako u sušim područjima. područjima jemogućenavodnjavanje i krma visoki vrlo mase i hranjiva kvalitetna prirodi d obije slučaju jesen se o (ovisnovodi). iskoristiti ako Vrlo se želi se ljeti: kelja preporučuje stočnog sjetva odnosno zelenu krmu s hibridnim za u sirkom, kombinaciji srpanj/kolovoz otkosa: Tada ili travama dva upotrebljava djetelinsko- smjesama. Nakon visok 60—70 kad €m, prvog. po dalje potrebi. skidanja jekelj prviljeti, travnim 150—200 dušičnim treba u količini kg/ha od prihraniti gnojivom otkosa usjev može nakon i KAN-a. Prihraniti razrijeđenom košnjegnojovkom: omjeru temi vlazi u tlu: Što tlo suše i što ovisi 1:3—5. je Razrijeđenje temperaturi je visokih treba biti veće. Kod ne prepotemperatura razrijeđenje viša, peratura ako Nakon i osobito se razrijeđena. košnjeprignojovke, nije ručuje primjena Maksimirski visoki i to mnogo sorta hrane stočni nego bolje kelj regenerira, odnosno Tako 'Z. dospijeva drugiporast, Angeliter, regenerirani usjev, otkos može biti vremenske Ako u su prilike povoljne, drugi “upotrebu jesen. i skinut. Tako ako se od prvog rano čak prvi drugi jači porasta, jeprviporast stočnim sasa po upotrebljenim keljom izjednačuju gotovo porast prirodima kako bi biti treba 15—20 otkosa Visina otkosu. cm, prvog košnje jednom nekoliko od će moći ostalo nekoliko grana. na pupova kojih potjerati stabljici siliraveliku masu već Rano pa jeprikladan i ima rujnu sijani usjev kao naknadni sirkom. hibridnim odnosno kukuruzom odKasnije sijani, nje odnosno zelenu za u može se nosno krmu, upotrijebiti jesen postrni usjev, nasilaže ili silaže kukuruzovine i ukusnosti kvalitete “popravak kukuruzne doi kukuruzovina i Tako berbe se dobije iskoristi boljepotpunije klipa. kon add brasilaža. ishranu može rano se Stočni za ljeti, proljeće sijati kelj sredozemlju može odnosno se zimsku ili za kasno ovaca, a ispašu početkomjeseni ljeto Ako kiše se kad \li proljeće presađuje, ranije sije padnu u'jesen. presađivati može krmu Za zelenu će iduće upotrebgenerativno (cvasti). godine tjerati -
.
Eo
>.
.
'
|
+
<.
.—
uz
Si
:
|
.
*
u
.
s
a
;
za
|
u
|
.
u
si
:
ž
,
:
+
rana
s
u
se
a
u
se
o
_.
za
mo
u
.
|
za
u
s
za
:
'
“
na
u
u
*
u
se
SKE
Bom
57
(ožu cvatnje, Takav ljavati do pune u se najranije usjev upotebljava proljeće ili travanj). Ako kasno obično se u ne studenog), jak (početak sije jesen jarovizira pa može masu uglavnom hraniti proljeće daje vegetativnu kojom stoku se u Stočnom može obirati vegetaciji dotijekom cijelog proljeća. kelju bi inače Tako može tim to se koje otpalo. dobroupotrijebiti lišće, nje lišće, roku i i i sorti, 'o ovisno prirodi gnojidbi povisuju prinosi 10— sjetve. bi se dobili i kvaliteta, tlo za stočni treba dobro gnoprirodi Đa visoki kelj; 30%, duboko tlo obrada tla ili i unose se Fosforna u gnojiva (osnovna kalijeva jiti. Fosfora dati ovisno roku 100—150 o treba predsjetvena priprema). kg/ha, sjetDa i 150—200 a dušikomspecifična Gnojidba kg/ha. plodnosti tla,kalija je. stočnom visoke kvalitete i bi se dobio vetreba priroda, kelju osigurati usjev u dušika čak od 100 200, pa getaciji kg/ha (akojemogupostrnoj sjetvi,preko dušika U treba i 300 (rana sjetva). predsjetvenoj kg/ha će) prirpemi osigurati 20 cm, S g a visok 40— kg40— kg/hadušika. treba prihraniti Kad jeusjev /ha. 60 60 “Kad dušikom treba kolovozu. ponovno padnu kiše, prihraniti (40— Ako količinom dušika. i istom urea, jezaorana kg/ha) opetpočetkomrujna, 60 količina dušika uree.' za zaorane vrijednost ..možesesmanjiti Za štetnicivrijeme treba stočnog kelja posebnupažnju posvetiti uzgoja uzrokovati On može suha i buhač. može štete u "ma. Najveće nicanju usjeva kontaktnim uništiti se istim vremena Suzbija pesticidima topla usjev. potpuno zlatica. Gusjenice namogu kupusnogbijelca u vegetaciji kaoikrumpirova lisne i štete kao i kupusne uši. i Za suzbijanje ciganke kupusneciganke nijeti kako lisnih uši treba sistemične k arence, pripravke kratke upotrijebiti ostaci sredstava bi ne dospjelimlijeko. i
u
se
a
s
za
se
>
ve
u
u
|
za
-
|
..
“
.
u
“.
58
\
*
m
\
kravama daje Stočni kelj se ne
mase
količinom
više. Tom
na
muzarama
namiri
u
obroku od 25—30 dnevnom
se
dnevno
30—50%
od
dnevne
kg zelepotrebe
dnevni
ob-
kelja stočnog usjev bjelančevina. je siromašna ako se rok sirak, krmiva (kukuruz, bjelančevinama upotrebljavaju obroku ili ako .*“ sudanska i u (lucerna, crvenema travadr.), dovoljno energije uzeti s dosta na djetelina)..Tada treba razvijeni usjev obroka balansiranje DE stabljike. Z. Štafa Doc. dr. dobro
Osobito
uvrstiti
mladi
u
,
za
.
Ps
a
>,
k
<“
'
k
Zea Mogućnost oboljenjakrava kod hranjenja zelenom krmom | 3#
hrajer uspješnom jednostavan nije E stočarske ovisi proizvodnje. njenju ekonomika(privređivanje) štali krmom zelenom i krava na u najzdravija hranjenje paši Napasivanje konzervirase ne i hranjive tvari gube hranidba, najbolja jer je,najjeftinija SaN: kod npr. nage sijena). (kao sušenja, njem kataskod nas livadama hektaru na po krme zelene Prosječni prinosi što nam slaba. To obično krme kakvoća a trofalno od razloga jedan je je niski, mliželimo i mesa proizvodnju pojačati Ako preskupa. mlijeka proizvodnja je Kabazu krmnu i veću moramo i mesa, (osnovicu). kvalitetniju osigurati jeka livade stručno s i ko bi se gnojipotrebno je prinosilivada, poboljšali povećali ih NPK ili povremeno i kalcificirati. gnojivima mineralnim tistajskim gnojem fosforom se većini tla naša Budući.da su slučajeva siromašna moraju gnojiPrema fosfor ti NPK stručnjaka, mišljenju preteže (P). kojima gnojivima dabi se hidratiziranim ili livada vapnom vapnencem provodi kalcifikacija kako bi ih biljke fosfor i mikroelementi mogleupotrioblik, došliprikladan livada: (popravljanje) melioraciju jesprovoditi Potrebno jebiti. odvodnjavanjem i planiranjem (ravnanjemdrljanjem)ili NPK + gnoj), (kalcifikacija gnojiva stajski 'gnojenjem <“ i trava djetelina, podsijavanjem sjemenomdobrih korova. Ii uništavanjem ili krmom se zelenom ishranu ili za koriste za Livade se svježom pašu biti mlada, Paša može ili se suši za lena krma početvlatanju, silira. sijeno Livada u može kositi i ku vlatanja, vlatanju, prije poslije cvatnje. cvatnje i kasna rana i košnja). Lepirnjače (prerada, početku cvatnjekrajemcvatnje se pupai lucerna mogu upotrijebiti pupanja,kad prije djeteline (leguminoze), livadama na je Najbolja paša cvatnjeje krajem cvatnje. p očetkom nju,visoka 15—20 tada trave cm, tvari, bjelanenergetskih najviše imaju jer i trava livakositi i vitamina. surove Najbolje je minerala vlaknine, dovoljno čevina, tada ima u travama visoka 35—40 trava 'de kad cm, hranidbenih najviše jer je već više ima 50—60 visoka vlaknine. Kad cm, surove tvari i jetrava dovoljno vitamii količinu od 25% surove bjelančevina, minerala vlaknine, smanjenu ko-' Prekasnom na dobijemo.sijeno dobrogsijena košnjomumjesto (karotina). slame. hranidbenu ima vrijednost je krmi ima tvari koliko kakve i ćemo Razmotrit hranidbenih zelenoj s li-, kao zelenom i moguće i u zatim u krmi leguminoza kukuruzu, zelenoj vada, sebi sadrži hrana Svaka krmom. u zelenom energiju. hranjenja posljedice Ishrana
nevažan
ni
krava
o
posao,
:"
|
,
|
su
'
“
u
u
>
.
\“
<
u
-
'
dd
-
k
:
ze-
u
u
.
u
se
u
>
.
'
a
'
da
sai
'
<
.
u
59.
,
'
F
crijevima to kad i hrane, želucu (razgradi probavi, jest izgori se), stvara i za za topli'isku energiju, kretanje energiju mlijeka energiju stvaranje u hrani i hranidbenim Er.ergiju ..imesa. kalorijama mjerimo jedinicama (h.j.. sebi ima više to ima veću može stvoriti Štohrana energetsku hj. vrijednost.i više na Tako 1 kukuruza ima i krava može pr. mlijeka. kilogram 1,3hj. dati oko 2 litre s obzirom dok 1 kilogram zelene livadne trave mlijeka energiju, može dati samo oko 4 decilitra hrane “ Životinje mlijeka: probavom dobivaju »uzdržne za rad mišića rad srca, potrebe« energiju tj. (zakretanje), plui i za a ća,crijeva itd,dobiju»proizvodnu proizvodnju mlijeka energiju« Budući da se troši i treba i tijelo životinja razgrađuje, bjelančevineprestano ne bi se ponovno a i za »uzdržne potrebe«'da »proizizgradilo bjelančevine ' vodne i za Tako 1 kukuruza može osimesa. potrebe« proizvodnju mlijeka kg oko 1 litru zelene za 1 a trave bjelančevine gurati mlijeka, kg bjelanosigura čevine 2 decilitra većim i težim kravama proizvodnju oko mlijeka. Dakako, veće količine i na hrane uzdržne trebaju potrebe energiji bjelančevinama, kravama. krave treba hraniti tome; hranidbenim prema lakšim “nego Prema i težini normama prema proizvodnji mlijeka.količinu Goveda s hranom i određenu mineralnih morajuprimiti (rudnih) tvari služe krvi i osobito natrij, koje izgradnju kostiju, mlijeka: kalij, kalcij, fosfor i razne mikroelemente. minerala i mikroelemenata hrani Manjak izaziva razne i Hrana mora: bolesti, proizvodnju plodnost. smanjuje goveda sadržavati i vitamine i za koji neophodni život, proizvodnju plodnost. može krava konzumirati zelene krme? da Koliko (pojesti) Ustanovljeno je krave od konzumirati do 12 8 zelene krme svakih 100 na mogu kg kgtjelesne Tako krava od može 550 zelene krme. 66 težine. kg pojesti najviše kg ima sebi s livada uzdržne tvari u «Trava početkomcvatnje energetskih krave i za oko U travi ima 10 litara toliko potrebe još mlijeka. stvaranje bjeda krava blizu 20 litara dati može ima lančevina kalcija mlijeka, stvaranje 20 litara fosfora dok 10 ima mlijeka, oko litara, natrija travi samo oko ,5 litara mlijeka. bjelančevina?“ Kako krava ili hranom premalo ako primi reagira energije Takve krave im i će smetnje imajuprobavne (oslabi apetitpreživ) uslijed čega davat će i će Kako krave ako mršaviti, manjemlijekapostat jalove. reagiraju krave Tada To se obično se, previše debljati. primaju energije? počinju događa za hrane krave količinama krmiva suhostaja; vrijeme kad.stočari jednakim kao i onda kad su dojile. najviše previše će ako krava Kad se Što hranom dogoditi bjelančevina? prima hrani mladom ili mladim travom bujnom (djetelinama) leguminozama kojiima tad će se kod ma u mnogo bjelančevina, bjelančevina razgradnje buragu stvoriti veća količina krv i krava od takozamonijaka koji prelazi obolijeva lužnate vane Takve s indigestije (probavnih preživanja). smetnjiprestankom krave davat će će biti krave će masno, manje mlijeko manjemlijeka, postati hraniti ili će teško zabređati. krave prema jalove Dakle, moraju propisa“nim i jermanjak suvišak (hranidbenim pravilima), pojedinih hra-. i razne njivih uzrokuje bolesti, slabiju mliječnost slabiju tvari plodnost. Na oranicama ili se lucerna, djetelinedjetelinskotravne uzgajaju smjese. Tom krmom može hraniti od do dakle krajatravnja listopada, zelenom krmom može hraniti 6 Ta krma se ima dovoljno neprekidno mjeseci. energeta naročito fosfora tvari, ima i kalcijem, skih bogatabjelančevinama je umjereno i on ovisi fosfora i zelena količini u tlu,natrija kao ima premalo, |
Kad
se
u
u
na
>
“
za
za
*
mesa.
za
'
za
za
za
u
za
.
su
za
za
za
u
samo
,
za
:
se
u
u
se
normama
se
o
a
sva
i
» =
odnos vrlo. (lepirnjača) prema kalcija jenepovoljan mokraće leguminoza i fosfor odvlači iz tako da višak balege, tijela putem kalcija fosforu, hrani čistim Ako krava malo. ima se ionako u štali, ga uslijed lepirnjačama Takve nastati može fosfora' nedostatka kostiju). (omekšanje osteomalacija zelenim leže. Bolest se teško dižu ili stalno krave se krmivipogoršava, jer stvara Vitamin D vitamina D koji kostiju. okoštavanjem upravlja sakrave se hrane Prema kad borave tome, koži krava samo na suncu. koje bez štalama borave stalno zelenom mo ' morajuposebno ispusta, krmom,a ima krmivima U zelenim ili u obliku hrani D vitamin dobivati injekcija. za vitamin stvara krava iz tvari a mnogo A, koji jeneophodan kojeg karotina, maslac i su i rast, proizvodnju premda jakožuti, zbogčega mlijeko plodnost, odnos donekle Da bi prema fosforu kalcija nepovoljan ispravio premekani. dodatke u davati kravama fosfor mineralne prevladava kojima potrebno je ;/kao što su Rumenotrof nad fosfat, Fertilfos, dikalcijev Biofos, Pkalcijem a siromašhrana Kukuruz kojajebogatafosforom, je 120, mononatriev fosfat. kalcijem. voluminoznim sočnim hrani krava “<“Ako zelenim kukuruzom, krmivom, te ali obilno energetskih tvari, može proizbjelančevinama oskudijeva prima kukuruzom Sa zelenim vesti samo 7 litara mlijeka. premalo primaju životinje dodaci s davati:mineralni te mineralnih tvari i mikroelemenata, moraju zelenom dostatno ima sol. Karotina i stočna i fosforom kukuruzu, kalcijem kukuruhrani kad Prema D. vitamina tome, što samo zelenim krava zelena to trava, djetelina, dodati treba zom, hranu, jepaša, bjelančevinastu bi kako koncentrati mlijeproizvodnja ili sačme), (uljne bjelančevinasti posije sol. vitamin davati D i stočnu treba Kod dobra. držanja stajskog ka.bila oranicama na da šva krmiva se se oskudijevaju koja uzgajaju Primjećuje i manganom, cinkom kobaljodom, bakrom, željezom, mikroelementima, tj. kod mikroelementa nekom znak da jena manjaknekog tom.Opći području i slaba slaba opća, slabost, slabokrvnost, mliječnost plodmršavost, govedaje litara go2000 niskom da kravama nost. mliječnošću (do Stručnjaci smatraju davati dodatke dok visomikroelementima, posebno potrebno dišnje) nije dodaci. mineralno-vitaminski davati kravama moraju komliječnim i da krmivima zelenim da u svim natrija premalo ima “Ustanovljeno je ih. vitamina nema te D, prema tome dodavati. | posebno potrebno je uopće tek nekoliko bolest se Od nedostatka mjeseci javlja nakon natrijahrani se hranom. takvom Nedostatak supklinički javlja najprije natrija "hranjenja lizati i krave odjeću stočarima mokraću, hvataju prizidove, (skriveno) počnu Krave od više 8 likom a (ima SH). stupnjeva mlijeko hranjenja, jekiselije iz krave i često mokre su. neplodne Često takve žedne, nadalje neutaživo ne dovode a da nužde pravi _.uzstočari saznaju klanje, neplodnosti zbog hrani se Kod težih javlja nedostatka uslijed natrija oboljenja slučajeva rok. koža mišića su-, ukočeni kože, postaje hod,podrhtavanje proljev, općaslabost, koža osi neelastična ha kao dugo nadigne (kruta), kad papir pergament katar. Budumože nastati dlake a u meternici su taje naboru, krava nakostrušene, stvoriti rezerva količina soli ne može većih ći da se u davanjem tijelu Natrisol mora stočna se sol odnosno svakodnevno. davati kuhinjska natrija, ali ža obliku kamene sol može se davati soli (kaocigla),jesigurlizanje jeva težine po 5 grasvakih 100 i to na nije davati je obliku stočne soli, kg tjelesne od krava Tako 2 na litru dobivenu svaku a pr. ma, mlijeka jošpo grama. i treba dobiti 45 grama 10 litara težine 500 soli (4 dnevno koja mlijeka daje kg |
Kod
krma.
a
.
|
u
ma
se
nema
u
u
..
u
,
se
.
'ili
na
<
:
se
.
se
u
se
nema
a
..
s
se
s
u
su
se
na
u
se
a
u
*
u
u
za
.
f
\
pojest:
:
.61
j
#
Z
LJ
£
:
i
"
pa vrećicama R.O.FDomin. sol u 5 s mikroelepo prodaje > što je 3 'mentima, seu poljoprivredKranj dovoljno jednoj dobije mjeseca, za nim apotekama. retim kod hranjenja nastaje nestašice D vitamina porezelenom Uslijed i fosfornih soli u kostima kosti mećaj odlaganju kalcijevih omekšaju. tj. Krave leže i nerado hod ukočen. im nastati i živčani mnogo Mogu ustaju, je Bolest obično lizavošću i zato ona mora se s poremećajigrčevima. počinje osobito kod visokobređih krava i u Krave u “spriječiti, suhostaju. suhostaju A i i vitamina te soli rezerve “ fosfora, D,kalcija potrebne jer morajustvoriti A ima dovoli da budućupočetnu laktaciju sigurnije zabređuju. Vitamina D dok vitamina ima u obilno krmi, uopće Kalcija zelenoj jno zelenoj “krmi odvlači fosfor. Većina siromaši ako nema vitamina iz tijela naših t la D, fosforom Potrebno NPK i širomašne su na pa biljke jegnojenje gnoje njime. ili K ne samo N gnojivom.«.jivom,a zelenu? proljeće Kad treba da od suhe'hrane Kakav se jeprijelaz hrane od voluminozne kukuruzinac) (sijeno, zelenu prelazi suhe krmu,prina baktebiti a to razne predželudaca, su jelaz Mikropopulacija postepen. zelenu hranu. treba i mora se na gljivice priviknuti Privikavanje praživi, rije, zelenu Ako 7 dana. na se opasnaglo prijeđe hranu, trajati p ostoji najmanje Budući da krave obole do lužnate 1oše da u zelenost indigestije (t.j. probave). kod ima u mnogo bjelančevina.i razgradnje osobitomladoj djetelini, nojkrmi, rad će zakočiti će nastati mnogootrovnog mlijeplina amonijaka koji buraga, Kod bređih krava može nastati ko će pareza (zalijegapostati manje nastati mastitisi iendometriBudući da se mogu krava, nje). smanji otpornost može uništiti zametak maternici. U tisi. Smanjuje se plodnost, jeramonijak maternice ona se se normalna smapuerperiju produži involucija (babinje) tj. Takve krave i te nastane i maternice. teškoZou katar njujeoporavlja, par mjeseci) neplodne. (po dulje ostaju vrijeme vlakninu, surovu bi krave hrani dobivati Da ostale zdrave ito trebaju inače obole u 17% i nastanu 1/5 poremetnjeprobanajmanje (otprilikekrme), rad nadimi ili i lizavost. Surova vi, oslabi nastaju proljevi, prestane buraga, i od nešto vlaknina većinom od celuloze celuloze se se (od papir) pravi sastoji odrvenile. više kod trava ima kojeg ostarjelih koje lignina (drvenaste tvari) vlaknine Kad ima trava i u hrani surove premalo (mlada paša), mikropopulaDa i i stvara octene masno. kiseline buraga mlijeko manje manje cija postane treba davati hranu većim bi se s surove .“ mlijeka, masnoća pojačala postotkom biti ili čak loše i kukuruzinac. to može vlaknine, slabije sijeno Osobito vode malo U travi i ima natrija. a mnogo kalija, mladoj obilje ako se livade ima travama kalijevim u većim , mnogo kalija gnoje gnojivima iliako se i treba uvikoličinama Gnojnicu gnojesvinjskim gnojem gnojnicom. izlazi krave draži sluznifosfornim jekoplemeniti Kad kalij iztijela gnojivom. i može endometritis cu se kemijski (upala maternice) koji pogoršati nastaje raznim iz izvlači i i bakterijama. Kalij tijela kalcij Naprijed natrij, magnezij. je bolest nedostatka Kod nedostatka i fosfora uslijed natrija. kalcija opisana kostima. Kod krave na nedostatka obolijevaju magnezija smanji.se megnezij krvi i živčano-mišićna od a nadražljivost, povećava govedaobolijevajupašU lakšim kod mlade mišisamo ne tetanije. slučajevima, paše, n astaje trzanje i a u težim ćai ukočenog životinje hoda, slučajevima tetanički grč uzbuđenje, riču i i preganjanje se. Vremenske stokepogoduje napadaju. plaše nepogode komu i da Životinje (nesvjesticu) Predohrana pomaže seinuti mogu zapasti se kraveprivikavaju pašu. na AD * pol ENTE
'
a
u
.
su
,
za
-
nema.
u
u
na
“
mora
masno.
u
“
“
u
su
a
'
u
.
U
u
>.
.
,
E
462.
PIA
:
f
I
/
i
:
/
na vode, nagloprijeđe pašukoja krave odnosako će nahranimo s ijenom, paše prije prestati Proljevi proljevi. Kravama boravak ako proljeva protiv je p rodužavamo. pašipostupno kore »Plivin« ili prehrastove od dati više litara dobro (kuha polasata) čaja sluzi možerno šluznice Carbobismut. ublažiti pomoć crijeva Upalu prarat rano baj lanenogsjemena. može izazvati i burno i nadim. Mlada Tome. buragu vrenje trava bujna trava i uparena vlažno mraz dulje koja je (trava prokislo vrijeme, pogoduju štetne bakterije). razne se se i držana kupuugrije razviju nitrata tlu u mnogo livade Ako (soli se nastaje dušikom, prćobilno gnoje od nitrata Trave dijelom stvaraju jednim b iljke upijaju. k iseline) koji dušične dio ostane iz. a buragu U biljkama. razgrađen jedan bjelančevine, “vlastite zelenim ima da mnogo se nitrit nitrata kojeg karotin, s priječava koji nastaje vitamin A. Tako kod krava zelenim hrane travakoje biljkama, pretvori izazikarotina A. vitamina i karotina može ma Nedostatak nedostatak nastati vitaA. nedoštatak kao i nedostatka Uslijed va vitamina jalovosti preganjanje katari dišnih organa, te A služnice mina katari proljevi, nastaju degeneriraju Krave i mogu, nedostatka vimaternice, uslijed plodnost. pobačajismanjena izlaska iz kod se i na tamina zaletavaju mogu slabije vidjeti očima, A;oboliti štale. mikovrste razne hrana Ako se zelena stvaraju plijesni gljivice upljesnivi, i slabiju toksina mliječnost bolesti,.slabiju izazivaju raznovrsne (otrova) koji 23 plodnost. stvai truležne krma zelena Kad Proteus) (Coli bakterije sagnjili, hrpi amini su i se krme iz a toksine nastaju koji raspada bjelančevina kad (otrove), raju a tome može Hrana se otrovni. također pokvariti jezagađenazemljom, hrahrane takvom okolina. Krave pokvarenom koje toplopogoduje obično obole od truležne nom (otintoksikacijom zajedno ide koja indigestije s vlažna pro-. smrdljivi raditi, nastaje burag prestane smanji, k rvi). Apetit.se rovanjem rzanovrsne se komplikanastati Mogu pojave grčevi. ljev, smanji muznost, i mastitisi endometritisi, kao što su poroda, posteljice poslije zadržavanje cije, i-zvati veterinahranu treba Kod te bolesti odmah promijeniti slaba oplodnja. WAR ra zbogliječenja. vet. < Premzl, dipl. Dragutin Ako
ima
se
u
sebi
nastati
mogu
mnogo
na
no
|
se
uz
pe
EV
TA
|
u
“
x
na
)
.
'
7
“+
u
ne
:
u
se
u
.
'
id:
;
E
:
:
.
.
čaša
:
na
se
se
|
j
(OLI
Z
:
Zbor biračau Lučelnici blizu Vukomeričkim goricama, je cesskreće Dobrancem se Hrašća i a Lukavca, dolazi cestom “se preko pred Lučelnici i desno. tom Nosilac organizirane je otkupamlijeka proizvodnje iz Velike zadruga»Napredak« održanMlake. Opća poljoprivredna zbor Lučelnici u Početkom travnja mjesne večernji je g odine 'ove od zbor birača. Sastanku više prisustvovalo mještana. pedeset je zajednice, tj. Ustava amandmanima red “Dnevni raspravu jeobuhvatio točaka: nekoliko i i o nekim otkupumlijeka. zajedniciproizvodnji SFRJ,o akcijama mjesnoj dva o iz »Dukat« filma uzgoju prikazali Zagreba, mljekare Stručnjaci krava: i su pitanja koja proizvođači postavljali mlijeka Brojni goveda mužnji hranu i rezervne se odnosila 'su mlijeka, skupu poteškoćeproizvodnji novac kasnu i na i traktora mlijeka isplatu jer priključnih strojeva, dijelove selo
Lučelnica
Velike
u
Gorice.
Onamo
|
.
u
-
:
o
u
|
su
,
na
u
na
65
čekaju obično skoro da dvamjeseca. im Izrazili su preželju mlijeko isplati ko bankovne i to izravno iz »Dukat«. i se vodila knjižice, mljekare Rasprava nekim brinu kakvoći ne bi ih pa trebalo proizvođačima koji mlijeka, udaljiti iz seoskog sabirališta. se
.
o
*
o
Z. Mašek =
+
Pušača sve Skoro
da
manje
čovjeka koji jedanput pročitao nije ti kažu 70% do 80% muškaraca 30% žena su pa pušenja, ipak statistike, i pušači. Ti su veliki. Svaki dan velik i brojdječakadjevojčica postoci zapali svoju prvucigaretu. Više nikakve znanstvenici nema cijelom sumnje: nepobitno svijetu da vrlo štetnih ima niz otrov, utvrdilinikotin, koji jak djelovanjaljudski" je desetak te Liječniciprvipostali organizam. Prije godina svjesničinjenice. 52% danas ih od 30%. Nemoguće je liječnika pušilo, pušimanje je spomenuti učinke nikotina ali želim istaknuti sve one organizam, nepoželjne ljudski i izazvati apenajčešće najvažnije: Pušenje možeporemetiti probavu, gubitak bolesti i tita, čir na nesanicu, nervnog želucu, (drhtanje, glavobolje sustava i izloženi promuklostkašalj. Pušači neprestano razdražljivost), opasnosti od raka bolesti srčanih krvnih plućima, bronhitiša, kroničnog emfizema, kod žila i 70% veća nego Nikotin smrtnosti, kojaje kod većoj pušača nepušača. radu rade organa. Ženekoje tvormožeuzrokovati poremećaje genitalnih češće nicama izostanka od spontanih pobačaja cigareta pateod menstruacije, i steriliteta nego ostale žene. Kod česta muškaracaimpotencija posljedica je rada takvimuvjetima. zadatak Godine 1964. američko ministarstvo dalo obposebno zdravlja je da Nastručnjakaiznese problemu grupi mišljenje pušenja. razovanoj svoje kon dana rezultata godinu detaljnih, brojnih nepristranih proučavanja istrata grupa bio u živanja značajan izvještaj kojemujezaključak jedjepodnijela zdravstveni hazard. Od tada američkih. pušenje noglasan: svakoj kutiji je biti to, mora cigareta upozorenje. da Treba da omladinom, pokrenemoakciju pušenja među spriječiprotiv da ili mo vremeinvalidi milijuni djece nepotrebno obole, postanu prije na. Vaš liječnik barem
nema
nešto
o
štetnos-
u
su
na
su
a
na
su
na
u
u
:
|
u
,
:
"
o
na
umru
;
'
ia
"
Izdavački
dipl. vet., Stjepan
vić-Bunta,
Bolić, Antun
mr.Milan
savjet:.
Deneš,
Bratanović,
dipl. inž., doc. dr, Mirza
dipl. inž., Stjepan
Hadžiosmanović,
Brlek, dipl. inž., Vesna
Miroslav
Kobra,
Jovano-
dipl. inž., dr. Berislav
Pehal, dipl. inž., Petrić. Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović,:dipl.vet., Slavko Vuković-Svoboda, Turk, dipl. inž., Dubravka dipl. vet. odbor: Uredivački Erhatić, dipl. inž., Jelinić, dipl. inž., Tomislav Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada kić, dipl. inž:, Tomislav Kolak, inž., mr. Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet.
Majić, Ivan
Mašek,
dipl. vet., Nada
:
Petar
dužnostiglavnogiodgovornog
Vršilac
Tehnički
urednik
Vlasnik
i izdavač:
Uprava Mjesečna
i
Tiraž: Tisak:
uredništvo:
Zagreb,
pretplata
zaprivredne
»Vjesnik«, OOUR
Deneš, pdepan
dipl. inž.
llica
TiM,
radnika
SR
Hrvatske
tel. 424-420 31/III;
organizacije
45.000 primjeraka
NIŠPRO
dipl.inž.
urednika:
:Vera Volarić, Udruženje mljekarskih
jur.
|
Zagreb.
i ustanove
kao
i
za
proizvodače
mlijeka
iznosi
180..
dinara.