Mljekarski list 5-1988 by Hrvatska mljekarska udruga

SVIBANJ 1988.

ZAGREB

privrednici

Poljo

iz Gline

posjetili su

čki velesajam

prol Zagreba jetni

nakon i sijena njega Spremanje livada prvog otkosa nikada

niti sada

gubi Sušenje spremanja nije, momenti to su koji uvjetuju, novije priključio Mnogi vrijeme jemznačaju. da krma stečeno naučnim im se istraživanjima, općenijošjedan, tj. saznanje kao način u toku to, kod koje konzerviranja probave sušenje jeprimijenjeno kod takve za narazgradnje koji bolje odgovaraju proizvode preživača daje dakle dok i masti za u obliku — bolji kupljanje tov, jesiliranje energije način za mlijeka. proizvodnju konzerviranja uglavnom tako krme Konačna kvaliteta ovisi o spremljene dvije glavne faktora: grupe vrijednosti kulture 1. kojasesprema enne Hranidbenoj 2. Gubicima koji sušenja. procesima nastaju Zauzima u U faktora košnje najznačajrazvojavrijeme prvoj grupi stadij i prosadrži veći to ona Što postotak surovih kosimokrmu, nije mjesto. ranije i mineralnih hraniva a što ostalih kosimo, kasnije bavljivih tvari, ju proteina, kod dio vlakanaca). to više raste udio balasta Osimtogaje (neprobavljivi krme veća. košnje probavljivost da analize hraniva stadise su livadnog pokazale sadržaj Brojne sijena ovako mijenja: jemkošnje kao

krme

način

svo-

mesa

rane

Probav.

košnja kasna košnja Srednje Kasna košnja

"Rana

Škrobna

prot.

vrijednost

81%

41,0

4,6%

35,2

3,0 %

28,0

mineralkod ranekošnje veći i znatno sadrži postotak sijeno toga otkosu bilo: nih tvari. Tako u prvom livadnog sijena je Osim

Kod

K:O

košnje

maja 10. juna 23. juna

29.

P.O;

4,04 %

1,04 %

3,33 %

0,82%

2,91%

iz se ovoga

vidi osnovni

Kako

može

0,63%

CaO

0,84 %

* .

0,75% 0,68 %

kvalitetnog je sijena uvjet dobivanje kada izvršimo trave sada na su na početku košnju Stogaje vrijeme tj. cvatnje. livada. da izvršimo košnju krajnje vrijeme Kao

što

spremiti

kvalitetno

sijeno

na vrijeme košnja još garantira bro sijeno. redovito Kod u gubici, koji slučaju nepovoljnih spremanja sijena nastaju biti i vrlo veliki mogu (40— prilika dolaze ako se sprema od kvalitetne više do Ovi gubici još 60%). izražaja sijeno ili crvene npr. lucerne, djetelinenjihovih krme, smjesa. hraniva visoko kvalitetno sačuva što više stočnih i Da dobije sijeno, ili krmu sušiti krmu na SoRvati provenulu sjeniku najbolje jenedosušenu, izvršena

Sama

napravama.

nam

ćemo

imati

do-

Dosušivanje sjeniku pomoću iziskuje ulaganja dok može svaki želi na napravama koji spremiti sušenje provesti gospodar, travnih i kvalitetno djetelina djetelinsko sijeno smjesa. U našim normalnim uslovima doći ćeu obzir dona sjeniku. Dosušivanjezrakom. ako se ovim hladnim Najbolje postupkomodstranjuje sušivanje je izvršiti tako da se nedosušeno suvišak od 20—30 % To se može preostali vlage. i slaže tako 35—45 vozi u sa u rastresitom (rinfuza) %'vlage sjenik stanju sijeno zraka. U kanal i letvaste kanaliće da se centralni za prolaz ostavlja postrane horizontalnom da se u a treba položaju postavljaju zvjezdastom rasporedu, od ruba svaka dosižu dok se u vertikalnom 2 na na 1,5 polažu stoga, smjeru m udaljenosti. Ako treba naročito obratiti se na tada dosušuje sijeno balirano, pažnju Ovo ili izvršiti običnim prebaliranje. može »pik- prešama, specijalnim rastresitih Bale šama biti i mogu bala, valjkastog oblika. pravljenje koje up« biti samo toliko da se u čitava dužina može a zbijene njih šake, ugurati smiju biti sve osušenih bala treba se kretati od iste veličine i težine. Težina moraju To se ako kod bale dužine 23—25 75 cm su kg. postiže manjevlažnog sijena teške 29—32 Kod biti težine 34—36 kg. vlažnog sušenja trebaju kg, prije sijena 41 što treba smatrati treba a kod ne jakovlažnog kg, maksimumom,kojeg bale se mogu brzo i zato doprekoračiti. Prije dosušenja upljesniviti, ugrijati Sušivanje treba odmah Da se s balama brže i započeti. može'što jednostavnije dobro traktoru rukovati montirati i stražnji odnosno tovana nosač prednji je ventilatora

nešto

više

—

rač

bala.

može vršiti tzv. načise Samo dosušivanjem baliranog tunelskim sijena slažu u obliku da kroz zrak ili se se bale sunom, mogu gdje tunela njih struji šiti na platformi. rešetkastoj Neki kod treba momenti bili bi: na najvažniji koje dosušivanja pripaziti tim što se dovezeno i što 1. Samim s posao dosušuje polja j oš sijeno je nije kontrola završen. i nakon za neopSavjesna sušenja temperature vrijeme je treba dovod na se hodna..Čim temperature zrakapojačati. povise 35— zraka 2. Ukoliko relativna 70 % treba obustavidosušivanje iznad vlaga je 40"C: ti i i to tokomnoći ili ranisamo u ga slučaju uključiti povišenja temperature, krme. kada niža radi sprečavanja jeujutro jetemperatura zagrijavanja zraka. Računa kod 3. Da se masa se dosušivanja upotrebljava dovoljna zraka. Ventilatori da na 1 m? tlocrtne dolazi 0,1—0,12 m?/sek. površine sjenika biti da takvih uređaja (statistički tlak) takav, koji moraju takvi, podneseotpor žive. 30—40 mm odgovara stupa može kvaliteta znatno velina se Dosušivanjem sjeniku, povećati sijena, kim kod procesa g ubitka, koji sušenja. smanjenjem nastaju bio sina način način sušenja napravama. Ovaj Sušenje jedini jeranije i sada uslovima a u odgovarajućim jošje prilično gurnijeg spremanja sijena, raširen.

mogućnosti pokošena ili podje prevrnuta tla na naprave bi se i sa proces razlog tipa, da sušenjasmanjiigne li gubici. krma bilo i ima različitih konstruiraza su Naprava sušenje je koji tipova, ni i raznim konkretnim uslovima i prema napravljeni mogućnostima, Jedne od To su u stvari su najjednostavnijih »brklje«ili'»štrklje«. prirodni ili ili nešto više kolci na 2 m su 30—40 cm napravljeni kojima postrani ogranci krma dok se se ne na dugački na koje povješa i ostaje njima potpuno osuši. Svrha

istom

krma

po ubrzao

—---—-

podesneprenosive koje saštoje jednog krila. Glavni nosači krila kolca dupara jednog jača promjera tri 4—6 taa su cm ga do 3 m spojena u trokut,kojima prečke tanje promjera kođer do 3 m dugačke. od treba biti dok ostali 100 cm, prve Udaljenost prečke poda najmanje Krila se razmaci i na 45—50 slocm. u obliku se piramide njih pažljivo postave ži »Kalinovipo Vrlosupodesnekrovišta provenuta. krma, mogućnosti tipa ca« po Šoštariću. Brovanute Na krovište što 400—500 jedno kg krme, odgovara stane Prema 1-ha 130—150 će od trebati 80 mtc za s tome sijena kg sijena. prirodom odnosno krila. 50—70 100—140 krovišta, rašireni »Švedski Još su kao naprave To tzv. prilično sušenje jahači«. kod žičane kolci izmese na 8—10 su naprave kojih udaljenosti postavljaju 4 reda đu žice. reda žice od također se napne prvog kojih Udaljenost zemlje treba biti 100 cm dok su redovi 40—50 Krma cm se također drugi udaljeni. najslaže na žicu. Na 50 m dužine može se račubolje pažljivo jahača provenuta, suhe krme. bi nati s 1200—1500 Prema tome 1 ha s od 80 mtc kg prirodom trebalo dužine 300—350 »švedskog jahača«. sijena odnosno kvaliteta krme redu ovina napravama prvom Uspjeh sušenja i si o krme Ona biti naprave. pravilnompažljivom slaganju uvijek tako da složena eventualna kiša po slijeva vanjskomsloju krme, tako, da Prikladnost sačuvani. ostanu slojevi pojedinog nutarnji tipanaprave uglavdrva konkretnim ima prilikama, gdje dovoljno povoljnija jeuvjetovana »Krovišta«

su'

vrlo

naprave, dva 6—8

mora

nom su

krovišta.

Dosušivanje sijena sjeniku razlike stočnih hranjiva sadržaju velike, lucerne trava: i smjese i na

napravama što se

Sadržaj — Sur. u %

Probavljivog Sur. prot. Sušeno

Sušeno

tlu

tvari .

Kalcija

Fosfora

vlakana

35,91

9,9

Karotina

gamau1g |

0,17

0,91

26,89 :

krovištu Sušeno

Suhe

isplati, jer iz vidi ovihpodataka sušenja višestruko

29,79

14,31

1,25

0,24

34,52

0,27

36,80

»švedskom jahaču«

29,88

14,77

1,40

izražaja preko proizvodnje, još jer ili može znatno nom kvalitetnog povećati proizvodnjanecem velike sijena količine koncentrata. skupih Ovo

dolazi

više

stočarske

ishra-

Njega

livada

nakon

prvog

otkosa

ukupnodobijemo najviše krme, još spremimo otkos i te da ih i im i nakon moramo drugi općenito poboljšamo, otavu, košnje otkosa često Glavna na prvog potrebnu posvetiti pažnju koju zaboravljamo. 2 otkosa za i otave dušikom. visokog priroda mjera postizavanje jegnojenje Zato ćemo i na livade sada baciti 50 odnosno 200 kg/hačistog dušika, kg/ha 27 % dušičnih To će izazvati i neće ni od otave, naglibujanporast gnojiva. koji Da

livada

nno

to znači

-——I

umm

ljetnih jakozaustavljen, vrijeme će i a ostati vremena za mopokositi, još dovoljno trećeg otkosa, kojeg porast žemo ili silažu. za se da će Razumije popasti pokositi uspjeh potpuni prignojadušikom biti istom ako smo onda tokom ili ranog provanja postignuti jeseni izvršili i fosfornim i sa ljeća odgovarajuće kalijevim gnojenje gnojivima. Visoki otave i livade više u narednim a u prirod uopće, ovoj još godinama livade. o trave mnogo dovoljnoj .zavisi gustoći biljnoga sklopa Višegodišnje i kada nove u a to cvatu, upravo nabusavajustvaraju izbojevrijeme najviše je sada Za dobro i se kose. novih nabusavanje kada neophodno stvaranje izboja tlu. Zato ćemo nakon otkosa u i prvog dovoljno kisika, jepotrebno izvršenog dušikom livadu biti dovolne podrljati. Drljanje smije duboko, prignojavanja i trava samo sasvim sloj tla, korjena jnojeprerahliti gornji plitko. jerje glava Tako ćemo izazvati dobro i samo otave i livade ne nego busanjegušći sklop uopće. vremena Livade su biti samo koje dugo koristile košnjomčesto z naju prilično livadnim korovima. Da se doosobito visokim zakorovljene; ovisuzbiju bro otkos livade odnosno otavu Ako dusmo jedrugi izvršili popasti. gnojenje šikom biti će brz i otave ćemo već nakon ili 40 dana pa bujan, porast mjesec moći izvršiti To ne da će dobro samo livadnih ispašu. djelovatisuzbijanje već se u to obično zelene krme će kao pa korova, javlja manjak vrijeme ispaša i s te strane dobro doći. Nakon otkosa ostati će drugog ispaše jošdovoljno ćemo moći i ili silirati. Iztrećeg otkosa, kojeg porast još posušiti ovih odražava se livade pa i na na ekovršenje mjerajako ukupnom prirodu nomskom efektu. Ako nikakove ne nakon otprvog poduzmemo mjere njege možemo računati da će otkosa biti 20 do % 30 kosa, prirod drugog najviše priroda otkosa. Izvršimo li navedene nakon otkosa moprvog prvog mjere njege žemo računati 2 otkosa sa od 70—80 % u količini prvog prirodom još priroda otkosa. možebitnih

suša

biti

ćemo

moći

i otavu

vremena

Tako

pr. ako se bez

jeprirod q/ha onda nikakove od 70 qsijena, izvršenja njege prirodu /ha. Izvršimo li i nakon otkosa možemo prvog gnojenjeodgovarajuću njegu livadi od na 40 istoj postići jošprirod q/ha. sijena. Prof. dr.J. Č. na

uzmemo

livade

otkosu prvom možemo nadati

Utjecajdobi (starosti) krava na

bio

mlijeka proizvodnju

telenja junica utjecaja proizvodnje mlijeka života krave. od stani proizvodnogukupnog Ranijim janje prvimtelenjem teladi odnosno životu krave. se dardnogpovećava brojtelenja, broj jedne Produžena kod života starost uzrokuje produženje ukupnog junica telenja ali znatno život. krave, smanjuje njenproizvodni Našim da simentalske ustanovili smo prvotelke istraživanjima (1979) ako se tele u dobi izHrvatskoj proizvodnju mlijeka postižu najvišu prviput među Mlađe Američka i istraživa25 i 32 dajumanjemlijeka. mjeseca. starije da životnu su prvotelke proizvodnju. njapotvrdila holštajnske imajunajveću tele u dobi između 22 i 26 ako se mjeseci. prviput Uz važan ima i težina. Budući dob, mlijeka tjelesna utjecajproizvodnju da se ona s vremena prvog odlučivanja mijenjadobi, praksi junice pripusta treba voditi istovremeno računa težini. i o o starosti tjelesnoj Dob

kod

ima

visinu

i na

tra-

aa.

zaključitijenajpovoljnija Uvažavajući činjenice između Prema to16 i 17 dob odnosno mjeseci. junica osjemenjivanja pripusta ovisno između 25 i 26 dob kod prvog o me, telenja pasmipoželjna mjeseca, je voditi računa i da osim ni. Kod o prvom o moramo dobi, odlučivanja pripustu, iznosi oko 60% od težine uzrastežinu ima vremenu u tom tjelesnu koja junica da

možemo

navedene

le krave.

simentalskih

dob

od oko

Orijentacione prvipripust junica dob od oko 15 a težina od 350 do 380 za mjeseci, kg; holštajn mjeseci, junice težina od 340 do 360 kg. stalno Grlo raste i se, te tako kapacitetproizvodpovećava svoj razvija U fazi i fiziološkog kapaanatomskog maksimalnog njumlijeka. postizavanja žii vimena, sustava sve sustava, citeta, osobito pluća, probavnog krvožilnog važne intenzitet. Intenzivotne za mlijeka funkcije proizvodnju imajunajveći među različit tet Što pojedinim kapaciteta mliječnosti je pasminama. porasta Tako holbrže na kapacitet. najveći primjer svoj jepasminamliječnija,razvija odnosno oko trekrave postižu najveću proizvodnju petegodineživota, štajn odnosno četvrte lakoko šeste dok simentalke će to godine, laktacije, postižu Nei unutar od tih standarda i između Odstupanje mogućeje pasmina. tacije. može stanzrelost i ishrana što pomaknuti periodu kasnija slabija uzgoja dobi i redu dardnu razinu prema mliječnosti višoj laktacije. simentalskih Prema našim mliječnosti (1980) istraživanjima povećanje krava izrazito u sporo: Hrvatskoj je norme

broj

“redni

mliječnosti dob,god. 80,18 88,52 90,14 94,28 97,89 100,00

Ni III

IV V

2,5

—

3,5

—

4,5

—

5,5

—

6,5

—

7,5

oko

proizvodnih kapaciteta uzgojem iskorištavanjem porast ubrzati. Prema američkim krave može se holštajn mliječnosti istraživanjima, s dobi: u SAD mliječnosti imajuslijedeći porast % %. dob,god. dob,god. i

Intenzivnim

79,7

96,5

92,3

100,0

koja očitujevrijeme Najveća mliječnost, potpunorazvije Smazatim i uzraste, zadrži se na pada. razini, izvjesno vrijeme toj postupno što znatno u pronego m liječnosti godinama prvim sporije jeporast njenje je krava dobi od 3 do 6 Tako se u poholštajnskih godina rmliječnost izvodnje. oko od 7 do 12 većava za a u dobi za padnepribližno 20%, godinamliječnost što životna 19%. Blaži se nego događa uslijed pad mliječnosti porast toga i do duboke krave i starosti se snaga ponekad postupno smanjujeproteže Ovu 20 i više sposobdo godina. ustrajnost proizvodnji pružakonstitucijska između različita. nost kojaje pasmina u

kad

krava

—

Konstitucija uspješnog jeopćasposobnost reagiranja organizma činilaca okoline. Intenzivno djelovanja iskorištavanje proizvodnog gativna ako osobito stvokapaciteta, dugotraje, koji najvažniji jenegativni utjecaj je rio Zato važno snažne imati u čovjek. je proizvodnji mlijeka grla konstitucije, će kroz duže izdržati visoku bez koja (proizvodni život) proizvodnju vrijeme bolesti vimena i nogu, naglogpada mliječnosti, pojavejalovosti, drugog. Snažna osobito ekonomski važna ako nam stalo iskorištavati konstitucija je je kravu duže kao na visoke bređe vremena, zbog kojom primjer cijene junice proizvodnju. počinjemo Danas osobito vriu proizvodnji mlijeka zanimljiva konstitucijska je našoj krava da s obzirom nepoholštajn jednost njihov proizvodni vijek prosječni je kratak do 4 Kad vidu da ima vi3,5 voljno godine (laktacija). vrijednost sokobređe 1/5 do 1/4 osholštajnske predstavlja ukupnogulaganja junice pri onda očito da u tako kratkom novog promliječnog gospodarstva, nivanju je izvodnom i uz teško sebe amortizirati. vremenu proizvodnju najvišu može Dr. Pavao Caput na

—

ne-

Dragičitaoci »Mljekarskoglista«! nekoliko

knjižica Prije godina jeobjavljena namijenjena i veću s naslovom o bolju mlije»Upute mužnji« proizvodnju stočarima, od sadrži ka. Ona o mlijekapravilnoj proizvođačima mužnji, uputestočarima, i do muzilica o urednom mljekari, držanju ostalog mlijeka isporuke čuvanja luči Muzači vimenu vimena i kako se o mlijeko. mljekarskog pribora,građi samo o sva knjižice, jer znanjem pravilmorajuproučiti poglavlja spomenute dobro viočuvati zdravo i dobro mogu zdravlje mlijeko nojmužnji proizvesti štete nastati To znači da proi u mena mogu gospodarstvu. izbjeći brojne koje već i samo mnogo postupak izvodnja mlijeka m užnje navečer, nije ujutro je izvrše. zadatke stočari iz ne a te dodatne brojni više, neznanja lista« da se odazvao molbi uredništva Rado sam se »Mljekarskog pojedistranicama na o na »Mljekarskog objave poglavlja knjižice »Upute mužnji« redovida će to lista«. sam proizvođačima mlijeka, Uvjeren pomoćibrojnim što i vimetim u zdravlja proizvodnjiboljeg mlijekaočuvanju pretplatnicima u

stručna

nas

—

na.

Pisac

dr. Berislav

Majić

VIME i rad žlijedze) (Građa mliječne |

jedno živog(organ riječi je litre da za mlijejedne kravljeg skog) svijeta. činjenicaje proizvodnju o 300 do 500 litara da kroz vime ka krvi, najbolje svjedoči protekne potrebno vimena. i radu (funkciji)kravljeg građi zamršenoj ali nam kako dobro od nas Svatko ono zna izgleda izvana, jenjegova da s se upoznamo pa mnogo pobliže unutrašnjost manjepoznata jepotrebno shvatili važnost i da bismo stručnog pažljivog bolje građomkravljeg vimena, vimena za mliječzdravlja preduvjetaočuvanje mužnje bitnog obavljanja Vime

pravom Sama

smislu

velikih

čuda

—

nih

krava.

početvrti, odvojenu, sastoji sebnu To znači da četvrt virhena može a da cjelinu (sl. 1). jedna oboljeti, ostale tri četvrti ne bilo kakav znak bolesti. Svaka četvrt vimena zapokažu vršava vršku nalazi se kratka ka izlazna a na (sisni sisom, njezinu cijev kružni mišić-stezač Zadaća mišića zatvara nal) koju (sfinkter). jetog da štiti vime od okolnih samostalno čestica nečistoće i da istodobno sprečava iz vimena. Zato osobito važno da (istjecanje) mlijeka ispuštanje je primužnji vršak sise kako mišić ne bismo da već oštetili,naprotiv pazimo tajnježni Vime

četiri

svaka

tih četvrti

čini

nam

trane

sise

fim+

Slika

Neispravna

mužnja

svinutim

“A

palcem

Slika

Pojednostavljeni

hipofizu ispod mozga iz vimena tanje na

mlijeka

bismo

očuvali

vimena

podražaja

prikaz toka i toka izlučenog hormona

mužnje

(masaža)

ispuš-

Sisni kanal

rastezljivost. njegovu proširuje služi sisnu se u prema unutrašnjosti šupljinu, koja skupljanje mlijeka Ta se veću mnogo (sisnu cisternu). šupljina proširuje razgranatu vimena u se spremišnu šupljinu (vimenu cisternu), kojoj sakuplja najveći dio izlučenog mlijeka. Pri treba svakako ili ručnoj mužnji izbjegavati stiskanjegnječeistezanje, takozvanu suho«, rad sisa a »na (Sl. 2), pristrojnoj mužnji mužnju nje tj. nakon vimenu završene za na .muzilice (strojamužnju) mužnje. tkivo vimena, od mnoštva krvnih žila i se Spužvasto građeno koje sastoji kanalića sisa vime. na zazapravo mliječnih (Sl. 1), počinje prijelazu Gornji tih kanalića ulaze u vršeci vrećice al tankostijene, žljezdane (mliječne stvara i vrećica se veole), kojima nakuplja mlijeko. Stijenke tih optočene mrežom sitnih krvnih žilica vrećice su (kapilara), koje žljezdane gustom dovode različite s za (»tvornice mlijeka«) krvlju sastojke potrebne tvorbu mlijeka. stanicama se u tim stvoreno u nakuplja žljezdanim (proizvedeno) Mlijeko Izlazni otkanalićima do i i se zadržava vrećicama mužnje. mliječnim njima kanalićima toliko su uski da vrećica vori prema mlijeko mliječnim žljezdanih vimena. istisnuti niti ga se može iz može ne Mlijeko stiskanjem njih istjecati, hormona odande može samo mužnje(oksitoci istjecati pod djelovanjem Kada tele što ga luči mozga (hipofiza). žlijezda posebna, na), privjesna živci se vime stišće ili kada muzač siše kravu sise, i (masira) lagano joj mužtrenutak da od mozak pa podražaj jenastupio podražuju prima njih iz vimena. odnosno mlijeka ispuštanje nju, lučiti hormon Ti se iz mozga u prenose hipofizu, kojapočinje podražaji krvnim žilama do vrećica vimei on u krv se tada žljezdanih mužnje prenosi hormon mišićna vlakanca Tamo na na (Sl. djeluje njihovoj 3). stijenci, taj kanalića odande vimenu kao i na ona pa u stijenci mlijeko mliječnih istječe čvrstoću

svake

sise

cisternu.

kratko

ako

(5 minuta) mužnjedjeluje vrijeme mli vremenskom razmaku istisne se ne započnes mužnjom, manje odnosno mliviše iz vimena zaostane u ga i jeka žlijezdanim vrećicama, hormona kanalićima. tome naza Prema djelovanja mužnje ječnim vrijeme da što izmuze muzača iz vimena za stupapravi trenutak mlijeka. više I! dr. Berislav Majić Hormon

tom

u proizvodnji i preradimlijeka Higijenai sanitacija

< mlijeka proizvođača je posebnupažhigijenskoj ispravnosti. njegovoj njuposvete telad i već i okom ishranu samo za ne upotrebljavaju ljudi, mnogi Mlijeko biti živi mogu Mikroorganizmi nevidljiviorganizmipatogei od neki i štetni po se ni, upotrebljavaju ljudsko zdravlje nepatogeni,kojih tj. mikroorganizmi. i obradi U mlijeka. preradi saduz ne mikroorganizme, mlijeko smije, patogene Higijenski ispravno antibiotike i ržavati tvari štetne su drugelijekove koji ljudsko zdravlje: koje sadržavati bolesnih ne za se Mlijeko smije liječenje životinja. upotrebljavaju i dr. zaštitu se ni se dezinficijenseMlijeko pesticide (upotrebljavaju bilja), isali i iz okoline. većinom tvarima ovim Higijenska prekoživotinja zagađuje i vrsti ovisi i o i kakvoća u mlibroju koji mlijeka mikroorganizama pravnost Stalnom iz okoline. i u proizvodnji pravilnim pažnjom jekodospiju postupamikroori ostalim s mlijeka mogućejezagađenje patogenim njem mlijekom i kakvoća svesti na mlijeHigijenska ispravnost najmanju mjeru. ganizmima oslaveliki ka prerade mlijeka Uspješnost utjecaj preradumlijeka. imaju na se pa mlijeka, zbogtoga h igijenski upotrebu ispravnog nja prvenstveno kod isbiti i higijenski higijenaprerada mlijeka moraju cjelina proizvodnje rentabilnost to i Uz i i pravnog kvalitetnog mlijekamliječnih proizvoda. proizovisi o i higijenskih vodnjeprerade mlijeka mjera. primjeni nekoliko nastavaka naslovom i U u slijedećih pod »Higijenasanitacija ćemo i s prečitatelje ulogommlijeka preradi mlijeka« proizvodnji upoznat elementima stastaničnim hrani sa mlijeka, zdravstvenog čovjeka, utjecajem mlidomaćih na se s bolestima prenose koje čovjeka životinjamlijeko, nja s bolestima grupa bakterije (posebna mikroorganizajekom, kojeizazivaju kakvoću bit će na mastitis i na osvrt na mlijeka, ma),poseban njegov utjecaj mlitehnološke ekonomske u na mastitisa, probleme preradi gubitke zbog demastitisa, u mlijeku, insekticide, mikroorganizme jekazbog nepatogene i deterdžente mane u u lijekovemlijeku, mlijeka. zinficijense mlijeku, u prehrani čovjeka Mlijeko hrana. To i doba života “U rano mlijeko jevrijeme ljudiživotinja jejedina 45 teleta udvostruči se za oko Težina rasta (ubrzanog) organizma. intenzivnog daktek za 180 dana. oko 60 a težina za Postoje, dana, djeteta ždrijebeta dana, torazlike u sastavu le i Zbog majčinog). kobiljeg, (kravljeg, mlijeka značajne to raznih mora kod prese ga mlijeko životinja mlijekom dojenčadi prehrane se u želucu sastavu sastav raditi i mlijeka. Mlijeko približiti majčinog njegov U dalnazivamo kiseline i tvari enzimima, solne zgruša. koje pod utjecajem toku u tankom najvažniji sastojci (bjelančemlijeka probave, tj. crijevu, jnjem rast i razlažu se na organizma. jednostavnije dijelove, koji potiču razvoj vine) od se se teže djece Zbogtoga priprehrani probavlja mjačinog. mlijeko Kravlje .

Jedan

veoma

važnih

zadataka

mlijekom'u sastojaka mlijeko dodaje omjer kravljim I ostale vrste mliješećer) približio majčinommlijeku. mliječni (bjelančevine: od svih namirnitreba također ka mlijeko preraditi. Međutim, je (kozje, ovčje) ca najlakše probavljivo. životinjskog podrijetla hrana važno. se s U jedne Ljudska čovjeka mlijeko prehrani jeposebno rast kao izvor tvari za kao izvor strane a s potrebnih kalorija,druge ocjenjuje ima da hrana Vrlo često se i zadovoljavajuću događa održavanje organizma. kao što su npr. tvari za rast i ali ne sadrži važne količinu održavanje, kalorija, načina danas se i vitamini i javlja prehrane svijetu kalcij (B C).Zboglošeg i sustava sluzokože niz bolesti. su: probavnog oštećenje zubi, Najčešće karijes što sastava u vezi time želucu, uzrokuje mikroorganizama poremećaj živaca, dopensra: ličite bolesti kao što su u nekih oštećenje smetnje kretanju, infarkt. krvnih žila, tromboza, cija orgasvih tvari izvanredno potrebnih ljudskom Mlijeko osiguranje je tvabolesnika nizmu. U mlijeko jerpomažeizmjenu prehrani jenezamjenjivo smaKod su ri u žbog posebni problemi prehrani ljudi organizmu. starijih i mineralima. vitaminima i za za povećane potrebe njenepotrebe kalorijama svih tvari lake i sadržaja potrebnih nezamjenjiprobavljivosti Mlijeko zbog je, osteoiz Gubitak minerala hrana stare va i koji uzrokuje ljude. organizma ostalim sirom i se usporava poroze mliječnim proizvodima: svježim uspješno sirevima, m nogo s adrže kalcija. koji različitih životinja) Različite vrste (od mlijeka mladunčeta. rast hrana mora koja općenito prirodna osigurati Mlijeko je, neke rasrazličitih i sastav životinje različit, mlijeka životinja jer Zbogtogaje mladunčad domaćih odnosu rasneke na tu brže životinja, Dijete, sporije. od sastav ima i te mijekadomaćihži mlijeko drugačiji majčino sporije stoga ishranu. za koje upotrebljavaljudsku votinja, bivoličino i se U ishrani uz upotrebljava kozje ovčje, mlijeko ljudi kravlje mlijeko. kobilje mlijeko,rijeđe Ovčjemlijeko ramu držai klimatski Uzima onim se u gdje drugiuvjeti krajevima i masti viski karakteristika Glavna ovaca. %) (6,18 mlijeka sadržaj ovčjeg je nju kalcija. Kozjemlijeko vrlo skromKoza da uzima Poznato alergija. kozje mlijeko protiv je života. Sastav i lako se hrani na sve no kozjeg bjelančevina privikava uvjete kozdavati vrlo vrlo sličan sastavu pa je povoljno mlijeka, mlijeka je majčinog djeci. .jemlijeko mlijeko Kobilje više i visokim se < Upotrebljava Prije predjelima AzijezapadneEvrope. zakiseI danas kao obliku se su lijek. pili ga Mongoli zakiseljenom stoljeća Kazahstanu se kao U godišnje mlijeko ljeno kobilje pije lijek.sanatorijima kao litara kumisa troši oko 2 mlijeko) lijek kobilje protiv (zakiseljeno milijuna i probavnih avitaminoze tuberkuloze, smetnji. Bivoličino mlijeko i vrlo masno dnevno. Bivolica oko 10 litara Njenomlijeko mlijeka je daje masti. sadrži od 7 do 8 % mliječne voda

kako

nekih

raz-

Kamilino

mlijeko ima He mlijeko jeslano. irvasa Mlijeko Irvas

teško

više

masti

ali tamo

muze,

upotrebljavaju mlijeko

Ono

irvasa.

a kravljeg. Blagogjeokusa, ponekad

gdje

nema

ima

druge

stoke

muzne

16 do

masti

stanovnici

i samo

oko

vode.

67,5 %

Mlijeko jaka ima od 6,5 do 16% masti i visoku soli do Mlijeko jaka koncentraciju (13 Količina ako se Za oko dana 200 %). mlijeka 17 povećava raste b roj mužnji. ženka 350 do 700 laktacije daje kg mlijeka. U.

Proizvodnjakvalitetnog mlijeka Najvažniji uvjet mlječne proizvode dobro, je i “no Takovo dobit ćemo svega prahigijenski mlijeko. ispravno mlijeko prije vilnom i muže mužom. suđe s će iz viČisto pripremom kojim mlijeko doći u i suho mena te čista i zdrava dobra ishraoprano muzara, dodir, vime, i uredna na da su ode sa u preduvjeti mlijeko našegimanja staja mljekaru bez To su osnovna ćemo reći o pa prigovora. pravila proizvodnje mlijeka, kom za

dobre

i kvalitetne

kvalitet-

samom

sva-

po nešto. Kako voda

očito

je najvažniji počet nje. biti i mikrobiološki mora kako tako i za za muzara, svježa čista, napajanje mužu i same za Proizvodnost muzara opreme pranje staje. neposredno je od ovisna da voda bude redovnog napajanja, stoga jepotrebno dostupna svakom trenu. Još zarama dvokratno u nas uvijek uobičajeno napajanje muzara dovoljno. nije Pri suđa i opreme mužu imati mlaku i vrelu za moramo a pranju potom vodu što se ako jednostavno riješava električnog bojlerastaji montiranjem to Za za može obično gumeno postoje poslužiti uvjeti. čišćenje crijevo montirano vodovodu. Bilo bi dobro da na imamo pipu staju posebnu ćemo držati svu i suđe i ćemo držati za opremu gdje prostoriju mužnju gdje do mlijeko otpreme. Muzare ili ručno Kada ručno u muzemo muzemo oprema staji strojno. je biti vrlo može jednostavnija, mužnji pristrojnoj različita., činilac

čistoću

ćemo

Ona

mu-

nam

Vime

Mjesec

dana

nakon

stvaranje mlijeka

oplodnje počinju poroda razvijati sise, sisni kanali te se tako stvara završava ili četvime, koje svojrazvoj trećoj Nakon se a smalaktaciji. telenja mlječnost vrtoj povećava potompostepeno Krave bređe ostanu 60 do 90 dana mali ima po i telenju njuje. tajstadij utjecaj na do se da se Čini mlijeka. proizvodnju proizvodnja mlijeka povećava petog stanica se i tako bređosti, mjeseca broj kojeizlučuju potom smanji mlijeko se hormonalni sistem. Glavproizvodnja Stvaranje mlijeka smanjuje. uvjetuje ni činioci odnosno razmak izsu koji utječu stvaranje mlijeka brojmužnja, među količina i Na razu vimenu muža, mlijeka kojaostaje laktacije. stupanj se

brže

Poželjno mlijeka je oplodnja proizvodnju utječu zasušimo 60 dana nakon i da bude dana 60—90 zara telenja, prije telenja ju te muzaru i hranimo koncentratom više ne kada smanjimobrojmužnji, je Muza Tako se laktaciju. mlječna žljezda pripremi slijedeću manjenapajamo. mli25—40% nekim zasuše zare se po daju istraživanjima telenja koje prije u laktaciji. jekamanje narednoj i da kanalima. Može se Na vimenu su četiri sise sa sisnim dogoditi postoji vime tkivo. Prazno u laktakada žljezdano kojerijetko imajurazvijeno pasisa oko šeste težinu ima konačnu dobi teško od 14 do 32 negdje kg.Svoju cijskoj je starosti. godine će (nastavitse)

voj

vimena

bređost.

mu-

Mr.J.

Skelin

Održano predavanjeza robne proizvođačemlijeka već

počinje mlijeka počinje selu,štali, Proizvodnja ishrani krme ishranu stoke. livadama u i oranicama, za Temelj stvaranjem Na krma odnosno i zelena krava voluminozna masa s livada. našoj sijeno je ali te nisu korišlivade oko 13.000 u ha, površineproizvodnji općini zauzimaju stoku bi trebale biti. krme tene za u kojoj onojmjeri INA stanica u Petrokemijom Kutina, Poljoprivredna je, suradnji organibilo robne zirala stručno na za mlijeka kojemje riječi proizvođače predavanje te načinima mineralnih krme o proizvodnji livadama, upotrebi gnojiva filma krme dodatkom UBEE. su konzerviranja Predavanje prikazivanje održali Inž. inž. i dr. Feldhofer. u »Gnojidba krmnogbilja« Gašpar Gašparje mineralnih kraćim crtama na upoznao poljoprivrednike upotrebom gnojiva i NPK trave livadama se gdje najbolje djelovanje gnojiva. Naime, očituje na: dodana Dr. Feldhofer na bolje povišenjem prinosa gnojiva. jeprireagiraju UBEE 70 zrna o vlažnog prilikom konzerviranja premioizlaganjeupotrebi krmiva. sirovih silaže te UBEA grubih postotak povećava kukuruza, proteina krmnih koni hranidbenu poboljšava probavljivost vrijednost obroka, hrane, krmnih i hranidbenu konzervizervira i čuva probavljivost vrijednost obroka, krmiva od Kvalitetna krma i čuva stoza amonijaka. kvarenja djelovanjem utadekvatan način što na (uz manjegubitaka hranjivih tvari), ku, spremljena Ovakva i na zdravlje kojaorganiziraživotinja. predavanja, ječe proizvodnju iz robne dovodeći im za mo pojedinih stručnjake mlijeka proizvođače poznate i osuvremeni da im se više su njihova proizvodprilika pruži znanja područja, više a nja, cilj je: mlijeka. inž. Iva dipl. Majhen, na

ali ona

stvarno

zagrebačkivelesajam Proljetni tradicionalan Proljetni velesajam. Zagrebuje travnju Ponaše svih iz i su ga poljoprivrednici stručnjaci krajeva zemlje. sjetili brojni izložbenim zadržali naravno su se poprostorima najviše ljoprivrednici Svatko i opreme na pronavelesajmu poljoprivredu. ljoprivrednih strojeva bile vrlo viuzoraka od izloženih đe nešto za gospodarstvo. No,cijene svoje soke i skoro Cijene poljoprivredpoljoprivrednicima. neprihvatljive brojnim neskladu i u odnosu u velikom nih mlijekodr.) kukuruz, proizvoda (pšenica, U

bio

Po-

održan

SOA

mii

rao

«a

proljetnog zagrebačkog

velesajma

Pag

Odlično

je skupo! na su Posebice kamate su kredite i na poljoprivrednih cijene strojeva. goleme su one zbogtoga neprihvatljive poljoprivrednicima. Došlo doba da naši kuo poljoprivrednici je počnurazmišljati zajedničkoj bi se novčani izdapoljoprivrednih povini bolje strojeva: strojevi iskoristili, tak za bio bi znatno način već vrlo se svakogpoljoprivrednika Taj manji. dugo u s primjenjujebrojnimzemljama razvijenom poljoprivrednom proizvodU svakom selu u Austriji, njom. susjednoj primjerice, gotovo udruženje postoji kojeokuplja poljoprivrednike skupljeg prikupovini poljoprivrednog stroja ili i (traktor, kombajn, idr.),pak dajeusluge košnjidrugimpoljopp ri oranju, rivrednim radovima. rukovodilac nekoliko za Napredniji seljak je udruženja a prema točno koliko će koštati svaka se oranici. sela, cjeniku usluga Dobar našim primjer poljoprivrednicima. —

samo

zna

Z. Mašek

Sajam rasplodnihjunica Zagrebački »Večernji travnja godine objavio jereportažu bio održan ove prvom Oru Čakovcu. sajmurasplodnih koji junica je godine bili su ganizatori togprodajnog sajmarasplodnih Stočarskojunica centar Hrvatske i služba OOK »Agromeđimurje«Mljekarsko-selekcijski iz Čakovca. »Zadrugar« selekcijska Na bilo 88 Čakovcu prosajmurasplodnih junica predvedeno je grla, dano čak 83. »Cveta« ime Najvišu je psotigla cijenu je (junice junica nemaju već samo stočara Slavka iz Orehovice. Bila probrojeve) prigojne Sengula je dana dva dinara. za milijuna Svi su su ga koji prisustvovali stručnjaci prodajnom s ajmu ocijenili junica vrlo čestitavši stočarima i stručnim službama s povoljno, togpodručja. list« od

1988.

—

ask da

kaNI 7

Moona

zir

oni

m S

Pesa

A šra

bolesti Alergijske i slobodno

reći da

problemnašeg Alergija jezagonetan bolesti u stalnom na su Alergija tijela prisutalergijske jereakcija porastu. biti. ali i ne mora obično strane tvari nost Ta jestanje kojaje bjelančevina, kao što su, različite tvari iz naše na okoline, prašipreosjetljivosti primjerice, artikli neki na, životinjska peribe), dlaka, prehrambeni (jagode, jaja, cvjetni kozdodir raznim tvari s u u (cement, kojimaljudi dolaze lud, zanimanjima deterdženti Tvari metička su u lak, itd). koje pokrelijekovi, sredstva, stanju Jedna žena dobivala nuti u zovu se alergeni. je alergijsku reakcijuorganizmu vrstu kad bi supruga posebnu koji urtikariju god poljubila jeupotrebljavao vremena

voska

može

brkove!

nastanka

alergijske reakcije jeslijedeći: tkiva. Kad raznih stanice ri u se koja vezuju antitijela nastaju organizmu uđe ista tvar, ta se ponovno tijelu kasnije, drugomzgodom, organizam Rezultat stvorenim tvar s tim s već antitijelom,alergenom. spajanja spoji prije kao urovisno se, koja očituje jednom reakcija mjestu spajanja, jealergijska Mehanizam

stranih

ulaskom

tva-

kao

tikarija ekcem,drugi puta kihanje, put itd. suzenje od bilo oblika Samo SAD u u mnogo. Oboljelih kojeg alergijesvijetu je ima ih 35 Od 9 od oblika a milijuna. toga milijuna najozbiljnijeg alergije, pati to astma. bolesti mogu razviti u bilo ali su češće se Alergijske je kojoj dobi, oblici su: djece. Najčešći ili

otok

bronhalne

astme,

treći

kao

Peludna hunjavica alergijska javlja preosjetljivosti peludraznih i trava i vezana određena doba. Bolesnici uz nos biljaka godišnja kišu, je im curi i to iskusio koliko teškoća a oči suze. ne začepljen Onajkoji je, n ije zadati rada i za za se ne mogu Ako spavanja. liječi, simptomi vrijeme vrijeme može teže čak i astmu. izazvati napose peludna hunjavica bolesti, polipe, *

Ova

bolest

kao

rezultat

zna

Alergije na

koži

Alergijske Spomenimo alergiekcem dolazi u kože tvari nejeski (preosjetljivost kemijske kojima dodir) neke utoderitis vezi s na pre(često astmom), alergijska urtikarija (reakcija hrambene artikle i lijekove). bolesti

kože

danas

vrlo

kontaktni

česte.

Bronhalna

astma

disanja. Mnogo napadiotežanog povremeni životinTo su, među kućna astme. može izazvati ostalim, prašina, napad toga itd. Kažimo da se alersustava neke vrste infekcije dišnog jske dlake, .hrane, i bolesti mogu i na gijske organima drugdje. javiti probavnim te bolesti

Karakteristike

liječiti alergiju? Problem do danas Mi možemo određealergije riješen. izliječiti nije jednu ali sklonost nu olakšano ako užročni alerbolest, alergiji Liječenje ostaje. je je Danas niz metoda uzroka. gen kojeolakšavaju identificiranje poznat. postoji odmah i se obratiti za se Zbogtogajepotrebno liječnikusavjetdisciplinirano Ako može ali ako se ne liječiti. problemjeriješen, izbjeći, može,lisealergen će možda. podvrgnuti seriji cilj ječnik specijalista injekcija kojih pacijenta je da se učini Na na su i alergene. raspolaganju lijekovi pacijent neosjetljivim antihistaminici. Katkad boravka ili može se zovu koji posla mjesta promjena fizičke biti izuzetno ali m ogu izliječiti alergiju. Umjerene vježbe korisne, imati karakter, natjecateljski smiju Vaš liječnik Kako

Jovanodipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl.inž., dr. Berislav vić-Bunta, dipl.vet., Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek, Vuković-Svoboda, dipl. vet. Turk, dipl. inž., Dubravka JurErhatić, dipl. inž.,Petar Jelinić, dipl. inž., Tomislav odbor: Uredivački Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada

Izdavački

savjet:

kić, dipl. inž., Tomislav Vršilac

mr.

Kolak, inž., mr.

dužnosti urednik:

Tehnički

Vlasnikiizdavač:

Uprava Mjesečna Tiraž: Tisak:

Milan

i uredništvo:

pretplata

Bolić, Antun

Marijan

Bratanović,

Rybak, Gojko

glavnogiodgovornog Vera Volarić, dipl.inž. Udruženje mljekarskih radnika

Šormaz, dipl.vet. Stjepan

urednika:

Zagreb, Ilica31/III, tel.424i420

Deneš,dipl. inž.

Hrvatske

zaprivredne organizacije ustanove kaozaproizvođače mlijeka iznosil180.-

45.000 primjeraka NIŠPRO »Vjesnik«, OOUR

TiM,

Zagreb.

dinara.