Mljekarski list 6-1988

S

A

2

ZAGREB

GOD. XXV

LIPANJ 1988.

(o

-

. .

k

vania

bh.

=

moš

pogona

i

monogo

fd oo

or

;

Ć

»

#

ž

« Sa

.

B

*

hh Ž

&

š

Rog Ze ;

dić

naj

Detalj

Sa

ode ok

iz gospodarstva

Pa

s “s

Tada

aS Rika li

Mis, u

Šmarju

kod

do

KI

Ljubljane

a

Slama žitarica voluminoznidodatak u suvremenoj hranidbi preživača —

Velike

količine

slame

ostaju proizvodnji žitarica,jeopravdano da se slama iskoristi u hrani. U slami su količine stojanje stočnoj potenšto važno tvari, nestašica i visokih u hranjivih cijalno jeposebno vrijeme cijehrane. slama na žitarica ima malu hranidbenu Međutim, vrijednost, teško u se a hrani probavlja, ukusna, njenaupotreba stočnoj jer nije postala ekstenzivne i jeobilježje proizvodnje. primitivne Slama teško i ima nisku hranidbenu sadrži probavljiva je vrijednost, jer visoki teško sirovih celuloze Sadrži i postotak probavljivih vlakana, lignina. oko 40—45% sirovih što čvrstoću nositi težinu vlakana, daje stabljici koja klasa. dokazano da samo Istraživanjem probavljivosti je govedaiskorištavaju 42—45% tvari sadržanih dok ovce i koze slamu hranjivih slami, iskorištavaju nešto bolje.

Preživači dobro celulozu ali slama ima lošu hrau iskorištavaju probavi, nidbenu čvrste celuloze i ins vrijednost zbog ligninomdrugim povezanosti One tvarima. krustirajućim sprečavaju probavnim sokovima, pristup zahtijeveći utrošak i u celuloprobaviotežavaju iskorištavanje vaju energijenjenoj u

pa velike

na-

veoma

mora

u

Ze.

Slama

sadrži

malo

bjelančevina (samo bjedosta visoki i a ima alkallančevina), pepela, posebno postotak kalijadrugih nih tvari. ima nešto više samo slami fosfora malo u Kalcija mahunarki, je slame.

Slama svim vrstama siromašna vitaminima sličveoma i jeopćenito nim aktivnim tako da i to mora obratiti ako se koristi tvarima, pažnju stoke. prehrani ob.

Suvremena stočarska raznovrsnim proizvodnja tehnologijama nastoji rade i hranidbenih obroka veću iskosastavljanjem odgovarajućih omogućiti ristivost slame hrani. Posebno to hranidbi kostočnoj je moguće preživača lako tvari dobivati i veći teško probavljanje hranjive moraju ji postotak i teško hrana treba probavljivih grubih sastojaka.

Gruba, probavljiva ispuniti veliki i tako stvoriti sitosti, probavnog trakta, posebnoburaga, osjećaj prostor održavati rastresitost i mikrobsku aktivnost i davati buragova sadržaja podi Sve to i za ražaj preživanje peristaltiku crijeva. omogućavaboljepotpunije hrane. iskorištenje razlike i iskoristivosti različitih vrsta u Postoje hranidbenoj vrijednosti slame.

One redu ovise sirovih vlakana.

Razlike o se prvom postotku javljaju sirovih minerala i i dr. Pšenična slama ima postotku bjelančevina, najnižu hranidbenu malo i veoma Od se razvrijednost probavljivih bjelančevina. nje slama. ražena Zobena slama sadrži sirovih likuje jenajukusnija, najmanje vlakana i prema ima hranidbenu tome i iskoris(35— najbolju vrijednost tivost tvari Ima i odnos kalpovoljniji minerala, (48— organske posebno 45%) slama i fosfora. Ječmena hranidbene nešto i iskorisslabije vrijednosti cija je 55%). ali od slame. tivosti nego zobena, jebolja pšenične slame tla Na kakvoću može i se a veoma vapreko gnojidbom, utjecati je klime žan i meteoroloških utjecaj pojava. mekanih Hranidbena slame se vrijednost smanjuje gubitkom dijelova, obrade hranidbena listića. Novim vritehnologijama pokušava poboljšati slame i način veća stoke. u hranidbi jednost upotreba omogućiti taj njena Hranidbena može mehaničkom obradom se vrijednost poboljšati slame, sjeci veoma

sirovih

2—3%

u

se

a

na

u

u

u

uz

u

u

se

na

82

sirovih

kanjem mljevljenjem, kuhanjem parenjem, peletiranjem, kemijskom radom i fermentacijom. ili da veću koSjeckanje, omogućava životinje trganje mljevljenje uzimaju ličinu slame troše Mehaničkom obu a da za hrani, žvakanje manjeenergije. radom što se stanična lakše oštećuje građa, omogućava prodiranje probavnih sokova i tvari slame. da se slama sitnibolju razgradnju organske Najbolje je ili iskida po dužini 2—3 cm (na jesasjecka dužine) stabljike.

Slama može izazvati u brašno ili mljevena probavne (opstipaciju s metnje i dobro davati u ovom osim u hras začep)nije je obliku, peletama drugom ili

ili

ob-

nom.

Mehaničkom Više

obradom ako

postiže Poznate pod pritiskom. se

se

se

slama

malo

poboljšava

hranidbena

nakon

mehaničke

obrade

vrijednost

tretira

slame.

parom

ili kuha

kemijske lužinama, amonijakom, ili »UBeom čemu 70« .ureom se (INAKutina), postižu najbolji pri rezultati.

Petrokemija Lužine i čvrste veze celuloze i i tako omoguamonijak razgrađuju lignina i sokova celulozu iskoriši na ćavaju probavnih bolje pristupdjelovanje njeno traktu. Metode slame obrade lužinom i u zaamonijakom tavanjeprobavnom nabavu zaštitu i okoline.

U opreme i htijevaju posebne ljudi posljednje vrijeviše »UBea »UBeom me sve se 70«. Nakon 70« se upotrebljava javlja tretiranja ali on i hidrolize i nema procesom opasuree amonijak, nastaje spontanim nosti za i okolinu. ljude Tim obrade slame hranidbese tehnologijama kemijske poboljšavanjena i iskoristivost na »UBee 70« i: za a dodatkom se vrijednost 24— povećava sirovih slami što važno hranidbu stoke.

12— za 14%, je postotak proteina 45%, obrade slame da slama bude voluminozne samo Kemijske omogućavaju ni dodatak hranidbenom obroku već da se preživača, većoj upotrijebi mjeri i hranidbena Unatoč slamu treba u tome, vrijednost. njena upotrebljavati hranidbi kao voluminozni dodatak. većih količina samo preživača Davanje bez kvalitetnih i slame, dovoljno ugljikohidrata drugihdopunskih krmiva, može uzrokovati i izazvati zdravstvene osobito kod padproizvodnje smetnje, visoko krava i onih Kravama može davati s visokom se gravidnih mliječnosti. teladi i mladim 2—5 samo u 0,5—2 kg slame, životinjama kg. razvoju Veoma važno zdravu bez mnogo i slamu, je bakterija plijesni. proizvesti Slama često živosu samo opasne po zagađena plijesnima koje je zdravlje već vrlo hranidbenu slame.

Na upozorava tinja, umanjuju vrijednost plijesan sirovih u slami. prirodno povećani postotak bjelančevina slamom dobiti bomogu Životinje hranjene pljesnivom želučanobolesti i i znakove mikotoksinima.

Gravidne lesti, intoksikacije jetrebubrega crijevne lako tih slamu treba nakon žetve što životinje pobaceplod.

Zbog razloga prije suho Obrada i i zračno slame s na pokupitipoljaspremiti lužinama, mjesto. ili »UB-eom će ne samo hranidbenu 70« slaamonijakom poboljšat vrijednost već će se dobiti i slama dobre što u s me, higijenske kvalitete,je pokusima obrade

su

u

slame

na

u

*

a

ne

»UB-eom

70«

i dokazano.

:

Najčešće

koje javljaju hranjenja smetnje ličinom slame i alkalične To se mosu: buraga indigestije. opstipacije, atonije že količina slame do samo se spriječiti davanjemograničenih postotka kojim fiziološke sirovim dakle za samo zadovoljavaju potrebe preživača vlaknima, kao voluminozni ostala hrana sadržavati lako i mora dodatak, probavljive energetski vrijedne ugljikohidrate. dr.

Feldhofer Stjepan zdravstvene

se

nakon

većom

ko-

a

83

Postrnikrmni usjevi površine oslobađaju skidanja usjeva voluminozne velika masa u može se krme, zapadnimpodproizvesti kojima navodbez a u istočnim zemlje uglavnom navodnjavanja, žetve područjima ručjima Tako na se godišnje. dobiju dvije jednoj površini njavanjem. treba koristiti bi se Da dvaputgodišnje, poštivati mogla jednapovršina osnovnih nekoliko pravila. sušesuvišno da se odmah treba žetve Nakon preorati spriječi površinu kulturu. novu tla i odmah Predsjetvenu pripremu dan)valja zasijati (isti nje da se treba obaviti ratilima s sloj (sjetvospremač)sjetveni valjkom rotirajućim Sve s i da se malo valja sijačicama sijati nicanje. usjeve pritisne omogućibolje i ravnomTako se samo omogućavabolje pojas. treba koji valjkom, pritisne posijani jako prihranjivati razriusjeve Ondje gdje uvjeti, postoje nicanje. jernije ubrzava Tako se početni porast. poboljšava nicanje, jeđenomgnojovkom. zido od zelenu koristiti za kulture se Postrne mogu krmu, rujna nastupa silirati na domai Mediteranu se ili u mogu me; zimi; košnjom napasivanje, Silirati se mogu u i silosima ćinstvima su mehanizacijom. koja opremljena sudanska a kulturi trava, suncokret), smjesama(stočsirak, (kukuruz, čistoj sirkom i drui s ni razne kukuruzom, križanci) ogrštice Ranola, kelj, repice, i razni Stočni suhe tvari. sadrže kulturama puno R anola, kelj repice koje gim suhe tvari su veali dobro križanci se gubici postotka zbogpremalog siliraju, i razuzeti krmom zelenom Za ishranu se nestabilni. mogu a liki,silotrapovi a u i ne košnju listopadu, graška kojedospijevaju stočnog grahorice smjese odžitarica ili sušiti silirati se mogu Smjese sijeno. povoljnim uvjetima ili su nas u trava s nosno kulture, zaboravljene gotovo grahoricom graškom koristiti do se a mogu vrlo visoke u iako japrirodepovoljnim uvjetima, daju vrlo kvalitei duže. Ove čih mrazeva daju ponekad smjese listopada, tijekom uzdržnu za normu tako da u nu zadovoljavaju dijelu produktivnom krmu, količini ako se koriste u litara dio za 15—20 krmu i mlijeka, punoj produktivni dnevno od 50—60 po govedu. kg hibridi ovisno razni krme Za se uzeti mogu kukuruza, zelene proizvodnju i Đin te sirka Sioux hibridi zatim i vremenu o šećernog prispjevanja, namjeni dati kod i Đin mogu Sudanske trave Zora i Srem. sudanske trave sjetve ranije dobro Stočni koristiti do mraza. mrazeve, dva se a mogu podnosi kelj otkosa, duže može se osobito u po zbogčega ha), biljaka (200— gušćemsklopu do-: da bi se ili silirati s hraniti izravno s u po potrebi kukuruzom, polja jesen 400.000 silaža. i bila ukusnijakvalitetnija od buhača da strada treba ne U krmnogkelja paziti usjev sjetvi postrnoj visoki i Z. Maksimirski sorte uništi. se u mogu ga Sijati koji nicanju potpuno korastočna može Za se u korijena sjetvi sijati postrnoj Angeliter.proizvodnju Nakon

ozimih

se

velike

oranične

na

a

u

za

za

u

ba.

Biko-

prikladna ogrštice je jesensko napasivanjekošnju ili nakrmu.

U i ozimu za ako se vo kosi, jesen košnju prezimidaje koja, ranije vrlo dobro koristiti i sorta može se Perko, koja regenerira. repice pasivanje količine treba koristiti kod svih kultura U povećane sjemesjetvi postrnoj unište da štetnici u normalnu i treba ne na na u odnosu nicanju paziti sjetvu, usjeve. dr. Zvonimir Štafa Za

kasno

ili

sorta

Proizvodnjai potrošnjajarog krmnog graška Grašak

(Pisum L.) je starog s vijeta. potječe iz to iz od Kavkaza i Indije,jest šireg područja južno Iran, Afganistan sjeveDanas kao kultura se rozapadna Indija. grašak tropskom uzgoja u mjereVrlo nom doseže čak do 67. na pojasu. jerasprostranjen sjever Razne vrste od su do kultiviranih Od sorti. kultiviranih graška divljih služe za hranu su: i ratarski ili stočni najpoznatijepovrtlarski koji ljudima krmni sativum to var. krmni grašak(Pisum arvense),jest p roteinski grašak.

Govorit ćemo vrsti se visokim o toj drugoj graška.

Odlikuje sadržajem bjelančevina.

Posebno važan ishrani kunića i uz u je peradi, svinja, riba, sadrži, jer i sorte 30% a neke ostalo, 23— preko proteina. nisu bili kretali su uz se, Dosadašnji prirodi zadovoljavajući: uobičajenu 28%, od 2,0 do tona/ ha.

2,8 uz agrotehniku, Sadašnji prirodi, poboljšanu agrotehniku i nove sorte, kreću se od 4,0 do 5,0 tona/ha Ako zrna. se suhog proizvodi zelenu ili masu tona/ha. se 30—50 ispašu, silažu, postiže iza strnih ali i kukuruUvjeti uzgoja.

Najbolje jegrašakuzgajati žitarica, i ako nisu tretirani za herbicidima korova mogu drugih okopanica koji protiv oštetiti Dobro i iza raznih krmnih negrašak. uspijeva uljanih kultura, usjeva, kih vrsta itd. Iza dobro kulture sve im su povrća g raška jarog uspijevaju koje dobar predusjev.

Sve vrste tako i krmni dobro lakšim pa na graška, jari grašak uspijeva i ilovastim tlima. Teška alkalna slana i tla ne pjeskovitim glinasta, podnosi.

Obrada tla. Za iza strnih žitarica strništa graška sjetvu počinje prašenjem i 25—30 na cm obavezno za bez jesenskim dubine, oranjem kojeje jari grašak obzira da li se iza ozimih ili kultura. jarih sije tla iza obuhvaća i višekratnu Predsjetvena priprema gnojidbe tanjuranje sloja. pripremu sjetvenog Kao i ostale ne izravnu Gnojidba. leguminoze, grašak podnosi gnojidbu U za stajskim gnojem. plodoredu jestajski gnojmogućeupotrijebiti okopaniiza se cu, npr. a zatim kukuruz, kojeg sije pšenica, grašak.

Glavni dio hraniva iz mineralnih se Za 10,0 osigurava formiranje gnojiva. tona zelenih mahuna troši 125 fosfora 45 i 90 grašak kg čistog dušika, kg kg U ishrani fosforom i dodati oko 2 više prvog i kalija. kalijem potrebno je puta više 1,5 Uz drugog hraniva, puta zbognjihovog iskorištenja. smanjenog to, troši mnogo količinu hraniva fazi uzima u grašak kalcija.

Najveću grašak i odnosno mahuna. lakše isoplodnje, cvatnje zavezivanja Zbog orijentacije, hrana čistim hranivima treba imati odnos NPK + 40:70 :80, a na u graška nešto tlima 80 80 120 Za manjeplodnim kg/ha. uzgoj graška jarog gnojidba može zadojednokratnaprije jenajčešće formulacijom sjetve koja gnojiva navedeni odnos hraniva i tokom gore voljiti potrebe vegetacije.

Sortiment.

Od sorti trenutno Timo su i Amino vlasništvo najpoznatije osim ima nekoliko dose PCH*,koji njih još linija koje testiraju.

Najpoznatija maća Maksimirski sorta Tu Novosu sorte krupnigrašak. je jošproteinske instituta i ratarstvo za Tara i sadskog povrtlarstvo: Century, Filbi, kojeimaju žuto zrno, te sorta Te sorte testira kosortna zrna.

Progreta zelenog Savezna Od introduciranih Bello iz Švedske. sorta Danas se kod misija. najpoznatija je nas sorte Poneka i istočnouzgajaju Nađa, Aga. njemačke centar Hrvatske Ilica tel. 357-222 i 357-001.

Poljoprivredni 102/2, kultura

sativum

Smatra

se

da

—

u

—

—

a

za

.

:

:

—

*

—

i tokom

proljeće,krajemveljače graška obavlja Sjetva jarog kod 2 do 4*C. Grašak do izdržati može a On klije temperature — ožujka. rast 16 do 18*C. Ne za niče već kod a podnosi je 6'C, najpovoljnija temperatura 4'C, U osobito u i suhi visoke klijanja zrak, cvatnje.vrijeme vrijeme temperature izvrsno na i u traži mnogo a povereagira navodnjavanje vlage,pred cvatnji ćanjempriroda. ha se troši 150 do 180 i veća zelena Ako se želi dobiti masa, po gušći usjev i te o ozimim ovisi o sorti, o Količina cilju uzgoja graška. sjemena kg sjemena U zrno.

Jare sorte obično grasklopu gustom grašcima. imajukrupnije jarim i od 14 do 16 cm, redova razmak šak se na proizvodrjeđojsjemenskoj sije 3 do 4 do 40 i na na cm unutar reda cm. nji 30 kao razmak redova što na i soju: grašak Sjemenski sijati rjeđe, jenajbolje 75 do 90 na i količina 42 do 60 cm.

Sjeme kg/ha.

Ovdjejesmanjena sjemena Osim dubinu od 4 do 5 cm. na se grau čistoj polaže sijačicom kulturi, graška kao što su i šak se vrlo često žitaricama u sa zob,ječam raž, proizvodismjesi Na služe kao da 100 ne Žitarice kg sjemepšenica. potporanj grašak polegne. zobi po ha. odnosno troši se 15 do 20 20 do 30 na graška kg raži, kg sjemena desredstvima često tretirati određenim za Sjemenski grašak jepotrebno nestručno ako kao što su Gramokson ili se folijaciju Gramokson, Reglon. u nema opasan po upotrebljava, krajnje život, je jer slučaju otrovanja protuotlakše Nakon a se rova. defolijacije grašak (sušenje lišća) žanjekombajnima, i to kada 2/3 mahuna znatno su se Defolijacija zrelo, gubici obavlja je manji. s za kombajnima adapterima grašak. korova. nakon tretira herbicidima Zaštita. Odmah se grašak protiv sjetve Evo nekoliko sredstava i kombinacija: 2 lit/ha + Afalon 1,5 kg/haposlije a)Treplan sjetzatanjurati prije sjetve se

u

već

rano

a

u

ve.

2. Lasso

4 do

6

lit/ha

Afalon

zatanjurati sjetve prije +

1,5

kg/haposlije

sjetve.

Galex 4 do 6 lit/ha c) poslije prije nicanja. sjetve, iza Treflan 2 2 lit/ha + Prometrin kg/ha sjetve, d) zatanjurati prije sjetve sredstva.

Još se mogu uzeti Prohelan i a druga nicanja. prije od sistemika Grašak treba štititiod (heržiška, štetnika, jednim najvećeg bicid ulazi u sok štiti duže i vremena). biljke je kad on ima 16 do 20% se u sloju Žetvagraška vlage.

Lopatanjem obavlja 12 do 13%. Kod do 8 cm na se snižava sjemenskog grašdebljine vlaga najviše a

ka

može

biti 2,5 do

3,0 t/ha.

adapterom soju graška Kombajnza žetve obično Na mase u doba su polegne.

Broj grašak. adapteru podizači koja i su 400 obično a na o/minuti,podbubanjbubanj obrtaja bubnja jesmanjen biti mora razmaknuti na zrna Vjetar vjetrenjači pojazbogkrupnijeg graška. i lišća. čan stabljike dijelova krupnijih zbogotpuhivanja sadrži hranu.

Stočni stočnu za 24,9% grašakprosječno Upotreba graška i sirovih vlakana sirove sirovih od 21 do 3,3% 6,5% 29,6%, 1,5% masti, proteina se Ca i P. Biološka graškaprocjenjuje vrijednost 0,13% 0,48% pepela, proteina biološke 70—88% na graška Probavljivost proteina vrijednosti proteina soje. sačmi. što iznosi a za za jednako 85,1%, perad81,1%, jepribližno sojinoj svinje limitida metionin Aminokiselinski sastav prva graškapokazuje je proteina kod slično kao aminokiselina i za drugihleguminoza. rajuća svinjeperad, niže nešto znatno iznosi metionina 1,1 g g/16 N, je grašku sadržaj Prosječni može

žetvu

u

86

biti obični

—

žitni

s

za

ili

g Ni

više

g/16 je prosječno Sadržaj sojinoj niži u dok kod nego triptofana leguminoza, jesadržaj drugihkrupnozrnih g nego g u (1,3 g/16 N). soje proteinu g/16 N), graška (0,9 proteinu može metionina da Smatra se biti drugalimitirajuća triptofan poslije go

lizina

sačmi.

u

kreće

od

se

7,3

aminokiselina.

(tanin graška termički trebalo i inhibitore še od pa drugih proteaza,jegrašak 2%), tripsina sada sa ili stoci, kao što obrađivati davanja postupa (kuhanje prženje) prije i u Tu za osnovna pripremanju prednost svakogpoljoprivrednika sojom. je hrane. stočne upotrebi kao sorte mogu zamjena upotrebljavatidjelomična graška Današnje stoke bez hranidbu sačmu obrocima za u prethodnog tretiranja. sojinu do u amisačmom sa uljane repice 4%,bogatom graška Kombiniranjem U nadoknaditi može nokiselinama sa sumporom pritajmanjak. brojnim može da se u tovu iz literat re može se svinja zaključiti podacima kupljenim dnevnom u u 30 u s obroku, proteinske vrijednosti grašak smjesu uključiti krava iadi 20%. Za hranidbu oko 15% i u ljetnim mjeseperadarstvu uzgoju vrlo kao zobi i zelena k koristiti na može cima se graška smjesastočnog 1o 40 od 3 hrana kvalitetna u količini kg/dan. se hrana zaribe. Stočni i to zrno, odlič, Stočni grašak odlično grašak, je zelenu za masu nešto Iako zaoravanje manje uklapa postrnu sjetvu. daje količinavećim i stvara u kvržicama tla dušikom kojeg zbogobogaćivanja rode. dobro kulture ma u samojbiljci, slijedeće inž.

Mr. Ante dipl. i: Lončar, inž.

Dr. Ivica dipl.

Katalinić, Stare

sadržavale

sorte

su

nešto

više antinutritivnih

vi-

tvari

se

se

za

se

u

2

u

u

Utjecajplodnostikrava na proizvodnjumlijeka mliza materijalni temelj proizvodnju Rasplođivanje govedapredstavlja može oteliti. lako krava Da bi došlo do se mora proproizvodnje, jeka. junica zadovodo tri za izvoditi količine a da se ne godine, teli, mlijeka dvije manje da redovito teli. proizvodnju preduvjet ljavajuću je krave kombiniranih interval za proizvodnih je Poželjan telenja svojstava Interval krave 13 do 14 oko 12 a za telenja mjeseci. mjeseci, visokoproizvodne krava čine ga servis do od period (kad nije jevrijeme jednog drugogtelenja, Ritam iza i steona laktacije. telenja određuje telenja) period nošenja. trajanje interval nakon 81. dan Ako krava na steona, telenja telenja, postala primjer je Kod oko 285 dana. simentalke iznosit će simentalke nose jedgodinudana,jer oko 360 krave iznosi interval servis dana,jer holštajn telenja perioda nakog se

*

*

a

*“

ono

iznosi

oko

5 dana

kraće.

laktacije? telenja određuje trajanje 60 da kravu od 365 Kod intervala zasušujemo telenja dana,pod uvjetom će dana 305 dana. slijedećeg telenja, laktacijatrajati prije duže raznih ostane krava često plodna uslijed razloga Međutim, U proservis Produženi iz mena laktaciju. uzrokuje produženu telenja. period visina one duženom mlijeka dijelu laktacije proizvodnje jeispod proizvodnje telila. da se pravovremeno bi krava imala vremenu u tom koju odnosno servis intervala Izmakla radi telenja, dugog proizvodnja previše na od nešto ploda potreba zbognamirenja perioda, jemanja pretpostavljene fazi Potrebna razosobito količina hranjivima, zadnjoj nošenja. energije oko 300 I vitak za mlijeka. plodajednaka jeonoj proizvodnju Kako

interval

vre-

ne

'

u

za

87

Izmaklu

proizvodnju mlijeka gledati financijski gubiDo dolazi što bi neostvarena bila tak. njega uslijed toga proizvodnja jeftinija fiksne troškove za realizirani su bez obzira u tom što krava vremenu se koji redovito telila. nije navedenom času u Drugigubitak je primjeru: jednotele, čija vrijednost dostiže 1/3 visokobređe telenja otprilikevrijednosti junice. se na možemo kazati da traOslanjajući brojna istraživanja optimalno je servis obzirom efikasnost krave izjanje poroda, proizvodnji mlijeka, među 60 i 90 dana.

Za krave kraći nižegproizvodnog potencijala poželjan je servis visoko a za krave nešto duži. razmak izmeperiod, proizvodne Poželjan đu dva simentalske i smeđe krave do 360 350 telenja uzastopna dana, je za 380 do 400 dana.

To znači da krave biti u druholštajnske trebaju oplođene trećem iza a gom, najkasnije tjeranju telenja.

Razlike u servis između o kriterijima trajanju perioda opravdapasmina viša va i tokom u Osim toproizvodnja takvoj proizvodnji laktacije. ustrajnost krava nakon treba više vremena odmor i obga visokoproizvodna za telenja odnosno steonost. novu, pripremu Dr. Pavo Caput treba

kao

određeni

u

s

na

u

za

a

'

za

novu

Tako treba raditi! centra Hrvatske iz vrlo aktivni u Stručnjaci Poljoprivrednog Zagreba znanosti Redovito u uvode sorte rekornove primjeni praksi. bilja koje jamče dan ili nove sorte ratarskih kultura su nepoznaprinos koje našoj z emlji još te. su

u

U

okolici

Siska

brojni pokusi proizvodnji krmnog i Pokusne stočarima su bilja (grašak, zob, ječam dr.). parcele najbolji putokaz kako treba krmno proizvoditi bilje. izvedeni

ratarski

su

“

t./

Dr.

Ivica

fi

Katalinić

g K

siđe

iz Poljoprivrednog

u

bo?

#1

#.

B

centra

#

;

s

Hrvatske,

9. na

j

pokusnoj

.

ž

Fed

parceli

4

g. u Nikole Culeka selu Tišini Doznajemo lipnja parcelama biti održani »Dani će list« o čemu krmnoggraška«, »Mljekarski pisati opis rezultata pokusa.

ZM Proizvodnjakvalitetnog mlijeka da

će 27.

o.

na

uz

(nastavak) fiziološki Vime vimenu. ima desnu i proces Stvaranje mlijeka je lijevu sise i četvrti. po polovicu dvije dvije su tkiva i samostalan sistem su za Četvrti odvojene ovojnicom vezivnog stanicama alveola.

Alveola napulučenje mlijeka.

Mlijeko nastajeepitelnim ima do 1,3 mm, 0,1 a takvihlalveola ima kubičnom u njenamlijekom promjer centimetru tkiva oko 100.000. žljezdanog Vime krv kola u i jejakodobroprokrvljeno mnogobrojnim arterijama Dobar dio vena međusobno venama. a krvotok ovisan o povezan, je položaje ukoliko leži može da trbušne se zatvose veze juživotinje životinja dogoditi re pa krv teče po drugima.

Odnos količine krvi teče kroz vime i količine koja mlijeka stvorenog je kod kreće 300—670 litara krvi za litru tešrazličit,goveda mlijeka.

(Muzara ka 500 ima oko 80 litara kg približno krvi).

Vime limfožilni to ima limfe uz a fazi znatno sistem,protok laktacijskoj čak do 2.600 ml se dok kod na zasušenih sat, to iznosi muzara povećava ml 14—240 sat. Ponekad na i muzare bređosti imati mogu junice kraju pri edem.

Do dolazi kada se iz krvnih tako filtracija toga plazme kapilara poveća da limfni sistem može brzo ne je dovoljno odvajati. iz vimena i u vime četiri živca križnom u prenose prva Podražaje dijelu nikakvu tvorbi kralješnice, kojanemaju ulogupri mlijeka (ali jakoznačajnu prilikom ispuštanja mlijeka prenose podražaje podčijim hipofiu tjecajem izluči hormon oksitocin. u

sa

u

-

'

—

—

+

se

u

-

—

za

Stvaranje mlijeka neprekidan je alveolu.

proces.

Mlijeko stvaraju

koje

čine

stanice

Kapljice nastaju njih, i u staplaštombjelančevinama.

Bjelančevine posebnim nastaju mjehurićima Ukoliko nica. krave tri dnevno muzemo muznost oko za puta povećava 15%. masti

u

i luče

stanicama

se

iz

staničnim

omotane

se

Ukoliko sebno

za

radnih

muzemo

dobre

muzare

krave

dva

iako

sati.

dnevno

puta to mnogo je

najbolji je za manjeugodno

razmak

mužnjumlijeko je žljezdanom dijelu i vimena se u cisternu lacije, masiranjapranja spušta Pred

vimena

u

—

od

posati, raspored

12

dnevni

i kratko

nakon

stimu-

tada

može

početi

se

mužom.

s

Stimulacija (masažom sisa)hipofizi počinje lučenje s u vime alveola i kanalikoji krvlju gdjeprouzroči putuje stiskanje širenje ća te dolazi do Muzara neće lučiti ako se ispuštanja mlijeka. mlijeko pred masira i ako tome bol. Ovu možemo očemužnjunelagodno pri osjeća pojavu kivati i prilikom uvođenja mužnje. strojne količinu oksitocina vezano na krvi.

Prema Dakle, ispuštanje mlijeka je tome muže muzara se zadati ne bol ili prije smije u znemiriti, joj prestrašiti jer iz nadbubrežne u tom lučiti adrenalin i nema lučeslučaju počinje žlijezde Još kako se nezna ali da se zna posve mlijeka. adrenalin uvijek nja djeluje krava zadržava pod njegovim utjecajem mlijeko. vimena

i

oksitocina

u

—

u

se

89

ka

prema mlijeka, razlikuje ostaje ali ikod krava načinu iste istom muzara, Mlijemužnje. pasmini pasminepri ko ostane vimenu u na novog utječe stvaranje kojenepotpunommužnjom i masti. mlijeka dobro važno Treba Za vimena. bolju mogućnostjeposebno pražnjenje dobiti 1—2 litre da duznati da nego pravilnom stimulacijom mlijeka jebolje 1 više ali i 0.3—0,5 muzaru, pa dobijemo mliieka pokvariizmuzujemo gotrajno Nakon

mo

mužnje u

količina

nešto

vimenu

se

vime.

mlijeka Najjači podražaj spuštanje je masiranje čašicama već treba to učiniti i dodatčine gume u sisenim dovoljna, koju nije no. kažemo ima može mastitis.

Povećan stanica Vime oboljeti pojebroj sebno krvnih Mastitis .za mlijeka bijelih tjelešca. smanjujeproizvodnju 10—20% radi. Uzročnici ovisno mastitisa se mastitisu u vime o kojem najčešće kanadolaze kroz sisni kožu ili sluznicu kanal, ozljeđenu sisa ranjenu sisnog bolest otkriti na Važno la i cisterne. je vrijeme. izmutako da prve mlazove kontroliramo kod svake zato Mlijeko mužnje ako ili tamno tako uočimo zelenu zemo u crnu, plavupločicu najprije je mlijeko promijenjeno. normalno možda nešto Mastitično sa nego krpicama, mlijeko vodenije je krvi i Dobro i tragovima ponekad gnojnimiscjedkom. jejednommjesečno svake četvrti vime kontrolirati sa reagensom.

Mlijeko pomiješamo posebnim Zdravo i sa reagensom oboljelo mlijeko djelovanje. mlijeko oboji, pratimo ali i zgusne. se oboji klimuu da Da muzare sačuvamo od važno mastitisa na pojave je pazimo Muzač hranimo da održavamo čistim i mora muzare. pravilno stajalište staji, raditi besMuzni tehniku biti zdrav i dobro Bparati mužnje. moraju poznavati prijekorno. će (nastavitse) ritmično

za

sisa. Masaža

;

—

—

a

se

Mr.

:

J. Lukač

Posjetagospodarstvu Mis u Sloveniji Zavoda Nedavno za smo, mljekarstvo Poljoprivzahvaljujući organizaciji imali fakulteta Sveučilišta u uzorno gospo-. priliku Zagrebu, posjetiti rednog vodi Mis u Šmarju nedaleko Ljubljane.

Gospodarstvo gospođa obitelji darstvo da sve u Misuz pomoć dva sina i supruga. Teško jevjerovati poslove gosponaše nekoliko osoba. U može kakvo darstvu samo ovo poobavljati vrijeme je bila zauzeta sijena i za se upravo pa kosilo,jecijela obitelj spremanjem sjete kroz gospood sinova bilo vremena. proveo razgovor Ipak jejedan nije funkcionira. savršeno darstvo kako i nam sve pokazao gotovo Livade koriste za prelivada i oranica.

30 Gospodarstvo posjedujejutara kukuruzne i a oranice proizvodnju gonskepašnjakekošnju naizmjenično, i silažu. Pokošenu travu za mase prethodno prosušujuupotrebljavaju obradu Sve radove čanu vezane uz površina sijena. energiju dosušivanje vrlo kukuruza i sjenaže dobivaju silažnog Miješanjem obavljaju strojevima. vikoliko ih sada drže i hranu kvalitetnu kabastu 50 muzara postižu svojih kost s izmuzištu stada. Muze i dobro soku se zdravlje tipariblja mliječnost mlekardnevno.

10 muznih Ljubljanskim Mlijeko isporučuju dvaput mjesta, litara od oko 250.000 nama u količini godišnje. nas

.

za

a

za

za

u

90

sun-

-

š

-

x

=.

ar

m ko

mTahr

>

om

gore

gr

pa

jeni

4

4

|

makade daa ora. ;3% zeko 4

3

sd d

oni

2

md

Beraaii. i

"4

jačih x

«i: koi 2

Pregonski

pašnjaci u gospodarstvu

“i

Mis

otišli smo dogore Š marne pod prekrasnog imanja podnožju vrlo što smo sve sve djeluje jednostavno.

Međutim, ondjevidjeli jmom rezultat imaksimalne samo truda, volje jeneiscrpnog organiziranosti znanja, četvero koliko ih domaćinstvo. ovo ljudi, broji Redakcija

S

ovog kako

u

Uzgoj teladi Uvod Jedan

od

da

osnovnih

progovedarske uvjeta postigne da se i dobro teladi. proizvodnje pravilno provede je Tajjeuzgoj temelj uzgoj i te način stada. mesa izvodnje mlijeka obnavljanja teladi formiramo od do odnosno Uzgojem grlo telenja uporabne zrelosti, buduću i izlučena za izgrađujemo grlo proizvodnju osiguravamo zamjenu Proces teladi izborom bika za ćemo grla. počinje kojeg uzgoja osjemenjivanje kravu. Time ćemo odrediti osnovu na probudućeggrla.

Međutim, pripustiti i kvaliteta naših ovisi samo ne o osnovama izvodnja goveda nasljednim koje od već i o rasla i ona su dobivaju svojih roditelja, uvjetimakojima razvijala viši dohodak

se

iz

za

u

se.

orgaKoje Dakle, uzgoju goveda nasljeđe određuje je tip nizma svim važni i okoliša odnosno sa su njegovim svojstvima, uvjeti vanjski činioci i rast i koji dajupotreban materijal tijela. osiguravaju izgradnju Dobrim i hranidbom činioce držanjem pružamoodgovarajuće vanjske Iz sredine. i važnost i ishrane buduću i za držanja proizvodnju togaproizlazi sudbinu grla. u

dobrih

važno a

.

91

zadovoljavaju odgovarajućom njegom držanjem Sve su to ishranom. iu brom se međusobno dijelovi posla praksi istog isprepnekoliliću vremenski i ćemo no izlaganja posebno prostorno,zboglakšeg nastavaka načela i ko idućih osnovna dobrogdržanjanjegeteladi, iznijeti ishrane teladi. pošebnotemelje odgovarajuće teladi

Zahtjevi

i

se

te do-

u

a

teladi

Držanjenjega nakon 1.1. s teletom rođenja neposredno Postupak te izbor ima U roditelja osiguravanje tehnologiji primarnuulogu uzgoja od osnovnih teladi. Jedan rast i za jeodgovarauvjeta povoljnih razvoj uvjeta Ti i bređosti krava hranidba u suhostaj.vanjpravilno proveden vrijeme juća teleta. fetusa i vitalitet za su ski činioci novorođenog odlučujućiuvjeti razvoj bređosti u dva Tele se intenzivno pa krave, stoga razvijaposljednja mjeseca sadržavati treba fazi obrok bjelančevina, energetske vrijednosti, dovoljno toj bez i štetnih biti zdrava krma i vitamina sastojaka. plijesni minerala, ih treba teleta nisu velike i rast i za Potrebe podmistoga razvoj energijom i

I

u

mora

za

riti.

teleta.

rađanja počinje jeporodkoji uzgoja satise treba Porodu učinjeneprvim pažnju, najveću jer pogreške posvetiti a u i odraziti rast, ma mogu mladogorganizma, kasniji razvojzdravlje štete bi Da teleta. i smrt se izazvati mogu spriječile nastale slučaju krajnjem treba redu teleta odnosno prvom kasnijim slabijim prirastima, gubitkom Porod se treba na po mogućnostiposebodvijati priporodu. paziti higijenu treba štale kamo ili u premiraskuženoj prostorijiposebnomdijelu nojčistoj raskužen trebiti također mora kravu. za i prethodno čist, porod Ležaj jestiti čistom ba ga obilno samog poroslamom).

Prije (najbolje nastrijeti prostirkom te i vime, kravi stidnicu da treba rep, toplu vodu,ručnike, pripremiti oprati biti čiste i deRuke i raskužne sredstva raskužna pomagačamoraju konopce. kratko a nokti podrezani. zinficirane, se znaci nekim Prema porodajavljaju približavanja istraživanjima, prvi kaže krave vime se se do tri Dva vimenu. pa na porodapovećava tjedna prije trse dana Par da krava spušta porodaopuštaju ligamenti, nalijeva. prije otiču stidne usne, buh i poroda prije povećavaju gladne jame.Neposredno i staklasta. viskozna sluz iz rodnice jebistra, otili Prvi Sam se u tri stupanj stupanj porododvija stupnja. jepripremni iz treći a placente izbacivanje ploda, drugi istjerivanja j e stupanj varanja, maternikad ternice.

U kontrakcije plod, istiskuje poroda, drugomstupnju kravi Ako i 1 minutu. svake 2 minute po pomoć, potrebna je traju javljaju teleta i to fazi samo prema se u dolje. trudova, povlačenjem smije pomagati oko treba teletu nakon Odmah vrpcu prekinuti pupčanu rađanja a krv i dezinficirati iz istisnuti od trbušne 10—12 mm jejodom, stijenke, nje kravi da ga sluzi i od rodničke i usta očistiti teletu nos ga približiti toga prije žila telerad krvnih kožu i time masira obliže. Krava ona pospješuje lizanjem Nakon tele šok čime se ta, rođenjem. temperaturni koji doživljava smanjuje slamekim osušiti teleta sa kožu vlažnu toga gužvama trljanjem jepotrebno da dati odnosno tele da i vime te ili me siše, pikrpama, pripremiti pustiti ili kolostrum (mljezivo). jegrušalinu i svaku izvesti vrlo treba zahvate Navedene Valjaizbjegavati pažljivo. nakon dio on poroda koji tijela povredu pupka, jeneposredno jerje najmanju teleta. često smrt i bolestima uzrokuju koje upalama najpodložniji teladi

faza

Početna

u

trenu

u

na

u

u

se

se

a

.

ma-

se

ce

se

na

mu

92

Upalepupkanajčešće nastaju prvim biti nečiste slama tele i na se mogu ruke, prljava koju poliježe nehigijenske teli. u se krava biti različite bolesti zaraze mogu prilikekojima Posljedice koje visokom se očituju općom slabosti, upalomzglobova, temperaturom, jakim Ukoliko tako teške bolesti ne završe te smrću proljevom upalompluća. teleta, bolesno tele mršavi i kasnije štete, slabije napreduje. nastaju jer Zarazu i može izazvati i dodir s teladi. Da bi se to izupalupupka drugom nužno novorođenu telad izolirati kaveze u se bjeglo, pojedinačno je kojima lako održava čistoća. Treba i teleta kolostrumom. pažnjunapajanju posvetiti tele mora dobivati tri sata nakon do dana sve pa Njega telenja četvrtogživota. petog idućem (U broju Smještaj teladi).

Nikola prof. dr.

Stipić danima

u

života

teleta.

Izvor

zaraze

u

—

u proizvodnji Higijenaisanitacija i preradi mlijeka

Higijena proizvodnje mlijeka Budući da od osnovnih namirnica zauzima i jedna jemlijeko ishrani, ishrani te starih i bolesnih te važnosti isposebnomjesto djece ljudi.

Zbog hrani i život pa ljudi mlijeko neispravno ugrožava zdravlje, velikog broja ljuu

u

u

di.

izlučevina

Mlijeko jeprirodna mliječne žlijezde životinja že sadržavati i razne tvari štetne zdravpo mikroorganizme patogene ljudsko i razne otrolje (antibiotike, insekticide, lijekove, radionukleide, biljnedruge obrade i u mogu nepave).

Tijekom mužnje, prerade mlijekamlijeko dospjeti i i većina navedenih tvari i štettvari mikroorganizmi togenipatogeni drugih nih po Pri tome i muzači su valjudsko zdravlje (dezinficijensi, konzervansi). žan izvor ili uzrok rekovalescenti i bolesti kontaminacije.

Oboljeli, prenosioci doći ni u izravan ni u neizravan dodir ne i s smiju mlijekommliječnim proizvodima. domaćih

pa

mo-

Staja, posude mlijeko, pribor mužnju, zagađenavoda,muhe,ose, mačke također i biti izvor ili način mogu štakori, miševi, psi prenošenja patoi u genih drugih mikroorganizamamlijeko.

Kod otkriti izvore i praćenja higijenske mlijeka ispravnosti potrebno j e načine da bi se će kontaminacije mlijeka, spriječilo zagađivanje mlijeka koje tako biti u higijenski potrošačuisporučeno ispravnom stanju. domaćih kupcu Utjecaj zdravstvenog životinjamlijeko stanja domaćih Mliječna žlijezda životinjalaktaciji reagira promjene u sekreciji zdravstvenog poremećajem (izlučivanju) stanja mlijeka.

Promjene kakvoće već malim mlijeka nastaju pri poremećajima zdravstvenog stanja domaće ali mnogo bez životinje, putaostaju nezapažene detaljnog liječničkog Tek kod domaće metoda pregleda. pregleda životinje specijalnih primjenom za

za

na

u

na

93

mlijeko mlijeka promjena je mogućeje Ako štetno na i tvari sadrži ljudi. djeluju zdravlje koje druge mikroorganizme izražei su izražene, životinje jače nastajujače zdravstvenog stanja promjene količina tada izgled, "nepromjene Mlijeko mijenja žlijezde. funkcije mliječne bolesti na i se se pa mlijeka sekreciju jasutjecaj mlijeka smanjuje izdojenog i bolesti vimena. vidi. Iste no uzrokuju promjene da li su ustanoviti bi se na Da nastupile moglo pregleda mlijeka temelju mlinormalni i sastav treba u vimena, svojstva poznavati promjene sekreciji uzoraka testiravažan način Pri veoma mlijeka uzimanja je jeka. pregledu mikroorovisi i analiza uzoraka O načinu patogenih prisutnosti uzimanja nje.

Bolesti se pojedinih pregledom mliječnih grlanajlakše aktiviraju ganizama. dobida bi bolesti vimena, kod lokalnih naročito U većini krava. slučajeva, četvrti vimena. svake analizirati treba le točne mlijeko analize, posebno na Bolesti se p renose čovjeka koje mlijekom brzo bolesti kod znaci Ako se ljudi mlijeka upotrebe poslije neispravnog došlo do zaraze. način i utvrditi na lakše podkojimuvjetima koji je pojave, je teško izvor kao što zaraze kod nekih npr. tuberkuloza, je bolesti, je Međutim, anada se bolest pa dugo, jenemoguće potrebno opazi dokazati, jerjevrijeme Bolesti već se ponamirnicu lizirati najlakše (koja je potrošena). ljudi sumnjivu sadržavalo ako s vezuju mikroorganizme mlijekom jemlijeko neispravnim izazrasta otrovima u ciklusu su svoga (toksinima) kojeproizvode koji svojim konzumiranakon što brzo bolesti znaci vali se pa pojavljuju jemlijeko bolest, stafilokoka ako se navrste toksinom kod npr.

To no. jedne trovanja jeslučaj lazi u mlijeku. da u prenoraznih bolesti kod su ulogamlijeka ljudi pokazala Testiranje bolesti ovisi o mlijeka. proizvodnje higijenskim uvjetima šenju se se o bolestima se prenose prekomlijeka, ponajprije koje Kada govori Mlii onih bolesti su misli na ljudimaživotinjama. koje zajedničke uzročnike domaće se i bolesti od ne se prenose Mlijeko životinje. kojih obolijevaju jekom izvora ili iz u takvih bolesti zagadiputem ljudi nekogdrugog uzročnicirma kao sredstvo uzza samo sredini. u tom prenošenje slučaju Mlijeko vanjskoj je utvrditi

.

da

došlo

do

u

sastavu

ili da

za

se

.

ročnika

tih bolesti.

.

bakte-

mlijekom najbrojnije koji mikroorganizmima virusi i zatim rikecije. rije, uzročnici bolesti i neke su se mogu paračiji mlijekom Međutim, prenjeti izvora. ili toksini iz nekih uzrok toksini ziti i bolesti su drugih bakterija čiji ih biti i tvari štetno na Uzrok bolesti mlijeko djeluju zdravlje, koje mogu radionukleidi. sadržavati.

Tu se može insekticidi, antibiotici, ubrajaju dat ćemo U tablici u najvažnislijedećem broju, jepregled koju prikazati bolesti se jih koje prenose mlijekom.

K. Lj. Među

se

su

prenose

.

a

94

IN MEMORIAM RADOSLAVU vet.

PLACHU, dipl.

(19281988.)

Nema više — Ratka.

Okrutna bolest našeg nenadano životni plodni jeprekinula put.

Rođen 5. u 1928. Đakovu, lipnja godine, završio Radososnovno gdjeje školovanje, lav Plach maturirao 1947. u godine Osijeje ku. Iste fakulveterinarski godineupisao je tet u veterinar 12.

Zagrebu.

Dipl. postaoje sala 1953. lipnja godine. rodnu i u veteu Zaljubljenik Slavoniju se rinu, svom posluposvetio cijelim svojim bićem Veterinarskom zavodu Viu najprije nkovci zatim a (1954— Zagrebačkoj odnosno RO Dukat od 2. mljekari lipnja 1967), 1967. do smrti. sve pa prerane godine, svoje rado na bio s preman Uvijek suradnju, pomoći prijateljski savjet, je viđen među i ostvariti sve prijateljima kolegama.

Nažalost, nije uspio životne i generaplanove.

Nama,njegovim svoje prijateljima, kolegama stočara ostat će u neizbrisivoj cijama uspomeni. .

u

IN MEMORIAM NIKOLI BALENU (1915— Umro rad1988) mljekarski jedugogodišnji U nik, legenda mnogihgeneracija mljekara. osobi bile su kvalitete sve jednoj sjedinjene suradnika i oca, čovjeka: prijatelja, uvijek ugodnogsugovornika.

Sv. Sin kršne rođen Roku 2. u Like, je 1915.

1948. goOd25.lipnja prosinca godine. dine pa do odlaska mirovinu 1984. u godine radio AR dSKOJ neprekidno je najprije zatim u i mljekari«, »Zagrebačkoj mljekari« konačno RO »Dukat« Zagreb. da kraja eli nema Niu ovom dijelu domovine, gdje poznaju osobito u Zeline i Marofa. đu, području Sesveta, Dugog Sela, Vrbovca, Svi su ga i što su bez poga isprativši put voljeli poštivali, pokazali vratka. njegov poslužiti da će novim lik Vjerujemo mljekara generacijama kao kako treba raditi žarom kao što rai sjednakim primjer ljubavlju, je dio naš u

aii

:

u

ne

na

Nikola.

95

Što je mamografija dojki pomoć kojegjemoguće pregled Mamografija jerendgenski oko te se uviranom vrditi rak već u još Nažalost, pretrage stupnju. njegovom smatštetiti ženi. može isto Naime, koliko vodi rasprava o tome u i vrijeme jek izložena žena da se mamografije povećava vrijeme kojemje zračenje kod 50 žena osobito kod zdravih raka ispod godina, dojke, mogućnost pojave redovito kontrolna se Zbogtogaje jednomgodišnje. obavlja pretraga kojih da se nedavno raka borbu nacionalni institut Američki preporučio protiv između 35 i 50 goženama rutinski u dobi ne obavljati mamografija smije visoko ili ako neke ako osim pripadaju upozoravajuće simptome dina, imaju rak već ako se rizičnim grupama Mamografija obiteljipojavio dojke). (npr. tkida se uoči tumorozno sredstvo korisno kojepomaže dijagnostičko jeipak žena. životi tako spase i da starijih početnomstupnju stalno danas se više zrače od Neki drugih.

Zbogtoga rendgenski aparati količinom malom novi s veoma zračenja. aparata konstruiraju tipovi može te se uz može se Što mamografijom?

Prvo, pomoć pretrage postići liMali čvor kod nalaz ili dojci, koji je potvrditi poništiti pregleda liječnika. fibrom.

Matumor dobroćudni rak ili na ukazivati može na ječnik napipao, i brza bezbolna dilemu. da će mogram Mamografija je pomoćiliječnikuriješi radi da se skoro Ako nalaz ukaže sigurno rendgenolog. kojuobavlja pretraga će konačno tkiva komadića dodatna prelged) (uzimanje biopsija raku, tako može otkriti tkivo raka opmalog Mamografijom dijagnozu. potvrditi kirurški često može Bolesno tkivo se uočiti sega, moguće opipom. kojegnije ut-

uz

za

ra

za

na

u

vo

se

u

u

s

-

na

o

se

odstraniti.

zloćudno

tki-

gdje slučajeva, rijetkih, Zanimljivo jespomenuti istovremeno bilo viđeno na snimkujeliječnik dojci nije otkrio tumor. pregledom opipavanjem svojim mamogramu, dokao neku Ako u mamografija abnormalnost, osjetiodojci jeliječnik važna i tada su datna opasmoguće postaje pomoćnadijagnostička pretraga će od koristi nosti od mnogo koja postići. zračenja manje redovito sebi same raka vrsta da većinu S obzirom otkriju žene, dojci kod kontrini i vlastitih pregled liječnidojkipovremeni mjesečno opipavanje bolesti. od zloćudne način ka i najvažniji prevencije ostajunadalje Vaš liječnik da

vo

iako

ima

a

u

—

se

na

u

.

Izdavački

savjet:i

mr.

Jovanodipl. inž., Vesna Miroslav Kobra, Hadžiosmanović, dipl. inž., dr. Berislav dipl.inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko

dipl.vet., Stjepan Deneš, dipl. vet. Nada Majić, Ivan Mašek,

vić-Bunta, Turk,

odbor:

Uređivački

kić, dipl. inž., Tomislav

urednik:

Tehnički Vlasnik

ii izdavač:

Uprava

i

Mjesečna Tisak:

96

dipl. vet.

glavnogi

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Vera

-

Volarić, dipl.inž.

Udruženje

radnika

mljekarskih llica

Zagreb,

pretplata 45.000 primjeraka

zaprivredne

»Vjesnik«, OOUR

urednika:!Stjepan

odgovornog

uredništvo:

NIŠPRO

Brlek,

dipl. inž., Stjepan

Erhatić, dipl.inž., Petar Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr.

Rybak, Gojko Šormaz, dipl.vet.

Marijan

dužnosti

Vršilac

Tiraž:

Vuković-Svoboda,

dipl. inž., Dubravka

Bratanović,

Bolić, Antun

Milan

organizacije i ustanove

Zagreb.

Deneš, dipl. inž.

Hrvatske

tel. 424-420 31/III, .

TiM,

SR

Jur-

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

350.—

din.