Mljekarski list 7-1988

ZAGREB

GOD. XXV p

pp

pri

=

»

|

SRPANJ

1988.

.

spa

.

x Sjenaža

u

gospodarstvu

Nikole

Culeka

u

Tišini

s

Uzgoj teladi Smještaj način individualnom sektoru kod U većini nas u uobičajeni slučajeva nekom kutu kravu ili tele zavezano teladi u staji.

Međutim, držanja je je teladi do ishranu zaštitu i zdravstvenu dobru moguće odbića, pravilnu njegu, svako sebe. Iz ako su ona za samo slučajevima smještena tog jeprovesti kavez nakon tele odmah u koji poseban poroda jepotrebno smjestiti je loga tele biti udoban za čisti i dezinficira. Kavez mora tako da se lagano načinjem teladi svedu oko hranidbe i da se i tako najmanju napravljen poslovi njege lakši Individualni držanje, poredtogaomogućavahigijenskije smještaj mjeru. te lakše nadzor liječenje. zdravstvenog stanja, kaveza. teladi nameće se Naime, koje dalje jesmještaj uzgoju Pitanje nastambe. ili zatvorene može kavez u otvorene proveDosadašnja smjestiti i nastambe otvorene da dena su jeftiniji pokazala jesmještaj istraživanja zatvorenastambama. u zatvorenim nego Gradnjaposebnih zdraviji smještaj teško vrlo biti vrlo često izvor zaraze, nih telad a može za je objekata jeskupa, do loša dovodi bez dobru ventilacija pogoršaosigurati ventilacijupropuha, doto vodena sve se para, prašina, amonijak, atmosfere, nakuplja vlaga, nja zaraznih bolesti i vodi do se da u zatvorenim telićnjacima pokazalo je razvoja nastambe otvorenim. veća smrtnost znatno nego smještaj Najpodesnije tri teladi su kaveza odnosno kolnice) kojeimaju zgrade(šupe, poluotvorene od okrenuta im strana zida i a otvorena smjerusuprotnom smjera krov, je najjačih vjetrova. kaveze treba za Ukoliko sa ne se raspolaže posebnimodjeljenjemtelad, dio s puno svijetla. čist, zračan, gdjejeprostor smjestiti staje U biti i a su telad mogu Kavezi za pomičninepomični,podesnijipomični. krovom kućice telad sa većini kombinata u drvene koje (ketrece) jesmještena od obično zaštićene sa nenizu i su u jakih koje vjetrova provedenejednom zima. štete po i za Telad boravi kom od u bez zdravlje najvećih zgrada. njima kaveza izradu daske drvene Dobro materijal najpodesniji oblanjane koeficijenta. zbogtoplinskog između letava od 2 cm rešetkast s razmakom omokavezima Pod koji je od i širok od 130—150 Kavez treba biti cm urina. dug gućavaotjecanje teletu udoban Ove oko 115 cm. te visine 100—120 cm omogućavaju dimenzije Visina oko 20 do do boravak od u kavezu podaje rođenja odbića (2mj.dobi). teladi

II

u

uz

raz-

u

.

“

na

u

se

u

a

a

za

u

u

u

su

.

za

su

u

40

cm

od

tla.

ili boksovi

do-

kavezi, smještaja je ili slamom bro nastrti zdravom drugomsteljom. učvršćena hranilikućice kaveza vrata strana na su — kojimaje Prednja obično vodu.

Jaslice i su za ca za smještene jednu sijeno smjesuposuda kaveza. od bočnih stijenki ka12 sati iza Kod teladi tele se oko tzv. porodastavlja hladnoguzgoja kada Za vrlo ili kućice čiste zima, sa vez puno prostirke. jakih temperaturdestarom zraka vrlo velike tele se i razlike između pokrije stajevanjskog ili boksa se kućice stranu a na mogu otvoren) (koji prednju kom, jedjelomično kavezu tele se drži vreće. U ovakvom čavlima sa kućici, pričvrstiti jutene da zdravo. niske do odbića bez obzira sve pod uvjetom je temperature, treba statele bolesti i po veterinara Ukoliko premjestiti zbog savjetu od dok i dok tamo ne samo ono nego ozdravi, prođeopasnost ju ostaje, Kod

da

bitno

svakog

oblika

su

kućice

na

za

*

u

su

ne

—

na

u

se

ne

98

ne

1

baja

SL

JA

LALA

a

i Fo

dašhhbbbb Wo NaS SI KNRUJU ŠRU Nj AU NR BN UV

Ru

bj

š

Crtež

1. Skica

vorođene

1985)

Crtež

2. Skica

lu telad

Eversova

kaveza

za

kućice

teladi

za

smještaj

no-

Caputu,

(prema

ma-

Popovu) (prema vrlo

niskim

Izlaganja utjecaju temperaturama temperatura. zdravizazvati može nakon pogoršanje njegovog ozdravljenja neposredno stanja. stvenog iznese kad se tele kod Osnovno jedanput teladi, uzgoja jepravilo hladnog vraćati nabez velike u zatvorenu hladni se ne ono potrebe telićnjak, smije visoko steona dok ne sve po junica. stambu, mogućnosti postane vrlo i u kod nas nastambama teladi u otvorenim svijetu pokazaoje Uzgoj smaOni rezultate. dobre prema otpornosti bolestima, očitujupovećanoj tome utrošak prema pa smrtnosti, hrane, boljim prirastimamanji njenoj Osim u zatvorenim teladi od one iu stajama. togaje uzgajane kondiciji boljoj

vrlo

teleta

niskih

u

se

u

u

uz

99

jeftiniji zbog zbog ljudskog (ako veći brojteladi). je Osnovni dobrih rezultata za redovito samo ne uvjet postizanje je čišćenje, i hranu i naročito mlinego s kaveza, posuda vodu, posuda napajanje jekom.

Nakon kaveza izvršiti : pražnjenja kućice, potrebno temeljito je čišćenje i mehanički dobro očiste i stranice te svega dezinfekciju.

Prije (ostružu) pod vodom s vrućom vrši s od sredstaa operu (sodom),raskuživanje jednim tu svrhu va za ostaviti kavez vapno prai predviđenim (klorno sl.).

Povoljno je 5—6 do teleta tjedana slijedećeg (vremenska izolacija). će se (Nastavit slijedećem broju) Prof. dr. N. Stipić i

kako

izvedbe

nastambe

tako

utroška

i

rada

:

za

a

za

'

—

'

se

se

se

zan

u

|

e

Tok

laktacije krava

Laktacija jeproizvodnja mlijeka telenja. uzastopna Počinje a završava ili motelenjem, zasušenjem.

Zasušenje prestanak lučenja mlijeka že biti ili U kraprirodno prisilno. intenzivnoj proizvodnji mlijeka zasušujemo tehnikom obično dana 60 teprisilnim posebnom putem, slijedećeg prije lenja.

Obzirom i standardna čitava razlikuje Čitava trajanje, laktacija. j e sva od do bez obzira kako do laktacijaproizvodnjatelenja zasušenja, je njega standardna statistička se po došlo, je mjera međunarodnoj k onvenciji, koja odnosi na 305 dana u Stanproizvodnju mlijeka prvih (10mjeseci) laktacije. dardna služi za i krava i seleklaktacija usporedbuvrednovanje u proizvodnji ciji.

U toku količina iz dana se iz laktacije mlijeka mijenja dan, mjeseca karakterističan određen i Promjene mjesec. imaju tok, koji j e naslijeđem utječinilaca na Nakon (nenasljednih) cajemvanjskih mliječnost. telenja proizvodse raste, ili vrh pa mlijeka nja najveća proizvodnja laktacijski krajem postiže ili vrha prvog ovisi početkomdrugogmjesecalaktacije.

Vrijeme p ostizanja o krave i metodi hranidbe prvenstvenopasmini, mliječnom temperamentu i nakon suhostaju telenja.

Nakon količina do najveće postizanja proizvodnje opada kraja postupno znatno dnevlaktacije.

Intenzitet opadanja (perzistencija) jesporiji (oko 0,16% od rasta proizvodnje količini u nakontelenja dnevno).

Promjene no) (oko0,6% toku obično se U mlijeka laktacije prikazuju laktacijskom krivuljom.našoj se praksi najčešće upotrebljavaju prosječnih postoci mjesečnih proizvodnji. kao označava indeksom se Proizvodnja drugommjesecu laktacije,najveća, količine 100, a ostale se odnosu mjesečne označavaju postocima drugi mjesec. obzir navedene u količinu za Uzimajući mjesečne postotke mlijeka, kon vrha s dosta možemo koliko laktacije postignutog sigurnosti procijeniti će krava Ako krava vrhu mlijeka proizvesti cijeloj standardnoj laktaciji.je na 30 litara dnevna tada će u proizvela,primjer, mlijeka (najviša proizvodnja) 305 dana oko 7.070 Račun izvodimo na način: proizvesti kg mlijeka. slijedeći dnevnu vrhu sa proizvodnju (301)pomnožimo srednjim postotkom mjesečnih zatim dobiveni iznos toliko dapa 305, s proizvodnji (0,773) pomnožimo jer standardna laktacija. traje između

ve

dva

—

na

se

u

u

u

.

u

u

u

u

na

na-

u

u

na

100

u

Laktacijska proizvodnja mlijeka krivolinijski jer uvesti da bi uskoro nakon mora telenja najveću proizvodnju, togapočela vimena i Unaaktivnost, funkcija opadati njenahormonalna općakondicija. toč tome što hormonalna aktivnost intenzivna za upravo lučenje mlijeka je nakon krava odmah treba ne poroda, daje najveće količine, jer izvjesno vrijeda aktivnost nakon što bilo izvan me oko dva ono vimena, razvije je sekrecije Tome treba dodati da izrazit stres za kravu i da krava mjeseca. jeporod je kon smislu.

Potrebu u poroda stanju rekonvalescencije reproduktivnom uvoda raskorak između intenzivne hormonalne akmliječnost objašnjava tivnosti i fazi ni krave.

U u obrokom ne najboljim ranojlaktaciji apetita toj stvarne odnosu se namiriti visinu mogu proizvod: potrebe hranjivima krava troši rezerve. pa tjelesne nje, svoje Ukoliko svi su te za zadovoljeniuvjeti ostvarivanje proizvodnje mlijeka, ako i nove i ako krava proveden suhostaj telenja jepravilno laktacije je prije će se ostvarit će se zdrava, pravilna laktacijska krivulja koja perzistencijom visini u ods teoretskom (ustrajnošću proizvodnje) poklapati laktacijom.

Taj određenim nos se Budući da objašnjava nasljednosti stupnjem perzistencije. od svog visina se sve udaljuje proizvodnja početka (telenja), proizvodnje više činilaca a sve nasljednošću, je pod utjecajem njejeuvjetovana vanjskih i Zato se u (ishrana, reproduktivno stanje, proizvodnja temperaturadrugi). često kao 100 dana uzima za prvih pouzdani temelj procjenu vrijeduzgojne odabiru nosti goveda mliječnost.

U česta od teoretske su proizvodnji odstupanja krivulje laktacije.

Nijedna krava ni idealnu jednoj laktaciji laktacijsku krivulju. ostvaruje U navedenom izostala ishrana primjeru jeupotrebna prvimmjesecima tek u šestom pa laktacije, proizvodnja jenajveća laktacije, postignuta mjesecu kad krava izišla mastitisa četvrtom proljetnu je pašu.

Zbogpojave mjesei bitno cu normalne laktacije, proizvodnja mlijeka naglojepala odstupa od laktacijske krivulje. fenomen toka U se istražumnogo laktacijske krivulje posljednje vrijeme Zato ćemo da se činioci se u slijedebolje objasne koji jeodređuju. je ciljem toka ćem članku osvrnuti mliječnosti. objašnjenja laktacijske preciznija Dr. Pavo Caput tok

ima

.

se

krava

nakon

u

na-

u

u

za

u

na

ma-

u

za

u

ne

u

na

u

s

na

Biološkitestu okviruostalihtestovabikova U okviru biološki test bika cjelokupnog testa predstavlja bikova, prvi ispit i više život i Ukoliko za korištenjedalje manje uvjetuje njegov osjemenjivanje. biološki bik biva test iz centra i Prema se udaljen privodi klanju. je negativan, tome već moment važnost testa, ukazuje biološkog njegovo tajprvi uzgoji no o nužnosti značenjegovori sprovođenja. njegova Biološki test dio iz testa pocjelokupnog rasplodnjaka, kojim ispituju je i i osnonasljednih degenerativnih potomaka javenenasljednih svojstava sud o U okviru testa vrši se i vu ovog rasplodnjaku. dijela togadajeprvi ocjebrže kvaliteta na se rasteladi, kojom utvrđuje ocjena dotičnog potomstva Osim test treba da obuhvati i prve doo plodnjaka. togataj podatke plodnosti kravama od I po bika, tičnog prosuđivane gravidnim osjemenjivanja. biološki test ćemo zadržati eventualnim dese Razmatrajući najprije teladi. u generativnim pojavama na

se

na

na

101

Degenerativne anomalije Poznato da i faktori mogu uzrokovati je paragenetski nepovoljni degenerativne ili mogu olakšati i pojave njihovo izbijanje. nastajanje Prema tome kad tretiramo moramo i nakaznosti, pojavu proučiti ekologibiocenotski odnos u juodnosno kojemorganizam kojemmajka postoji, vog organizma plod. razvija svoj da dio bolesti i se se susrećemo u okviru Činjenica paanomalijakojim može izazvati i egzogeno teškoće tologije nasljeđivanja povećava genetske analize. Ovo tim više što se letalne nasljeđuju mutacije, uvijek poznate, recesivno. biološki test bikova stalno vidu nam u Obavljajući degenerativne prema anomalije, koje govedauglavnomdijelimo dijelu tijela kojem nalaze se to: i nakaze i i vratu na anomalije glavi kože i anomalije pigmenata za organa anomalije kretanje dvostrukih pojava šapi nakaznosti kralježaka hernije sistema anomalije genitalnog anomalije mliječne žlijezde CNS i hormonalne anomalije smetnje mokraćnih odvodnih oboljenja puteva četvorki i dr. blizanaca, pojava trojki, Sve sebi direktnu ne nose degenerativne anomalije nesposobnost jedinke za ali su istovremeno kvalitet i za život, potencijalna opstanak opasnost populacije. naš biološki test se teladi. na Dosadašnji dobrimdijelom ograničio ocjenu i urođenih teleta. eventualno evidentiranje anomalija kojeg iz izlazi da već i takav Međutim, naprijed izloženog k ompletan, nije jer izostavili bika s a s strane, samog strane, p lodnosti ocjenu jedne druge okviru teleta dali u se što samog ocjene potpuno opisivanje teleta, nikom nije od veće koristi. u

no-

.

s

nama

su

u

na

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

u

smo

u

za Razmatrajući biološkog najprije traganje! degenerativnim da uz moramo pojedinog svojstvima opće navesti, generalije u formularu teladi za u okviru treba testa, majke evidenciju posebnu pažnju datume i datume na posvetiti telenja. pripusta Dužina ima važnost ne samo protrajanja graviditeta izračunavanje teladi po kravama nosivosti od već i radi mosječnog trajanja dotičnog bika, eventualne nenormalnosti u gućnosti pojave graviditeta. trajanju Težina teleta važan Težina mladunčadi jeslijedeći podatak. poroduje pri kako važno tako i ekonomsko naših dozootehničkosvojstvo maćih Teža i mladunčad Ona su rano pokrupnija životinja. pravilu zrelija. zoohigijensko stižu brži razvitak i veće dnevne tako i su za pa vrednija proizvodnju. priraste Mada teške i teladi dolazi češće do težih veoma zbog krupne porođaja, ipak teladi veće težine mrtvorođenčadi u tjelesne prirođenju smanjuje procenat i morbiditet i mortalitet mladunčadi. kasniji kako različitim se na koje javljaju dijelovima tijela pojave Degenerativne važne i treba im naveli također obratiti smo su punu prethodno pažnju.

fazu prvu bika

testa

—

—

za

u

se

.

102

Ocjenafenotipa je dali nisu dati sliku zato što ni Opisneocjene koje mogle približnu teleta, telad nismo starosti. Prema tosvu najbolju volju mogliocjenjivati priistoj dolazili da što teleta bika oteu dva u situacijuje istog (uslijed toga od tri isto u rasponu opu ljena tjedna,ocijenjena vrijeme) ocjena potpuno rečna. Tako teladi ne čvrsti oslonac realno nam za daje izvođenje ocjenjivanje tele i to više što od 7 dana starosti po izgledudobroj zaključaka, je mjeri zavisno i o ishrani o o majke, godišnjem dobu, higijenskim drugimprilikama nalazi krava. u se kojima da težina teleta oslonac se Čini jeipak priporodunajsigurniji vidu i način imati prvih utisaka, držanja majki. stvaranje fertilnosti bika. rezultata dobivenih na Ocjena Prosuđivanje prvih razmaku sliku kratkom 300—500 prvu plotkinja rasplodosjemenjenih daju bika. Budući da bik kratkom vremenskom inne sposobnosti razdoblju je iskorišćavan već sada neke nedostatke ukotenzivno on mora pokazati manje liko ih ima, pa može kao bika. Nakon bik doposlužiti mjerilo valjanosti toga biva odmor dok ne dovršimo ostali dio testa. Ovakovim smo i postupkom uvid ne samo dobili već i u plodnost cijelu prvi spermiogenezu. dio testa na kćerima bika. No se na Drugi plodnost obavlja kasnije toga obzir i ženskih bika. Pri tu već dolaze potomakatoga životinja, smetnje obzir već i faktouzeti samo se genetski paragenetski jenjivanjumoraju teladi. Ova

"

faza

do

sada

dominirala

u

biološkom

testu.

.

smo

uz me

smo

su

a

u

u

nam

za

no

mora

se

u

u

u

—

u

u

u

u

oc-

ne

ri.

muškograsplodnjaka njegovih pogledu plodnossniženu moć ti servis na grupe vidnog period, reprodukcijsku imaju utjecaja ili ili i u pojedinih razdobljima životinja opadanje proizvodnje grla izvjesnim čitav život. Ovo sada utiče na rentabilnost odnosno cjelini poskupljenje proizvodnje govedarstvu. koliku biološki test Iz svega važnost ima rasplodvidljivo iznesenoga je strane i uvida s u degenerativnih njaka.

Utvrđivanje pojava potomaka jedne fertilnost bika kao i teladi kao strane, dopuna druge orijentacijska ocjena ili široodlučiti da li da ulazimo ćemo su na osnovu u kojih prvi pokazatelji ku bika. genetsku populaciju sjemenomodređenog osobine testovi širi uvid rasplodnjaka finije Dalji dajujoš proizvodne ili pravcu. negativnom pozitivnom Dubravka dipl.

Dejanović, vet.

Odlike

u

ili mane

i

kćeri

u

za

u

u

s

—

ne

u

u

Dani poljau selu Tišini U

selu

kraj jeuspjelo savjetovanje nazivom: »Krmno oranicama i a u pod bilje upotreba«, organizacinjegova Poslovne iz Siska stočarstvo i Hrvatske centra zajednice ji Poljoprivrednog iz Domaćin bio Nikola Culek iz sela savjetovanja Zagreba. jepoljoprivrednik Tišini

Desna

Siska

održano

stručno

na

za

Tišine.

O

već

kulturi

kelju« poznatoj govorio je savjetovanju iz Ante Lončar a i dr. Ivica Katalinić mr. iz PoŽestoki drija Siska,inžinjeri Hrvatske održali centra vrlo »Proizsu ljoprivrednog zanimljivo predavanje: i Treba i na vrlo vodnjapotrošnja stočnog graška«. jarog zanimljivu upozoriti dr. Ivice »O dodatak startera s obavijest Katalinićaproizvodnji »sjenaže« tvornica »Pliva« a bakterijama mlječnog kiselog pokusjepostavila vrenja«, taj iz Zagreba. »stočnom

inž. An-

na

uz

103

=

Pokus

Sudionici

sastanka

uspješno

završen

selu Tišini obišli su

pokusneparcelejarim i silažu od trava Nikole u Culeka. graškom pokusnu prirodnih gospodarstvu Svi sudionici bilo dobili su o 50, sastanka, njih j e gotovo uputstvo jarom stočnom u su Autori već spograšku kojem opisani brošure brojni podaci.

A. Lončar menuti i dr I. Katalinić mr. iz Zagreba.

Stočni kultura mogu grašak jedina j e gotovo obiljem bjelančevina koju stočari oranicama i izravno na davati stoci redovitom proizvestisvojim ju a to sa stoke treba biti za obroku, nije moguće sojom.

Soja prehranu prerađeu obliku danas vrlo a to na, najčešće krma. sačme«, je »sojine skupocjena u

stočnim

s

a

su

s

u

Z. M.

Proizvodnjakvalitetnog mlijeka nastavak

(3)

mlijeku i životiAntibiotike za upotrebljavamo terapijske svrhe, liječenje ljudi da se antibiotici znati sastavni dio krmnih Važno ponekad smjesa. je nja, ih antibiotikom Muzare u mogu izlučuju nakupljati kojeliječimo organizmu.

Poznato da antibiotici u mogu alergijske reakcije mlijekom. prouzročiti je kiselo ali isto tako preradu mlijeka mlijeko, ljudskom otežavaju organizmu, sireve. jogurt, krava od mastititsa, antibioticima prema Mlijeko oboljelih liječenih konskim dana od zau zabranjeno propisima jestavljati prometnajmanje pet antibiotika.

Toliko da se antibiotik izluči iz naime dnjeupotrebe potrebno je Antibiotici

u

u

su

u

za-

104

Antibiotičko

organizma. niti mačke stoke, za

mlijeko nijepogodno i pse, može izazvati kao probleme jer niti

za

ishranu

ostalih

vrsta

ljudi.

kod

Mužnja dobivamo iz vimena međusobproces Mužnjaje kojim mlijeko životinja, nim i muzača.

Dok bila muzare djelovanjem jemliječnost manja, mužnjanije bila danas da smatra od to se naporna, posebno je jedan najtežih poslova.

Pri 1 litru 120 do 200 stisaručnoj mužnji mlijeka potrebno je napraviti ka zato treba velikim ne ostaprstima, muzača brojemkrava, opteretiti jer slabo dolazi do i sisa, vimena i deformacije pomuženekrave, ju mliječnost slabe a slabi i kvaliteta muznost mlijeka.

Musti treba dva dnevno. da se mehanizira (dotri) Pokušaj puta mužnja 150 Danas bez mehaničke teško može počeojejošprije godina. mužnje misliti Pri međusobno proizvodnja mlijeka. strojnoj mužnji djeluju čovjek, i Muzač mora sa u stroj pravilno postupatiživotinjom jer protivnom količinom ona Muzač čistiti i demora mlijeka. reagira smanjenom pravilno zinficirati opremu ali isto tako čistoću kako bi se dobilo na paziti mužnji pri mikrobiološki kvalitetno li se Muze dobro poznamlijeko. strojem moraju vati način znati kako bi se ne dijelovi, rada, njegovi pravilno održavati, izazvao oštećenje osjetljivog životinjskog organizma.

Odnos prema životinji kontrolom sistema.

Krava nervnog Lučenje mlijeka pod ispušta mlijeko je hormona oksitocina.

Zadržava ukoliko uznemirena ga pod utjecajem je važno dobar muzari imati odnos. biti red i mora prema U zbogtogaje staji mir. Životinjetreba strašiti. Pred mužnjumuzari dajemodobru hranu. Pohranu i okus miris onu slije mužnjedajemo kojautječe (silaža, sijeno).

Postupak priručnoj mužnji Pred očistimo sise i vime da Vime mužnju prljavština upada mlijeko. čisti ukoliko otklonimo vodom. se lakše Nakon via vime operemo dlake, toga obrišemo čime stimuliramo me vode lagano lučenje mlijeka.

Temperatura biti 40*C. voda skida masnoću mora sa sisa, pa može približno Toplija pranje doći do Hladna voda Prve mlana ranjavanja. utječe slabije lučenje mlijeka. izmuzemo ili kontrolu u lončić mlijeka poslije obojenu pranja pločicu mlijeka.

Za lučeuspješnu mužnjunije dovoljna jakapodražljivost, kojauzrokuje već i Ritmičko sisa s šakom njemlijeka trajanje mužnje. sitskanje cijelom refleks Sisu uhvatimo stiskamo i u rokuje jaki mlijeka. ispuštanja dlan, palac time iz sisne cisterne cisternu četu Kažiprst, spriječavamo vraćanje mlijeka vrti. Zatim ostala tri stisnemo nadole i istisnemo Zatim odozgo mlijeko. prsta dlan sisna cisterna i se otvorimo, smanjimopritisak, napola napuni ponavljamo postupak.

Prilikom Jačinu i brzinu muzare slabog stiskanja zadržavaju mlijeko. že treba kravi. prilagoditi Muzare sisama šakom.

Muzemo ih musti ne moramo s cijelom manjim i samo sisi. loš za po povlačenjem palca kažiprsta Ovajpostupak protok je i vimena. osobito važno mlijeka, mlijekazdravlje ispuštanje Izmuzivanje je kod ručne biti i mora izvedeno. pravilno mužnje će (nastavit se) za

sa

se

za-

muzara.

se

mora

—

ne

na

ne

u

za

zeve

za

uz-

a

mu-

s

Mr.

J. Lukač 105

Održavanje VII.Svjetskogsimentalskogkongresa u SR Njemačkoj |

U

(SRNjemačka) 12. do 16. se od VII. ove rujna godine Svjetski simentalsko Glavni orkongres govedo. »ASR« udruganizator Južnonjemačko je iz Miinchena. za ženje govedarstvo Svečano bit će 14.

Kongresa otvaranje referatima s vrlo Direktozanimljivim rujna Karl ra dr Hans dr Millera, prof.

Mosera, Gottfrieda Averdunka i dr Alfred Schebfera. Svi referati obuhvatit će simenznačenje SR talskog goveda Njemačkoj.

Predviđena i 4 stručna su jednodnevna Tako će 13. sudionici putovanja. rujna posjetiti bikova u uzgajivača Dirnismaningu kraj bikova smotru Centru u Munchena, stočare u jetno osjemenjivanje Landshutu, bikovske Gut WallenFischbachau, majke i bezrožne simentalce u Acheleschweburgu i stočarska izNadalje igu. organizirana je ložba Miesbachu. stručni program Bogati dana završava Miesbachu tog proslavom »Večer uz pivo«!

Dne 15. stručni Baden Wurpokrajinu rujnausmjeren je put susjednu i to okolicu Ulma. ttenberg Treće stručno 16. u područje pokrajina Bayputovanje je rujna sjeverno bikove ern za u a sudionici Stočarskog udruženja Neustad/Aisch, posjetom će smotru simentalskih bikova.

Kongresa vidjet 17. stručno obuhvatit će stočare i stočarske orp osljednje rujna putovanje bili u programu su koje ganizacije prijašnjih ekskurzija.

I VII. simentalsko da se simentalsko gogovedodokazuje ovaj Kongres vedo više svim To našim i sve u krajevima cijenigotovo svijeta.je upozorenje stočarima i stočarskim da simentalca trebamo više našeg organizacijama, još izvrsnih i oplemenjivati, zbog proizvodnji jerjenezamijenjiv svojstava mlijeka!

Potrebno da 1974. ovo osnovano u Zagodine jenapomenuti je udruženje kada održan stočarsku izložbu uz u grebu, bjelovarske je prviKongres regije tada Od svake održava od se Koprivnici. drugegodineKongres jednoj članica trenutku kontinentima. ima svim u ovom 20 na malja kojih SR simentalske i po kvaliteti zauzipo Njemačka uzgoju pasmine broju dominantno To ma slijedeći pokazatelji: mjesto svijetu.dokazuju Populacija U SR miliona simentalskih od 4,9 Njemačkoj ukupnojezastupljeno grla, miliona krave. Glavno Bavarska su 1,8 s 3,93 miliočega područje uzgojno je Pod kontrolom s 0,83 miliona nana, te Baden Wurttenberg grla. mliječnosti lazi od Aktivnu se 49,5% krava, čega 87,2% populaciju umjetno osjemenjuje.

Munchenu

održati

će

za

—

.

u

za

um-

u

u

u

u

u

u

s

i

za

u

mesa

u

ze-

u

u

se

|

čini 770.000 106

krava.

Uzgojni cilj Teži se će dati veliku količinu i kvalitetno govedakoja proizvesti mlijeka ekonomičnost meso. vlastitu se kroz kvaPoželjna postiže proizvodnju jeftine litetne stočne visoku redovitu hrane, proizvodnju, plodnost, zadovoljavajući uzrast i Posebna okviru i mišićase sposobnost adaptacije. pridaje pažnja nasađenom i za vosti, te dobrom uz vimenu, proizvodnju podesnom pravilan stav nogu sa čvrstim papcima.

Organizacija U nalazi 20 Saveza područjima simentalskog uzgojnim goveda ukupno 27.339 domaćinstava krava.

U s 598.913. po kojimajeregistrirano prosjeku uz

se

u

domaćinstvu

drži

21,9 krava.

se

Uzgojni

program

progeno jedinstveni kojemu najbolje uzgojni bikovi testirani i krave s Iz najboljom planski oplođuju. uzgojnomvrijednosti bikovi za bikovi test, se planske oplodnje remontiraju performance koji tj. koriste i bikovi matični oplodnje putemumjetne uzgojputemprirodnog parenja.

Iz simentalske testira se oko biko560 progeno cijele populacije godišnje matičnih krava va, te se od 598.913 za odabere 35 bikovo plodnju usmjerenu skih očeva i 1400 bikovskih majki.

Proizvodnja mlijeka U 1986.

591.919 matičnih krava simentalske godini proizvelo pasmine je 5.128 204 ml. masti mil. po kravi prosječno masti s uz kg mlijeka kg 3,98% 175 kg bjelančevina 3,42% bjelančevina. tj. mesa Proizvodnja mesa testnih se stanica za test, Proizvodnja utvrđuje putem performance testnih stanica i progeno propodmlatku zemaljskom ( aukcijska uzgoju tovnih bikova i ženskih dajabikova, prilikom prodaje rasplodnih grla). mladih bikova testnih se u 6 stanica Uzgoj provodi perfomance kapaciteta 920 2 stanice s 1000 mjesta, progenotestne raspolažu mjesta. dnevni 1986. g. iznosili u Prosječni prirasti perfomance (Badentestu od 112 do 350 dana test starosti: 1339 gdje traje grla(434 bika), testu od test 112 do 420 dana: 1378 perfomance (Bavar traje Wurtenberg) grla (245 b ikova).

U progenom testu od 112—500 dana dnevni iznosi 1180 (Bavarska) prirast dnevna grla(520 bikova), zemaljskom (bikovi prodani aukcijama) uzgoju ni iznosio 1252 kod 4.201 bika. prirast grla je

Provodi

se

program

po

se

se

za

—

na

u

a

'

su:

u

u

a

u

Plodnost

Na

svakih

100

krava

krava

10.680

kom

steonih

junica 1.773 kom junadi

obuhvaćenih

kontrolom

proizvodnih svojstava registrira se 93 teleta. razmak između dva teleta iznosi 387 a proProsječni dana, krava kod prvog starost iznosi 30,1 sječna telenja mjesec. i izvoz Prodaja rasplod U 1986.

Saveza godini putemuzgajačkih prodanoje: bikova 3.207 kom za

—

—

—

—

—

ženske

12.960

kom

kom

muške

teladi

123.035

ženske

teladi

26.759

kom

izvezeno razdoblju godine zemalja svijeta simentalskih grlanamijenjenih rasplodu.

U

od

1966

do

1986.

u

45

je

50.012:

107

od-

pasminegoveda uzgajivača zemalja Kongres 100-te ržat će 1990. u povoduobilježavanje godišnjice godine Švicarskoj, rada s ovom uzgojnopasminom. organiziranog dipl. ing.

DragoAuslender, selekcijskog vet.

Zlatko Mašek,dipl.

Nova cijenamlijeka od 1. 8. 1988. i 1988.

2. za godine) korekcijapremiju (od srpnja određešto svim Kao mlijeka posljednja proizvođačima cijena poznato je litili 357,12 din. za visini od 99,2 dinara masnu 8. 1 88. i to 1 jedinicu je masti ru s 3,6% mlijeka. zadovodinara/1 litru cijena bila relativno od 19—22 Tada je premiju do danas brzo tekući rast no sveukupnih poskupljenja, je inflacije ljavajuća, do da se Iako su vršeni tu korigira više, cijena napori obezvrijedio cijenu.

Sl. L. došlo tek 1. VII. 1988. i to Odlukom u S.I.V.kojajeobjavljena njeje to: 2. 7. 1988.

40/88. od 1. 7. 88, na snagu i stupila a, godine masti litru s ili 478,8 din/1 133 dinara masnu 3,6%mlječne jedinicu od 1. iznosi od 8. 1. 88.

To prema 34,07%, god. cijeni povećanje,cijenu masti bila 127,5 din /1. za dana kada 7. 1987, dakle 3,6% predgodinu jecijena dana to Ovajpodatak govori povećana 275,52%. mlijeka,je godinu cijena no ono da se ono mora imati, koji jošuvijek pomalodajepravi značaj mlijeku sredda ulažu bi stimulirala dobilo »pravu proizvođače koja cijenu« nije svoju te stva proširenjeproizvodnje. od 2. 7. 1988. će Prema rečenom plaćati: mlijeko simentalske

članica

VIII

u

se

na

za

u

uz

na

a

za

a

na

za

za

za

se

NIZINSKO %

PODRUČJE

masti

SRH-a osnovna

425,60 438,90 452,20 465,50 478,80

3,2 3,3

3,4 3,5

3,8

518,70

3,9

532,00 545,30 558,60 SRH-e PODRUČJE

4,0 4,1 4,2 BRDSKO-PLANINSKO

osnovna

3,3 3,4 3,5

3,8 3,7 3,8

518,70

3,9 40 4,1 4,2

:

..

532,00

545,30 558,60

.

dinara/litru

444,60 458,49

19,59

"472,39 486,28

500,18

21,97

514,07

22,56 23,16 23,75

527,96

24,34

569,64

24,94

583,54

541,86 555,75

premija 22,00 22,69 23,38 24,06

cijena

425,60 438,90 452,20 465,50 478,80 492,10 505,40

3,2

ukupno

20,19 20,78 21,38

505,40

3,8

masti

.

492,10

3,7

%

premija 19,00

cijena

ukupno

dinara/litru 447,60

461,59 475,58 489,56

24,75

503,55

25,44

517,54

26,13

531,53

26,81 27,50 28,19 28,88

555,51

559,50

573,49 .

587,48

Najavljena povećanje mlijeko premije je iako sa Sabor S.R.H-e koncem no doplodom zakašnjenja, petmjeseci srpnja nosi novi zakon o za od 1. 08. po premijama mlijeko kojem premija (kolovo1988.

UTVRĐUJE za: za) god.

Nizinsko din/1 masti 40,00 područje 3,2% Brdsko din/1 masti za 50,00 planinsko 3,2% Prema tome zakona Saboru S.R.H-e će se po izglasavanju mlijeko plaćati proizvođačima: aktivnost

za

urodila

za

konačno

se

za

—

—

u

PODRUČJE

NIZINSKO

%

Masti

S. R. H-e

premija 40,00 41,25 42,50

cijena

osnovna

425,60 438,90 452,20 465,50 478,80

3,2

3,3 34 3,5 3,8 3,7

492,10

505,40

3,8

3,9

518,70

532,00 545,30 558,60

4,0 41 4,2

PODRUČJE

BRDSKO-PLANINSKO

% masti 3,3 3,4 3,5 3,8 3,7

492,10

3,8

505,40 518,70.

532,00 545,30 558,60

3,9 4,0

41 4,2

465,60 458,49

494,70

43,75

509,25

45,00 46.25 47,50

523,00 538,35 552,90

48,75

567,45

50,00

582,00

S1,25

596,55

52,50

611,10

premija 50,00

425,60 438,90 452,20 465,50 478,80

3,2

dinara/litru

S.R.H-e

cijena

osnovna

ukupno

ukupno

dinara/litru 475,60

51,56

490,46

53,12 54,68 56,25

505,32 520,18

535,05

57,81

549,91

59,37 60,93 62,50 64,06 65,62

564,77 579,63

594,50 609,36 624,22 Deneš

Stjepan dipl. inž.

Kukuruz izvrsnonapreduje U

Sošicama

zatekli

kukuruzom

poljoprivrednog SO Jastrebarsko Ivu Redovito obilazi nspektora Draškovića, dipl. inžinjera. sela Jastrebarsko sva i vrlo dobro kukuruo rastu općini gotovo je upoznat U Sošicama izvrsno kukuruza stočara Radiparcelu jeocjenio tamošnjeg ća. smo

na

oranici

s

is-

u

za.

Zadovoljan je sjemenom brdovitom Parcela kukuruza dobro bila grupa Žumberku. pognoodgovara je i dodatkom sada mali nedostano se jenastajskim gnojem minerala, zapaža tak dušika i fosfora. Odmah vlasnika da treba vrlo brzo jeupozorio prignojiti mineralnim gnojivom. odabranim

kukuruza

iz kasne

grupe

200,

a

ta

-

109

reume)

X

d

tm n

rame

Brojni poljoprivrednici Jastrebarskog imaju

veliku

Ivi Draškoviću!

pomoć

u

agronomu ZM

Pašnjacioživjeli! ali zablizini Siska poznati Save i su: između u su, bujni Odre, Pašnjaci od đerama bunara a neki Gotovo da više nema vodom, napajanje pušteni. za

blizini u svibnja opazili jednom pašnjaku Martinske Vesi Desne dva stada i takav na za goveda konja.

Pogled pašnjak stočara velik Stoka a na svakog jedoživljaj. pripada p rirodi, pašnjaku jenaji stoke mesa. našim selima u i sve jeftinija proizvodnja mlijeka No, je manje su zbogtoga brojni pašnjaci gotovo p usti.

Treba i na visoku i za izmeupozoriti cijenu pašarine koja je goveda konje đu 5 do 6 starih miliona po jednomgrlu. godišnje nisu

ni

ispravni.

Početkom

smo

na

ZM

Mljekarskilist rado se čita Da list« aktualan za se. je»Mljekarski poproizvođače mlijeka potvrdilo P. Z. Selo. sjetom organizatoru otkupa »Gornja P osavina«, Dugo Blagajnica otišla na dok sve list« Rekla »Ne nije isplatu mlijeka »Mljekarski nije s tigao. je se bez ga proizvođači iz smijem pojaviti Mljekarskog lista, jer čekaju«.

Zahtjev da nas u tiskari i još»vrućeg« zadruganatjerao je ga podignemo u predamo Znak da rado liste zadrugu. da i jeto proizvođači mlijeka čitaju »Mljekarski su kao list. ga prihvatili svoj i P. Z. Novi Marof U isto smo se uvjerili kao i posjetom »Sloga« »Agromesu lista Čakovec, da ga đimurje« svaki koji raspodjelu tako organizirali prima A kako i ne kada su proizvođač ih mlijeka. bi, zadovoljni sadržajem lista, jer na o tehnološkim oko obavještava vrijeme najnovijim postupcima spremanja o krava hrane, uzgojurasplodnih muzara, grla, ishrani, plodnosti higijeni i temama. mužnje, čuvanju reći mlijekadrugim Čulismo i prigovore, bolje kao što su: listbi trebalo temama iz prijedloge, proširiti povrtlarske proizvodi trebalo bi uvrstiti konzumiranja nje povrća, oglase k upoprodaje rasplodnih a i se goveda, predlažu teme iz voćarstva. Ti i drugiprijedlozi proizvođača navode Izdavački i Uređivački odbor mlijeka lista« na savjet »Mljekarskog o stranica lista. »Mljekarski list« razmišljanje povećanju broja namijenjen je se pa i uvažiti. proizvođačima mlijeka, njihove primjedbe moraju Redakcija m

— ———————————————— A Novi tajnik Predsjedništvo Udruženjamlje-

karskih

radnika

izabralo

SR

Hrvatske

iz Za-

greba je tajnika: ja Čičmaka,dipl. inž., dugogodišDanjegmljekarskog stručnjaka. zadaci vrlo su venašnji Udruženja i liki,radnoj zajedniciZagrebu brojnimpodružnicama mljekara SR Iskustvo novog Hrvatskoj. tajnika dolazi pravomljekarstvu dobno ima na jerzadataka pretek.

Novom žeČ ičmaku tajniku Jurju limo rada! uspješan početak Jur-

novog

:

u

u

u

u

u

PŽ

Guša žlijezŽlijezda jednaje najvećih koja štitnjača, ali Ne može se da u napipati, organizmu. lučenjem ljudskom unutrašnjim od se može težinu od 30 grama čim i lijeSastoji desnog primijetiti. prijeđe ih i od vog režnja dijela koji spaja. tiroksina se hormona štitne Glavna koji gomila žlijezde uloga jestvaranje tiod Jedan krv. i u prema sastojaka glavnih potrebi otpušta žlijezdi samoj više i do 20 ima roksina Štitnjača sposobnost joda puta koncentriranja jejod. i nalazi u krvi. od otpuštapojačano Pojačano stvaranje koja koncentracije kolirad ili tiroksina smanjena pojačani štitnjače, hipertireozu uzrokuje nje do dovodi čina tiroksina u tkivima hipertireoze. neobično čitavom velike po gušavost je svijetu, rasprostranjenosti Zbog i se medicinski i društveni važan (sporadično) Javlja pojedinačno problem. i kretena veći endemična U broj je gdjeje razmjerno endemijski. krajevima nenormalnosti. prirodne mnogobrojne i u hrani uzroka od da Smatra se manjakjoda gušavosti jejedan glavnih dakle i što u biti i može vodi. trudnoći, relativan, događa pubertetu Manjak bi Da hormonima za u štitnjače. potreba pojačana postoji stanjimakojima činiI se što više tim povećava. mnogidrugi lištitnjača joda, ugrabila prilikama hrani i neke tvari kao što su nastanak uzrokovati oci mogu i upale guše, osobito tvari nalaze Takve rast povrću, kojeizazivaju guše. jekovima količinu normalnu i može Gušavost i se tako pojaviti kupusu, repicvjetači.hrana namirnica. od ako se i u hrani pretežno spomenutih vodi, sastoji joda mlađih U muškarca. češće u susreće u žena se nego je Općenito, gušavost i kod meka a osoba i nepravilnija ljudi postaje difuzna, starijih najčešće guša tzv. oblika sklone su hipertireoze, Čvoraste posebnog pojavi guše čvorastija. tumor. i u zloćudni edenoma toksičnog pretvaraju Rei Gušavost joda. štitnjače liječi pojedinaćno primjenompripravka i može se mlađih a zultati su osobito primijeniti osoba, liječenje povoljni izraziti ako samo Kirurško trudnoći. postoje gušepreporuča odstranjivanje raste. i ako pritiska gušanaglo simptomi kranašim to u nekim kao što U endemična, je gdjejegušavost krajevima te i sličnih preventivsoli. Važnost se jodiranjem gušavost spriječava jevima, obične i edenom velika kao što su toksični guzaista nih pretvaranje je mjera teži oko

20

do

25

od

grama

s

se

u

se

a

se

u

u

u

u

u

se

uz

*

se

se

u

u

se

še

u

zloćudni

tumor.

Vaš

Izdavački

savjet::

mr.

Jovanodipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Miljanović, dipl. vet., Slavko

Milan

Bolić, Antun

Bratanović,

dipl.vet., Štjepan Deneš, dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek, Vuković-Svoboda, dipl. vet.

Turk, dipl. inž., Dubravka Erhatić, dipl. inž., Petar odbor: Stjepan Brlek, dipl.inž., Nada Uređivački Kolak, inž., mr. kić, dipl. inž., Tomislav Marijan Rybak,'Gojko Šormaz, dipl. vet. vić-Bunta,

Vršilac

dužnosti urednik:

Tehnički Vlasnikiizdavač: i

Uprava Mjesečna Tiraž: Tisak:

112

uredništvo:

zaprivredne

organizacije

45.000 primjeraka NIŠPRO

»Vjesnik«, OOUR

TiM,

Zagreb.

i ustanove

kao

Jelinić, dipl.inž., Tomislav

Jur-

Stjepan Deneš, dipl. inž.

urednika: glavnogiodgovornog inž.

Vera Volarić, dipl.

SR Hrvatske Udruženje mljekarskih radnika 424-420 Zagreb, Ilica 31/III, tel.

pretplata

liječnik

i za

proizvođače

mlijeka iznosi

350.—

din.

-