Mljekarski list 8-1988 by Hrvatska mljekarska udruga

KOLOVOZ

ZAGREB

Novigrada jacima pašn

1988.

Problemikod hranjenjakrava sijenom i i masti. su sadrži hrana Škrob šećer, bjelančevine ugljikohidrate, Biljna Celuloza se teže lako mogu goveda probavlja nju ugljikohidrati. probavljivi to uz samo mikropopulacije, živog svijeta pomoć svoje jest sitnog probavljati kvasniraznih i živi se od bakterija (klica), gljivica predželucima sastoji koji i ca praživa. klorofilom da zelenim Zelene (zebiljke jedine zemlji imajusposobnost zraka i uz sunčanih uhvate lena tvar u po(snagu) biljci) svjetlosnu energiju žii zraku iz u moć te zemlji (neživih) sastojaka stvaraju energijeanorganskih sadržana škrob U hrani i mast. tvar, bjelančevine, dakle, energišećere, je, hrane. koriste za sunca, probavu kojuljudi ja uzimati krmu niske hranidbene da mogu vrijedSvojstveno jegovedima velike količine i da mogu nosti travu, hrane, sijeno) (zelenu pojesti razmjerno i oko 200 obimne (zapremine litara) predželuce (zapremine crijeva jerimaju vlakninom uzimati i krmu surovom Goveda oko 150 mogu (cebogatu litara). Ni ni razne mogu goveda ljudi mikropopulacija. kojurazgrađuje lulozom) ali vlakninu surovu (celuloliprobavnim sokovima, bakterije građivati svojim kiseline. i na masne celulozu na glukozu (krvni šećer)dalje razgrađuju tičke) u kubičnom centimetru U jednog napršnjaka) buragovom (zapremine jednom žive u simbiozi Goveda i ima tih mikropopulacija milijarde. soku, bakterija koristi za život i razmnožavanje mikropopulacija zajednici) svoj (suživotnoj želudac i dođe kad hranu od (sirište) mikropopulacija pravi crijeva, krave, kravu da hranimo Prema od sokova krave. biva tome, važno je probavljena što više razi da se hranom mikropopulaciji mikropopulacija kojaodgovara oko 13% sirokad ima razmnaža u hrani množi. se najbolje Mikropopulacija Ako oko 12 litara davati Tada krave se krava vih mogu mlijeka. bjelančevina. lošim ima na u hrani krmom u sijenom primjer kojoj premalobjelančevina, i tada 5% sirovih ima samo propada bjelančevina, mikropopulacija kojem krave dojemanjemlijeka. niske i livade da naše Poznato dajuzabrinjavajuće prinoseuslijed toga je loše to osobito zimi. Naše sijeno jekakvoće, jest govedimanedostaje sijena, Uzrok slaminerala i vitamina. sebi ima bjelančevina, premaloenergije, je i livade samo livade s ba se na za nedovoljno kosom), (dolazi gnojenje briga tlu. način na sijena primitivan sušenja redu poi mesa, se u prvom Prema moramo tome, ako želimo više mlijeka štalskim brinuti da se livade sa bolje, nadosijavaju, gnojemili, gnoje njeguju, NPK sušiti na mineralnim naSijeno odgovarajućim gnojivima. jepotrebno ventilatorima ili nadosušivati i pravama u štaglji(švedskim jahačimaslično) kod baš kad kišni maksiBudući da nas u ma. pada lipnju, sušenje je sijena da i poi i mum predlažu (kadnajvišenajčešće padakiša), stručnjaci prvi mehanikao selu otkos nam na nedostaje potrebna (tu sljednji spremi sjenaža zacija). Kakvo i što sadrži 1 sijeno imamo kilogram? —

—

vrs

npr

= kalcija bjelanč. jedinice grama grama grama

hranidbene

odlično vrlo dobro

0,62

osrednje

0,5

114

0,58

fosfora

sir.

150 120 90

natrija

grama

1,5

8,0

2,8

1,4

6,5

2,1

1,2

slabije loše

0,4

5,4

1,6

1,0

0,35

47.

1,3

0,6

jedinica (h. j.) koju je kilogram energije Kakvo jesijenobilogorskoregiji? i kakvoće s 0,4 do sa 0,5 hj., Uglavnompreteže osrednje slabije sijeno podravskoj 70—90 sirovih 1 i ima grama bjelančevinakg sijena. Dakako, pojedinačnih vrlo dobrih ali odličnih nema. sijena, Za uzdržavne rad za potrebe životinje (UPO)tj. život, organizma disanje, hranidbenim se srca, kretanje popotrebna koja mjeri jeenergija jedinicama; trebne i sirove minerali su i vitamini. Veće krave bjelančevine gramima, veće potrebe uzdržavanjem imaju organizma. Hranidbena

količina

sadrži

zobi.

Težina

potrebno h.j.

krava

kg 500 kg 600 kg 400

Za, svakih

100

žive

vage

potrebno sit.

bjelanč.

350

grama

4,6

420

grama

5,1

480

grama

krave

potrebno je

5 grama

2,5 grama

5 grama

fosfora

kalcija

natrija

1 proizvela mlijeka masnoće, potrebno joj j e energi84 grama sir. 0,44 i 1,7 grama fosfora. 3,2 grama hj., je bjelančevina, kalcija Prema od 500 žive vage treba tome, krava uzdržavne kg pojesti potrebe kakvoći prema (UPO) organizma slijedeće: sijena Da

bi krava

litru

vrlo

dobrog osrednjeg slabijeg lošeg

kg(4,60,58), 9 (4,60,58), kg 11,5 (4,6:0,58), kg 13 kg(4,60,58),

sijena sijena sijena sijena

7,9

bjelančevine kg 4,66 kg bjelančevine 6 kg bjelančevine 8,4 bjelančevine kg 3,5

dok i pokrivaju potrebe energijom slabijim sijenom, su sa 7,9 kg vrlo dobrog i pokrivene potrebe energijom sijena bjelančevinaKrave

teško

lošim

ma.

Koliko

krava

može

konzumirati

(pojesti) sijena? može takvo ga konzumirati više, jerje sijeno

kakvoće Čim jesijeno bolje ukusnije. Na svakih žive vage 100 kg konzumirati:

može

lošeg sijena oko osrednjeg vrlo oko dobrog oko

Koliko Treba

treba

25 grama

“pokrila

treba

kg 2,35 kg 3,00 kg 1,75

krava

500

pokrije

uzdržne

fosfora

kalcija, konzumirati sijena: 12,5 grama

i 25 grama

potrebe da bi to soli, natrijeve za

mineralima? a

115

sijena

kalcij

kg 3,6 kg 3,8 kg 4,6 kg 5,3 kg

odličnog vrlo dobrog osrednjeg

2,7

slabijeg

lošeg

fosforom

fosfor.

kg 4,8 kg 5,9 kg

natrij 1

7,5 kg 9,6

kg više

konzumirati

sijena snabdijevale moraju da za kad go nemogućeje natrijem pokrije potresnabdijevajukalcijem, davaim svakodnevno moramo imati Ako želimo be krave, zdrave (16— kg). sol. ili stočnu ti kuhinjsku 40 masnoće na 4 litre a ima s 4% žive vage Krava od 500 mlijeka kojadoji kg konzumirati može 8,75 loše 1,75 kg)samo samo (5 koje raspolaganju sijeno kg. 25 g za treba 5 mineralima. krave Kolike su UPO, Kalcija (5 g) potrebe Fosfo25 5 37,8 litre g za g 4 kalcija. ukupno kalcija, (5 g) proizvodnju mlijeka UPO i za 4 lit. 1,7 g)6,8 g, ukupno19,9 g treba ra 2,5 g)25 gr. mlijeka (4 (5x i ima 1,7 g)11,05 g fosfora. U 8,75 39,95 4,7 g (8,5 kalcija g) kglošeg sijena (8,5 fosfora 8,85 ima fosfora. (19,9 nedostaje manje11,05) kalcija dovoljno, Dakle, krava Ako tako omekšati. će iz fosfor uzimati će Krava g. je koji svojih kostiju, kosti teleta. Kad i fosfor iz za davati i mora ona svojih kostiju kalcij još bređa, dići može diže ili se teško se kosti krave ona uopće omekšaju, dovoljno Tu se od ona predostrožzbog (osteomalacije). k ostiju omekšanja oboljela je treba fosfora. davati mineralnih s viškom nosti trebalo Dakako, pripravaka tvari. iskoristile hranidbene da bi krave i stočnu davati bolje sol, vrlo 18 može konzumirati od 600 krava Na dobrogsijena kg kg primjer, sirovnih 120 2160 i Time 0,58 grama 10,4 hj. g) hj.)prima(18 (6x3). prima kravi Za uzdržavne 5,1 hj. i 160 potrebno potrebe grama). je (2kg bjelančevina (18x za od 10,4 ostane Kad 5,3 hj. 5,1 hj. i 480 g. sir. proizbjelančevina.odbijemo Od sirovih 5,3 h.j. 1680 grama i bjelančevina. manje480) vodnjumlijeka(2160 a 12 litara mlijeka može krava po bjelančevinama (5,30,44=12), proizvesti ali to čak 20 litara može mogućejernije primimlijeka, nije (1680:84) proizvesti krava ima 1 kukuruza doda Ako u 1,3 se kravi la h.j., koji kg dovoljno energije. će više dojiti. litara 2000 niske krava Ako godišnje) prima (oko mliječnosti nasljedno tada će ona drastično i malo malo hranom (jako) smanjiti bjelančevina, hj. visokrava tvari. Ako toliko koliko nasljedno je primahranjivih mliječnost, dnevno 20 odnosno lit.i više lit), mlijeka, prima godišnje (4000 komliječna će ona onda 10 litara samo tvari za hranidbene hrani mlijeka, proizvodnju tvari iz svoga uzet će 5 litara za oko 15 hranjive mlijeka proizvoditi litara, tj. vlastito stvarakad će i troši će mršaviti. i Često oboljeti, tijelo, jer tijela počet te tvari otrovne se (atonija), slabiji je (ketonska tijela), buragomlohavljuje ju zametak i mladi tvari otrovne (jalovost). ubijaju preživ, krava može koliko izračunati prema tablicama, gornjim Pokušajte sami, obroku ima koliko u konzumirati bjelančevina, hj., (premakakvoći), sijena stočari i Naši i koliko bi trebala i fosfora mljekari mlijeka. proizvoditi kalcija bi tahraniti krave a ne na morali bi konačno po slijepo, tablicama, jer početi bolesti i bilo bi dobiti više ko neodgovarakojeuzrokuje mlijeka, manje mogli Da

bi se

krave

ne-

—

116

dovol-

h.j. nedostaju plodnije. jućaishrana, žitarihranu a to su treba davati tada kravama bogatuhjj., jnobjelančevina, Ako rezanci. u hrani silaža suhi i ce, kukuruz, bjenedostaju pak repini posije, zelena tramlada to davati tada treba hranu, je bjelančevinastu lančevine, kukuruz sačme i lucerke i i va koji (ne djeteline, soja uljene djetelina, sijeno bjelančevinama). oskudijeva uništiti korotlo treba Na livadama 1 poravnati, pripremiti(odvodniti, kakovisi sastavu botaničkom dobrim i travama, (biljnom) jer ve) nadosijati divkao što što treba da Na livadama i voća trava je manjekorova, sijena. korova biti otrovnih osobito i ivančica smije drugi, ljamrkva,kiselica, livadama našim i lukovi. Na kao što su mrazovac, prosječno žabnjaci preslice, da što treba travi U 1/6 1/3 a 1/2 dobrih trava, je livadnoj korova, djetelina. je više samoniklih djetelina. odreNPK mineralnim treba stručno Livade gnojivima uglavnom gnojiti Ako se livade i kalcificirati treba Katkad sastava. (povapniti). gnoji đenog dutada treba dodati Prekomjerno gnojenje gnojiva. jošfosfornog gnojnicom, nitrata šičnim ne se, koji je previše prikupljaju gnojivima preporuča jerbiljke a

krave

Kad

bi bile i

hrani

ima

—

krave

kiličinama

većim

otrovan.

Kositi

kakvoću

treba

što

sijena. košnja osigurava visoka tratina Treba kositi kad i koncem je svibnjapočetkomlipnja. ranije, i miviše a ima ako surove 35—40 cm, vlaknine, manjebjelančevina jer jeviša, dobru

Pravovremena

nerala.

nakupi sijenu (ukolovozu), tvari drvenastih ima vlaknine surove mnogo (lignina) neprobavljivih kojoj tvari u stanicu da dođe do hranidbenih biljke mikropopulaciji koji spriječava hrani tvari Kad malo i (oko bjelančevinastih propada. je mikropopulacija vratu i krava zdravstveni po mršavi, probaljva, slabije poremećaji 5%), nastaju Kad bi dlaka i nogama mikropopulacija uginupotpuno zimi). (osobito ispada Za bi i krava. praksi mikropopulacije jeuobičajeno oživljavanje uginula la, kvasca ili ima kvasca u (Kvabjelančevinapripravka (germe) kojem davanje bevit i drugi). ili Ako samo 2 se livade ili gnojem kalijevim gnojnicom svinjskim gnoje Vionda se u livadnim mineralnim kalija. nakupipreviše biljkama gnojivima, meternimokraćnim sluznicom iz šak se puteima, crijeva, izlučuje tijela kalija odVišak izaziva maternici Katar katari. u nastati i com mogu jalovost. kalija krave ionako u krmivima. vlači iz manjkanatrija Uslijed manjkav tijela natrij lise dlaka se im se suši i koža javlja nakostruši, (kaopergament), obolijevaju i bolest stočare za ližu zid i zavost papaka odjeću) mršavost, hvataju (krave krava mora dana kod ishrane Zato u sijenom svakog poremećajiplodnosti. svaku dobivenu težine po 5 grama, a za 100 svakih i to na stočna davati kg sol, 2 grama. litru po još mlijeka i fosi fosfora. Količina obično i više 3 kalcija kalcija Bolja sijena imaju tla često su siromašna fora u ovisi o količini u tlu. Naša pa fosforom, sijenima i fosfora izaziva i siromašna u okoštavasu Manjakkalcija poremećaje sijena. a i omlohavljenost buraga(atoniju), kostiju), lizavost, smanjenju(omekšanje Kod bređih krava i osobito moramo nu liječiti mliječnost smanjenuplodnost. naoko bezazlenu ona (osteomalaciji) omekšanju kostiju lizavost, jer prethodi teško kojuje izliječiti. iz višak često se sobom U ishrani krava tijela koji nastaje kalcija sijenom krava malo ionako ima pa zalijeganje fosfor, krmi, nastaje povlači kojeg Ako

trave

kasno

kose

travama

mnogo

—

117

obično poroda(pareza). kalcija uzrokuje tak mikroelemenata: izaziva a to m angana, “ joda, željeza, bakra, smetnje opet slabost i bolesti kao što su i slabokrvnost. plodnosti druge opća lucerKrmiva »odlična« i i fosforom sva bogatakalcijem sijenasijeno ili iza

i nedosta-

Suvišak

predporod u

ne.

fosforom

bogatakalcijem sijena. Krmiva fosforom siromašna kukuruz, pšebogata kalcijem žitarice, nične i sačme. posije šumska Krmiva i fosforom siromašna kisela, kalcijem loša, sijena, kukuruzovina i repa. slama, i Kod hrani treba davati koštano brašno kalcijeve manjkakalcija prikao što Kostovit. pravke je fosfora Kod hrani treba davati fosfor, manjka lijekovekojimapreteže fosfat ili kao što Rumenotrof Fertilfos ili Biofos ili jeftiniji dikalcijev Pfosfat. mononatrijev 120, koliveterinara i agronoma, Stočari bi stručnu uz mogliodrediti, pomoć obzir vrstu i količinu ko krava i uzevši u obroku gnofosfora, primakalcija i dužinu način vremena košnje, uskladištenja sušenja sijena. jenja, vrijeme D fosforu normalno treba da 2-3:1. Vitamin Odnos u obroku prema kalcija je donekle ublažava odnos Ca:P. nepravilan Prilikom 4 karotin 90% razvitamina se sušenja (prethodnik A) sijena kad suši na 70%. Karotin usklase se napravama gradi, dalje razgrađuje te su bez karotina. zime i skoro dištenjem, krajem početkomproljeća sijena Vrlo dobra i dok loša (livadnadjetelina) karotina, sijena imajudovoljno maju. Nedostatak karotina A izaziva kod krava bolest i vitamina i krave očiju izlaze iz kao obole sluznice i katari dišnim staje slijepe, nastaju organima katar sluznici Plodnost kod krava i na (kašalj), (proljevi). crijeva jesmanjena tiha stanice te nana jajčane jajniku prekasno dozrijevaju nastaju gonjenja, katari maternice, zametka kad smrt i zimi staju pobačaji. Dakle, preganjanja, hrane treba se krave davati Dovitamin osobito bređim kravama. A, sijenom, bro i zimi davati mrkvu ima žito u mnogo je kojoj karotina, proklijalo (par ili brašno od ili borovih kao domaći centimetara) jelovih grančica lijek. Ako 5 veća od u se u 15%,'tada sijenu jevlaga sijenu gljivice razvijaju tvari i plijesni. Plijesni upotrijebe hranjive (osobito šećere) prirazmnožavanju Razne vrsti kod raznih issijeno postaje plijesni manjehranjivo. temperatura todobno mikotoksine različite bolesti otrova(otrove) koji stvaraju uzrokuju ( te krave obole na živčanom Ako u sustavu. nastanja), bubrezima, jetri, sijenu tvari krave lažno se izvala materciste na gone, estrogene jajniku, nastaju edem vimena bređe u krava krave često se gone i a i nice, junica, pobace. Lijeka čak ga ne ne se davati Pljesnivo sijeno smije kravama, valja stavljati ni za stelju. 6 kod izaziva krava Takvo ne Gnjilo sijeno otrovanje. sijeno smije davati ni za krava otrovanih vrlo prostirku. Liječenje gnjilim dvojsijenom je beno. Često treba iz otkloniti gnjilo sijenoburaga operativnim putem. 7 kali su Sijena lepirnjača (lucerne djetelina) bogata bjelančevinama, i karotinom. biti lišće i da cijem Sijena pravilno otpadne osušena, moraju da ne ostane Važno da se stabljikasto kojejemanjehranjivo. je legumisijeno kose noze Lucernino oko 5,0 i 120 do 160 grapočetkomcvatnje. hj. sijeno ima Krmiva

siromašna

sva

—

ne-

—

nema.

—

118

nedostaje bjelanDakle, bjelančevinakilogramu. nažalost treba davati lepirnjača, imajunepovoljan Sijena lepirnjače. čevina, te vi2 do treba biti odnos hrani do fosforu 6 7:1 odnos prema 3:1), (u kalcija nastati fosfor i može iz šak odvlači (omekšanje osteomalacija tijela kalcija treba davati kod lepirnjača hranjenja sijenom kostiju). Zbogpredostrožnosti, kao što su Rumenotrof mineralne s Pfosforom, pripravkenaglašenim Fertilfos i Biofos. 120, osuši kosi i lucerna da početkom Preporučuje cvatnje pola Zatim hladu stvori vitamin karotin). razgradi (da slabije (da D), pola kad vrećama. i čuva se u obroku se premalobjelančeUpotrijebi je samelje ma

sirovih

kad

obroku

—

suncu

i karotina.

vina

berbe

poslije pospremiti 50% i kiši na mrazu, na ako u kukuruza gubi svoje polju stogovima ostaje jer kvalitetu slame. Dobro i na kukuruzospremljena spadne vrijednosti hranjive sikukuruzovinu se vina ima Preporučuje slabijeg vrijednost sijena. hranjivu Kukuruzoviili trava otkosom i repom. lirati i djetelina posljednjim prvim siromaštravom zelenom mladom hrani kad stoka davati treba se nu kojaje biti zemhranu Kukuruzovina vlakninom. sirovom smije uprljana vitai minerali i davati kukuruzovinu Uz ili moraju gnjila pljesniva. ljom, siromašna. mini, jerjenjima viima osušeno dobro mladim krave hrane Kad 9— se (i kojenije sijenom koi obliku u nastati še od 15 % mogu jakih proljeva probavne smetnje vlage), s 20% Kad zdravo. se osuši osušeno dobro lika. Samo sijeno vlage, je sijeno treba se rahlo uskladištiTakvo ili se prave kladišti se u sjenike stogovi. sijeno »faza i brže osuši. Kod da ti takvogsijena znojebolje (nejakozbiti), lakše, 15% i dok dok se osuši na 6—8 fermentacija vlage prestane tjedana, nja«traje se 15% ima Kad razvijaju sijena). sijenu preko vlage, njemu (vrenje sijena sitvari troše redu i prvom u i sijenu hranjive koje gljivice plijesni bakterije i otrovne tvari, opasne se po Stvaraju toksini, manjevrijedno. jenopostaje krava. zdravlje vet. dipl. Premzl, Dragutin 8

—

treba

Kukuruzovinu

odmah

nadstrešnicu

us-

Bolestivimena

brojdrugiorgan) (više ijedan podložno jezbog mliZbiva nim strane, zbogpojačanog to, s jedne iskorištavanja upalama. toku dana s strane, višekratnom krave u zbogpoložai, druge mužnjom ječne česticama dodiru izloženo vimena kojejegotovoneprekidno tla), (blizu ja što ih čestim okolice i zato sklono iz nečistoće izazivaju upalama neposredne uzročnika. kvasca i neke vrste drugih bakterija, i da se leizvodi da se treba pravilno paziti mužnja Zbogtoga neprestance bolesti vimena čista što žišta krava i stelja). Razvoju (suha održavaju čistijima u loš vimena i fizikalni čimbenici sisa, i propuh smještaj, (ozljede pogoduju kao i različite i kemikalije. dr.), staji, može se očitovati nazvana vimena prema mastitis) grčkom (ili Upala krave Vlasnik znakovima. vrlo izrazitim odjednomopazi ponekad vidljivim, Vime

niza

okolnosti

119

Upalom jebolna, Količina ta i vruća. ili se naglo smanji lučenje mlijeka namuženogmlijeka Katkad izluči žuta tekućina sasvim izostane! iz vimena se s »krpiugrušcima, krvi. Krava ima cama« pa čak i primjesom često jede, povišenu temperatuili muzač traži stručnu veterinara, ru, i dr. Vlasnik bolesnog grla pomoć jer da ubrzo velika prijeti opasnost životinja ugine. Takvi oblici česti. 5% obovimena nisu se u 3 do upale srećom, Pojavljuju oblicima vrlo su čestim vimena, upale ljelih grla.Nasuprot naglim(akutnim) da

naglo

zahvaćena

»buknulo«!

vime

četvrt

vimena

nape-

kronični

ti takozvani

katari

Takvi,

kronični

oblici

vimena.

upale potrajati mjesecima nik krave ili muzač znakove bolesti. okoltome ne Razlogje nepovoljna opazi nost dasetakve upaleNE OČITUJU vidljivim vanjskim znako vima! Za većinu vlasnika sasvim pa grloje»zdravo«, mlijeko redu«, je čude krave. se o ponekad tvrdnjama stručnjakazdravlju suprotnim njihove Oni i ne slute da bolest već duže zdravom naoko vimenu. u tom, vrijeme tinja vimena

mogu

Kronični skriveni

katar tok.

vimena

Tek

ima

vlas-

»u

izrazi-

podužeg bolesti tada već (i trajanja propadne dobar dio tkiva žljezdanog vimena) uvidi se da krava sve daje manjemlijeda da se ka, je vodenasto, oboljela četvrt vimena Sve to posmanjila. štetsljedica dugotrajnog djelovanja nih vrsta mikroorbakterija (ili drugih u vimenu. ganizama) to

nakon

ono

Uzročnici se

nečistih

bolesti ruku

vimena

muzačice

krpa brisanje sisnih odnosno (sa čaški), s

vimena

četvrti

vimena

zdrave

prenose ili

muzača,

ili s muzlice s

bolesnih

četvrti.

lošim, nehigijenskim uvjetima vrste držanja krava, bakterije (idruge u vime mikroorganizama) prodiru najčešće kroz sisni i pukanal,ponekad Putovi bolesti vimeprijenosa uzročnika tem osobito ako vime krvi, sisa) (ili je crnim nečis(označenim točkicama) ozlijeđeno. tih ruku muzačice ili muzača sisne čaške muzilice, oblika kravkrpu Omjer vidljivih (akutnih) brisanje vodu ljeg kanti vimena, toplu pod vimena spram upale nevidljivim (kro- StsHi li i konačno mlijeko izmuzištu katarima vimena ničnim) prosjeku 1:25. je Pravilno vime sise redovitu bitno će smauz i građeno higijensku mužnju i učestalost nastanka kroničnih katara vimena. mogućnost njiti Kažemo da vime ako izdašno izmeje pravilno građeno popunja prostor đu krave i ako četvrti su sve dobro nogu zadnjih jednako njegove razvijene. dio dio treba Unutrašnji vimena,tj. njegovžljezdani. biti, pod opipom mekan Sise ako im su i prstiju izvana, rastezljiv (elastičan). pravilno građene U

kaan

120

vrh

je zaobljen, jakopogoduje lako se rukom obuhvaća odnosno čvrsto unutar gumepravilnoj mužnji; stoji nih sisnih čaški pa one Takvo vime vrlo sise značane su i dijelova ispadaju! čimbenik prema jan upalama. otpornosti Svaki oblik i sisa vimena već i veće sklodrugi građe nepoželjan, zbog je nosti upalama. dr. Berislav Majić a

8 do

dužina

Takav

10 cm.

i veličina

sise

Uzgoj rasplodnihjunica

= =

a. pre

oblik

Pokraj Karlovca,Novigradu nalazi Dobri, rijeci Stočarskoni centar RO »Dukat« ZaMljekara uzgojOnamo se na greb. daljnji uzgojuputelad nakon ćuje odbijanja, preuzeta od »Dukat« preproizvođača. Mljekara uzima telad svojih proizvođača mlijeka samo ako od »umatičepotječu nih« ako krava ima rodoslovkrava, tj. i ako bila lje je umjetnoosjemenjena. o Brigu uzgojurasplodnih junica vrlo u vodi poznaNovigradu uspješno u

—

ona

ti stočar

Janko

Srakočić.

Goveda

neprekidno pašnjaku, ranog do kasne proljeća Briguo prijeseni. i vrlo vodi Vepustu zdravlju uspješno od

terinarska

stanica

iz Netretića.

Kada

zabređuju, junice preuzimaih vrlo ju proizvođači mlijeka povolkredite. jne uz

Higijenaproizvodnjemlijeka uzročnik su: prenose Najčešće čiji mlijekom poliomeslinavke i litisa; crnog šapa; upalemozga (encefalitisa); Qprišta di(antraksa); botulizma; bruceloze; kolere; difterije; paratifusa; salmoneloza; groznice; želučanih tifusa i dr. zenterije; tuberkuloze; smetnji; se u razni insekticimogu Mlijekom organizam čovjeka unijeti antibiotici, teški konzervansi i kodi, biljni radioaktivne otrovi, tvari, metali, druge tvari, kada se se pa je mlijeko dospiju mliječne životinje liječe lijekovi izlučuju ili hrane koriste. mlijeko pakpreko kojuživotinje Poliomelitis virus može se na (paralizu) uzrokuje koji čovjeka prenijeti Uzročnik može uništiti se mlijekom polia zagrijavanjem mlijeka (zagriajvaod 63*C do 100"C Kod bolesti vrlo ove važno da njem pasterizacija). opake je

bolesti

uzročnici

—

121

polia. zagadi mlijeko) (zagrijano pasterizirano a se u Uzročnici izlučuju organimaživotinja, razmnožavaju probavnim polia i da se odakle izmeta se prenošeOpasnost zagadi mlijeko. preko jemoguće u uzročnika mlijeka. proizvodnji higijene održavanjem s manjuje'“se polia nja osim žutica. i infektivna može se na Mlijeko čovjeka prenijeti Mlijekom uzročnik Međutim u bolestan. se vimenom koji ovaj prekočovjeka je zagadi otžutice infektivne Uzročnik vodom. i može je zagađenom mlijeko prenijeti i što na mlijekom poran prenošenja njegovog opasnost grijanje, povećava proizvodima. mlječnim MeđuUzročnik krpeljima. uglavnom prenosi upalemozga (encefalitis) kod bolesne uzročnik i može bolest se tim, životinje mlijekom jer prenijeti i bolesti se Uzročnik ove u najčešće izlučujekozje ovčje izlučujemlijeko. i uzročnika ali mozga mlijeku upale Postojanost mlijeko, manje kravlje. bolesti uzročnik ove U ohlađenom različita. mlijeku proizvodima je mlječnim održivost 8 sati, U kiselom 2 naći i može se mlijeku je njegova poslije mjeseca. na Uzročnik do 2 sirevima mozga a u upale nije otporan zagrijavamjeseca. bolesti od način zaštite ove pa jeglavni kuhanjemlijeka. nje, sluali i slinavke Od ipakpoznati jakočesto, šapaljudi obolijevaju mlivirus bolesti izlučuju Oboljele životinje mlijekom. prenošenja čajevi bolesne i ali se može životinje mijeMlijeko mužnje. zagaditi vrijeme jeko, Uzkrv i se ponekad zapažaju ugrušci. vodenasto, Postaje svojstva. njasvoja bolesne i na slinavke ročnik pa jemlijeko životinje toplinu, je šapaotporan više na potrebno prije Također, jemlijeko potrebno zagrijavati temperature. bi zaštićivali i ostaci ne ugrušcignoj kako tkiva, procijediti zagrijavanja može slinavke i Uzročnik se bolesti od ročnika šapa djelovanja temperature. može odhladnom ali održati 12 se u u (5*C) mlijeku (37%C) sati, toplommlijeku i uzročnik slinavke i sirevima U kiselim ržati i 12 dana. proizvodima mlječnim i od slinavke bolesnih brzo šapa mlijeko životinja Međutim, nestaje. šapa konzumirati. na tj. branjeno jestavljatitržište, na bolest zarazna veoma mogu opasna kojuživotinje prenijeti Bjesnilo je bolesti izlučiti u uzročnika Bolesne pa postoji mogu mlijeko, životinje čovjeka. sirovo bolesti mlijeko Najveća mlijekom. opasnost je mogućnostprenošenja veliku za Također i predstavljaju opasnost oboljele životinje oboljele životinje. muzača. muzača za mogu mužnje ugristi jer vrijeme krave na mogu cjepljesvoju prenijeti majkekojenjeguju boginje Kravlje izravnim Krave zarazu širi i na se a zatim prenose ljude. infekcija njudjecu, ili kontaktom s jako boginje uglavnom uzrokuju Kravlje ljudima mlijekom. krave bolesne od i sastava mlijeko Ipak, mlijeka. svojstva vidljive promjene konzumirati a u tom slučaju zabranjeno je vodenasto, kravljih boginja postaje takovo mlijeko. ali bolest nađeOd ovce, goveda, je najčešće koze, oboljevaju QOva bolest se i kod na pasa, magaraca, divljači. mačaka, peradi, pojavkonja, groznice »balkanska ime vrlo od imenima raznim zanimljivo gripa«. kojih je ljuje pod među rata II kada dobila Ovo se za ime vrijeme svjetskog pojavila vojnicije ma okupatorskih trupa. važnu ima bolesti i ostalih načina Pored ove ulogu, mlijeko prenošenja vibolesti nema Kod zaražene ove se uzročnik mlijeko životinje. izlučuje jer boUzročnici ili vimena znakova mlijeka. svojstva oboljenja promjene dljivih uzročnikom može izlučivati se lesti se vrlo u QMlijeko mlijeko. dugomogu iz i se uzročnik oboljelih izlučujeorganizma naknadno, zagaditi jer groznice 122 se

već

uzročnikom

ponovno

ove

uz-

za-

i dr. Veoma

posteljicom životinja jeotporan uvjei visoke Dosta sredine i duže te vanjske temperature, vrijeme. jeotporan Smatra višim se da pa se preporuča mlijeka zagrijavanje pri temperaturama. tuberkuod uzročnika uzročnik na topline Qotpornijidjelovanje je loze. groznice domaćih tuberkuloze Jedan od načina sa životinja najčešćih prenošenja ili na mlijeka. ljude grijanog jekorištenje sirovog nedovoljno obotuberkuloze dolaze Uzročnici u kojaje prekomlječne žljezde mlijeko od tuberkuloze. u ljela Mlijeko oboljele životinje jeuglavnomnepromijenjeno vodenasto i sivo fazi bolesti fazi mlijeko postaje ranoj oboljenja,kasnijoj tuberkuuzročnike uništava Dobro i mlijeka dovoljno boje. bijele zagrijavanje više tuberkuloze na a loze. mlijekom spriječava načina,najsiPrenošenje rano otkrivažno muznih tuberkuloze grla,posebnoje gurniji jesuzbijanje kod muznih mastitisa grla. vanjetuberkuloznog bolest Bruceloza također se i kod se ljudi koja prenosi mlijekom. Javlja je što samo nikakav dodir domaćim izravan sa poživotinjama, kojinemaju Naročito i to da se zaraza tvrđuje posredno najčešće prenosi putemmlijeka. narodu brucelozom sirovo se opasno kozje mlijeko, vjeruje je jer Kod od bruceloze ako nema sirovo. u oboljelih životinja ljekovitostje njegovu i uzmože na mlijeka. Mlijekom čovjeka prenijeti jakovidljivih promjena uzročnikom kolere ročnik kolere. Čest izvor mlijeka zagađenja jevoda,koja Uzse dodaje cilju (razvodnjavanje mlijeka). mlijeko mlijeka patvorenja kuhano 1—3 ročnik kolere održava se a u kuhanom (ako mlijeku dana, kolerom Da bi se i do 9 dana. zaraza ponovo spriječila mlijeko zagadi) putem i to treba višim mlijeka, mlijeko prije grijati temperaturama neposredno pri upotrebe. Uzročnik se bolest također se difterije mlijekom. Difterija koja prenosi je i i okolinu i bolesnih sa pa mlijeko prekokašljanja kihanja, ljudi prenosi ruku bolesnih difterije mlijekom spriječava uzročnika ljudi. Prenošenje preko nad nadzorom i zdravstvenim se osobljemproizvodmlijeka pasterizacijom i i proizvoda. preradiprometumlijekamlječnih nji, Kršev dr. Lj. izlučevinama

maternice,

zarazu

Triglav —

Bohinjskisir

Bohinjsko ljepote! jezero drubalu« održava svake i po stočari ga »Kravljem koji gi znaju glasovitom veliko narodno to poge nedjelje slavlje zbog mjesecu rujnu, je sretnog vratka sirara i stoke s obližnjih alpskih pašnjaka podnožju Triglapastira, Za

i često

svi znamo

nazivamo

biserom

Mno-

va.

krajBohinjskog koje Srednja jezera daleko sir kojaproizvodi »TrigMljekara, Poljoprivredne zadruge poznati lav« teži sličan Ementalskom 50 i po obliku siru«! koji približnokg je često siranu »GozBohinjskog Brojni posjetioci jezera posjete spomenutu iz darsko Vasi«. domaćini rado kmetijske zadruge Srednje Gostoljubivi pokakako od i postupak jedinstvenog alpskog m lijeka proizvodi zujuMljekaru Zimi litara i sir 6000 Mljekara »Triglav«. približno mlijeka spomenuti zaprimi svaki više sira teži više od 50 ima čak 6 koluta koji proizvede kg. Ljeti mlijeka, i koluta sira 14 velikih se dvostruko, zbogtoga proizvode »Triglav«. U

malom

selu

naziva

Vas

nalazi

125

tolšče

izdelono

Sirarski

i rukovodilac

sušini

dne

Milan

Taler

podrug majstor opisuje tri sira. Sir kada odlazi u stupakproizvodnje »Triglav« zrije mjeseca gotovo Doznali da su vrlo smo nadalje, uvjeti prerade mlijeka nepovoljni. trgovine. zaštitnu neznatno odnosu na proCijene povišene mlijeka sirevima, cijenu izvođačima. Tako nesklad nastao između kao sirovine golem je mlijeka cijena i mlječnih proizvoda. Bilo bi dobro da čitaoci lista« stočar»Mljekarskog organizirano posjete sku bal« u tada mogu kušati sir pa priredbu »Kravlji mjesecu r ujnu glasoviti i uživati u obali na »Triglav« zanimljivoj priredbi Bohinjskog jezera. sirane

rado

Zlatko

Mašek

krava

i na

Analiza krivulje krava laktacijske laktacijske krivulje prošlom kriod teoretske laktacijske tipične Prikazivanje laktacije. pičnaodstupanja način. dosta činiocima vulje perzistencije jeuopćeni U

124

članku

osvrnuli

smo

tok

ti-

Podrobnija

analiza

toka

laktacije ukazuje laktacija podijeliti karakteristične na faze. lakta12.000 Njemačkaistraživanja (Hutt,1983) količinom i svaki masti utvrdila su cija, mjerenom mlijekapostotka dan, pet karakterističnih faza krave. laktaciji 1. Faza Takav druse i prvom naglogporasta mliječnosti. porast j avlja U trećem ide linearno gom ne s tjednu. tjednu iaktacije porast mliječnošću dva Porast različit kod svake prva krave. Oko 50% krava tjedna. mliječnosti je ima nešto za ne naći uzroci. mogu zakašnjeli porast, koji uvijek pravi 2. luk faza ima »Gornji mliječnosti« jenajviše proizvodnje, odlučujuće oblik i visinu za 305 dnevne i »Luk značenje krivulje mliječnosti perzistencije. kod krava od 3000 5 kod mliječnosti« godišnje proizvodnje kg tjedana, traje krava od 8000 12 godišnje mliječnosti kg traje tjedana. 3. Faza do 20. Kod linearnog padamliječnosti (21.) traje tjedna l aktacije. krava veće brže. I uz to kod veće mlimliječnosti opadanje je jeperzistencija luka ječnosti bolja, jerje njuodlučujući dulji period mliječnosti« » gornjeg fazi. drugoj 4. Faza Nakon 20. usporenog padamliječnosti. tjedna opadanje mliječnosti se usporava do 33. Uzroci otprilike(34.) tjedna. opadanju sporijem m liječnosti nakon 150 dana autorima su, hormonalprema otprilike laktacije mnogim nastale krave. Prema nekim promjene uslijed graviditeta istraživanjima, raste hormona izlučidrugoj polovici nošenja koncentracija koji s timuliraju osobito krava vanjemlijeka, mliječnih pasmina. 5. Faza 235. dana i do zapadamliječnosti izrazitog počinje otprilike traje Uzrok rast i razvitak fetusa. sušenja. jačempadu mliječnosti jeprogresivni količinu za u Tajperiod jeodlučujući laktaproizvodnje mlijeka standardnoj kod krava a bitno različitih in(305 dana) ciji jednakih proizvodnih kapaciteta, tervala Ukoliko od do ponovne bretelenja. jeservis- (vrijeme telenja fazi ima velik na dosti) jakokratak, zadnjoj noćenje graviditeta utjecaj jači period fazi ako krava zabređala ponovno padmliječnosti laktacije. toj Naprotiv, je nema u 305 dana lakkasno, graviditet utjecajaproizvodnju mlijekaprvih tacije. Budući da česta u stvarne proje proizvodnji pojava o dstupanja z natnog od teoretski korisno znati izračunati neostvaizvodnje očekivane, je kolika je rena Račun se izvodi stvarne i očekivaproizvodnja. usporedbom (realizirane) ne Pri(teoretske) perzistencije temelju prosječnih mjesečnih proizvodnji. kazat ćemo ga jednim primjerom: Krava količine a) jeproizvela slijedeće prosječne mlijeka: mjesečne lakt. I INI IV VP VI VIL VII IX X mjesec 19 20. 18 18 17 14 _ 13 12 _ 19 _ 18 mlijeka, kg Relativna ostvarena po B) (upostocima) proizvodnja laktacije mjesecima je slijedeća: % 95 95 70 60 mlijeka 100 90 90 85 90 65 da

može

Teoretska

list

ili očekivana

proizvodnja (vidi objašnjenja prošlom

članku

7/88.) jeslijedeća: % 91 76 69 59 mlijeka 82 100 87 80 66 63 razlika između ostvarene i teoretske VII lakD) Najveća proizvodnje je mj. tacije (90— =21%). Prema VII u izračunamo kolika biti E) 69 ostvarenoj proizvodnji mj. jetrebala u

125

treba biti na razini od 69% u VII Proizvodnja mj. proizvodnja mj.laktacije. II u na u odnosu proizvodnju mjesecu: 69% VII 18 kg mlijeka mj. 100% 26 II ' kg mlijeka mj. treizračunamo koliko bi krava II izračunate Na mliječnostimj. F) temelju odnosima teoretskim bala prema mjesecima ostalim (postocima) proizvesti u su zaokruženi): (iznosizbogpreglednosti VII IX X Vo VI IV I I I VIL lakt. mjesec 16 _ 15 _17 21.20.18 24.23. 268. 21. kg mlijeka, i teoretske ostvarene Razlika između proizvodnje: G) —3 —3 0-3 —4 -—_ —8 —5 —6_ —2 kg mlijeka, izi teoretske ostvarene razlika između Na mliječnosti prosječne temelju H) odnosno 10 količinu u neostvarenu računamo mlijeka mjeseci, ukupnu da razlike Množeći s 30 dana,dobijemo je mjesečne laktaciji. standardnoj 990 našem neostvarena proizvodnja primjeru kg mlijeka. ukupna izmaklu kravu svaku izračunati Tako možemo i laktaciju proizvodnju. trebali bi za ekonomsku ima Analiza proizvodnju izgubljenu važnost, jer ostali trošdok i su krmu dodatni troškovi za mo rad, povećani produktivnu '

sa-

kovi

ionako

realizirani.

Dr.

Pavo

Caput

robnog proizvođačamlijekaizKriževaca

smo Posjetili

Hedla

mlijeka posjetili robnogproizvođača »Sireli« oko 220 lisela Trema dnevno Bjelovar Križevci, koji isporučuje litara. Kod Hedlovih što više od 80.000 tara iznosi smo imali mlijeka, godišnje i visoku više su proizvodnju mlijeka, koje diploma priliku vidjeti priznanja im neke: 31. 3. 1988. Da samo nabrojimo godine dodijeljena godinamastjecali. rekordnu saveza za zajednica općinaBjelovar, proizjediplomaZadružnog litre 85.224 1987. s vodnjumlijeka bjelovarskoj godini,isporučene regiji Kaili 6.556 litara po kravi. dana Zvonko se ovih suprugom mlijeka Upravo Nedavno

Zvonimira

smo

—

; €

ALA A dl h g b 3 A f,

odi Iz

126

gospodarstva

Zvonimira

du Hedla

«Žž

Križevcima

lijepih dojmva Prizrena, gdjejeprimio zlatnuXIII Saboru u rekordera Zana proizvodnju mlijeka Hrvatskoj, dodijeljenu plaketu saveza družnog Jugoslavije. Zvonko ima laktofriz dnevno hladi od 16 gospodarstvu gdje mlijeko krava Osim muzara ima 2 bređe i 4 ženska muzara, holštajn pasmine. junice sve stada. teleta, namijenjeno proširenju Svu kabastu hranu stado vlastitim i zakupljenim svoje osigurava Prvi otkos i kukuruznu silira masu površinama. trenčsijena ukup260 m?. Nakon otkosa livade koristi kao nog prvog kapaciteta pregonske pašsilosima hranu-koncentrate količinama u u njake. Dopunsku potrebnim osigurava PIK-u Vrbovec. ticom

vratio

pun

izbalansiranu

ishranu

mogućeje postići proizvodnju i kreu pravo jeka osigurati zdravlje stoke, Hedlovi, koji napominju pomoć dita »Sirele« i i prosu postojeće Bjelovar adaptiraju kapacitete povećamuznih krava. vajubroj dobro Nameće da se i zaključak je proizvodnja mlijeka organizirana ekonomična proizvodnja! visoku

samo

mli-

—

Uredništvo

Asfaltnacesta kroz Gornju Bučicu! Bučilipnju godine sjednicom Mjesnezajednice Gornja asfaltna cesta kroz selo ca u dužini od 3,5 km. Aspuštena je prometnova falt cesti. Utrošena sredstva starih milip o makadamskoj jepoložen staroj (15 su sredstvima SIZ-a za jardi) skupljena dijelom doprinosom mještana, dijelom ceste Glina i radnih tom na općine doprinosom kojedjeluju organizacije području. Sam ali bitan za događaj gotovo jesvakidašnji, ipak poljoprivrede, razvoj osobito stočarstva. RO »Dukat« OPZ »Velika svog Zagrebpreko dobavljača Gorica« Velika i u Gorica, pionir proizvodnje je razvoju otkupamlijeka tom Loše dvadesekraju. prometnice oduvijek usporavali taj Prije razvoj. tak i više količine su prve godina, mlijeka dopremane zapregom Pokupsko. Nakon mosta na i kamioni-cissu izgradnje Kupi, druguobalu, prešli prvi vozeći neredovito terne, još veoma cesti po uvijek lošoj, održavanoj kojaspaja obali na naselja desnoj Kupe. ovih 3,5 km asfalta trebalo bi značiti k zato, razUpravo preokretbrzom i veliko stočarstva za u robnu voju zanimanje uključivanje proizvodnju. da će i ostali kao što se Vjerujemo poljoprivrednici- mjestima Desni Taborište i Bučicu i Degoj, Gornje druga, ugledati doprinijeti izgradstočari novih kilometara asfalta život znači. nji koji Z. inž. Martić; dipl. U

svečanom

1988.

—

Krik kkkkkaa

aka

kkackickikkk

Otrovanjas biljkama Kad

govori otrovanjimadječjoj dobi, opisuju veću količinu lak za nanpr. gdjejedijete jevi progutalo nekoglijeka, popilo itd. vrlo često otrovnim mještaj, detergent Međutim, previđaju otrovanja a takovih zaista velik biljkama (dodir, gutanje), svakegodine jeslučajeva broj. se

onda

obično

sluča-

127

( neiskusdjeca razumljivo je otrovanja, Najčešće bobica Tako na tvo, neoprez, ploda jednaprogutana težina). primjer, tjelesna određene izazvati može samo osobe kod odrasle otrovne neke nelagobiljke rezultirati može ta ista bobica dok u ozbiljnim posljeorganizmu dječjem de, odraslima. među dosta ima dicama. slučajeva otrovanja Ipak, ili čitave otrovne samo da bilo otrovnih su vrsta stotine na biljaka, Postoji otrovne Među veoma spadio biljke bobica). korijen, jedannjihov (sjemenka, lišće i lišće azaleje, kokotića, perunika, sjeme korijen đurđice, naprstak, daju: biti inače nekih mogu lovor itd. biljaka jestivih dijelovi Pojedini filodendrona, međutim vrlo ukusna, rabarbare kuhana smrtonosni. (vlat) je stabljika Tako, i fatalno biti i vrlo izazvati može lišće Čak čovjeka. jakakrvarenja njezino u bademi nedužno. voće kriju opasnosti trešnje, šljive, Breskve, nije poznato čišćesredstvo za Ricinus lišću i kori stabljike. jebezopasno svojemsjemenju, bobicu Sažvakati vrlo otrovne. su iz ono bobice se ali jednu dobija kojih nje, i lišće otrovno filodendron ima usmrtiti može Široko rasprostranjen čovjeka. i stvar Ista difenbahijom. stabljiku.je više ili manifestirati mogu najrazličitijih simptoma jednim Otrovanja trbušni vrtoglaviv ida, pomućenje bolovi, povraćanje, glavobolja, (mučnina, i usnica, oteklina nepca ce, jezika, kože, iritacija proljevi, nesvjestica, grčevi, srca u radu itd.) poremećaj djecu Upozoravajmo začini iz bilo Ako ste u šumi itd) (herbarij, jelima skupljali, kojegrazloga i bilo lice kući trave, razne po ruke, povratku operite stabljike, korijenje, lišće, Dodir sa također bio dio odjeću. promijenite koji je izložen, drugi tijela koji teža stakože ili znatno izazvati otrovnim mogu upalnuiritaciju pak biljkama nja. svakom da poSuvišno s biljkama slučaju otrovanja jenapomenuti je obratiti se što trebno liječniku. prije korak u dobar obično kod Izazivati liječenju, prvi je povraćanje otrovanja ako blažih kod obzir samo ali to dolazi Međutim, je slučajeva otrovanja. onda ta ili ima žrtva u terapeutska napadaje, grčevite stanju, besvjesnom poduzimati. mjera smije Dok takovih su na Razumno otrovanja. djecu mogućnost jeupozoravati ili vrtu stanu imati u ne kada u usta, sve jeuopće stavljaju najbolje jošmala, dohvat na otrovne ručice). dječje biljke (niti sjemenje Vaš liječnik žrtve

što

ovakovih

N(d"oW0č:-—(%_—_ —._—-—r—————

Izdavački .

ča

savjet:

mr.

Milan

——P_Pmr-r—čA do—m———J—J—o—AoJoAjAoA—AV_A_L_—o—o—o—o _—o —-_—_—— —o—mo—o — _( Bratanović,

Bolić, Antun

dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna

Jovano-

Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. vet., Stjepan Deneš, dipl.inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko dipl. v&at.,Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Majić, Ivan Mašek, Vuković-Svoboda, dipl. vet. Turk, dipl. inž., Dubravka JurErhatić, dipl. inž., Petar Jelinić, dipl. inž., Tomislav odbor: Stjepan Brlek, dipl.inž., Nada Uređivački

vić-Bunta,

kić, dipl. inž., Tomislav dužnosti

Vršilac

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž:

Tisak:

Kolak,

inž., mr.

Marijan

Šormaz, dipl. vet.

Rybak, Gojko

Stjepan Deneš,inž. dipl.

urednika:

glavnogiodgovornog

Vera Volarić, dipl.inž. Udruženje

mljekarskih

radnika

Hrvatske

Zagreb,Ilica 31/III, tel.424i420

zaprivredne organizacije ustanove kao za proizvođače mlijeka iznosi 350. din. primjeraka TiM, Zagreb. — »Vjesnik«,

pretplata

50.000

NIŠPRO

Republičkog 5249/1-1972., Mljekarski Rješenjem

OOUR

sekretarijata list oslobođen

prosvjetu,

kulturu

je plaćanja poreza

i fizičku

promet.

kulturu

Hrvatske

broj