Mljekarski list 9-1988 by Hrvatska mljekarska udruga

ooo

GOD.

RUJAN 2.3)akaraeco

ZAGREB

XXV

še

#“

"s.

redovite

čka a

ošo

3 Prpa

.....“SREST

e“

LALR

bikova, održane

godišnje ocjene

|“

“via

“a

s...

“

“ ,

“. *

Križevcima

Sa:

Aid

' .

Kak

“

“ap,

ša

“uk“u

swi

;

“

jes“

» .

“

“sr

“

=oSa

1988. kebro

stoLI

srpnja

1988.

Zadnjije trenutakza sjetvuozime grahoriceu smjesi sa žitaricama (inmeđuusjev grahoricasmjesi krmu dolazi stočnu krmni koja prvorazrednu predstavlja terpolirani usjev) krmi. Osim oskudica kada vlada na rano iskorištavanja proljeće potpunijeg između krmnim ozimim glavnih kultura, njihodviju međuusjevima zemljišta mrvičaste kao što i niz ima vom drugihblagodati, jeodržavanje sjetvom žetve humusa strukture u tlu nakon u tlu, tla, povećavaju sadržaj jerostaju tla. Važno velike količine se plodnost korjenja čijom razgradnjom povećava je da ozima tlo dušikom veže iz zraka obogaćuje kojega grahorica napomenuti tlo način vlastitih i na sistemu na obogaćuje bakterijakorjenovom pomoću taj ovim hranjivom. duboko sistem Ozima ima korjenov koji prodire grahorica jakorazvijen tlo. U u rano stabljiku koja proljeće dajerazgranatu pravodobnoj sjetvi Ozima

kao

žitaricama

ozimi

krmni

naras-

te 100

120

centimetara,

može

dostići i visinu

200

Listovi

centimetara.

završavaju dugački stabljika složeni, perasti, različitim što ticom. sitan a mu Cvijet boja jeljubičasata nijansama predje odliku. Mahune ili malo oko 6 sortnu zavinute su ravne sa stavlja sjemenki. do crna. tamno zrna Boja ljubičasta je i Grahorica dobro ilovastotlima. na pjeskovitim glinastim uspijeva Slabo tlima kao i tlu sa visokim vodana podzemnim uspijeva pjeskovitim Panonska može i na grahorica pannonica) (Vicia uspijevati pjeskovitim tlima. Ova sorta se od po grahorice razlikuje maljave grahorice (Vicia villosa) Grahorica bilo Ima nešto suprljavo boji koji bijele boje. cvjetova sitnije sjeme. ozima ili ako nikada kulturi se za se ne u jaraforma, sije krmu, sije čistoj žitaricama. žitarice su u sa nego zbogpolijeganja uvijeksmjesi Najčešće pšenica i što a brzo otvrdne pa zob, manjepogodnajeraž, zbogtoga joj stabljika stoka nerado U uzima. doći iza može plodoredu ju grahorica svakogusjeva, ali da Inače dobri za sve ospredhode okopavine. jenajboljejoj predusjevi tale žita. a naročito strna za usjeve, sredina rok ozime Optimalni sjetve grahorice Sjetva. je rujna,najkasniGrahorica redove i to uskoredno do razmase listopada. je polovice sije Na ku oko 15 do 20 cm. Obično a žitarice se poprijeko.taj grahorica uzduž, sije obakoristi oranica. način 4—6 cm. se se Poslije bolje Sjeme polaže sjetve Ozima brže i niknulo. treba kako bi vezno isklijalo povaljati zemljište sjeme hektaru i 30 do 35 120 žitarice. U se po grahoricasije kg kg potporne ovojsmjeda ne bude si važno kao što raži rečeno već ostari i otvrdne ona puno je jer je kada fazu To možemo u za grahorica izbjestignenajbolju razvoja korištenje. ći da se raž Nešto 3 ritmu iza razpo kasnije sjetve grahorice. bolja sijetjedna bila bi i ali kod ove treba biti nešto grahorice kombinacije ječma voja smjesa do 30 nabusava može on pa kg), grahoricu. manjeječma(25 jer jako potisnuti i i i Najpovoljnija grahorica pšenica grahorica jekombinacija Po zatim zob. idu s s redosljedu trošenja smjese: raži, ječmom,pšenajranija i kao kreće zobi. Prinosi zelene ovim nicom se sa mase najkasnija smjesama od 30 do 40 od 1,5 do 2,5 t/ha. a t/ha, prinosi sjemena parno

oko

10 cm,

kao

te oni

vi-

ma.

Njegausjeva Ove traži Ozima se brzo ne u posebnunjegu. smjese grahoricasmjesi korove zaštite ne i to se pa problem postavlja prviplan. vijaju guši u

130

raz-

Gnojenje

“jesenskim dubinu od 25 cm. na zemljišta oranjem i to onim su se vrši mineralnim koje bogaformulacijama Gnojenje gnojivima dušika/ha te na fosforu i 40 do 50 se (daje jednom kaliju. Preporučuje kg hektaru. Grahorica fosfora i 120 kod za80 po koja kgkalija sjetve)kg jebiljka »NS-violeNaše sorte su: »NS sirmium« puno (obična), htijeva vlage. važnije da ozime forme. Važno ozime sorsve su ta«, i »NSjenapomenuti kod oko dok i niske te podnose grahorice pod snijegom temperature — panonika«, oko —15"C. svega golomrazice 20"C, Obrada

vrši

ranim

—

Korištenje

je: ali i za isi ovaca ishranu za goveda najprikladnija smjesi i silirati. Ozime dolaze krmača. Može hranu u se i početku svibnja grahorice Za obliku oko dva koristiti u zelenom se najpogodnitjedna. siliranje je mogu dosta tek pokada stvara a žitarice su mahuna, skidanja grahorica jevrijeme čele cvasti. Tada ima oko 65% vode i to je najpogodniji simomenat za u sinjesi krme. liranje Katalinić Dr. Ivica Grahorica

Nove tehnologije spremanja ikorištenja kukuruza za hranidbu goveda Kukuruz risti

jenajvažnija kukuruzna ali tržnu ima i cijela biljka,najvišu hranidbenu vrijednost žitarica

hranidbu

stoke.

Kao

stočna

hrana

ko-

kukuruza.

zrnje

Hranu

obično

treba

konzervirati

omogućinjenotrajklasičan način stočne hrane i kukuruno korištenje. Sušenje konzerviranja je visoke i izvora ciMeđutim, nafte, plinadrugih povećavaju cijene energije i hranom. stočnom stosa drugih manipulacija Stoga jenusušenja, transporta krmičari sve više koriste za hranidbu i stoke, posebno goveda, svježalažna ili silažu. va Sadrži Kukuruzna silaža kvalitetno krmivo. i voluminozno energetsko je kvalitetne ali za fiziološke a ugljikohidrate, bjelančevine, potrebe manjkaju neki minerali zatim i vitamini hrase koji morajunadopunjavati dopunskom Samo hrana sadrži sve osinom. koja hranjive sastojke potrebne organizmu dobru i gurava proizvodnju, zdravlje reprodukciju. dodatsilaži sirovih u Povećanje postotka proteinakukuruznoj mogućeje ili »Benurala kom 60« uree Aplikacija amonijaka, prilikom siliranja. amonijaka silažu vrši se a opreme, zbogagresivnog djelovanja pomoću posebne da amonii zaštita i okoline. To ljudi amonijaka potrebna jerazlog je posebna može teško ulazi u širu u silažu uree jak upotrebu. Dodavanje poljoprivredne uzrokovati zdravstvene određenim u Međutim, uvjetima. poremetnje postui silaže i uree bezopaspakdodavanja amoniziranje unapređeno je učinjeno »BENURALA nim 60« Kutina). upotrebom (INAkukuSilirati treba kukuruz % suhe tvari, s sa 28—30 dovoljno klipa (zrna) Petrokemija dobro silosu. i sitno i anaerobno zatvoren se 1,0—1,5 ruza, u Dodaje sasjeckan tako da se »Benural 60« % Benurala 60 po prilikom siliranja, posipava tanjim ili u većim silaže rukom silosima (npr. rasipačima pomoćustrojeva slojevima i okoline Posebna zaštita radnika mineralnih a potrebna,manja gnojiva). nije »Benurala neko veće 60« nema značenje. nehomogenost rasipanju i tako

sačuvati

za.

131

kukuru-

klip kukuruza, mljeveno samljeveni zrnje treba kukuruza i Prilikom za. klipazrnja posebnupažsiliranja samljevenog klisilaža dobrom i anaerobnim mljevenog gaženju uvjetima, jer njuposvetiti niži ima suhe veći sadrži i kukuruza tvari, organpa postotak postotak zrnja ili biti uzrok naknadnom skih kiselina što može i višu pH vrijednost, vrenju kvarenju silaže. i bez kao »Benural sadrži silažom Uz hranidbu s kukuruznom 60«, koja može sadržavati »Benukrmnu treba dodavati dopunsku smjesukoja njega, »Benuralom silaža 60« ral S«. Kukuruzna s zadovoljava potrebe načinjena Za litara dnevno. 5—7 krava i u za mlijeka proteinima energijomproizvodnji krmnu dodavati treba a višu dopunsku mliječnost smjesu, posebnupažnju E. i vitamina nedostatak treba obratiti na kalcija ili zrno kukuruveć se obere kukuruzna Ako silira se ne klip cijela biljka, način i i na naodmah kukuruzovinu za, treba sakupiti preostalu spremiti, taj Kukuruzovina kukuruza. da se iskoriste svi hranidbeni spremdijelovi stojati hrana biti može u hranidbi način i na na prevrijedna ljena vrijeme pravilan Silirati

kao

može

živača.

silirana

ilikonzervirana.

osušena, spremati kukuruzovine vlažne s više vrši se sve konzerviranje sljednje vrijeme što kukuruzovinu treba Za OM 70« Kutina). konzerviranje (INAhranidbenu dok ima s punu zagađevrijednost, manju polja, još pokupiti prije Petrokemija silažu i kao Kukuruzovina i veći se nost s sasjecka vlage. plijesni postotak kukuruzovine raširene tako da se po slaže na posipaslojevima hrpu, tanjim Poni anaerobno 70. 7 % UBee va pokrivanje. prešanje gaženje, Nijepotrebno nema »UBee a 70« može se obaviti porukom, manjanehomogenost sipavanje sebno značenje. suhom na 70« treba kukuruzovinu Konzerviranu s »UBeom prospremiti ili se nabaca može na od kiše i se ostaviti zaštićenom storu oghrpi oborina, kukuruzovina konzervirana ili silose. Ako rađene se sprema pod prostore i da se treba krovom, folijom spriječi sušenjegubitak plastičnom jupokriti U koliko hidrolizom se kukuruzoviuree. stvara se koji amonijaka spontanom otvorenom na na dovoljno pokrinezaštićena krovom,nije ostavlja prostoru, kukuruzovinu zaštititi od oborina i vreveć treba folijom, vanjeplastičnom katranastako da se menskihnepogoda plastičnom folijom pokrije umjesto međusobno tom a rubovi ljepenkom ljepenke zalijepe. (teri Nakon kukuruzovina što se 70« može se s »UBeom sasjeckana izmiješa papirom), Na i tako balirana treba sve area. pokriti plastičnom slagati hrpu. kraju olijom. Kukuruzovina konzervirana koristiti za 70« može s »UBeom se hranjenje nakon Kukuruzovina sadrži oko 2 % sirovih 10—15 a pod mjeseca. proteina, 15—20 odnosno se za prodjelovanjem %, amonijaka povećava probavljivost oko 52—62 %. Veći i suhe tvari iznosi probavljivosbavljivost organske stupanj kukuruzovinu trekukuruzovine. ti dobiva se vlažnije Stoga konzerviranjem konba konzervirati osušena treba što i a u koliko zeleniju, vlažniju juprije je % vlaoko 35—40 vodom da se 70« s »UBeom najmanje dobije politi zerviranja Kukuruzovina

može

po»UBE-

ge.

konzervirana

kukuruzovina

poboljšanoj hranidbenoj vrijednosti što biti samo voluminozni dio 70« može s »UBeom obroka, znači hranidbenog da se oko 1,5—4,0 dnevno. Konzervirana kukuruzovina s »UBesvega daje kg hranu kvari i do 1 70« se ne za om prežiupotrebljiva ostajetrajanju godine vačima. Unatoč

152

može

kukuruzovine

konzervirati

konzerviranja Opisanim odnosi na to Posebno se i zrnom. s kukuruza, dozreli, klipom biljka cijela kukuruz kao i za kukuruz nema osušeni siliranje, vlage dovoljno koji nije treba Inače ne invadiran konzerviranje suprotstavljati plijesnima. koji jejače ili dobro ima Kukuruz kukuruza dobivanje siliranje koji uvjete siliranju. kukurua iliobrati zrno silirati treba zrna preostalu prvenstveno kvalitetnog kvaili koliko nisu U konzervirati. zovinu dobivanje povoljni uvjeti siliranje konzervirati s treba kukuruz kukuruza, zrna cijelosti sasjeckan litetnog načinom

ra-

»UBeom

70«.

ku-

zrnje nemljeveno, cijelo, više sa kukuruz ako i To se odnosi kuruza. jakovlažan, posebnoodgovara, jeili ako invadiraili ako od 30 % j ače zrnje je sušenje, nemoguće skupo vlage, je ili no bakterijamaplijesnima. odnosno nakon da se tako konzervira Kukuruz se okrunjebranja, zrnje % ručno ili s 5—7 mikser u mješačima no, prikladnim prikolici, izmiješa skladišili suhom u na kukuruz se 70. Nakon UBee prostoru ostavljahrpi toga tatreba kukuruz Konzervirani oborina. od kiše i pokriti tu, zaštićen drugih folidana Nakon zatim suhe mjesec folijom. plastičnom slame, njimslojem U kukuruzu. i po treba skinuti da se spriječi vlage slijevanje kondenziranje ju miris se već to amonijaka. o sjeća jasno vrijeme i u horizonnedostatku može se kukuruza spremiti boljih uvjeta Zrnje silose ili ananisu Naravno slične potrebni talne prostore. ograđene (trenč) kukuruz nisu silosi Ako kukuruza. ni erobni natkriti, gaženje mljevenje uvjeti, slarastresite tako da se treba zaštititi od oborina suhe, slojem pokrije tanjim treba doRubove katranastom ljepenke a zatim (terme, ljepenkom način i na onemogui također međusobno bro silosa, taj stijenom zalijepiti, papirom). oborina. ćiti slijevanje sirovih % 12—18 oko sadrži 70« »UBeom s konzerviran proteina Kukuruz visoku ima kukuruz Konzervirani tvari. % sirovih ili 17.—25 proteinasuhoj i besprijekoran hranidbenu higijenski je probavljivosti, stupanj vrijednost 1 do čuvati može i se i mali sadrži hranu plijesni bakterija broj preživačima, godine. treba kukuruza ne i zabrinjazagrijavanje jače mjestimice topline Pojava s amonijaka to vati, vezanja reakcije kemijske egzotermne jerje posljedica S »UBeom

70«

može

konzervirati

vlažno

vo-

i kiselinama.

dom

kukuruz

konzerviran

proteina, postotak u se koncentrat. i služiti kao energetski inože 70« Stoga »UBeom proteinski dnevkukuruza oko 4,0—8,0 ovisno o uzrastu, tovne hranidbi kg daje junadi, drui silažu uz se Kukuruz dnevno. kukuruza kravama 1,0—6,0 daje no, kg siobzir visoki postotak uzeti treba a u ga krmiva, dopunskoj krmnojsmjesi vinedostatak kao i kukuruza, iz i uree rovih potpuni konzerviranog proteinavezi sirovih probiti treba E. S tim tamina manje krmnojsmjesi dopunskoj da se obratiti treba a sadržavati dodaje ureu, teina, ne smije pažnju posebnu i vitamina E kalcija. dovoljno da veća miris intenzivan Veoma po amonijaku životinjama smetnja nije navedenim ako u se »UBeom 70«, posebno s konzerviranu hranu daje uzimaju hranu. uz količinama drugu otvara70« za 60« i »UBee »Benurala konzerviranje korištenja Tehnologije tehnoi nova hranu stočnu kukuruza za daju spremanja mogućnosti junoveekonomska za proizvodnju. loška i govedarsku racionalniju riješenja Feldhofer Dr. Stjepan S obzirom

visoki

sirovih

155

Ocjena bikova u Križevcima U

Križevcima održana 6. Središnjem razmnožavanje je 1988. redovita svih bikova. srpnja godišnja ocjena gotovo Ispred Republičke Vlado Zlatko Hrastnik i komisije (PeroBosnić, DragoAuslender, Tretinjak, Pero bikovi na su Bikovi bili su razvrstani u nekoliBožić) predvedeni ocjenu. ko grupa s s na podacimavlastitog (performans prirasta test), pripodacima rast i kćeri i prema podmladkamliječnost (progeni test) S redišnji pasminama. zavod s to olakšalo raspolagao je obiljem napisanih podataka, Komisiji je U zavodu za nalazi 81 bik simense ocjenjivanje. Središnjem razmnožavanje 8 bikova smeđe i 27 bikova talske pasmine, pasmine holsteinpasmine. frizijske zavodu

“a

ocjenjivanje za Križevcima bikova Komisija u

Gotovo

svi bikovi

imaju p odatke. uzgojne prirast je bikova bio kod 37 bikova 1682 grama, treba to (»performans uzgoju test«) smatrati izvrsnim rezultatom! svjetskim Prirast kod 9 bikova tovu bio podmladka (»progeni prosjeku test«) je 1214 grama. I rezultat treba smatrati izvrsnim taj dnevnogprirasta svojstvom našegsimentalskog goveda. Kod 16 bikova izvršena 1.222 kćeri. To bio jeocjena mliječnosti njihovih je test na kćeri bio 305 dana ki3423 mliječnost. progeni Prosjek mliječnosti je i s masti. lograma 3,73% mliječne da smo zavod u Križevcima ima novi bikova« Zapazili Središnji »Katalog za 1988. i bi trebao biti svim stočarigodinu koji dostupan g otovo naprednim ma. izvrsne

Tako

dnevni

154

Tablica

1: Bikovi

testom

težinu

vlastitom

prema

(performance test)

razvoju

dnevni ime

oteljen

bika

Bardok

IV. 1987.

bika

ime

prirast gramima

ooNonavn= Mark IV. 1987. .

dnevni

oteljen

prirast gramima

1592

III. 1986.

1661

1783

II. 1986.

1579

Bismark

IV. 1987.

1665

I. 1986.

1641

Mink

III. 1987.

1686

I. 1986.

1616

Hark

III. 1987.

1633

XI. 1985.

1665

Sunčani

XI. 1986.

1682

XI. 1985.

1608

Ponosni

X. 19886.

1694

X. 1985.

1702

Sandi

1986.

1555

VIII.

1698

Radosni

IX. 1986.

1575

VII.

1985.

1702

Pravi

VIII. 1986.

1857

VII. 1985.

1633

Halifi

VIII. 1986.

1857

VII.

1985.

1669

Regbi

VII. 1986.

1714

VII.

1985.

1739

13.

Pitomi

VII. 1986.

1714

1584

14.

Hari

VII. 1986.

1686

V. 1985. V. 1985.

Hansi

VII. 1986.

1886

III. 1985.

1783

VII. 1986.

1828

II. 1985.

1722

I. 1985. I. 1985.

1596

11.

16. Idealni 17.

Rođeni

VI. 1986.

1551

18.

Izabrani

IV. 1986.

1746

19.

Rasni

III. 1986.

1633

1985.

1694

1632

PROSJEK Tablica

ime

1682,7 2. Bikovi

bika

1. Tomaš

progenim

oteljen II. 1979.

prirast grama 1205 1338 1240

Haris

III. 1980.

Progres

Lindar

XI. 1981.

1242

Plakir

IV. 1981.

1267

(dnevni

prirast u

meso

ime

1980.

testom

tovu

oteljen grama

6. Prior

IV. 1981.

1228

Hrast 8. Matador_*

XII. 1981.

1130

XII. 1981.

1173

I. 1981.

1105

Murat

1214

Tablica

bika

3. Bikovi

VII.

Glazgov 3. Zeros

X. 1979.

1977.

(11. 1980.

4. Oziris

IX. 1980.

5. Preferans

XI. 1980.

Satir

I. 1981.

Sinjor 8. Harambaša

VIII. 1981.

9. Tomaš

II. 1979.

10.

Haris

III. 1980.

11.

Progres

X. 1980.

12.

Lindar

XI. 1981.

13.

Plakir

IV. 1981.

14.

Prior

IV. 1981.

15.

Hrast

XII.

1981.

16.

Matador

XII.

1981.

XI.

progenim

testom

broj kćeri 29 101

oteljen

1. Golf 2.

gramima) prirast

bika

PROSJEK

ime

1978.

mlječnost

mlijeko

%d masti

3.394

3,74 3,78 3,69 3,13

3.515

87 83 99 50 27 123 lio

3.247

120 123 83 64 49

3.342 3.449

23 51

3.243

3.494 3.425 3.206 3.278 3.447 3.551 3.351 3.670 3.681 3.485

3,73 3,70 3,77 3,72

3,74 3,68 3,76 3,74

3,78

3,70 3,72

3,75 Zlatko

Mašek

135

Zašto se teladimora davatimljezivo iz vimena

izlučevina

ili kolostrum

mlijeko je nakon dana 3—4 krava prva poroda. ne se Pravilniku našem o kvaliteti Prema otkupljimlijeko mlijeka, smije U Švicarskoj 7 dana vati za a ni po postoji telenju. prvih potrošnju, preradu čak sira ne za po otkupljuje ementalskog propis kojem mlijeko proizvodnju 30 dana po telenju. sastai po se od po razlikujeizgledu kemijskom mlijeka Mljezivo običnog Ako vrlo se žućkaste tekućina i boje, gusta ljepljiva. skuha, Mljezivo je dok oko ima kolač. U običnom i se 3,5%bjelančevina, mlijeku zgruša nastaje albutri vrste čak 17%. U ima ih kazein, mljezivu bjelančevina; mljezivu i za izradu Kazein u i se min industriji prehrambenoj upotrebljava globulin. tvari. One imunih Globulin ima laka i uništavaju (obrambenih) ljepiva, boja. i viruse. otrove razne (toksine) njihove kojeizazivaju bolesti, (klice) bakterije tvari i mineralne i mnoge Budući da su u koji (rudne) mnogivitamini mljezivu i teladi za prva su veoma zdravlja, mljezivo nezamjenjije očuvanje potrebni kolostralno

gruš, Mljezivo,

“

vu.

hrana

telad.

protutijela tvari), nalaze imunoglobulini (zaštitne od vrlo da se. ta bolesti. Budući od raznih štite kravu bjelančevina sastoji koja telad se rađa bez iz velikih molekula mogu tele, prijećiposteljice koje od telad lako da novorođena bolesti. Poznato štitnih tvari oboljevaju je protiv dišnih od bolesti mladunčadi: upale upalepupka,upalezglobova, proljeva, klice kao koUzrok bolestima krvi zarazne su razne organa, otrovanja (sepse). rota i korona i a po li saznanjima drugeklice, najnovijim klostridije bakterije, vodi i okolišu u se virusi. Te klice i virusi nalaze životinjazemlji, starijim Nona ne ma prenose životinje. mlade, ali neotporne koja obolijevaju, da se bore sa zaraznim telad nema vorođena pa joj klicama, protutijela jeponalaze dati te zaštitne odmah tvari. One se u trebno po porodu bjelančevinazaštitne tvari prostvarati telad raste tako i samapočinje Kako ma mljeziva. U

krvi

bređih

krava

za-

zarazu

klica.

tiv zaraznih

kakvoće, slabije pojedinih Međutim, mljezivo i to: noglobulina (zaštitnih tvari), imale ili kroničnu krave vimena, ako upalu a) imaju bile ako krave nisu pravovremeno zasušene, b) ako su krave u nepravilno hranjene, suhostaju c) kolostrum. ako telad dobije d) stariji krava kod na Ad Veterinari poremećenu probom pronalaze mlijeku a) stanica i u mnogo (leugnojnih mlijeko sekreciju jepromijenjenonjemuje tj. može tih krava se kocita i Kod mlijeka daljnjom pretragom drugihstanica). izazvaklica i otkriti vrsta vimena kronična ustanoviti kojaje (mastitis) upala i dobro dati a krave Takve la ne po mogu mljezivo, mljezivom telenju upalu. tele. čak otrovati mogu mlijekom i zato im krave veliki napor Ad mlijeka proizvodnja je b)Desetmjesečna Za suhostaodmora naziva odmor. se suhostaj.vrijeme Razdoblje jepotreban minerala i vitamina, i nešto krave dovoljno nakupeenergiju, bjelančevina ja i teška Telad dolazi lakše te tako na (živahnija vitalnija telenja. podnoe svijet krave će imati više su a one u za laktaciji, koje mlijekaidućoj sposobna život), treba zasuši-. lakše će zabređati. Po imale pravilu krave dovoljno dug suhostaj dodana u ti 40—60 Međutim, zapuštenim očekivanog telenja. uzgojima prije krava

može

biti i

136

malo

imu-

gađa

dvije laktacije uopćenije prestala dojiti nije spoje, imala Za treba stasuhostaj.vrijeme suhostaja popraviti kondiciju (gojidbeno ako krava da se stvori rezerva nje) je omršavila, potrebno (zaliha) bjelančeje vina mineralnih u soli u kostima i i rezerva rezerva fosfora) vimenu, (kalcija vitamina i karotina u ako Dakako, jeprekratko jetrima. suhostaja vrijeme od 40 krave stvoriti zalihe ne burnu za mogu (manje dana), potrebne početnu tih krava bit će a i hranidbenim tvarima i imulaktaciju, mljezivo siromašnije noglobulinima (zaštitnim tvarima). Ad Krave treba hraniti tako da im u bude doc) suhostaju gojidbeno stanje kao da 101 dnevno ali se Predebele krave bro, daju mlijeka tj. smiju u gojiti. obično teža i teže a i češće od bolesti telenja, imaju poslije poroda obolijevaju kao što i Zato dobro jeporođajna posteljice drugo. groznica, zaostajanje je kravama davati mineralne u i vitaminske bia krma mora suhostaju dodatke, ti dobre kakvoće. Ako krave u one ne mosuhostaju nepravilno hranjene, stvoriti dobro i zaštitnim tvarigu nakon poroda mljezivo, bogatohranjivim se

krava

i da

ma.

d) običnom sličniji

Sastav

kolostruma

dosta

mlijeku.

koleba,

te on

Mljezivo dan

suhe

poroda

sata

18%

nakon

sati

15%

5. dan

prosječni mlijeka

vidi da

već

dan

i slabiji postaje

15,50% 9,22% 6,75% 1,12% 0,61%

9,21% 9,07%

sastav

rolobulinat

24%

nakon

Iz tablice

tvari

iz dana

pepela 2,04% 1,22% 0,94% 0,68% 0,72%

mljezivo manje i na zaštitni u se nalaze nego globulina (9,22%) kojem imunoglobulini, mljezidan Isto tako i vo dan telenja (15,50%). pepela kojeg smanjujekoličina ima dan količina U" a već se za telenja 2,04%, drugi smanji polovicu,1,22%. ima i fosfornih soli i mikroelemenata zdravza pepelu kalcijevih neophodnih i rast teleta. Prema tome, 2lje mljezivo starije manjejevrijedno. Zadatak da satima u mljeziva sadržaja je pospješi pražnjenje crijevaprvim da tele zaraznih zatim po porođaju (takozvanog mekonijuma), dobije protiv bolesti imune krvi od tvari Kolostral(zaštitne) kojenije primilo majke. putem sadrži i enzime tvari i i no mlijeko (tvari kojerazgrađuju hranjive pospješuju tele tek nekoliko dana stvarati. samo omogućujuprobavu), koje počinje Telad nedostatka zaštitnih od bolesti mladunčatvari lako zbog obolijeva na

24 sata

staro

ima

albumi-

mnogo

1.ako 2. ako

3. ako 4. ako

5. ako 6. ako

7. ako

8. ako

9. ako 10. ako

primilo mljezivo, nije premalomljeziva, jeprimilo imunih tvari u mljezivu, jepremalo primilo mljezivo, jeprekasno mljezivom, jeprekasno napajano pregrijanim sa jenapajano prehladnim. mljezivom, ili se mljeziva, prenapojiprejede ima minerala i vitamina, u mljezivu premalo tele ima loš smještaj, krava hrani hranom i kukuruzom. se pokvarenom pljesnivim 137

sata) jednog poslije poroda posisluznica Želučana i ili da ga se še svježim mljezivom. crijevna mljezivo napoji čak i 48 24 sata, po nekima teleta propusna samo je imunoglobuline prvih teleta već da sluznica sat sati, ali Ustanovljeno peti poslije je manjojmjeri. Tele iz resorbira tvari)mljeziva. (zaštitne (upija) imunoglobine porodaslabije dana od stvarati samo po porodu. imunoglobine četvrtog počinje minuta i da se da30—45 se da se tele mljezivomprvih Preporuča napoji jemljezivo: 1 do dan tri 1,5 litre po prvi puta 1 do 2 litre četiri dan po drugi puta četiri treći i četvrti dan po 1,5 do 2,5 litre. puta naliti u čistu bočistu vimena iz opranog treba u i posudu izdojiti Mljezivo teladi Izvršen biti dakle mora cu, polovici podojeno. jepokus: svježe mljezivo decilitsamo a decilitar 1 dato po po polovici pola drugoj mljeziva, porodu je više decilitra dobila samo da telad mljeziva pola kojaje Ustanovljeno je je mladunčadi. bolesti i od drugih obolijevalaproljeva nastali i da da našim U nekim prokuha mljezivo običaj krajevima je teladi. U ali loše dobro To za dade kolač zdravlje djece, je zdravlje djeci. je te ga nezdravo da krivo selima nekim telad, jemljezivo postoji vjerovanje i nesmeće. ili ga bace i kravama toga Zbog postoji svinjama dajupopiti da

Ad1.Pravilno

tele odmah

roku

ra.

kim

selima

pomor

teladi

više

10%.

ako

neće

sisati

ili ako

dajepre-

primipremalomljeziva tvari. zaštitnih tome te malo za prema primipremalo mljeziva napajanje, sukrava ako se tvari zaštitnih ima Ad 3. Premalo vrijeme mljezivu krava ili ako bio ili ako hrani je suhostaj je prekratki neodgovarajuće hostaja od mastitisa. i bolovala boluje kad criodmah tele Ad 4. Ako nego po porodu, kasnije dobije mljezivo bez tele da resorbira više imunoglobuline,ostaje sposobna jevna EE nije i često oboli od bolesti mladunčadi. od dobilo ih tvari, zaštitni jer nije majke da već 5 sati smo imunoglobulina porodaresorpcija poslije Napojnenuli je slabija. i ne iz raznih Ad 5. Ako se krava razlogamljezivo porodapodoji poslije 60% na Ako ohladi. se odmah ono C, poslije mljezivo ugrije preko teletu, daje tele ne Takvim se napajano imunoglobulina. mljezivom smanji koncentracija zaštitu. dovoljnu dobije izaziva teladi Ad 6. proljev. mljezivom prehladnim Napajanje minerala vitadobile nisu hrani krave Ad 7. Ako u i dovoljno suhostaju ni nisu i vitaminske mineralne i nisu mina dodatke, mogle primale posebne Mani ih u nema minerala i vitamina, stvoriti rezerve pa dovoljno mljezivu. teladi. bolesti kod izaziva vitamina mljezivu njak ili ga se sa tele Ad 8. Ako se nastaje proljev. prejede prenapoji mljezivom vlažne i hladne proAd 9. Ako se telad prašnjave, smjestiprezagušljive, tada ako s i osobito u društvu svinjama) je (npr. drugimživotinjama je storije, u telad držati 6 dana novorođenu se sklona posebno Preporučuje proljevima. bakteriod da zarazi da se kavezima starijih životinja mogućnost izbjegne i virusima. jama kukuruili hranom hrane Ad 10. Ako se pljesnjivim pokvarenom krave ili od telad i u toksini zom, obolijevaproljevadrugih prelazemljezivo (otrovi) Ad

2. Telad

bolesti

158

mladunčadi.

Iz svega

proizlazi porod obavljati pod higijenstrogo skim Kravu očis(zdravstvenim) uvjetima. jeprije porodapotrebno odostraga titi i obilno nastrti čistom a treba biti oprati,pod steljom. Teličnjak čist, čan i obilna i suha. teleta treba dva dana tri prva po stelja svijetao, Pupak do četiri namazati tinkturom ili antibioticima Vime i joda puta (Dermosprej). sise ili treba i obrisati. Ako se telad prije sisanjadojenja oprati posude napaja, treba da su čiste. vet. Premzl, dipl. Dragutin da

kod

krava

treba

zra-

O govedarstvu u Austriji U

Austriji

danas

simentalci.

su približnomilijuna goveda. broja 7 4,5% tog nakon rata, godine 1947., bilo 2,1 je milijun goveda(simen-

ima

Odmah

2,5

36,3%). simentalca želi za težinu krave od program 750 Austrijski uzgojni postići i da života 30.000 s U masti. kg proizvede kgmlijeka4,0%mliječne laktaciji krava bi u 305 dana 5.000 do 6.000 želi se poproizvela kg mlijeka. Selekcijom stići oblik vimena, bez čestih vime treba biti čvrsto i s pravilan bolesti, napeto, od 2 minuti. u protokommlijeka kg jednoj Prirast simentalske danas u tovu iznosi dnevno 1,248 s junadi Austriji kg radmanom od Za 707 g 59,1%. kilogram potrebno prirasta probavljivih je bjelančevina i 3513 škrobnih simentalskih krava jedinica. Prosječna mliječnost 4.694 masati s od u 305 dana. Krave s Štajerskoj kgmlijeka je 4,16% laktaciji od 5170 masti. doslovljem imajuproizvodnju mlijeka kg 4,21% simentalaca okolici Rieda u u Najpoznatije p odručje uzgojno je Gornjoj ima 25.860 simentalskih krava od 11.393 Austriji. Ondje kojih pod j e selekcijskim nadzorom. krava 4.817 masti. s Prosječna mliječnost je kg mlijeka4,19% krava završile su 305 dana u s Kod 9.587 simentalskih koje laktaciju prosječstarošću od 5,3 iznosi u 4.773 s godine, proizvodnja prosjeku kg mlijeka % masti. talaca

ro-

nom

4,12

Veličina

gospodarstava Odo 2ha... 669 ili gospodarstva 17,36% 2d0o 5ha 913 ili gospodarstva 23,71% 5do Ioha 509 ili gospodarstva 13,22% liodo 20ha 780 ili gospodarstva 20,25% 20do 30ha 597 ili gospodarstva 15,50% 30do SOha 312 ili gospodarstva 8,10% sodoloo ha 63 ili gospodarstva 1,63% višeod100ha 8 ili gospodarstva 0,21% U Riedu 1985. bila održana tradicionalna izložba godine je poljoprivredna 90. rada simentalaca. proslavom obljetnice stočarskouzgoju Evo nekoliko o podataka nagrađenim grlima: selekcijskog Bik star 10 U progenom testi»Maurer«, godinaproglašen šampionom. je 117 kćeri imalo 4.425 masti. Pozitivs ranju laktaciji kgmlijeka4,16% je prvoj 297 za mast Prirast za mliječnostpovećava svojstva: kg mlijeka, 0,05%. kod bio 33 sina Krava »Flora« 1,27 kg dnevno. je šampionkaje kategoriji mlađih krava. U 7.701 masti. s drugoj laktaciji proizvela kg mlijeka4,38% je Krava stara 12 u U 10 »Lina«, šampionka starijih krava, je kategoriji godina. imala od 7.011 masti. s laktacija jeprosječnu mliječnost kg mlijeka4,85% imala 6. 8.094 s Najveću proizvodnju mlijeka je laktaciji:kg mlijeka4,84% u

okolici

Rieda:

...

masti.

139

———————

jegodine godine Austriji je količina određena svakom godini mlijeka koja jednoj smije gospodarstvu dobiva no Za tu količinu punu mlijeka gospodarstvo cijenu, prekoproizvesti. mlisvakom snižava se količinu rači li određenu po kilogramu mlijeka, cijena dokoličinu odobrenu ako mlijeka, proizvede jeka. Primjerice,gospodarstvo kakrazredu i u prvom masti s biva po 4,88 S (šilinga) 3,9% (mlijeko kilogramu dobiva količine iznad dok za dozvoljene mlijeko kojejeproizvedeno voće), 2,03 S za jedan kilogram. ovako: se za oblikuje mlijeka proizvođačimajedankilogram Cijena ili Osnovna 1,692 S 36,26% cijena ili masti Količina 2,196 S '.",-10+ 47,09% +10 vala ova ivoaiaioipin nis ili kakvoća 0,775 16,65% Higijenska 4,669 S 100,0% ukupno kakvoće. razredu i masti odnosi za Ova se prvom mlijeko3,6% cijena količine od poreza za se mlijeka koje dodaje oslobađanje Spomenutoj cijeni troškove ali ima i za izvezene u su laboratorijske oduzimanja drugezemlje, od 1. 3. 1986. snazi i dr. na kontrole Cijena je 1983.: u Struktura godini proizvodnje mlijekaAustriji Od

1978.

Zakon

snazi

aaa

neso

redu.

tržišnom

aaa

mlijeka proizvodnja brojproizvođača godišnja 21.266 61,443.015 kg 2,5% 17,3% 5000 — 26.140 193,079.742 10.000 5000 8,0% kg 21,1% _ 15.000 19.098 10.000 236,088.981 kg 9,7% 15,6% 13.473 20.000 15.000 kg 9,7% 11,0% 234,097.514 9713 25.000 20.000 217,351 .790 kg 9,0% 7,9% 7456 25.000 30.000 202,429.122 kg 8,4% 6,1% 10.343 40.000 357,495.827 30.000 kg 14,7% 8,4% 5967 40.000 50.000 266,010.126 kg 11,0% 4,9% 3643 60.000 50.000 3,0% '198,647.761 kg 8,2% 5160 120.000 60.000 kg 16,3% 397,071.887 4,3% 394 60,493.816 kg i više 120.000 2,5% 0,4% 100% 100% 122.653 2.424,210.653 kg ukupno tvari tvari. Količina 13% suhe ima gmlijeka mlijeko približno Austrijsko količina

—

; 100

g 3,9% ele to j ad dos rereka ivi eje lalelsja oipasle vjes g/100 mliječna šećer g 4,8% a vala roakara taka alola ve tele rifaca g/100 mliječni g 3,6% £/100 rei ase jerela po t atelata jere raka tnirisloskita bjelančevine mineralne tvari g vreve0,7%£/100 i vrsta sireva maslaca, Na prvom u pa raznih proizvodnja je mjestu Austriji Od 1. 1. 1986. sterilizirano trećem i godine mlijeko. p asterizirano mjestu kakvoću način prema broju mlijeka, oblikujecijena higijensku poseban se u stanica. i somatskih određuje dvaput Brojbakterijamlijeku bakterija I. za ne somatske stanice mlijeku smije Brojbakterija jednom. mjesečno, analizu s 4 boda. cm? i tada se za svaku razred biti veći od 500.000 ocjenjuje razred također 4 boda. cm? donosi do 500.000 somatskih stanica Drugi Broj od 500.000 stanica somatskih od 500.000 do 2,500.000 u cm? i broj bakterija (broj od 2,5 do a treći razred do 1,000.000 u se s 2 (zabakterije cm?)ocjenjuje boda, toku bodova više od somatskih stanica i 1,0 4,0 milijuna Zbroj milijuna). broj razrede: razvrstava mlijeko jednogmjeseca mast

TVT

140

1. razred

ima

razred

ima

0,74 S 0,50 S

postiže cijenu prosjeku od i stočar boda 2,6 postiže cijenu prosjeku od 0,00 S boda i stočar 2,0 postiže cijenu prosjeku 3,3 boda

i stočar

razred novčana oduzima Tada antibiotike. zaostale se ne imati Mlijeko smije sanitarno-veterinarskim i odredbama prema nego propipostupa premija i na odnosi To biti se takvo ne sima, patvoreno prometu. mlijeko smije jer mlijeko. Z. Mašek ima

stručnoputovanje Zanimljivo Zagreb, njih uputilo je Mljekare mlijeka AusMaribor i stručno u 1988. 14. Voitsberg zanimljivo putovanje srpnja tri gosa u okolici U Mariboru su Voitsberga mljekaru, posjetili tamošnju triji. na mlijeka. podarstva usmjerena proizvodnju radostat će u Svim sudionicima topli sjećanju prijem trajnom putovanja To se kao i stočara Mariboru nika gospodarstvima Austrije. mljekare RO

Proizvođači

»Dukat«

120

—

zaboraviti!

može

i Ivanić

Grada

Jastrebarskog Kutine, da bilo i sve im otvorena bila svih Zapazili pokazano. je prostorija bili po u neki sudionici mljekari. prviputa jednoj putovanja zadružne bio mljemlijeka proizvođačima stočarima, Zanimljiv je posjet KafPoschla Michaela Tako kare u Voitsbergu. gospodarstvo »Milchring« i šušto oranica, 35 lachu pašnjaka livada, posjedujehektara, kraj Voitsberga, čak 45 litara dnevno od krava dvadesetak ma. proizvode dvije kojih Uzgaja štitnikom vime Golemo se obješenim pridržavaposebnimplatnenim mlijeka! a stočar Za krave. 5,5 za Šilinga, mlijeko jeocjenjeno litru dobija mlijeka sapi Za

stočare

»Dukata«

vrata

sva

smo

»Dukat«-Mljekare

mlijeka proizvođača Posjet RO

Mariborskoj Zagreb, mljekari 141

gredama

a i količiprvimrazredom. 4,2%, brojem bakterija, na vrlo visoka odnosno nismo ni bjelančevina je (nismo doznali, pitali bjesomatskih stanica ml 500.000 u da a to znači lančevine). Broj ispod je mlijeka, krava vimena nemajuupalu. U svakom mala zakuska iz okolice gospodarstvu priređena je goste Za uzvrat, stočari »Dukata« domaćinima su rukotvorine naZagreba. predali ših stočara u drvetu i tekstilu! Na stručnom bila i novinarka Radio i to za Zagreba »Emisije putovanju je selo i Slavica o spomenuŠtefić, poljoprivredu« drugarica kojajenapravila tom stručnom izvrsne dvije putovanju raportaže!

Ima

količinu

masti

s malim

podkalničkim se U svim selimaotkupljuje mlijeko podkalnička Obrež,Borje, Vinarec, Vojnoradinom i i sase Popovec, mlijeko ipakotkupljuje zahvaljujući savjesnom Na tom brdskom i vozaču Nemec. kupljaču Stjepanu području Stjepan sakupi svakodnevno litara i 2000 supruga preko mlijeka. Stjepannjegova Mira,koja štalu s devet i sabire simentalu svom mlijeko zaseoku, imaju koristi i spreske Prekrasne dane sunčane obitelj sušenje pasmine. .bilo malo pa razgovor manjesijena, je Iako

kamioni

mogu

sela

vec

muzara

uzornu

Nemec

vremena.

Uredništvo

Ć.

ŠA

Š E

. : i

om že:

avi“.

_.-

Prirodna

sterilizacijamljekarskog

suđa

kiki jo.

RaspjevaniZagreb od

23. do

23. međuna-

tradicionalna

održana

srpnja Zagrebuje folklorista iz naše 1500 smotra rodna na gotovo folklora,kojoj jesudjelovalo iz naše Bile su i inozemstva. grupe SAD,Kanade, iseljenika zapažene zemlje i da se ni u tuđini Brazila i a to zaboravlja plespjesma Australije,dokazuje i djedovaroditelja! folklorne sve su Osim na grupe, nastupile mimohoda, kojem svečanog orila se s i jepjesma plesom pozornicama pojedinim trgovimaprigodnim iz Bereketinaca bio izvorne nih folklornih grupe Zanimljiv skupina. je nastup Manduševac kolo izvora čak Oni su u Slavoniki. TrguRepublike, odigrali i bilo vrlo izvorno to dopadljivo! je imala Bethmais« »Les Francuska grupa nesvakidašnje nošnji je svojoj nimalo to Plesačima visoko! 40 cm s nije vrhom,gotovo klompe izdignutim brzom smetalo plesu. pri to i nas bilo izvornim Među posegrupama brojnih stočara, je brojnim bice raduje! U

1988.

25.

raz-

bg,

ženi

Slavonci

Meni. oduševili i svirk gledaoce svojom pjesmom, plesom j

pra

te ; kad, i

145

Saobraćajno sredstvoi lijekovi ovog svojih brojljudi bolesti. ste čuli da tih vozača troši Sigurno lijekove zbograznih broj vjestan oslabiti vozačevu znatno neki u mogu lijekovi sigurnostvožnji. danom svakim automobil sve Voziti su cestama, po koje prenatsigurno biti to znači i brzoprosuđivanje, posjedovati rpanije, spretnostkoordinaciji vozača Nažalost znatan i oprezan. miran, koji jebroj koncentriran, pažljiv da ugroze tu moć troše istovremeno a voze, koji spomenute lijekove imaju vozača. sposobnosti konzumiVeć i male kruže tolike Počnimo sa alkoholom o kojem zablude. ili mamurluk količine alkoholnih za sposobnost napitaka blagi oštećuju između količinama da i O većim one ostalog uzrokuju vožnju. govorimo, refleksa i slazamućenje vida, nemogućnost usporenje orijentacije, opijenost, imala da bi i danas Kolika kontrolu nad mišićima. očeve, djeca još svoje biju kući sa neke a ne uzeli taksi ti vozači samo su terevenke, sjeli pripovratku volane. svoje oštetiti za m ogu sposobnost brojni lijekovi koji izvjestnoj mjeri Postoje malim količinama čak i ali ako onistovremeno, alkohola, vožnju, uzimaju To efekt s da se negativni pojačava. jeslučajmnogim lijekovima tajnjihov itd. Treba zatim sa lijekovima koji ublažuju kašlja, simptomeprehlade protiv nervni centralni i sadrže susznati da ovi kojedjeluju supstance preparati bi i trebalo i bez tav. se lijekovi dobivaju ljekarnama recepata, Spomenuti dok trošimo. količine alkohola čak i male da ne konzumiramo njih paziti livaš nekim treba biti Posebno oprezan koje lijekovima propisuje stimutakovih neke ćemo grupe antihistaminici, lijekova: ječnik. Spomenut tablete sredstva, antidepresivna trankvilizanti, sedativi, lansi, spavanje, zatim sredstva za lijekovi krvnogtlaka, grčeva, mršavljenje, povišenog protiv limućnine mučnine i za vožnje, povraćanjatrudnoći, protiv vrijeme protiv svi vi i inzulin. astmatičnim se Dakle, napadima jekovi koji upotrebljavaju od' vozite trošite neke a istovremeno upautomobil, lijekova, koji spomenutih ako to vlakom ili učinit ćete veoma razumno u vrijeme ravljate traktorom, česta su konzumirate alkohol. Kao što vidite tablete i volan neprijatelj. Vaš liječnik

nalazi

velik

Veoma

časa

vozila.

volanom

Iz-

rane

vam

Izdavački

savjet:

Milan

mr.

vićdipl. vet., Stjepan Deneš, Bunta, dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek, Turk,

dipl. inž., Dubravka odbor:

Uredivački

kić, dipl. inž., Tomislav Tehnički Vlasnik

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tisak:

NIŠPRO

inž.; Stjepan dipl. inž., Hadžiosmanović, Kobra, dipl.

Bratanović,dipl.

dr. Mirza

Miroslav

Miljanović, dipl. vet., Slavko

dipl. inž., Petrič

Pehal,

Vlado,

dipl.inž., Miljenko

dipl. vet. Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Jur-:

Stjepan Deneš, dipl. inž. inž. Vera Volarić, dipl.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Hrvatske

tel. 424-420 Zagreb, Ilica31/III,

organizacije i ustanove

zaprivredne

primjeraka

OOUR TiM, Republičkog sekretarijata

Rješenjem 5249/1-1972., Mljekarski

inž., dr. Berislav

urednik:

pretplata »Vjesnik«,

Vesna Jovano-

Brlek,

Erhatić, dipl. inž., Petar Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Kolak, inž., mr. Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet.

izdavač:

Tiraž: 50.000

dipl. inž., doc.

Vuković-Svoboda,

odgovorni urednik:

Glavnii

Bolić, Antun

--.-

kao

i za

proizvođače

mlijeka iznosi

350.—

din.

Zagreb.

list oslobođen

prosvjetu,

je plaćanja

kulturu

poreza

i fizičku

promet.

kulturu

Hrvatske

broj