Pasati
SIJEČANJ, 1989, -
i
a
on
o
čanka“ošo
jin
gooo
ind
uza
e...
.
ooamkngih am
mem
ovo ..
igle
:
e.
.
na
mmm
enoaramenasea
Kontrola muznih uređaja prije mužnje nužna je! .
x
.
£
'
.
naa
a
a ktivnost brži privatnog razvoj politička Društveno sektora za i sela poljoprivrede “| da individualni sve se proizvođači višekonstatira posljednje Vrijeme i u osstočarstvu u posebno proizvodnje kapacitete posjeduju koji ogromne niti adekvatan nisu talim agrara imaju adekvatnogranama sudbini individualnih še na gdje odlučuje predstavnikamjestima brojsvojih o organizirani, i agrara u cijelosti. proizvođača »Kmečke slovenske zveze« iskustvom SRH Radi Sekpoučeni togaje i selu odnose na SSRNH poza društvenopoljoprivredi RK cija novim na da se u osnovama seljaka priđeorganiziranju krenulainicijativu ekonomske 1988. tokom tom Nakon SSRNH. o okviru rasprave problemu prosinca godine 1989. 12. usvo-. RK održanoj siječnja godine SSRNH, sjednici Predsjedništvo aktivnosti i o stavove brži razvoj pridruštvenozaključke jilo je i sela. sektora poljoprivrede političkoj vatnogosnovi iskazanih savjetovanju aktualnim pitanjima o Na na inicijativa SSRNH RK i. sektora P redsjedništvo poljoprivrede sela, privatnog razvoja odluka osnivaSSRNH donese se o da konferenciji Republičkoj predložilo je svim selo i odbora za i zadacima sastavu konferencijapoljoprivredu pri nju; ae ma DaziE SSRN Hrvatske. bi a bilo bi odbora “U sastavu pred20%sačinjavali 80%poljoprivrednika, te i stručnih i društvenih organizacija, institucija javnih znanstvenih, stavnici vertikal--. bi bili Odbori selu. i radnika u i djelujupoljoprivredi koji stručnih do od Republičke SSRNH puteri“delegata mjesnekonferencije. “nopovezani INE Hrvatske. SSRN Ta “konferencije sass odlukom i u u o skladu | poljoprivredu, odboreza.selo d elegate Svoje tavui zadacima bi selo i odbora za konferencije koju donijele poljoprivredu bi birali svaka SSRNH za : neposredno. seljaci područje, svoje pokretali ža selo i Odbori prema dosadašnjim saznanjima poljoprivredu, i aktualna vezana s političkih društvenih, različita ostvarivanjem, pitanja odbora U i prava interesa ekonomskih poljoprivredpoljoprivrednika. okviru će sela i zainteresirani nici i mogućnosti bit poljoprivrede razvoj drugi društvene interese i se za cjelokupni razvoj dogovarati zastupati kao predlagati, i te i “sela proizvođača poljoprivrednikasamoupravljača, poljoprivrede za bi odbori Dakle cjelovitoga prijedlogeunapređenje pokretali “građanina. odselu. životnih i-radnih na Također, uvjeta društvenorazvoja u: za stavova bori bi davali: prijedloge rad poljoprivrednike za delegate ekonomskog te interesnih i “društveno,zajednica u “organima skupštinama SSRNH. političkih se
tja
PŽ
U
a
“
g
u
—
u
.
na
za
.
...*
.
'
-
na
"<
.
“
—>
bi
“
'
u
za
_
.\
“ "
:
—
.
bit, zadaci odborabili Osnovniprogramski budu selu i ostali da s tanovnici na poljoprivrednici “1.Stvaranje uvjeta i ostvarivanje do sada u više nego znatno agrarne politike kreiranje uključeni i na u na te da mogu selu. stanja poljoprivredi cjelokupnog utjecatimijenjanje aktivnošću saveza Socijalističkog svojomdruštvenoOrganizacija i da se o žahtjevima, treba prijedlozima poljoprivredni-: sugestijama političkom osigurati SR i odluke u Saboru -pravovremeno stavovi Hrvatske, skupšti“ka zauzmu ori samoupravnog i na nama društvenoopćina drugimmjestima da političkog ganiziranja. <<
|
“
u
'.
.
|
Ta
\
:
.
mar
LA
>
2
.
kreditno-
Sudjelovanje poljoprivrednika razmatranjuutvrđivanju u porezne premija, regresa politike cijena, poljoprivredi, politike “monetarne proizvodnja se i kompenzacija podržava društveno o rganizirana kojima i poljoprivrednih odgovarajuće nih proizvođača zastuppolitika poduzetnika, dohotka sredstava u priprograma usmjeravanju poljoprivrednika ljenosti za proizvodnje posto) vrede SR Hrvatske (0,7 poljoprivredne razvoja poticanje <idruga pitanja. “< i dopuna za zai razmatranje izmjena prijedlogadonošenje “3. Davanje zakokao zakona npr. u kao i'aktivno postupku donošenja sudjelovanje kona, i zdravstvenom *na'o osigumirovinskonasljeđivanju, zemljištu, odzakonima i zakona r eguliraju porezu o koji drugim zadrugarstvu, invalidskom ranju, i te preradu proizvodnju, promet poljoprivrednu u poljoprivredi nose potiču i otvaraju organiziranje.“ interesno mogućnošti proizvoda i zadružnih oblika i razvoja inicijativa različitih 4. Pokretanje osnivanja s te društvenim povezivanje njihovo poljoprivrednika drugihorganizacijai skladu s interesima a u sektorom industrije, prehrambene poljoprivrede selu i na područja. pojedinih irazvojem radnihljudigrađana na obnona 5. posebno politike ostvarivanju kadrovske akcije Društvene i saveza zadružnih vi sastava organa njihovih i_organizacija samoupravnih selu s na samoupravnog poljoprivrednika organiziranja drugihorganizacija vlasi da se osobama kojeuživaju ugled povjerenje time povjeravaju funkcije te za i is povjerenih obavljanje volju sposobnost posjeduju znanje tite sredine, zadataka. kategorija sigurnosti mjerazaunapređenje socijalne Predlaganje svih 6. osobito na i.zdravstveinvalidskog mirovinskog, području “poljoprivrednika, nog osiguranja. | sela s u i skladu “7. prostornim urbanog razvoja privrednog Realizacija računa vodeći o SR društvenim specifičHrvatske planomrazvoja planomi nim područja. uvjetima pojedinih i unapređenju stanovništva zaštiti, 8. Angažiranje očuvanju seoskog okoline. KRKA “čovjekove ' za unapređenje pu9. Predlaganje poljoprivrednika obrazovanja mjera i na ori tem Angažiranje populariziranju obrazovanja. redovnogdopunskog i različitih stručnih koji“ priredbi ka Rt ganiziranju natjecanja izložbi, savjetovanja, životne uvi poboljšavaju proizovdnje poljoprivredne pridonose unapređenju na USAK VOKI KE, selu. jete Pu radikućne 110. turizma, maleprivrede, seoskog akcija Pokretanje razvoja i slično. nosti KAKA će se doraditi osnovne zadataka i To su samo koji odbora, naznakeciljeva i eventualno proširiti. na da vremenu da-. lista se čitaoce Ovom Mljekarskog obavješću pozivamo sa aktivno u rad i organizatorima rasprava uključe odbora organiziranja ljih zadatke 1 kako tokom održati će se sastanaka biciljeve slijedećih mjeseci, koji rižele se da način ovim na načinom najkvalitetnije koja pitanja riješe utvrdili i rješavati. ješiti Uredništvo 2 i
u
2.
i
.
“
-rob-_|
|
BE
.
.
f
za
|
'
Ex
,
GA
:
a
S
<
Pvt
,
.
-
*
|
:
:
na
E
Po
i
.
|
;
B.
Ne
>
,
«
3
“aki:
Ba
.
:
u
x
-
.
m
:
Pro
im
=
'
Proizvodnjaipotrošnjajarogstočnog graška / Proizvodnja graška jarog stočnog Smatra
se
da
minimalna
je
temperatura za
rast
graška4,45%C, odnosno
biolo-
“
od ina maksirasta graška j e minimalnoj temperaturi 4,5*C od 30"C. Visoke rast i zametamalnoj na temperature utječu negativno razvoj, i mahuna kasne se kod mogu naročito “nje dozrijevanje čime sjetve, objasniti “niski kasne prirodi graškakod sjetveproljeće. Optimalna t emperatura 18*C pa do u klijanje graškaje 23,8C. Najbolji rezultati g raška uzgoju postižu se u i vlažnom s klimom što u proljeće područjimaprohladnom karakterizira naša Za i su sjeverna područja. takvuproizvodnju najpogodnije srednje sorte rane mahunu i zrno pa kojeformiraju nalijevaju l jetnih prije nastupa suša. Budući da vlazi u zahtjevi graškaprema veliki prilično njegovom kritični na to a genevojupostoji period riedostatak vlage, je period s tvaranja rativnih Prvi znaci nedostatka organa. odnosno vlage je l išća, venenje gubitak Tome su širokolisne forme dok sitnolisne turgora. podložne graška, azijske i sorte obično do ne venu suša. sve zakavkaske jačih se samo vlažnost tla do Visoki prirodi graškapostižu optimalnu (60 i vlažnost zraka Osim zaima 70%) optimalnu (80%). vlagugrašak velike U se prema a htjeve svjetlu. uvjetima stabljika zašjenjenja graška produljuje; i što su u znatno i U cvatnjadozrijevanje zakašnjenju smanjuje prinos. sjevekod normalne takvih Grašak nema. trerozapadnoj Hrvatskoj gustoće pojava ba u strne žitarice, Može mu se uzuzgajatiplodoredu. Najbolji predusjevi i iza i ako nisu herbicidima progajati kukuruza drugih okopavina tretirane korova oštetiti Također krmni dobro m ogu koji tiv grašak. jari grašak uspjeva iza raznih krmnih nekih vrsta itd: Iza uljanih kultura, usjeva, povrća jarog dobro su mu krmnog graška kulture, uspijevaju koje dobar predusjev. Prema tlo na tako zahtjevima grašakjesličan i grahu..Svi graškovi jari pa krmni raznim tala od na do teških uspijevaju tipovima laganih glinastih. lakša i tla više mu Za dusorte Ipak pjeskovaita ilovasta odgovaraju.kasnije i dobro drenirana ilovasta i ilovasta tla od su boka plodna, glinasto pogodnija ilovastih tala upravo radi vododržnosti. Gralaganih pjeskovito njihove bolje -šak slabo kiselim tlima. Ako na tlo od 5,5 uspijeva jače kiselijepH je potrebna makar. hrandibenim količinama do npr.'1500 dzdržno kalcizacija je manjim 3000kg/ha Alkalična tla 8 također nisu povolgraška. iznad pH pogodna uzgoj Naj između i 5,5 jnija jereakcija pH 6,7. krmni Tlo se se u nešto “Obrada tla — za jari grašakobavlja jesen. izore do 35 zime radi a u toku brazda otvodublje (30 cm), boljeg izmrzavanja ostaje rena. tlo dobro izravna. se Prije konačnogjesenskog u prooranja Ravno tlo olakšava i mehaničku obradu i toku u veljeće predsjetvenu pripremu njegu i naravno žetvu. getacije
Prestanak
'
na
“
|
u
za
'
rane
su
raz-
.
.
>
_“
uz
na
su
.
*
sve
—
.
_'
u
%
zr
za
&
Raa.
sA
|
.
:
:
:
#
A
sa
o
#
krmnoggraška sjevernim uzgoja jarog krajevima od konca i do kada veljačepočetka ožujka je kraja lipnja počinje dozrijeSvaka obrada osnovna vanje. proljetna (oranje) štetna proizvodnji graška, je ovisi mu ovim Uostalom ranijim jer prirod rokovima s jetve. mjesecima di suviška u oraničnom obrada niti osim na osnovna vlage sloju moguća, nije i terenima. ocjeditim, povišenimnagnutim iznimno Kao i ostale ne gnojidbu izravnu .Gnojidba leguminoze grašak podnosi U stajskim gnojem. plodoredu jestajski mogućeupotrijebiti gnoj za'okopaviiza dolazi zatim Glavni nu, npr. kukuruz hraniva kojeg pšenica, grašak. dio iz mineralnih Za za se t/ha zelenih 10,0 grašakosigurava formiranje gnojiva. mahuna troši 125 P2O: i 90 45 K20. U ishrani fosforom i grašak kg N, kg kg dodati oko 2 više i 1,5 više radi kalijem potrebno fosfora puta je puta kalija Inače odlično fosfornu kiselinjihovog manjegiskorištavanja.grašak usvaja te se i teze forme. Pored nave-' mogu upotrijebiti kalij, gnojidbu topive “nui “ veliki količinu hraniva denihhraniva, (Ca). grašak kalcija potrošač Najveću je fazi i odnosno mahuna. Pri oduzima grašak cvatnjeoplodnje, zavezivanja količine i odnosa mineralnih voditi račuse mora i hraniva .ređivanju gnojiva dužini i na plodnosti zemljišta, vegetacije, prirodu.“ cilju planiranom uzgoja Radi lakše ishrana čistim hranivima treba NPK imati odnos orijentacije nešto U tlima bak80:80:120. 40:70:80, slučaju izostavljanja manjeplodnim a ako te se oranici, .terizacije po-, sjemenagraška, uzgajaprviput dotičnoj trebno dodati do 100 tla'siroviše ako a nešto je usjevu kg/hačistog dušika, odnosno dušikom mašna humusom u tlu.“ ukupnimorganskim mimi Za graška gnojidba krmnog uzgojjarog jenajčešće predmože navedeni odnos hraniva formulacijom sjetveno koja zadovoljiti gnojiva i tokom NPK su lakša 10:20:30 i. za formulacije potrebe Prikladne vegetacije. teža tla. količina dušika 8:26:26 može dodati se dia NPK Ukupna predsjetveno uz osnovnu do pune ali se može kombiniuree gnojidbu dodavanjem količine, rati sa 25 do 30% dušika ili KAN-a iz dodan u prilikom kultivacije. Dušik suvišku formiranje slabije izaziva, mahuna. graškaobavlja se u već Sjetva jarog i toproljeće krajemveljače rano se veći «kom ožujka. Ranijomsjetvom osigurava prirod grašak izbjegava j er stresove suše i udara. uslijed toplotnih Proljetni grašakmože izdržati tempedo 2 do 4*C. Grašak a niče kod klije raturu — kod 6*C. 180 Ako želi gušći i zelena se 3'C, ha do 150 masa se troši po dobiti usjevveća ovisna o sorti, te o ozimim i kg graška. Količina cilju jarim sjemena je uzgoja obično U siJare ' se gustom krupnije sortama. sorte imaju sklopu grašak razmak 15 20 cm,a i 40 zrno na redova do je rledoj do s jetvi 30 cm tar 2 do 4 reda razmak Sjemenski kao i se 40 do 60 cm, 50 cm odnosno grašak sije soja i količina 75 do 90 mogućnostkultivacije. Ovdjejesmanjena sjemena na dubinu 4 do 5 cm. se od Osim u čiskg/ha.Sjemegraškapolaže sijačicom se vrlo često žitaricama kao sa kulturi grašak toj proizvodismjesi raži, zobi, i služe kao da Grašak ne Žitarice ječmom pšenicom. polegne. potporanj usjev može do visine narasti od da ima a metra, pobudući jednog stabljiku nježnu Radi troši na do 100 15 20 20 odnosno liježe. toga kg sjmenagraška se kg raži, do 30 zobi po ha: Ovakva obično se koristi kg ishranu zelenom, smjesa ili silaža. Pir kao sijeno Glavna
:
sezona
u
našim
sve
*
u
o
u
ra-
«.
—
:
.
'
a
—
'
.
za
u
o
u
=
na
na
su
—
za
uree
F
—
zrno.
na
u
--
za
cm.
unu-
:
na
uz
na
.
u
|
“-
|
za
u
:
:
i
Modni se može sijati žitaricama s Osim u smjesi grašak sa smjesi jari Osobito i jarog grahorice. drugimlepirnjačama. grašjare smjesa jepovoljna i 40 može dodati se Ovim količinama. u u mahunarkama smjesi .ka jednakim ha. zobi kg jare po sorte im kreće T7 te se i krupnozrne od Jr apsolutna Postoje sinozrne masa u
.
do
80.
Ta
đ
bolesti, ZaštitaKaoi od kultura štititi stočni a grašaktreba štetnika i-korova.; nicanje poželjno dobro trulež i postigne Da se izbjegne jesjeme sjemena ili MANKOZEBA 150 bazi 100 do TIRAMA na u “tretirati fungicidima dozaciji koristiti BENOMIL 100 g na Protiv Antracnoze može se £/100kg sjemena. tlima kod u" Antracnoze 100 raneIMAT: češći Napad kg sjemena. je težim i klijanja stadiju nicanja.“ bolesti jače sijan n apadaju leiza i Sclerotinia Rhizohtonia su koje grašak borba ili se postiže pravilnim guminoza preoranih pašnjaka. plodoUspješna redom. “. pepelnicu, E rysiphe Pleosrdu, izaziva polygoni izaziva Uromycespisi lišću zonirane i na pora pjege. tamnosmeđe kojepostaje“. pisiizaziva o .naborano. koji ili grašak su < pipe (sitona Najpoznatiji štetnici napadaju Sitone lišće na To susivkasti rubovimapraveći polumjekornjaši koji izgrizaju Spp.) bazi malationa, sečaste na se ureze. fosalona; fenitrotiSuzbijajusredstvima STd na, karbarila i sl., bazi kloriranihsredstvima na a nikako Zbog: hrani. i rezidua od otrovanja u opasnosti stočnoj ugljikovodika E štetnike na Štetnike fiziološke koji uništavaju graškamožemo podijeliti i na tehnološke i štetnike Graškov napadaju koji stabljiku korijen sjeme. lišće, mahunarke lišća i napadaju žižak, najčešće s jeme. savijači pipe No Napada štetnik "Graškov žižak graška. (Bruchus pisorum) najveći usjev je i i nakon se graška polju Tada obavljatretiranje cvatnje jedcvatnje. prije u sistemičnih od Žižakkoji napadagrašak (sigurna nim zaštita). insekticida insekticidima suzbiti danas skladištu zdravlje ljudi bezopasnim mogućeje žiška zaštita i graškova protiv primarne Najbolja jetretiranje životinja. protiv U ili nakon zaraze u tretiranje nije Dio cvatnji polju cvatnje. prije cvatnje i radi no pčela drugihoprašivača. prisustva bazi na Protiv sredstva se koristiti m ogu golubovi grane) (vrapci, i ptica ANTRAKINONA. slijedeći preporučuju herbicidi: se korova Za suzbijanje 4 1/ha. ALIPUR(karbamat) u se nakonsjetve. Tretira neposredno dozaciji se 3 kg/ha. neposredno u do (prometryn) Tretira GESAGARD s 2 ..nakon sjetve. Tretira dozaciji 1.do 1,5 , nicanja. AFALON(linuron) kg/ha. prije se u najčešče nakon sjetvenovije primjenjuju: Neposredno vrijeme + 1,5 2 1/ha ke/haposlije sjetprije sjetve AFALON ZOKI ..TREFLAN ye. Vha sjetve AFALON + 1,5 6 kećhaposlije prije zatanjurati LASSO 4.do —
svakazi
—
na
KA
1
.
'
.
a
o
-
*“
S
“-
u
|
za
'
,
.
*
u
se
“
“
*
sjetve.
"a.
Prije poslije sjetve, a 6 1/ha GALEKS 4 nicanja. do še do 3 DUAL “ i/haposlije 2 sjetve. PROMETRIN 2 na iza +. 2 1/ha kg po zatanjurati prije sjetve :TREFLAN i “sjetve, se a druga EROHELAN nno koristiti može Još neno prije :
:
k
.
bakterija inokulira od obavezno Sjeme graškaprije za sjetve se jednom KAŠLJA grašak.“ se) (nastavitMr.A. Lončar će Dr. I: Katalinić 7 VARKA S, Pisačić inž. Dipl. .
E
|
dti
a
:
>.
-.
Grahorice familije jednogodišnje zeljaste su ili biljke iz Grahorice- sp.) trajne velik Fabaceae i broj Obuhvaćaju (leguminosae), Papilionaceae Podporodice (Vicie U za one samo "vrsta, a nas proizvodnju. značajne poljoprivrednu interesiraju i sativa sa se nas ozimim formama, L.) jarim g rahorica (Vicia obična uzgajaju i villosa pazatim (Vicia panonska grahorica Roth) (Vicia grahorica maljava formi. iako ima ozime su Ove nonica i jarih pretežno posljednje cratz). dvije ilisi-. zelenu što tome Grahorice su po dajuvisokovrijednu krmu značajne koncentrirana kao koristiti može se Zrno silirati. se a i grahorica — mogu GA krma u smjesama..: posebno jeno, vrlo I one kao i stočni način sličan pona 'Grahorice se grašak. uzgajaju u dobri su pa na plodorepredusjevi tla, plodnost potencijalnu utječu voljno treba istaknuti Posebno ako se grahorica za sijezelenugnojidbu. du;posebno Grahorice su rast korova. da uglavnom suzbija djelotvorno g rahorice usjev nekih Kod rado i oplodnju“ posjećuju. pčele ih mede, te .samooplodnedobro bumbari. vršiti.šamo mogu 200 cm do 120 cm do od 100 narasti Grahorice pa mogu (ozima maljava) od 80 cm. do visine naraste Obična tla su Sve_“ izuzetno grahorica plodna. ako što iznad dobro i grahoriKorijen busaju. važno zemlje je granaju grahorice mrvičaste na sličan strukce, stvaranje utječe Djelotvorno graška. korijenu je te im dušikom: ture tla i ga popoliježe je lako grahorica Stabljika obogaćuje _“ se kao treban raži, pšenicom zobi; smjesi najčešće sije podupirač, usjev vitis zeleni tamno Listovi su ili postavljeni pernoperasto grahorice ječmom. obične kod a tamno, sitni.kod su vrhu. na “com grahorice. maljave Cvjetovi nekoliobična 25 do 2 0 — dana, maljava Cvjetaju postupno svjetloljubičasti. od kraće dana granama. prema Ko gornjim donjih za slični su osim. za g raška, sve Uvjeti uvjetima uzgoj grahorice uzgoja našim u Radi tlu. što svim prema proizuspjevati mogu toga jošskromnije i težim dobro na Obična tešsrednje uspijeva grahorica vodnim područjima. i tlima. i zatim podnosi ilovastim: Maljava grahorica kim, ilovastotla. Obim nešto teža i dok grahoriplodnija zahtijeva panonska pjeskovita tla, glinastim siromaši nešto i na dok koristi vapno, dobro “cama kiselijim maljava uspjeva Ako ozido 2'C. su 1 na Grahorice do 6,8. tlima. 5;7 kliju pH je Optimalni .nijim —20*C —15%C te do —10 grahorica zahtijeva me, Obična ispod snijega. izdrže nadmormetara tisuću sušu te dok na dosta i uspjeva maljava podnosi vlage, dolaze u i Ozime “ske visine. najčešće poslije pšeniplodoredu g rahorice jare ili slična ostala a še tla ce. Obrada tehnologija je sjetve; prilagođavarokovima stočni ozimi i sa grašak. se podudara tehnologijom jari grahorice naročito kvalitetna tla mora predsjetvena jer vrlo biti Priprema ozimih cm: do 6 4 od dubinu grahorica sitno se na Sjetva Siju sjeme: imaju i kolovoza smase drastično Kasnija sjetva početkom rujna. obavlja krajem prirod. njuje |
|
_
“
:
ko
.
Pa
x
,
:
“
'
sa
u
a
a
,
-
—
su
'
.“
A
“
“
za
|
|
X
.
“m
-
proljeće, najbolji a ožujka, rok grahorica sredina sije je ako to osobito znatno na M aljava moguće. je grahorica panonska je otpornija niske od te se može i nešto Do 10 do 15 temperature obične, kasnije sijati. prije ozime nas i iz komercijalnog Sada u godina sijane grahorice jare sjemena. dobrih imamo kao: NS-Violeta« ozimihgrahorica »NS(obična) i i to sve ozime ili zatim »Ratarka« ozimo: *»NS(maljave) ozimoSirmium« i Od grahorica Instituta za.oplemenjivanje proizvodnju panonika« bilja Zagreb. jajare, ..rih poznata Osim PCH u ozime »NSje toga postoje grahorice jarai Ig.man Potrebno istaknuti su Panonka, Milinkovića. selekcije prof. je da Beograd«. gotovo sve žitaricama. sa grahorice ozimioi:siju Ozime i se u bez žitaricama, g rahorice jare najčešće sa siju smjesama jer jare Količina i žitarice ovisi od podupirača poliježu. grahorice sjemena smjesi, i visini i vrsti područja uzgoja, tipa plodnosti tla, nadmorskoj upotrebljenih usjeva. Evo nekoliko 120 i 35 primjera smjese: kg/hamaljave grahorice kg/ha sje.mena i 35 150 obične raži, kg/ha maljave grahorice kg zobi, kg/ha 125 grahorice i zobi. kao čistu kulturu do se 30kg Ako grahoricu sijemo 150 krmu sije za 170 obične i 125 “ kg/hasjemena kg/hamaljave. Obično se od žitarice i to a žitarice grahorice uzduž, odvojeno siju popriito 4do 6 a do 3 4 Jesenska cm, jeko. dublja sjetva jenešto proljetna cm.Žitarinešto ca 4 do 16 cm.Da za u redova pliće. sije Razmak gustoj krmu sjetvi je bi i niknuo tlo naročito u usjev.brže klijao jepovaljati poslije jesen sjetve. obavezno stajski gnoj Ze leguminoze i se pa Gnojidba ne.općenito grahorice su Za upotrebljava direktno,'a poželjno jeda njimegnojeni predusjevi. dobar. koriste se mineralna odnos čistih hraniva razvoj usjeva kojima gnojiva dušifosfora i iznosi 40:70:80 do 80:80.120 na plodnijim sve pa .ka, kalija tlima, kg/ha manjeplodnimtlima. , U se do 30 35 t/ha zelene redovnoj proizvodnji postižu prosječni prirodi masše_u sa i raži i a u sa 40 t/ha. zobi, ječmom, smjesi pšenicom smjesi preko Veći s se i maprirodi postižu panonskom maljavomgrahoricom (njemačke i s običnom đarskesorte), manji grahoricom (domaće sorte). dio dušika i fosfora i se Manji količina cjelokupna kalija daje prije sjetve, a 50 do 60% količina dušika do se propreostalih daje jednoj dvije prihrane i kod ozime i kod ljeće grahorice. jare Zaštita obično se.ne ona uništava samo .:'+ grahorica obavlja djelotvorno jer korove krmu. posebno gustoj Sjemenska sjetvi p roizvodnja rjeđoj sjetvi red od cm zaštita slična žaštiti do.50 (30 reda) jepotrebnaj/a je graška. treba kada 2/3 mahuna su zrele. — Žetva masa se propočeti Poslije toga To tzv. dvofazna žetva. Jednofaznu žetvu “suši. je kombajnimamožemo uspješobaviti samo nakon desikacije jednim totalnim herbicidom. Sjeme grahorimože kod se kuće nabaviti sjemenske »Agrariacoop« Zagreb .ce Jara
se
rano
u
j
.
su
se
u
e
RSK:
'
|
|
#
-
se
MI
SE
AAE
za
—
u
“na
še
ak
a
|
u
u
..
u
za
aj
u
ona
-
no
—
ozimei jaregrahorice Korištenje goveda u hranidbi Ozima i jara se koristi zelena grahorica košenakrma za kao najčešće hranidbu čak i ovaca pa Moramo ovgoveda ekstenzivnijem svinja uzgoju. istaći da se kod malo koristi nas dje mogućnost napasivanja površina pod to sistemom Na način še brzo i grahoricom pregona. taj grahorica regenerira i može se turnus ozima i se ispaše. jedan osigurati još Najčešće g rahorica jara u zobi što sa kvalitetnu krmu zelenu ali .Sije smjesi jarom daje hranidbu, -
..
-
.
u
za
.
se
-.
+
.
počinje paziti da da poželjno klasa. se kosi kadausjev da treba Nije kasnije se .kosi zelena i nerado masa jerjepretvrdagovedaje. jedu. Ova može silirati kada grahorica masa + stvazelena (grahoricazob) da masa ali 40% na provene siliranja mahune, jepoželjno tvari. prije suhe koristimo da kažemo da inače teško za pravu Ovdje priliku mjeru pogoditi je konzervanse tvar, toga dodavaju suhu zbog mnogiproizvođači uspješne Ako do ova količine suhe tvari provene procese siliranja. smjesa preporučene može dobiti dobra silaža bez bilo kakvih se konzervansa. .Međudodavanja silaže tim, ako se želi pojačati ove + hranidbena vrijednost (grahoricazob) dodati oko 20% prekrupe silažnu zrna masu. poželjno kukuruznog je Zelena ili bez zobi kvalitetno masa sa krmivd Ž grahorice je proteinsko koje obezbjeđuje lakše obroka ishrani. dnevnom u se balansiranje ljetnoj Daje obroku oko 30 krave. Od ovog krmiva može i dobro se kg dobiti sijeno ona s površina gospodarstva kojane raspolažudovoljno lHyadamaj pod «ili pašnjacima. Mr.Ante Lončar se
ra
za
|
u
.
“
u
.
za
muzne
za
=
.
Ivica
Dr.
Dvije »žetve«na oranicama.“
—
ratara »Sirepodručju općine Bjelovar zahvaljujući le« OOUR Sektor »Mliječni proizvodi«, primarne p roizvodnje, tesa ratarstvo Institutom i iz za Sada širiti se povrtlarstvo ozi-, Novog počela sjetva suradnji mih i Ti krmni ozimi međuusjeva, grahorice prvenstveno + graška. međuusjevi u od nam sigurniprinosu jervlaga. nije pitanju, proljeće dajujednu krma. Iza otkosa ili hrane zelese najranijih u skidanja graška grahorice koji nom kukuruza sirkai dolaziobzir 300, 400) stanju, s jetva (FAO i li hibridnog sudanske trave. Postavljeno] dobivenim pokusa U 1987. šest s jemenom. je sa, 'jesen godine i Instituta kod naših robnih praška grahorice iz:novosadskog proizvođača Kada iz Vlade iz Žabjačan mlijeka:. Stjepana,Draganića, Kušter. Prnjavora, iz Sasovca Miće i Đoke iz Podgoraca. Blagojević 30, su 11;11: NPK 7:20: NPK 16, Prije zatanjuraliNPK gnojivo sjetve (NPK da bi tim a su 13:10:12) zadovoljili potrebe koje graška makroelementima, N .=.100 slijedeće: = 200 100 P := obavljena kg/ha, kg/haiK kg/ha. Sjetva je žitnim Dobiveno zobi ili ozimom u sijačicama. sjemeposijano je smjesi pšea do su masu kravasvibnja sredine nicom, poljoprivrednici zelenu pohranili ili je silirali te odmah ma kulturu te oranice. Ostvazatimposijali slijedeću reni i zobi ili sa od 30 se k retao prirod graška grahoricesmjesi pšenicom t/ha do 65 t/ha mase. n aknadnih to bili kukuruz Prinos zelene si-“usjeva, lažni 44 sirak od 65 t/ha do 82,5 t/ha. Na način su t/ha, poljoprivrednici taj toku od 95 t/ha do 117 t/ha zelene mase. proizveli jednegodine i u tome što je Vrijednost rezultata površine, je jedinici ostvaren ovog | zelena kravama.“ masa pohranjena “a je “Ove 30-tak grahoricu ozimi poljoprivrednika jeseni grašakili posijalo je reći da se ovakav vid krme pa možemo na oranicama šiproizvodnje vlastitim ri na području općine Bjelovar. Biva A NKA Majhen, dipl. Pb inž
radu
Na
Na
Katalinić
su
u
a
agronoma
—
u
u
.
i
*:
na
“
sa
-
na
u
a
su
a
u
na
“
.
VASE
desi
-
hranidba do odbića Uzgoj i teladi i (nastavak) Mrava želimo prije “Ako tezasušiti kvalitetan moramo bude da kolostrum ia krava hjece Mužnja prije. pepošredno telenja Degatino dana), (45— “Jenja na kolostruma.ETOpisano sastav 60 krava prije/teledana 3—4' zasušene nisu Kod (zasušene koje normalnom kolostrum »pravom« nego kolostrumu..Te-. mlijeku nja) jesličniji isto kao i ona također takvim Jad kolostrumom kojaga. uopće ugiba hranjenja kolostrum i Osim dobivala. , ima funkciju. Zbog dijebetsku zdravstvenog, nije * laksativno crijevminerala odstranjivanje djeluje i pospješuje većekoličine hranidbe teladi bređosti. Kod u mjesecima nogsadržaja nakupljenogzadnjim tele pa po prirodi halapljivo tele treba prenajede. Naime, je da paziti može otići više nego ili Suvišak neprobavmlijeka smije. popiti posisati stoji i su će dvanaesterac se u posljedice ili preliti probavneburag kapuru, ljen što se hrani telad bez odnosno mlijeOsim obzira proljevi. komplikacije toga; vodu. zdravu i od treba stalno n a .kom svježu imati raspolaganju To“. rođenja telad vode će Veće količine od na naročito piti pa vrijedidrugogtjedna dalje. ako se hrani sa manjimkoličinama pozitivno vodeutječe mlijeka. Davanje na “> prirast.. starosti t eladi Hehrane Način do 8 tjedana d a j e, ishrane. Ta dilema načinu “Kod ishrane se dilema javlja mlijekom u ili će telad sisati. li ćemo telad napajati pocinčane dudom ili iz iz boce posude sa primjenjuje mlijekom Napajanje individualnih kod većine dok društvenom “se na u sektoru, je proizvouzgoju teladi sisateladi dača Hranjenje hranjenje uvriježeno sisanjem. jošuvijek kad osiishrane i ima u slučaju moguće prednost nije način "njem jeprirodan tele način nezana pa i za dobije ovaj higijenu stajeposuđa napajanje gurati utrošak radne S strane raženo snage mlijeko. druge jemanji. Ovim načinom i niz nedostataka. međutim ishrane može ne. “Sisanje ima Ono će vrlo često popiti mlijeka“ se kontrolirati količina tele. previ-: kojuposiše otići u dvanaesterac sirište maleno to će suvišak i kako ima šemlijeka mlijeka će fazu su što nego prvu koji sigurPosljediceproljevi probave. prošlo je prije do kratreba izmusti teleta kravu dovesti do no Nakon sisanja padaprirasta. desi i vime bi došlo do loših kako se ne po Često da proizvodnju. posljedica ja teleta. nakon neće mlijeko Druganegativnost sisanja je sisanja krava pustiti do onda krave što kontrole muznosti ispravne dovodi provedbe nemogućnost krava ishrane i mlijeka. proizvodnje neispravne S neispravne boce bilo do sa Navedeni doveli su nedostaci napajanja pomoću primjene teladi hranidbu .način dudom ili iz mlijeOvaj omogućujepravilnu posude. da se preSvako tele kom. nema određenukoličinu mlijćka, opasnosti dobije masnoće i omogućenajenormalnakontrola mlijeko jede, dobiva prosječne krava. muznosti će ako biti u Ishrana samo napajanjem uspješna jeprovodimo higijeni dezinfekčisto vime čiste ruke skim muzača, mužnje, pranje prije uvjetima, određene mora mlijeko napajanje biti tempera-ie posude napajanje, cija telad Ako izazvati hladno može proljev. se ture (30 hrani mlijeko 36C)jer tada neposredno potrebno mlijeko nakonmužnje zagrijavati. nije radi o većem DOMUZENOg “Međutim;/ako'se hlađenje brojuteladi, netom uroni kanta može u se posudu sa topda mlijekom veću mlijeka spriječiti 50'C. lom vodom a Im psratnid 40 l0 NEKI / :
-
:
+
:
3
"
..
.
se
na-
ne
a
u
““
:
*
.
'
|
*
—
:
za
za
a
—
se
ka
—
>
(|
'
;
odlučiti napajanje bolje Kod izbora sa nena se za ' posude bocu sudom | go na : kantu. ck poiN E: slijedeći: SE Razlozi to za su nečistohladi, može onečistiti sa se boci se ne mehaničkom Mlijeko sporije dudu Kroz iz zraka. niti mikrobima i ćom može pohlepno (slamabalega) boce što oblik sise. ima lakše navikne duda i je se pak Nedostatak, jer pititele hilakše i to a se teže upravo je jedina kante, prednost pranjeodržavanje čisti, mlibrže velika otvorena kante Nedostatak pa hlađenje površina je je gijene. teže i telad se iz i zraka onečisti se okoline Mlijeko lakše da navikava jeka. iz “uzima a kad izazvamože č esto pohlepno p ije, nauči što mlijekokante, puta smetn ti R probavne MUKA N. Stipić “Prof.dr. ME * ćese) Lo (Nastavit a
Zaro
akta;
2
u
ne
|
.--.
:
'
7
2
-
-
Tehnološko“ u proizvodnji. mlijeka faze tehničke U prošlom kraf azi pripremi kao o članku smo o suhostaju pisali prvoj tehnološke Sad ćemo visoku se osvrnuti na za postupmlijeka. proizvodnju u na u kapacleta mia odnosno postupkerazvoju ke ranojlaktaciji, i puerperij 1.2. Telenje veterinarskog temelju i na očekivanom Na o telenju podataka temelju krave biti će i koje treba odrediti kada pregledadesetak danaprije če telenja, rodilištu da su krave.u za u smješteneprostor telenje. Poželjno najmanje je Junice da se odmore i dana prilagode telenja prostoru. treba smjestipar prije obroke. da se i dana na vez ti u rodilište desetak nove telenja priviknu prije treba imati poseili bez obzira na U svakom gospodarstvu veličinu, stadu; konforom izoliran. od ban s i higijenom. drugih najvećim životinja, odjeljak tehniku i higijenu treba Porod stručna poroda. osoba, kojapoznaje pratiti iliboks. Nakon što se tele osuši i ustane, se u kavez u isPostupak smješta druvezi “hrani i o čemu ćemo posebnogovoriti držanju je uzgojemteladi, "gom prilikom. premještaju odioza razdoj, od-. krave se šest dananakon Zdrave telenja uvod i avans. u de posteljicom, mliječnost nosno iz.Bolesne zaostalom sa maternice, upalom najčešće krave, treba na se u valomrodnice i ketozomj većim odvojitiposebanprostor koji »bolnica«. se zove kraveulljučuju normalnuproIzliječene gospodarstvima izvodnju. puerperij), makon rodilištu, telenja krave. šest dana prvih dok (rani ishraOna odnosu razini ishranajeu pravilu na u na dijetna. je znatnonižoj mliobzirom bi s potrebama nu koja odgovarala proizvodnju energetskim krau tom vremenu: potrebno specifičnog Pothranjivanje zbog jeka je stanja fazi Ona nakon i normaliziranja u ve tjelesnih rekonvalescencije poroda. je Takvom ishranom vimenu inten-' se se koje uvodi osobito pomaže ofunkcija. edema ili :zivnu eventualne Izbjegavaju se upale. proizvodnju. pojave se bi“ usporava izlučivanje:mlijeka do.kojeg Pothranjivanjem intenzivno inače .ne- . a ktivnost hormonalna intenzivnija za pjeva došlo; sintezu jerje nakonporoda. posredno leguminoznog sljena i posijamlakom Obroci odličnog od susastavljeni napoju:: u
ve
*
*
2
*
,
-
*
“>
.
s
u
.
:
u
Z
.
-
.
u
.
su
ZU
u
na
a
u
.
:
.
u
x
Krs
3
ba
Ad
AI,
a
Šk
:
f dan
telenja
nakon
posije (kg) “ae
“U
//“.
0,50 1,00 1,50 2,00
l
2.“ +3...
m
4.
*
5.
po
produktivnim
kravama
možemo
:
volji
volji po volji 7—8kg dati malozobiili
.
:
«*.
.
drugog
-
“po
ŠI.
SERA
od
|
volji po volji po
DE
3,00
6.
+
Više
2,50
sijeno
dana
ječma. U. krave muzu Prva na količine porodilištu mlijeka mjestu, kontrola šesti dan. kroz obavlja Tajpodatak planiranje p otreban ishrane je dalje, uvod vra mliječnost. ON Uvod u i-avans kr mliječnost 1.3. uvoda da krava i uvede u Zadatak je intenzivnu postupno p ripremi bez zdravstvenih Uvod ovisno i proizvodnju komplikacija. 15,do traje dan, 2 1 visini šesti dan. Ako do uvod od 15. proizvodnje 15 mliječnost je 1, dovoljan je viša a ako uvod 21 dan: dana, je proizvodnja, traje seko “Ishrana u uvodu tako da razinu na isse mliječnosti organizira nastavi hrane dana i da se stvarnim se šestog popostupno p ovećava p ribližavajući trebama visini Na razina treba ishrane prema proizvodnje.kraju u voda odgovarati proizvodnji ERGO stvarnoj mlijeka. KožaDrA Osim kravu veću se na stimulira i ishranom, proizvodnju mlijeka brojem Zato se u uvodu u kod iznad i mužnji. dalje cijeloj ranoj laktaciji proizvodnje 20 1 i primjenjuje podnevnamužnja: ATA ZAK ishrane : u uvodu ovako: se Normiranje obavlja Na količine dan 6. še temelju izmjerene mlijeka planira proizvodnja koju će krava dati uvoda. Za krave 6.“dan su više od 1 20 kraju proizvele koje “ se do 21. dana od krave niže a planira porast mliječnosti 30%, mliječnosti od 25%. Tada izradi norma se za planira porast planiranu se proizvodnju uvoda. Razlika obroka krava dobiva 6. dan i norme za 21. kraju između koji dan kroz se od 15 normu namiruje postupno vrijeme dana, svapovećavajući kih tri dana. ishrane u uvodu tabePrimjer postupka planiranja prikazan je li 1. ak Tabela 1. Plan krave u uvodu mliječnost ishrane dani nakon “Pb mliječnost telenja “2 *“HJ (g) ' 2014 AJD 6, nas 5,8 850 21. dan 261 186 *, treba Zee 1.880 6.i21.dan aa 1,030 Tazlikasvaki 61“ 12,84 3. d. 2,56 206 povećanje "| Plan ishrane prikazat ćemo karakterističnim ljetnim izimskim bozbog obrocima, članku. čitavog razumijevanja ljeg postupka, slijedećem š. Dr. Pavo Caput: drie
iak
RR
RJ
se
se
za
u
AAA
JV
SOPRAN
:
se
se
:
TB
.
:
na
za
'
na
u
'
au
u
:
“*
KA
“'
'
-_
,
u
test! PARE +. mladi * bikovi bikovskih “Natprosječni dobiveni planskim p arćnjem majkii očeva ulaze tok u elitnih daljnji ispitivanja njihovih preko potomaka (PROGENI U tu svrhu svakim od tih sa bikova što maTEST). nužnoje osjemeniti.na odreda 500 što kraćem vremenu njemuzgojnompodručju plotkinja, (3— u mjeseca). 4 12 . % ć “Progeni
RSK
Ž
=
..
a
=.
,
'
sE
“
.
:
'
.
u
'
|
Fi
i mati testiranje na istovremeno treba meso progeno testnoj tri oca. Po “sinove od najmanje treba imati ocu testa jednom kraju najma12 sinova da širina dobi unutar s tim bude grupe nje. varijaciona progene naj-. Zdravu više 30 dana! mušku dobi od 60 dana u iz telad otkupljuju stručnjaci naše testne stanice u sa i seleku.Hrsovusuradnji područnomveterinarskom službom. Svako tele mora biti tetovirano u cijskom svojim brojem p rigojnim desno i HB :uho. ova u Držau Stanici je na vezu. brojem lijevo Držanje teladi vezu i konverzije, samog i testiranje nje.na omogućava (ješnosti) apetita sistei ma držanja pogledu prirasta utroška drugo. energije, ili pripremni od dolaska 60 u stanicu sa .Adaptacioni period dana, traje tj. starosti do 4 faze starosti. Zadatak ove se telad 2mjeseca da mjeseca privikje mikroklime i da dobri preživači na novirežimdržanja, ishrane, postanu i da se koristi intenzitet utrošak rasta kvalitetne na voluminozne krme uz pokoncentrata. Period testa od do 121. 420. s time .trebnu količinu dana je dobi, što se tovne fazama čiza i po osobine obračunavaju interpretiraju ukupno i tav testa. četverokratno: se kod ulaska 120. u stanicu; period Vaganje obavlja dan do 350. dan i 420. dan starosti kod završetka testa. Na testa se tj. kraju izračunava dnevni hrane i utrošak Na osnovi grupu. prosječni prirast cijelu tih a u s izračuna podataka, komparaciji rezultatima grupa rolati: 15— se na bika oca vrijednostuzgojna (RUV). 20 Pransnorin PIDrema Nakon se u klaonicu. Nakon zadnjeg j unad v aganja za odmor 24 sata. U za odmora potreban junadi klanje, je koji t raje periodu daje "im voda. Nakon samo klanja obavlja klasifikacija kojupropisuje trupa standard u klase. Na izračunaJugoslavenski temelju toplih polovica vaganja va nakon a i topli randman, hlađenja hladnjači 24"utvrđuje Radi sastava i kvaliteta uzima mesa . se hladni randman: utvrđivanja tkivnog satnog rebrani od rebra od svake će Disekcijom odvojiti isječak (7—8— životinje. kosti i tetive s 1. dorsi i m. mišići, 1oj, presjeka ovojnicama, izmjeriti površina 9) Fakultativno će do1. m. presjeka. čitavog leđnog analiza obaviti kemijska rsi. lako za dnevni ima mesa trebalo proizvodnju prirast prioritetno značenje ukoliko izbora bikova elitu uzeti obziri bi, jemoguće,prilikom posebno u kvalitet mesa. klaoničku kvalitetu, pale DubravkaDejanović, vet dipl. U
stanici
za
na
.
_
u
ne
““
.
za
“
:
se
se
-
se
u
se
se
se
za
>
:
*
1988. prodajurasplodnih jjunica kalendar:saju Osvrt na godinii mova za 1989.godinu u Mnerganižani!i centrai službi PCH-terena u selekcijskog' održano 20 na su Stočarskog prošloj godini je organiziranih sajmova kojima prodavane steone simentalske Kako rasplodne prvenstveno junice pasmine. tradicija je tržište SR: podmlatka za rasplodnog uzgoja sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske tako se i u sajmovi održavaju Đurđevcu, Cugovcu, Daruvaru, KopVel. Gorici i Vel. Zdencima. Rovišću, rivnici, Junice ocjenjivai klasirane su Stručnom uputstvu prema ocjenjivane za i klasiranje izradio Koordinacioni rasplodnih govedakojeje Bobo repubnje ličkih i selekcijskih službi pina gu Jugoslavije. |
u
.
*.
a
-
x
* 2
138
formirana u po prošloj godini suvremenoj rasplodnih je Cijena junica kako tržna se obzir: važeća uzima se tovnejunadi cijena metodi, kojom i ostalih steonih bi narušili odnosi rasplodnih goveda. kategorija junica cijena valorizirala bi se vrikako Zatim genetska pravilno klase, uzgojne ocjenjene vrlo konačno i značajan stadij, kao steonosti grla. svakogpojedinog jednost kod faktor kada hranidbenih dana r asplodpotreban broj uzgoja je pitanju te buduće krave u proizvodnju kao i dobivanje uključivanja nih grla vrijeme tržištu. ili na teleta za uzgoj prodaju metodom formiranja po Time s smo uprošćenom: cijena prestali ranijom rezultiralo što nam žive kilogramu utovljenih ponudomdobrogdijela je vage, za a za rasplodnih p roizvodnju dugovječnu uzgojenih grla prodaju, junica i redovita telenja.“* “mlijeka Prniranta postavkama! fi bitnim za je ovim rezultirala na cijena Ustrajnost od kada smo u ponude ukupne godini, sajprodajom prošloj zapaženom SR Hrvatskoj, 66% Od 94% movima grla. toga jeprodano prodali ponuđenih i 2% u SAP. Kosovo. i 15% SR Bosnu 19% u SR Hercegovinu Srbiju, su U Bjelovar.i »Sirela« KIM Karlovac, Republici najviše Kupovalu našoj Vel. Zdenci. RO »Zdenka« Broda 25 za U organizirat ćemo rasplodnih goveda sajmova ovojgodini i 1989. i Kalendar z a što g. > prodaje formiranje grla Ocjena cijena prikazuje što će stimulirati i na stručno suvremen vršit će se i proizvođače > način, dalje i za podmlatkapodstaći kupaca jošvećomkupointeres uzgojkvalitetnog vinom.“| .
/
ne
u
.
u
-
*
:
.
E
ne
3
na
u
u
Noa
“
-
“
*
za
sok
PRODAJA RASPLODNIH
MILE
1989.
GOVEDA
U
SR
HRVATSKOJ
U
g.
'
PCH Stočarski DOBOVOrOM selekcijskim t erena selekcijski službama centar sa utvrdio je KA LENDAR_ d
S
-
,
:
organiziranih goveda sajmovarasplodnih
za
broj
«Datum.
an
srijeda:“<
1.
utorak
2..
4.
,
11." 12.
3
RovišćeVelika 7.3.1989. Gorica Bjelovar Koprivnica 14.3.1989. 15. 3. 1989. Rovišće16.3. 1989. Bjelovar. Cugovec29. 3.1989. Veliki Zdenci Vrbovec 30. 3.1989. :Čakovec“ 10. 5. 1989. “ : Rovišće11.5.1989.: Velika Gorica Bjelovar 13. 6. 1989. Daruvar 14.6.1989... Đurđevac: 15. 6. 1989. Cugovec28.6. 1989.“ ; RovišćeVrbovec. .6: 1989.; /1/:“ Čakovec“ Bjelovar “
<“
>
-
“
(četvrtak
10.
Mjesto održavanja sajma
i
srijeda četvrtak, .7:'| 8. srijeda
.
Hrvatskoj
>
.6..
9...
u SR
>
četvrtak
5.
g.
18.1.1989.“
utorak srijeda
3.
1989.
k
|
utorak
:
srijeda četvrtak < srijeda “
a
Ke
x
>
-
srijeda
15.
četvrtak
16.
6.9
—':
.
13. 9. 1989.
utorak
18.
1989.
7. 9.1989.
-
“srijeda
17.
.
/
26.9.
1989.
* *
-
srijeda“
19.
.
20.
četvrtak
21.
utorak
22.
srijeda četvrtak
23.
:28.9.1989.
'..
+“
“
Čakovec
Gorica
Velika
Đurđevac
kra Royišće_. — 15.11.1989. 16.11,1989. Bjelovar CugovecGorica 21.11.1989.Velika Vrbovec. 22.11.1989. Daruvar.
|,
<
.
-
-*
:.
,
25.
14.11.1989.
#
-
.
utorak
24.
1989.
“27.9.
RovišćeBjelovar Cugovec.Koprivnica Vrbovec Veliki Zdenci
:
srijeda“
*
v——————————<_——
Li
10 sati. dana zakazanog počinje u goveda Prodaja rasplodnih centru se selekcijskom najStočarskom prijavljuju kupci Zainteresirani i O ih interesira. za 20 dana klasiranja kriterijima koji unaprijed sajam «manje ukoliko to žele. na će biti informirani sajmu kupci cijene formiranja centar terenskim sa navedenih Pored selekcijski sajmovaPCHi puslužbama prema prodaju Kupacaorganizira pojedinih želji Stočarski selekcijskim na za svih se tem obratiti goveda, informaciju rasplodnih kategorija dogona Ko. adresu: tač A pa navedenu centar PCHselekcijski 9/lII Kačićeva Zagreb Stočarski i 041/277-626 273tel. 309 Mr.MilanBolić >
.
a
Pa
-
“
—
:
doktore, .Klimakterij pomozite
:
—
krvareKada ženadođeu dob između 45. godine, i 48. mjesečna njezina i U vremenu. tzv. menopauza. To poslije nja,menstruacije, prije je prestaju. fiziološhormonalne žene u se menopauze kompleksne događaju organizmu različike menstruacije neredovite, traju menopauze postaju Prije promjene. do mjeseca to TS od mjeseca itd. funživota žene U tom r eproduktivnu gubiti svoju počinju jajnici periodu K Za redovito i izbacuju mjeseća. jajašca vrijeneredovito, svakog umjesto kciju inače stvara u se hormon polovici memjeseci, drugoj progesteron (koji da i ciklusa jajašce) oplođeno prihvati ovih m aternicu koji priprema menstrualnog se i količina stvara. se ne jajnici) smanjuje, proizvode (kojeg estrogena Kasnije mensluznice maternice s vakog p rethodi koje m jeseca, iodebljanje astime " struaciji. . povresve žena Većina se koja krvarenja, mjesečna doživljava oskudnija u da bi konačno izostalim sa meno menstruacije menstruacijama, izmjenjuju prestale. potpunosti aktori, slučajevima f i kaouzrok mogu doćiu obzirdrugi s “Premda u nekim i emoipakmenopauza različite žena fizičke uzrokuje ta,koja mnogih kod je ili i tivne mogu mogu razdražljive, Žene potištene postati tegobe. neugodnosti valove srca, povećanu se tužiti na predmenstrulupanje glavobolju, vrućine, težini. i na neke ili nesanicu dobijaju pospanost, alnu. napetost, a '
.-
.
MA
Kaaa
OAZA
:
*
“
PISANIH
.
s
Sa
'
,
;
15
da li da Ženeobično zanima kontraceptivne i dalje jepotrebno u zimaju tablete tom života. Premda svog znatno .periodu i pak; je vjerojatnost manja, dok sve da beba se menstruacije nastavljaju, postoji mogućnost pojavi »pridoba«. žene seksualno su aktivne u 40-tim trejelaznog Stoga, koje godinama do sve šest nakon bajuuzimati kontracepciju nornajmanje zadnje mjeseci malne domenstruacije. Međutim, o vdje Žene j e potrebno jedno upozorenje. bi iznad 40 naročito one godina kojeuzimaju kontraceptivne pu-. pilule, koje izložene su znatno većem riziku od trmboze ili še, nogama, plućima drugim bi bilo da te u svrhu dijelovima tijela. Zbogtoga preporučljivo žene, sprečavaili ili upotrebljavaju njatrudnoće, spiralu jošbolje dijafragmu prezervativ.' u
se
u
a
u
_
.
"
Estrogeneda,
alipod kontrolom
dobu u da često, prijelaznom zaokupljene razmišljanjem: li hormonske svrhu Hormoni uzimati olakšanja preparate tegoba“ koji u su propisujumenopauzi estrogenirazličitim oblicima: Oni mogu odstraniti valove vrućine i međutim istovremeno poboljšati drugesimptome, oni i U oni neće uvijek olakšati prvom svoje imaju nedostatke. redu, kosimptome rezultat su a ne hormona: . “ji nekih drugih stresova, nedostatka žena Zatim, tlaka..Ako se koriste od uzrokuju povišenje krvnog estrogeni dulje nekoliko ili od raka maternice 6 tjedana mjeseci, rizik pojave sluznice povećava za rizik također vezi sa dozom uzima. Veća se doza veći riT aj puta. je koja zik. Na između i raka do sada sreću, takova estrogena dojke veza utvrdđenije
Veoma
žene
su
u
se
|
u
“
.
u
.
se
u
—
.
.
na.
af
simptomi, žena nisu tako teški ako i nisu toako tome, koje osjeća, liko treba s prvo se neugodni, pokušati drugimmjerama! Na primjer, može zatim ishrani savisokoproteinskom rapokušati dijetom, smanjiti količine šećera. uzeti dodatni B i E i redovno vitamin finiranog Dobroje sprovoditi tjestresove izložene. Ako su lovježbu.- trebaju pokušati smanjiti kojima valovi idr, možubrzanje Žene vrućine, pulsa, znojenje zabrinjavajućeg intenziteta] da će ali tada će biti niske doze i uzimat liječnik ipakpropisatito će ili tri i to samo npr, 5 dana kroz tjedno, tjedna mjesečnoj nekoliko mjeseestrogene, ci. Nakon će doza i čim toga smanjivati njihova primjena prekinuti jeprije moguće. ro Vaš liječnik Prema
“
u
.
su
-+
-
se
se
.
MARO
.
dipl. inž., Tomislav
j
ia
Moja
'
.
Kolak, inž., mr.
Marijan
Rybak,
Gojko Šormaz, dipl. vet.
*
: .
A