Mljekarski list 10-1989

|

GOD. XXVI

ZAGREB.

LISTOPAD

|

ie

*

izložbe Prvonagrađena junica Poljoprivredne Gornjoj Radgoni sa

u

1989.

vrijednosti silaže

tvarii hranidbene Gubici hranjivih na proizvodnjom stočari mogu cijenu hrane i utjecati značajnije Vlastitom da nalažu. se interesi ekonomski proizvedena Osnovni hrane: kvalitetu na konzervirabez obliku što više koristi sušenja, krma tj. prerade, prirodnom i ophranidbenu obliku tom je i najmanje vrijednost najveću ima jer.u nja sl., davati više što treba da stoci znači To troškovima. zelenu, dodatnim |

u

,

terećena

i sočnu

hranu.

Međutim,

svježu treba krmiva mjesecima

se

upotreba, njihova produži

silirati ili konzervirati.

zimskim Še

-

načinjenima u silosima konstrukcija, s mehaničesto loše nedovoljno organizirano, raznog je Siliranje materijala. tvari Pritom se dana. i nekoliko pri hranjivih te se silaža sprema gubici zacije, često siliranju zanemaruju. šteta nije različitim nastati u proizvodnim Gubici razdobljima, mogu biti stvarno i obliku mogu u vrijednosti mo početnom koji hranjiva gubitku radom uloženim uvećava se i ljudi.

Veličina zanemarivi. gubitaka vrijednost hranidba s ako a'naročito i utrošenom i strojeva, skupom energijom sl, treba rezultate upozoriti krmom ne Stoga ovom životinja. proizvodne daje i gubitaka. nastajanja uvjete mjesta ili hrane već nastati košnje prilikom Gubici mogu u slijed rasipanja polju ili nakon o ksidacijom odnosno hranjivih tvari gubitkom košnje transporta, više silaža i ako se kiše i sprema vremena naročito za nepovoljnog sušenjem, odvoze silos, i odmah tovare u krmiva gubiAko dana. prikolici pokošena ili krmiva ako se Veći polju mali. o stavljaju ci su veoma kose, gubici nastaju Tako npr. gubici tovare i s ilažnog naknadno i prikolice. se skupljaju suše ovisno o trave šećerne lišća repe iznositi a 5—20%, kukuruza mogu 1— 2—10%. i načinu vremenu, sušenja prethodnog trajanju 3%, i dona žičane i podešenost prikolici Tehnička ograde strojeva, ispravnost rada gubitke. mogu bra u smanjiti mjeri velikoj organizacija biti može tvari u silaži. uzrok Vrenje osnovnog h ranjivih gubitka Vrenjeje Aerobnim i zraka). anaerobno aerobno prisutnosti (bez zraka) (uprisutnosti čemu i sirovi pri proteini, ugljikohidrati razgrađuju vrenjem(oksidacijom) i vokao: ( NH:) amonijak (CO:), dioksid se ugljični produkti razgradni stvaraju ormnogo troši se mnogo se Aerobnim raspada da energije, vrenjem (H:O). tvari. toksične tvari i stvaraju ganske mnoge dobro silos dobro silaža vremenu silos u kratkom ugazi, “Ako napuni, veći sadrži silaža ako poanaerobni dobri se Naročito uvjeti. zatvori, dobiju anaemali. veoma su pod silaže stotak suhe tvari, gubici Vrenjem zbogvrenja utmali veoma ali također se robnim ugljikohidrati, razgrađuju uvjetima i se koje kiseline, rošak octene manje mliječna dobivaju kiseline, energije/i silažu. konzerviraju suhe tvari!

4—10% oko iznositi lošim anaerobU Gubici mogu zbogvrenja silaži loše i slabo gubici lošem pokrivenoj nim prešanoj silosu, uvjetima, Silaža

:

da

i u

često

se

od

različitih

sprema

:

sa-

a

u

s

s

na

-

u

| | |

u

se

u

u

—

'

—

se

“

i

o a i

a

se

i

o

-

ko o

uz

*

u

u

mogu

biti daleko

veći.

'

(efluensilažnog otjecanjem izgubiti Hranjive rezakrmiva vlažnih iz se (repinih suvišna To jako cijedi koja ta). je sadrže Krmiva i šećerne najmanje i lišća repe, koja sl.) naca, krumpira glava može se nakon pojatvari Iscjedak suhe 30% siliranja. iscjetka gotovonemaju ali to tvari, ukazuje kao organske viti (hidrolize) razgradnje jedino posljedica silažnim sa silaži. zraka i g ubici “na loše Općenito prisutnost siliranja uvjete tvari. suhe 0—10% od vlazi krmiva, o sokom mogu ovisno iznositi, tvari

se mogu tekućina

soka

i

iz silaže

'

-

u

*

*

.

|

da

146

.

i

i i

i o

>

AB

/

Do

iz silaže doći i u ako većegiscjeđivanja silos može slučajevima nije d obro zatvoren i ako se silaže ili kroz silažu oborine.

To može dopreko slijevaju vesti do tvari iz silaže i do većih lako ispiranja hranjivih uggubitaka topivih minerala i tvari. ljikohidrata, proteina, drugih Veoma važna silosa i te velike posilosa, je konstrukcija grada stijena jer “vršine biti zrak i vodu. U silosima mogu propusne s oštećenim i ispucanim od drveta i stijenama, izgrađenim zemlje, slame, sličnog propusnog m aterijaako se koriste fi la; posebno, nastati veći mogu plastične olije hranjigubici vih tvari. Tako na npr. samo silosa dužine 10 m, površini horizontalnog (trenč) “širine 4,5 i visine 1,8 m, zraka do dubine 10 cm, može zbog djelovanja. razdo 50% što iznosi graditi oko 8% organske hratvari, prosječni gubitak ukupne tvari silaži. njive U silaži dobro u zaostao zrak ili kojanije stiješnjena, nakojoj je koju je knadno može doći do Pritom prodrozrak, ponovog vrenja. iznova počinju se i i disanja, procesi se tvari. razvijaju gljivice Plijesni razgrađuju organske To se očituje uzrok obično ponovnim zagrijavanjem silaže, je toplije vriili silaže nekim jeme otvaranje za hranjenje. naPrema pokusima g ubici zbog silaži mogu knadnogvrenja kukuruznoj suhe tvari iznositi prosječno 2,4% dnevno.

U cilju hranu pojava za sprečavanja treba sitnaknadnogvrenja siliranje ako sadrži više suhe tvari. Silažu treba dobro nije sjeckati, posebno da ugaziti se anaerobni zatim dobro dobiju Prilikom uvjeti, pokriti plastičnom folijom. silosa treba toliko da se može samo otvaranja uzeti foliju podizati hrana za silažu neposredno hranjenje, ravno prilikom uzimanja treba kidati sjeći, i da zrak. za razbijati slojeve postanu p ropusni Veliki silaže i se ukoliko gubici silaža loše iskazuju prilikom hranjenja je suviše s mnogo kvalitete, octene i maslačne gnjila, pljesniva, i kisela, kiseline sl. Takvu silažu stoka silaža se šteta može biti i nerado uzima, razbacuje, ća ako uzrokuje obolijevanja životinja.

Prema suhe ukupnigubici tvari u silaži mogu iznositi oko 10— tome, a tvari oko 10—80%.

Od tvari iz silaže se gubici hranjivih hranjivih najviše 40%,gube |

za

ne

se

..

u

:

'

Ana

u

a

mu

u

'

rak

Poeta

ZEA

:

uda

:

a

a

ne

a

ve-

ZA

jad

S

kao i na korištenja silaže goveda, rentabilnost korištenja hranidbi kao i na rentabilnost goveda, i opinvesticija silose, mehanizaciju remu. nekih i sredstava siliranje Dodavanjem može samo konzerviranje se kvaliteta i donekle poboljšati tvari smanjiti silaže. i pogubici hranjivih Stoga red sredstava krmiva treba dodavanja siliranje, silirati tehnički isprana način. silaže

u

hranidbi

u

za

za

.

.

za

van

Kao

sredstva

i neke siliranje drupropionska, mravlja kiseline ge silaže kojesnižavaju nekih vrsta pH vrijednost i potiču brži r azvoj antibiotici i kulture bakterija, bakterija mliječno kiselog k oji vrenja u tječu mikrobiološki sastav a lako silaže, zatim probavljivi ugljikohidrati, amonijak, i BENURAL 60, silaže. koji stvaraju općeuvjete bolju kvalitetu za

mogu

se

koristiti:

'

na-

urea

za

>.

147

NA)koji dodaje se

u

silažu

kukuruznu

KUTT-

(INAPETROKEMIJA silažno za uvjete povoljnije

RAL

60

i stvara

>

vre-

| |

silaža n ačinjena nije hranjivih silaže. proizvodnje sujetehnologija ukoliko

iz silaže

tvari

na

način

1

kakoto propi-

| |

Feldhofer

dr.Stjepan

|

x

Prehrana krava pokvarenom silažom .

7/89.)

(Nastavak broja iz

uspoređuje koja On boju mijenja prema jačini od 1. torbrojevima PH, u izražava Kiselost na boja. s ljestvici priloženoj lužbojom Preko papirom«. ni ni 7 kao pH je neutralno 7 lužnata.

Tako kisela voda, do 7. draži jepH ili 2, ima silaža kisela 1 Vrlo ili koja pH soda kao nato, bikarbona lug. se

kiselosti silaže

se

bjalančevinesagnjile. silira masa su

više

od

30"C

a

to

se

porasti tempertura ako sesabijena, dovoljno masa ako zelena usitnjena, d ovoljno nije ima događa masi ako pre6% imati šećera šećera), najmanje biima (mora premalo ima masa ili ako kojoj od zemljom zagađena više je 16%) (više bjelančevina Tada se i kiseline stvara silaži ne mlječne dovoljno bakterija. nepoželjnih silaže, vrijednost h ranjivu razni smanjuju proizvodi koji razgradni i miris nastajusilaže često silaža obično boju, i otrovni. Takva promjeni Kad

se

može

zelena

,

u

u

u

.

u

ukusnost

su

a

:

:

'

.

okus.

'

kisele

i u

previše pH ispod pH nakiseline octene koja previše ima kiseline, mliječne previše »srednjima ili ako se'prigodom dodaju siliranja vrenja octenoili uslijed staje kiseline sumporna, m ravlja (solna, za stva mineralne tj. zakiseljavanje«, kiselog kisele silaže kiselina ili od njih Ekstremno pripravci). sastavljeni fosforna kiselu i sirišta sluznicu draže uzrokuju i buraga buraga, sadržaj kokiseljavaju I sirišta. katar i prevelika u predželucima) indigestiju (poremećaj probave kiselu indigestiju. istodobno uzrokuje manjaksijena, ličina silaže (30 kg), ili vapnenca davanjem istovremenim spriječiti buragamože “Zakiseljavanje sodebikarbone.

148 Normalna

silaža

ima

4 do

4,2. Silaža a osobito

3,5

su

za-

_

-

.

a

se

uopćeimajumali postotak surove krave Silaže a dnevu ako vlaknine, obroku nom ne barem vlaknine surove od tvari, dobiju 17% suhoj oboljevaju kisele Tada se aktivnost celulolitičkih onih indigestije. smanjuje bakterija, tj. celulozu u vlaknini kiseline na od kojerazgrađuju se stvara sirovoj kojih i mast Kod kisele dolazi samo mlječna do. energija. subkliničke indigestije funkcionalnih se obično te uzkoje smetnji, izražavaju smanjenju plodnosti, Akutna kisela rokuju produljeni (babinje). (nagla) indigestija puerperij nastaje sa silažu. To na vid uslijed hranaglogprelaska sijena jenajčešći pogrešnog Prelazak od suhe hrane silažu treba te malo njenja. po matrajati.14 dana, lo treba davati veće sve količine silaže. veće na količine silaže Prilagodba se ne ako obroku te nema akutna indiuopće postiže kisela sijena, nastaje Tada oslabi se često i gestija. naglo tek, j avlja proljev, nekoordinirane kretnje i krave se u hodu. kiselom silažom zanašaju su Zbogduljeg hranjenja kojoj veće količine octene kronična kisela Uz pretežno kiseline, nastaje indigestija. teka gubitak nastaje se (omlohavljenje) atonija buraga kojem dulje v rijeme zadržava često i hrana, proizvodnja mlijeka slabi, nastajedepresija (potištemomenat za kisele su nost). kretaPogodni nastajanje indigestije nedovoljno česta i nedostatak obroku.

Usnježivotinje, uznemiravanja (stresovi) sijena kisele velike štete nisu koliko lijed indigestije guzbog uginuća ž ivotinja, zbog bitka i kronične kisele uslijed slabijeg dojenjasmetnjiplodnosti.

Posljedice slabi kod indigestije su.pobačaji, zastoji posteljica, uspjeh umjetnog o sjemematernica i vimena i sklonost kao i njivanja, upale upaketozi, komplikacije lama i bolesti € zglobova papaka.

Kad se ima silaža vreuprlja zemljom kojoj bakterija maslačnosilaži se i veće količine nja podigne temperatura stvaraju maslačne k iseline. kiselog šećerne i ali i te Bakterije razgrađuju tvari škrob, bjelančevine, smanjuju hra.nidbenu silaže. Zato proces treba biti ubrzan toku vrijednost siliranja (u jeddana silažu nog i silos da se što stvori dovalja dobrozgnječiti zatvoriti), prije kiseline da se voljnomlječne Normalna i spriječi razgradnja bjelančevina. dobra silaža ima maslačne kiseline samo Silaža s više od mastragovima.

0,5% lačne kiseline ima miris na mast ili miris i neugodan užeglu neugodan okus, pa jekrave odbijaju. silaže maslačnom kiselinom krave obole od ketoUslijed konzumiranja Maslačna ze. kiselina se u krava ketonska su vejetri pretvara tijela koja ćim količinama otrovna.

Ketonska normalno se kod tijela pojavljuju probave masti i Kad malo bjelančevina. jeu o"ganizmu se supketonskih tijela javlja klinička ketoza, te krave samo do i mršave ali im daju mlijeka manje (10 20%) tek dobar.

Kad u nastane ketonskih krvi i mnogo ostaje organizmu tijela (u bolest kliničkim te mlijeku), javlja simptomima, nastaje atonija (omlohavi živčani ljenje) znakovi buraga, u obliku začep, proljev, naglo po-' mršavljenje ili te hodu. maternispanostiuzbuđenosti, zanošenju Uslijed omlohavljenja se poslije porodazaostaje posteljica, produljuje babinje, nastaje upala ternice i vimena.

Budući da ketonska, uništiti se mogu tijela zametak; javlja smrti zametka i zbog preganjanje uslijed plodnost. toga smanjena Nedostatna silažom ako silaža ima se malu hranidbenu prehrana javlja ako od loših sirovina s mnogo sirove vlaknine vrijednost,jepripremljena (oskasno Kad tarjela velikukuruzovina, košene livadne trave i djeteline). se kim količinama silaža se u daje gruba broj smanjuje mikroorganizama (klica) nedostatka i minerala hrani. Tada buragu, zbog bjelančevina pronastaju bavne kronična i lizavost i smetnje, indigestija prenatrpavanje buraga, slabi-, silažom ja muznost. sklonost kraHranjenje manjevrijednom prati ketozi, jer u

*

.

u

-

na

u

u

u

.

u

u

*

s

;

i

u

u

u

ZR

:

s

u

u

se

u

ce

ma-

'

u

,

u

149

u

\

bjelančevine (10j)

pojaupotrebljavaju razgradnju ketonska čano tijela. stvaraju 5 samo zakiseli tada se silaža (pH “Ako premalo bogatabjelančevinama, je silaža. Kolibakterije, te i gnjila nastaje bjelančevine, razgrađuju i'6)bakterije masna sredini u i druge ugljikohidrate razgrađuju kiseloj bakterije proteus bakterirazmnože se kisela slabo silaža ako ali kiseline je koje hranjive, kilužnati (otkiseljuju) i n eutraliziraju međuprodukti koji nastaju jegnjiljenja silaža ima tvari. neugootrovne na i se seline i Gnjila raspadaju bjelančevine i obično miris strvini, gnjecava dan mrljama izblijedjelim po b oje tamnije je a busilažu amonijak, krava Kad rastvaraju bjelančevine jedegnjilu je. tvorbu sav svoje mogu dući da amonijak upotrijebiti buraga bakterije krave. na otrovno višak organizam mikrobne d jeluje amonijaka bjelančevine, kadaverin što histamin, kao i razni putOtrovno p rodukti raspadni djeluju znak Kod proizvodnja i rescin prvi je indigestija lužnatih drugi. supkliničkih i upala puerperija, ( produljenje plodnost masnog mlijeka smanjena manje očiti do dođe Ako klinički i smrt maternice buragu, truljenja zametka). i klijenastaju proljevi, s mrdljivi buraga, teka, atonija smanjenje simptomi, se upali posteljice, nuti i zaostajanju očituje plodnosti Smanjenje grčevi. i zametak tvari otrovne i Kao i vimena. ternice uništavaju amonijak druge da i česta zametka smrt preganjanja. rokuju uzročnicima raznim kontaminira silaža “Kad (zarazi) siliranja prilikom ai Listeria silažu takovu mogu je monocitogenes krave bolesti oboljeti. jedu koje i ako sa nalazi u an silažu, dođe zemljom zemlji koja bakterija saprofitna i Bolest se zarazi živčai krave pobačajima razmnoži se iskazuje ha i nastati Može i (otroseptikemija nim očiju). glave (okretanje poremećajima listeriozom. i a česta vanjekrvi), zarazi preganjanja. silaži u i bacilima koli stvaraju silaža Ako se bakterije klostridijima criizazvati teladi kod i .i krv dolaze endotoksine mlijekomogu (otrove) koji (otrovanje). jevnuintoksikaciju bakterije botuliClostridium toksinima Botulizam (otrovima) otrovanje je doći silažu može i nalazi glodavaposredstvom se u num. prirodi Bakterija Botulizam vodu. ni hranu ni i ne obole od je mogu ' ca. gutati Životinje klijenuti ali opasna rijetka bolest, i ljude. ili samo u d obro dijelovima Kad silaža pojedinim nije sabijena cjelini i zraka razgrađuju Plijesni gljivice plijesni. razmnažaju moguć jepristup silaža silaže. i tako Pljesniva kvarenje pospješuju k iselost, smanjuju kiseline Krave okus. loš ima i sive konzumiraju koje miris, prljavo ima jeboje pljesniv asperizazvane silažu mogu gljivicama aspergiloze uslijed pobaciti pljesnivu mikotoksivrste stvara razne silaži većina plijesni gljivica Međutim, gilusa. vrsti ovisi silaži stvoriti mikotoksini će se Kakvi gljivica na plijesni. (otrova kod mikotoksine Neke niže, i vlažnosti stvaraju plijesni temperaturi. plijesni, zaraziti može Kukuruz plijesnima se, više kod neke a primjer temperature. fuzarioza nastati Može vlažna. ako dok raste, osobito godina je polju još mukor p lijesan), fuzarioza, (zelena crvena penicilioza nigrosporoza, Prema klipa, i djelovanju.mikotoksini pljesnivosti. klipajošdruge (crnaplijesan) nefrotoksine na kao živčevlje, u djeluje koji patulin svrstavajuneurotoksine, aflatoksin kao d jeluje na koji citrinin “kao h epatotoksine djeluje bubreg, koji zearalenon kao toksini funkciju. djeluje spolnu i koji na jetru estrogeni naći se može i kukuruza zrno košuljice zahvatiti samo ispod može Pljesnivost zdravih naoko kod i otkriti može sam što zrna, ili svaki stočar endospermu ,| silaži mogu mikotoksina samo laboratorijvrste u Razne ustanoviti zrna. ve

vlastitu

za

tako

i

mast

se

Grtaa

.

.“

.

su

ne

s

na

se

za

ne

su

su

u

.:

a

ma-

u

.

uz-

se

u

se

E

su

u

u

za

;

u

se

a

u

o

u

na

na

se

na

u

se

.150

i pregledom. silaže kukuruza može ne Nažalost, nikako pljesnivost već silažu treba baciti. silažom ukloniti,pljesnivu ne hraPljesnivom smiju niti visoko bređe može biti krave, otrovno i jermogu pobaciti, njihovo mlijeko otrovati telad i njimemogu ljude; naročito djecu.

Ako se mikotoksin aflatoksin nalazi silaži izaziva kod krava tek i slabiji hrane slabije iskorištavanje ekonomske štete. Af uslijed čeganastaju latoksin i masno. afsmanjuje proizvodnju mlijekamlijeko je manje Uslijed djelovanja -latoksina nastati katari maternice i mogu i na vimena, p roljevi, pobačaji taj način smanjenaplodnost. mikotoksin zearalenon izaziva bolest Estrogeni Kad hiperestrogenizam. hrane silažom u ima životinje edemi se kojoj zearalenona javljaju (otekline) i te i zacrvenjenost stidnice, edemi vimena laktacije vrijeme suhostaju kod krava i se i lažna nisu izazvana junica.

Javljaju koja gonjenja djelovanjem već silažom. čestih jajnika pljesnivom inseminatori kod su Stoga preganjanja dužni silažu i ostalu hranu. pregledati jajnike krava, Neki mikotoksini su i gljivica plijesnikancerogeni (uzrokuju rak) ljude svaka neki životinje. puna Međutim, plijesan nije mikotoksina, jer plisojevi i npr. penicilin.“ jesni stvaraju antibiotike, Ako silaža odviše hladna ili smrznuta se kravama u većim količije daje nama, uzrokuje probavnesmetnjes upalnimpromjenamana sluznicama i sirišta: Smrznuta silaža stres i može izazvati predželuca uzrokuje histaminski šok. Histamina ima sila(otrovnog razgradnog i proizvoda bjelančevina) a stvara i u se ži, bubregu.

Silaža može sadržavati'i neke na kemijske mogu koji s pojeve utjecati i krava. .zdravlje, mliječnost plodnost “Nitrati se normalno nalaze ih i od bilu zemlji. stvaraju Biljkeupijaju njih skim

se

se

'

u

mm, ana

_

aš

xx

:

se

za

u

*

“

.

za

.

I

a

u

>

bika.

pusta karotina nje)

Osim

toga, p risutnost spriječava (upijaresorpciju iz hrane i karotina u vitamin u crijevima spriječava pretvorbu A, te krava može od avitaminoze.

Poznato da vitamin A i karotin oboliti poveje ćavaju plodnost. oko 300 raznih vrsta Fitoestrogeni U (biljni nađen estrogeni) jeu biljaka. količinama ima i lucerki. U silaži se ga u djetelini povećanim aktivestrogena nost može i Male količine (djelatnost) pojačati. u ne škode estrogena biljkama veće u životinjama, dok, količine izazivaju poremećaje djelovanju hipofize s mozgu (malažlijezda životnim unutrašnjim lučenjem koja upravlja djelata dolazi i do nostima),uslijed hitoga poremećaja djelovanja jajnika.

Uslijed ciste na i česta i stalna perestrogenizma a može nastaju jajnicima gonjenja, nastati iedem vimena krava i te smrt zametka i česta junica, uslijed toga 151" nitrata

u

an

*

u

rana

hrani

|

i

mogu iako su bređe, gonjenje f krava, itoestrogeni preganjanja. pobačaj. urana radioaktivnosti i se u prirodne na 4. Život odvija prisutnosti zemlji tlo može f. osfornim u gnojivima gnojidba Pretjerana njegovihnasljednika. i Radioaktivna biljaka radioaktivnost. zemljišta i veću kontaminacija unijeti kvarova u nakon i radioaktivnim uzrokovana nastaju koje padavinama je nas i kod Nakon primjećeno Černobilu je nuklearnim nezgode centralama. li da ono veliko i djesterilizirajuće radioaktivno moglo je jepitanje zračenje bi se morala i javljati. učestalije lovati Jalovost gonade(jajajajnike). stočari naši krmiva većina da su može upotNa koje primjetiti kraju pa siromašna stoke l eguminoza), ishranu za (osim bjelančevinama rebljavaju obrocima izražen zimi kod naročito krava, dobrih tome m ljekulja, prema je morali bi stočari obroke Da bi bjelančevinom pojačali bjelančevina. manjak Stočari sličnim i Benuralom obroke pripravcima. urejom, jeftinom poboljšati količinama s većim više na biljke bi morali uzgajati g ospodarstvima svojim stočni s i travama, što su kao leguminoza smjese leguminoze bjelančevina, Jedino što bi morali sol i stočna stoku za minei naročito je kupovati soju. kelj dodaci.: ralnostekstočari naši da stočarstvu Da bi se potrebno je popravila situacija vitaminski stočarstvu. i veće u poljoprivredi nu znanje učenike na da takva biti bi trebala školama seoskim izazvati

Kod

'

.

.

u

.

'

na

o o

se

u

o

-

“

-

na

'

ia

-

m

a

oo

m o

u

Mesa

školstva

Reforma

u

i

ratarstvu

tehnologiju mogli pratiti osposobiobrazuje kraju bi i kako g ospodarstvima. stočarstvu svojim primjenjivati mogli je vet. dipl.

Premzl, Dragutin kako

i

bi

u

novu

na

.

a"

a

novo tekuće gnojivoza prihranulivada UAN,

1

Bo i

Bič

godine Petrokemijom suradnju Nastavljajući iz Drakulića Velimira Malog kod robnogproizvođača travnjaku »Sirelinog« četiri obavili gnojidbe.

Korenova u varijante pokus gnojidbeni i koriste za se g nojidbu Uz početnu koja gnojiva formulacije uobičajene dušično tekuće novo, smo ove upotrijebili put prvi godine livade, prihranu du31 sadrži UAN livade.

UAN posto otopina u otopinu prihrani 25 “gnojivo dušika u preosta50 amonijskom, od posto amidnom, posto je čega šika, obliku. nitratnom lih 25 posto UAN su prskalicama primjeni ravnomjernoj ;aogućoj Prednosti otopinevećinom i CCC mikroelementima pres te u pesticida; miješanja mogućnosti trasi i g ubici p ri smanjeni mehanizacija Omogućenaje potpuna 'paratima. i primjeni. skladištenju .“nportu, možemo osbržu dušika za koristiti kao izvor biljnih razgradnju Otopinu i ozimih za te kultura i ozimih startnu prihranu proljetnih gnojidbu tataka, i žitarica, krumpira travnjaka. jarih dana tri do treba košnje. nakon pet primjeniti Na travnjaku otopinu dale su mase zelene gnojidbe: v arijante dvije slijedeće Najveće prinose 13:10:12 600 u proljeće kg/haNPK 115 1/ha UAN, otopina prihrana UREE 100 8:26:26 + NPK 400 kg/ha proljeće kg/ha UREE 100 prihrana kg/ha s

iz Kutine,

INA

na

smo

ove

-

'

—

*

—

a

u

““ .

u

u

“

i

i

za

.

'

..

“

u

ea

152

Soo

a

, f

*

:

“i<.

'

£

*.

»

%

Z

«

g

.

E

“=

x

mz

;

#,

+

poljoprivrednici odazvali su Okupljeni koji razgledali pozivu, pokus s rezultatima kao i novim teupoznavajući pojedinih varijanti gnojidbe, kućim će naći i'na gospoU AN, koje gnojivom vjerojatno primjenu njihovim darstvima. se

su

se

s

'

:

i

Iako

'

Iva

MajhenVlašiček Tendencijeu proizvodnji kravljegmlijeka

osobito burpredviđanja uvijek sigurna, današnjem r azdoblju nih korisno trendovima (bioHtehničkih unapređenja, razmišljati je budućeg ćemo se osvrnuti aktualna na buduće Stoga razvoja. iprojekcije progledanja izvodnje kravljeg mlijekaEvropi. snage su i Usmjeravajuće govedarskoj proizvodnjiekonomija, politički i znanost stočarstvu. socijalni utjecaji, tehnologija u odnosu i tržišta Utjecaj ekonomije prvenstveno ogleda proizvodnje s i razinom i kombinaciji populacijom potrošača potrošnje mlijeka mliječnih U ove snage proizvoda.tržišnoj privredi diktiraju cijene m lijeka, mliječne masti i proteina.

Političke i se ili snage socijalne ogledaju pojedinačnoj zajedničkoj (EEZ, zaštiti tržišta i malih SEV) na i favoriziranju privatnih gospodarstava Zapadu velikih Političke i bi gospodarstava snage Istočnoj Evropi. socijalne mogle na tih osobito će jošrestriktivnije djelovati snaga proizvodnju mlijeka.

Utjecaj rasti kakvoće Društvo će se sve više pogledu proizvodnje. uplitati regulative zaštite koji načine određuju p roizvodnje (pitanje polucije, zdravlja, upotrebe hormona i drugo). u Tehnološki oblasti utjecaj prvenstveno sastojitehničkom r azvoju automatike i mehanizacije, specijalizacije. ..

nisu

u

o

u

u

.

u

:

se

.

u

u

|

u

u

.

u

:

se

u

153

*

i managementa području spoznaje u imaju hranidbe, uzgoja Znanstvene sisteme na u praksi. proizvodnje vtjecaj značajan proizvođač mora sistema« izrade upotU okviru proizvodnog »ekološkog i ekobiološki na meso bi proizvodio kako mlijeko i u mješnost rijebiti svoju efikasan nomski JEO 1986).

(Politiek, način niši« krava mora dugo»ekološkoj odgovarajućoj prilagoditi Mliječna su mlijep roizvoditi sposobne koje životinje uzgojiti ciljem: ročnimuzgojnim i budućim gospoekonomski ko i meso uvjetima optimalno današnjim tržištu. i .darstvu Za u budućem raspravu sistem Ekološki razvoju. temelj pruža proizvodni svom sistemu godišnja U određenom pomoćiprosječna (bio)ttehnološkom se dostižna. danas kravi od 10.000 p ostavlja pipo Međutim, je kg proizvodnja bubiti sistem takav da će da li možemo proširen proizvodnje poreći tanje Hoće li više razini po sistemi na kramlijeka dućnosti. kg 5000 konvencionalni ili čak aktualni također aktualniji? biti 'vi tržištu kretanja i na mlijeka u kravljeg proizvodnji Opća 1. do kraja u t isućljeć e Evropi razvoja, projekcijama a)Premadugoročnim Evkrava u 100 mil. muznih Zapadnoj. ća biti oko Očekuje padbroja krava. i po kravi oko 20%. Pad mliječnosti povećanja značajnog posljedica je ropi se EEZ. Istovremeno goočekuje zemljama mlijeka proizvodnje ograničenja će u Time 1%. oko od kravi po Evropi mlijeka proizvodnje dišnjepovećanje razlikama velikim 3300 od kravi po kg mlijeka proizvodnja prosječna postići 1000 Turska 6500 između kg). kg,'a ( Danska zemalja ali će biti razse Ne Evropi, stanovništva povećanje značajno očekuje b) u više zemljarazvijenim mlijeka konzumnog Potrošnja ljudi. starijih mjerno količivećih nataliteta dok će potrošnja ma (Turska) v ećeg zemljama padati, uobičajena. mlijeka nije ovisi i djelomično proizvoda mliječnih mlijeka potrošnje Popularnost i »imageu« više čak i o ali i hranidbenim p roizkakvoći cijeni, vrijednostima voda potrebe. ljudske i konkurentnosti maslaca margarina zbog najviše smanjena je Potrošnja težine i hrane tjelesne održanja nemasne zbog životinjske trošenja »imagea« RATKA, sira raste, nostupno ljudi.

Stogapotrošnja zdravlja i će da očekivati može se mliječnih U dužem mlijeka potrošnja periodu ili čak mlijeko). ( konzumno padati stagnirati (osimsira) proizvoda količini na se mlijeka, mora temeljiti proizvođača mlijeka c)Cijena funkcionira ne sistem Takav te na i masti još kakvoći. higijenskoj proteina, tržišnu veliku Proteini vrijednost mlijeku imaju zemalja. većinievropskih i u sira, proizvoda. kondenziranih prahu mlijeka proizvodnji nikakva nisu i su i masti Analize proteinamlijeku jeftine sadržaja analizi mlijeka. prekapotpunoj Nizozemu i proteina bazi masti provodi cijene.mlijeka Formiranje iznosio mast: odnos Početni mlijeka već od 1957. cijeni proteini godine. skoj f po bio bi danas da 1:1, 2:1, kg).

(9,74:9,74 je energije za tvari više suhe hlađenje, prijevoz, manje zahtijeva s Mlijeko u rada te Nizoi je Zbog toga preradi. ljudskog manje sušenjeseparaciju, od 0,12 f po kg mlijeka. uvedena cijena negativna vode zbogsadržaja zemskoj .

“

.

s

se

,

na

u

ž

bai

'

+.

sa

u

.

se

za

u

_

se

s

u

u

na

i

o

'

za

za

u

“

u

u

'

,

za-

u

se

na

.

u

u

>

“154 .

+"

:

-

aa

a, i dd vn a

/

Promjena u proizvodnji i na tržištu 2. zahtijeva propromjene uzgojnim 8ramima novog odražavaju Posljedice sistema plaćanja na program se gouzgojni veda.

One su prema od 1980.

Dommerholtu(1984)Nizozemskoj izragodine računskim izrazom »Net Profit Index«. Neto žene, među prihod proizvođača ostalim ovisi i ishrane za »nosača« i minecijeni proizvodnju (voda, laktoze masti i Budući da trošak rala) masti proteina. je hrane proizvodnju (visoke veći nego tvari) za energetske neto gotovo dvaput proizvodnju proteina, prihod ža veći nego Iz mast. da proteine je su toga proizlazi energetske vrijednosti 1 f enotipu agregatnom kg mlijeka slijedeće: nosač 0,18.

0,12 0,06 (— cijena hrane) mast 9,74 3,34 6,28_( hrane) 0,12 cijena 7,92.

974 proteini 0,12 1,70 ( hrane) cijena »Net Profit Index« se na »indeksu »b« temelji 1 sadržaja« vrijednostima kg 1% za masti 260 i 1% mlijeka 0,316, 500.

— proteina Tako test s od + 1000 progeni uzgojnom vrijednošću kg mlijeka, +0,10% masti i iznad ima 0,10% proteina prosjeka vrijednost f 316 + 26 + = 50 Ija, f 392 da će budućnopsti se skoroj sličan sistem Procjenjuje plaćanja (vredu mnoge .novanja) tržišta mlijeka i proširiti zemlje r azvijenog mlijeka njegovih U vezi time »netto index« bi proizvoda. mogao profit postati zajednički izraz da će kravuzgojne vrijednosti.

Sigurno j e ograničavanje proizvodnje 10 te i Kanadi ljeg imati mlijeka zemalja E ZT, Norveškoj dugoročne posljedice ina da bi se se količine uzgojne Očekuje programe. ograničenje mlijeka i na količinu masti. mogloprenijeti "dodo mliječne autori i Fewson Njemački da u Niebel (1985) zaključuju kombiniranim _____ pasminamaraste osobinama da te se mesa, značenje performance———————meso širi. Posljedica sistema« i mli»quota je povećano z načenje sekundarnih test osobina _ ječnih kao što kojemogu smanjiti cijenu proizvodnje, dugovječnost, plodnost, teškoće u lakoća te noge i —— telenju, mužnje, papci. tema Specijalna krave uziposljednje _ vrijeme kapacitet je mliječne hrane. Do sada se izražavala manju neovisno prema težiproizvodnja o kravi, ni. U veličina krave vrlo posljednjem eledesetljeću mliječne postaje značajni u Evropi.“ ment, posljedice je»holštajnizacije« visine Politieku prema Povećanje samo selekgrebena po sebi (1986) nije velikom može ono cijski neke cilj vrijednošću, jer smanjiti karakteristike kao što su mišićavost i konf: mesa. ormaciju veličine i težine krava može više Povećanjem ali pojesti, efikasnost proizizravno način vodnjenije obratiti izravnu efikasunapređena.

Bolji je pažnju nosti odnosu na i količinu (količini masu mlijeka tjelesnu konzumirane energije). krme bi Selekcija imati kapaciteta uzimanja g rube mogla značajne utjeu za caje proizvodnji. krave Općizaključak može izgradnju buduće mliječne ovako: glasiti + “Izravna biološke efikasnosti krave selekcija komproizvodnji mlijeka s i osobinamamesa binaciji veličine nego i ješnosti bolja je selekcija stroge »mliječnog« tipa.

Prof. dr. Pavao Caput u

u

o

*

za

|

za

u

za

|

—

—

—

—

—

—

i

s

=

za

=

za

=

'

.

Ga

=

se

u

s

—

za

u

u

'

s

“:

:

s

za

<.

su:

:

u

—

.

i

u

u

“

a

s

.

mesa

*

.

u

:

u

u

.

155

Posuđe Vrste

mlijeko

za

posuđa

*

>

>

mate-

mlijeka mlijeka. infekcije jenajčešći Takve načinu posude posuda. održavanja izradi,posebno obliku; rijalu, kakve ni svrhe. druge služe nam smijemo;upotrebljavati mlijeko koje ostale i muzlice sve posuizrađene su od da važno Također kojeg materijal je kai miris, eče na dodir ne dolazi kemijske u boju de s okus, utj kojimamlijeko svi čelika da su načinjene od jer nerđajućeg Najbolje je rakteristike mlijeka: dolaze u, kiseline i lužina, vrlo brzo ostali materijali, mliječne podutjecajem zdravi osobine mogu na To utjecati loše mlijeka, stanje. pak utječe lje. čisteško pa se takve površine ošteti lako vrlo se udaraca, prilikom Emajl kvalitete brze na može mlijeka. te, što opet promjene utjecati niti zato okoliša od zaštititi pa i više što obični, Posuda mora bolje mlijeko posveotvoreni lonci ne zadovoljavaju. moramo također to a na vozimo sabiralište, mlijeko “Nakon mužnje kvalitetu čemu ne ni mlijepo imati u tjecati smije koja posudu, primjerenu ka. veće cisterne. količina većih Za upotrebljavamo mlijeka prijevoz Posudu i za kao način sličan oprema čiste Posude ispiremo mužnju.

Tako bistra. posuvoda dok posve mlačnom ili ispranu hladnom nije vodom; 40" —45'C. na deterdženta i četkom temperaturi du očistimo 0,5%rastopinom zatim očišćenu ponovo Tako t oplom ruka isperemo posudu (koliko izdrži). te tako uništimo to dom. r askužiti, jer potrebno posudu je dovoljno, No, nije domožemo ne sterilnost u domaćinstvu najčešće Potpunu mikroorganizme. i da da važno ali najnižu mjeru smanjen mikroorganizama _seći, je jebroj izvor nije zaraze. vodom vrućom kipućom, najbolje "Posudu 80*%C), (najmanje jako zalijemo brzo Tako minutu. poslije pa te zagrijemo, ujedno je jednu s tajati pustimo bila do to uz do i ne kraja suši. U nije koja posudi, ocijeđenoj kraja vlažnoj i razmnože brzo upotrebe, slijedeće očišćena, prilikom mikroorganizmi mirisu. vrlo lako po Takve neprijatnom raze prepoznaju posude mlijeko. važno je Ukoliko za s redstva, kemijska upotrebljavamo posuda čišćenje da nakon znati važno Osobito upotrebe se je pridržavatiuputaproizvođača. i suhu dezinficiranu posuČistu, “.tih isprati. posudutemeljito valja sredstava, da se okrenutu na ako čistom dolje, prostoru, du treba. je. na moguće držati Tako gamiris ne posuda pripremljena zrači i da nikakav mlijeko. prijeđe na bar na prvom koraku. da smo mlijeka zagađenje izbjegli rantira kvalitete Kontrola mlijeka imati treba vrijeddo dođe prehrambenu punu potrošača koje Mlijeko nost sastojci. njegovi kojustvaraju obU i obnovu za mlijeku tijela.

Bjelančevineneophodne rast liku dospiju. najlakše kojem organizam na te rad 'za srca i kosti tvorbu utječe važan za potreban zuba, Kalcij je litsadrži 1 12 grama bi Da se sistema: koje kalcija, rad nadomjestilo živčanog količine su drugih namirnica. veće potrebne mlijeka, nekim u drugim usporedbi mlijeka vrijednost (kalorična) Energetska . velika. vrlo namirnicama je izvor

Posuđe

ovisi

Kvaliteta

o

a

u

ne

za

o

a

na

one

a

|

;

|

za

na

:

na

se

vo-

na

:

o

li

“

se

za-

se

se

»

su

u

one

su

u

ib

ra

—.

s

|

+

156

u

i

mlijeko ima višestruku sastav Ispravno vrijednost.

Njegov ipak vrlo i brzo se osjetljiv je mijenjanepovoljnim uvjetima. sastava što ne od ono se niti Mlijeko promijenjenog daje njega očekuje niti tehnološkom prehrambenom pogledu. će (nastavitse) Lukač Dr. Jasmina

aaa

dobiveno

.

u

jaaa

.

su

*

u

u

k

'

.

_ ———————————— _ Poljoprivredna izložbau GornjojRadgoni u tradicionalna PoKrajemmjeseca : Gornjoj je Radgoni izložba iz i Posebna ljoprivredna brojne izlagačenašezemljeinozemstva. draž izložba bila izložba svih vrsta a Poljoprivredne je stoke, posebice goveda i izložbe i konja.

Brojni Poljoprivredne zapazili najnovije posjetioci poljoprivredne ratarstvu i brojnim strojeve. priključnim uređajima namijenjenim stočarstvu.

I ove svakodnevno izvlačene su ulaznice godine nagradnu posjetilaca bile podijeljene i igru, kojoj vrijedne praktične nagrade. vlasnicima stoke U prisustvu brojnih posjetilaca predane brojne vrlo grade uspješan uzgoj. iz SR Hrvatske rado izložbu Poljoprivrednici posjećuju Poljoprivrednu odlične i Tako i ove Gornjoj Radgonizbog organizacije brojnih izlagača. izložbu stočari »Sirele« i kao i godine posjetili brojni mljekara koope»Dukat«, ranti iz Sela poljoprivredne Posavina«Dugog zadruge»Gornja kraj Zagreba.

kolovoza

održana

uz

.

su

s

B

mmm

za

u

su

su

na-'

za

u

su

ere

--

š

_ — _ —— _ — _ ————— = — S=—— .

157

P .

«#

prida

Z.

Cijena mlijekaza

K+

RaciBari =

"hk

o

vet.

Mašek,dipl.

mjesec listopad

od 7.171,2 din/lit god.

Nakon utvrđene mlijeka korekcije cijene na 1989.

10.

10. ponovno cijenu korigiraju god. ili 1.992 din. za m. mljekare j., od 1. 9. 1989. time m.m., ili 9.000,00 din/lit din. m: 2.500 cijena je 3,6% j. godinekorigirana25,50%. odlusu moći radi rečenom mljekare a “Prema stanovništva kupovne masće prema koja da od 110. 10. do daljnjeg cijenu proizvođačima plaćaju čile biti se i terenu noći kojeg otkupljuje slijedeća: SRH Nizinsko područje a) s ——-"“' eo oo onomu gun osnovna ukupno premija masnoća cijena 8.000,00 8.100,00 100,00 3,2 1.9.1989.

a

za

za

Bra

se

—

s

-

'

.

-

33

8.250,00

3,4

8.500,00 8.750,00 9.000,00

3,5

3,6

3,9 4,1 4,2 ANNAN

<

KA

PRA

'

9.112,50: 9.365,63 |

9.500,00

118,75

9.618,75

9.750,00 10.000,00 10.250,00 10.500,00

121,88

9.871,88

.125,00

10.125,00

,

4,0

8.859,38

“(115,63

|

3,8,

8.606,25

106,25 109,38 112,50

I

9.250,00

3,7

8.353,13

102,13

(.

-

+

«128,13 131,25

"

.

10,378,13

10.631,50 aaa dd

sE

područje “b)BrdskoKVAZI 8.000,00.planinsko150,0 * 8.150,00 8.250,00 154,69 8.404,69 8.500,00 159,38 8.659,38 8.750,00 “164,06 8.884,06 9.000,00 168,75 “9.168,75 LA

3,2

3,3

|

(34

-

3,5

>

3,6 Ze

173,44 9.250,00 9.500,00 “178,13 9.750,00 182,81

3,7 ks

3,8

-

3,9."

9.423,44 “9.678,13

+

9.932,81

-

4,0

10.000,00

>

187,50

10.250,00 «10.500,00

4,1 4,2

sik

*

10.187,50

192,19

10.442,19

10.696,88

196,88,

DAS

inž.

Stjepan Deneš, dipl:

Pismo čitaoca!

Lijep pozdrav! '

Prvo

da

sam Leskovar Ivan iz M. predstavim, ja ' Ladanja G or., Gupca br. 14, 42207 Vinica. sam od 1972. g. Redovito čitam Sakupljač mlijeka »Mljekarski list« i došao do sam slažete sa zaključka ako prijedlogom a mojim list i dosta da bi sam jerjetaj jakorasprostranjen to mislio čitan, slijedeći put sada 10 u mirovinama jest to mj.opširno opisali poljoprivrednike jest stočare i sve bave se ..tare, koji poljoprivredom.

Da se za mirovinsko jošjednompredstavim invalidja predsjednik sko Hrvatske. osiguranje poljoprivrednika Mi sada imamo 9. u 11 sati Mihanovi-_ skupštinulistopada ponedjeljak 3/II i želio bih da netko iz Vaše tamo ćevoj da člaje pa redakcije zapiše jedan nak tome to osim u listu dosta jer nije n ikada pisalo Gospodarskom kojeg malo čita pa sam mislio da list više čitan da ljudi Mljekarski je popa pojedini i stočari budu šire ljoprivrednici informirani budućnosti. njihovoj Molimo Vas iziđite mi susret to što mnoge pa da zanima napišete način će bit mnogi informirani što jošpojedinci taj kakova prava neznaju imaju.

Netko iz Vaše ako može biti bit će redakcije prisutan detaljno informiran od onog dana kada to i kako sada teče i i obaveze ima je započelo prava koja svaki selu. na Molim Vas uvrstite molbu mještanin ćemo surađipa moju još vati ako će biti potrebno se

se

«

o

za

ra-

:

sam

oak

že

u

u

|

*

o

o

u

a

na

'

.

Žao nam ješto smo pismočitaoca Mljekarskog lista pa primili prekasno, naš bio u predstavnik mi ćemo nije se mogućnosti prisustvovati Skupštini, će potruditi pronaći s uradnika, čitaoce koji problematici ovoj informirati lista od M. lista. Pismo Mljekarskog čitaoca jednom narednih brojeva objavljeno je cijelosti.

UREDNIŠTVO *

no

o

u

u

“

hin

E

159

f

Dileme oko velikihdoza vitaminaC i li prehlade da se uzimate koje od vitamina tablete li C, Mogu centra koristi? više štete istraživačkog nego Stručnjaci učiniti vam C vitamina gripe, velike doze da British Columbia, na sveučilištu u pozoravaju kod rak, uzrokovati mogu anomalije kao kiselina) askorbinska poznatog (također i/ili rak. vitamifik novorođenčadi zaista količine istraživački velike štetne, li da su utvrdio bi Da testova tri obavio jeHansa dr. serije je Sticka, tim, pod vodstvom direktora žitreći i kože stanicama na stanicama, ljudske dan drugi bakterijskim sadrže bio materijal kojeg Rezultat genetski miševima.

DNK, vim je slijedeći: askorbinske količine velike kada dva stanice, bio jeoštećen slučaja kotC vitamin i kada u došao je oksidacije raspale putembakar. djelomično kiseline što kao metalom, teškim nakt je tih meta opassu nažalost, ljudi, “Prema mnogi znanstvenika, objašnjenju C vitamina koje: koncentracije Prema stručnjaka, nosti. kanadskih izvještaju onih od veće nađe100 do 10 bile normalno su štetnima, puta pokazale nalazi želucu čemu se vitamina, 1 njihovom uzmu gram nih pri u osoba koje 5 grama oni tekućine. ili hrane u zimaju koji Međutim, litra i polzapremnine movitamina reklameri C), želudac više zagovaraju na ili koju prazan (praksa često loši ubrzavaju Osim razine. visoke te čuvanja uvjeti lako toga, gu postići »Kad kaže: i kemičar Dr. C. vitamina farmaceut, tableta Wicle, razgrađivanje brzo«. vitamina i je vlažnost raspadanje visoki, temperatura nađeni konzerviranom u između su, i ostalog, i vitamin C bakar, Oboje, sadrži Voda za malim također piće količinama). i voću (premda krumpirima količine i čak da ističu istraživači moraju ove.male u bakar Ipak, tragovima. bi predstavljale da tako opasnost«. biti regulirane »brižljivo od vodećih zai svjetskih Linus doktor jedan kemije profesor Pauling, “što On te nalaze nalazima kaže o s tručnjaka. vitamina kanadskih C, govornika da izvodi i ljudske ali ne teoriju »interesantnima, iznenađujućima«, naziva imuvrstu neku ili enzim neki ili mehanizam zaštitni posebni stanice imaju da »miš ističe On ili pokam utaciju. nološke sprečava p oništava koji reakcije, stanicama vlastitim svojim proizvodi premda nizak mutacije, zuje C postotak dr. kaže iz »nije Pauling, količinama. velikim Kanade«, vitamin »Izvještaj C.« vitamin za da p reporuke svoje promjenim utjecao VAŠ LIJEČNIK

obranili

bi

za

>

o

—

na

na

u

su

—

se

s

op

se

su

u

aa

su

.

u

ae Ri

ne

*

i

-

dn

—

u

i

.

u

m

g

X

i Šo

.

Izdavački dipl. vet.

savjet: Stjepan Deneš.

Milan

mr.

*

“

Tehnički Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Zagreb,

Tisak:

NIŠPRO

»Vjesnik«, OOUR

Rješenjem Republičkog

dipl. inž.

sekretarijata

je plaćanja poreza

Jurkić,

Hrvatske

SR

Ilica 31/1II, tel. 424-420.

za

Zagreb. prosvjetu, kulturu

na

promet.

TiM,

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

-

privredne organizacije i ustanove

Tiraž:

ski list oslobođen

Erhatić, dipl. inž., Nada vet. dipl. Šormaz, Gojko Rybak, Marijan dipl. inž.

Stjepan Deneš,

Vera Volarić, mljekarskih radnika Udruženje za

JovanovićBrlek, dipl. inž. Vesna Ivan Bunta, Majić, Berislav dr. inž., Kobra, dipl. inž., Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. “.

dipl. inž., Petar

Brlek,

pretplata 50.000 primjeraka mjesečno

Mjesečna

dr. Mirza

dipl. vet.

Stjepan odbor: Uredivački Kolak, inž., mr.

Tomislav inž., dipl. urednik: i odgovorni Glavni urednik:

Bratanović,

Miroslav Hadžiosmanović, inž., Petrič Pehal, dipl.

Slavko Miljanović, dipl. vet.,

dipl. inž., doc.

dipl. inž., Nada Vuković-Svoboda, Dubravka

Mašek,

Bolić, Antun

dipl.inž., Stjepan

kao

i fizičku

i za

proizvođače mlijeka iznosi

kulturu

SR

Hrvatske

7.000

broj 5249/1-1972.,

din.

Mljekar-

i