Mljekarski list 11-1989

STUDENI

ZAGREB,

Ocjenjivanje izloženih

krava

na

poljoprivrednoj izložbi

u

Riedu

1989.

Sustezanjemlijekakod krava Dubovca

seljak Srednjeg Uzeo stala davati sam »anamnezu« mlijeko.

Došao

taka

o

iz

bolesti

i traži

krave.

prekoja savjet je od vlasnika krave, skuppoda-. tj. za

kravu

mu

i

davala

7 litara

ali nakon

poslije telenja podoju mlijeka je davati i žena može teškom mukom vremena prestala mlijeko izdojiti nekog je kad se otelila kao Isto se to i litru samo dogodiloprošle mlijeka. godine juniali davati Veterinari dobro ca: mlijeko. dojila,jenajednomprestala najprije je »mastitis nisu uttestom«, mlijeko mliječnom probom, koji pregledavali vimenu. i prema tome ni na Krava inavrdili nikakve na promjene mlijeku je dobro redovno i i ne i če pokondiciji, jede preživa dobrogzdravlja dobroj žena ručno znakove bolesti. Kravu tri nikakve i navlači muze s kazuje prsta čak bi se niti niti reklo da se visise. Vime crveno, otečeno, osjetljivo, prije nije me smanjilo«. može doći do »pomanjkanja sve mlijeka«?

Uslijed čega Stručni naziv za smamlijeka potpunopomanjkanje je»agalakcija«, količine mlijeka »hipogalakcija« njenje tada može 1. Ako pripremljena, žlijezda telenja nedovoljno jemliječna prije doći do Kod krave došlo do s unuthipogalakcije. poremećajažlijezdama je dolazi do hormona i prema tote ne prolaktina lučenjem, rašnjim stvaranja tkiva vimedo i me žlijezde.

Bujanje dozrijevanje mliječnog mliječne razvoja Hormoni hormona ovisi o se nu jošprije telenja (nalijevanje vimena). utjecaju Takvi i poremozgu u hipofizi, drugim žlijezdi jajniku organima. stvaraju biti s u radu m ogu (prirođeni) nasljedni lučenjem žlijezda mećaji unutarnjim mlikod krava Poznato da životu ilise »osnova za u toku (stečeni). je je javljaju krava 10.000 vrlo različita. Ima 305 i (u dana)daju preko kojegodišnje ječnost« Nada se tele ih 500 litara litara ima samo othrani). kojedaju (samo mlijeka, ali neodlitara simentalsko može še domaće 4000 mlijeka,uslijed govedo dati ishrane dobiva se mnogo govarajuće manje(oko2000litara). ili teških doći može 2. Do s sveagalakcije uslijed oboljenja groznicom uslijed bolestima uzrokovane mršavosti i raznim nametničkim iznemoglosti opće Tad mlohavo ali bez vime kao i teških (npr. metiljavost),poslije operacija. je bolesnih promjena. kod akutnih i kroničse i 3. (naglih) najčešće javljaju hipogalakcija Agalakcija bolest duže Ako vimena obično nih upala (mastitisa). (dugotrajnih), skrivenih, vimena dolazi do (atrofija), pomanjkanje čegajeposljedica zakržljanja traje, mlijeka. od membrana doći do na može 4. U vimenu (opni) prijelazuželjezstvaranja sisni dio. Membrane cisterne u nog upala, uslijed dugotrajnih nastaju dijela Tada vimena. sluznice se u žljezdatrajnog draženja uslijed kojepak nastaju može ali vime ne vimena nom preći skuplja mlijeko, jenapeto, mlijeko dijelu u sisni dio. Kod se uslijed grube Nadalje, pokušava opnu probušiti. liječenja sužaizraslina može doći do u sisama (novotvorevina) koje stvaranja mužnje bol i teško te sise, kod mužnjeizazivaju dojenje pomanjkavajuunutrašnjost što su za Kod se te izrasline nastoji (kvržice) odstraniti, njemlijeka. liječenja selu veterinarske na instrumenti ambulante najkoje odgovarajući potrebni češće nemaju.

162 »Krava

mi

po

su

u

a za

-

u

u

u

u

a

:

.

,

—-.

5.

Krave

i same

mogu

sebe

kad

posisati,

vlasnik

ne

vidi, je što

imati te sisati krave. druge krave Mogu druge đer može kravu.

To loša navika i takve krave posisati je je. i

6. Kod

krava

manu

može

doći

i do

Razvezana treba

krava.

»mana«

telad

odstraniti

takoiz sta-

u sustezanja mlijeka. mlijeko žlijezdanom ali ga ne sisni osim kod u teleta ili i kod ručdijelu, pušta dio, sisanja nog dojenja. se stvara alveolama vimena.

U tim sitnim mjehurićima Mlijeko od tkiva se Oko alveola epitelnog stvaraju nalaze mišićna se kapljice mlijeka. vlakna kad se istisnu iz alveola koja, kanaliće i dastisnu, mlijeko mliječne sise. Kod teleta ili kod vimena lje refleksno sisanja masiranja dojenja prije nehotično stvara u hormon (bez volje krave), mozga hipofizi oksitocin, koji mišićna vlakna oko alveola i podražuje iz alveola nastaje istiskivanje mlijeka kanaliće i sise. Hormon oksitocin »otvarač« mliječne alveola je mliječnih vimenu i u cisternu i sisu. hormon vrlo ta»puštač« mlijeka Taj djeluje kratko, ko dok Ako se oksitocin stvori ne dugo krava dojenje. traje hipofizi, pušta iz vimena sisni dio. Do u dolazi ako krava mlijeko žljezdanog dožidijela toga vi neki duševni stres. Uzrok može biti na teleta od primjer, odbijanje krave, vika i grubipostupcikravom, i udaranje, na promjene o soblja stajališta koje krava se ili kao i naučila,pakgrubamužnjakojaizaziva bol, strojna mužnja, ako su strojevi neispravni. od stočarstvu.

Mužnjajejedan najtežih Pravilna seljačkih poslova mužse šakom. šakom treba obuhvatiti njaobavlja samo cijelom sisu isCijelom i tiskivati u mlijeko su postupnim p otiskivanjem.

Donji p rsti početku otvoreni, a oko sise i tako izmupo gornje prste postupno zatvaramo, prst prst, prsten zemo mlaz nalazi se sisi. cijeli koji Postupak pravilno (ritmički) ponavljamo. s Podvinutim Mužnja podvrnutim palcem jenepravilna. palcem moraju se musti krave samo sisama«.

Kod takve razvimogu »prekratkim mužnje ti sisi sluznici kvržice budući žuljevi, (novotvorevine tkiva), vezivnog koji, da su kod bol. Te izrasline u sisama lako se tvrdi, mužnjeizazivaju mogu i takve krave treba Prstima napipati uputiti liječenje. i kod samo Mužnjapalcem kažiprstom, natezanje dopuštena sisa, je krava sise«. sisa mogu sluznici nastati na kojeimaju»preduge Istezanjem nice se naseliti klice i izazvati razne mogu i (puknuće sluznica) koje upale bol. svake vime treba vodom i osušiti čistom Prije mužnje t oplom oprati Nakon a se masaža da krpom. se toga prije dojenja, mozgu obavlja vimena, izazove oksitocina.

Radi čistoće hipofize stvaranje mlijeka, vrijeme dojenja krave bi trebalo hraniti ne sijenom. iz Dubovca: Razmotrimo slučaj agalakacije Srednjeg Budući da utvrđena nikakva mliječnom p robom nije promjena mlijeka radi ne se o skrivenom mastitisu. budući da u dobrom hranidbeTakođer, je i da nom davala te da telad ni stanju, jeposlije telenja dovoljno mlijeka, druge krave nisu krave bez to znači da do mogleposisati pomanv lasnika, znanja je došlo Uzrok jkanja bol mlijeka uslijed sustezanja mlijeka. je najvjerojatnije izazvana ili nepravilnim dojenjem,pakgrubimpostupkoms kravom ili odbiteleta. janje Krava

stvara

u

u

u

se

u

u

u

ne

s

u

u

u

s

u

-

se

na

na

uz

ra-

u

u

za

;

.

:

kravom bez buke i Dojenje postupak treba Liječenje: udaranja. i Pokušati obavljati gumenu pravilno strpljivo. dojenja prije ugurati (šlacijev Miran

s

163

pumpomoću upuhati kroz stidnicu duboko, plodnicu, uh) živce i krave na vrši Zrak zraka najpritisak bicikl pe (insuflacija vaginu). ustima zraka (plodnicu) vaginu češće upuhivanja Postupak mlijeko. »puste« Prokrava kad afričkih nekih mlijeko. kod sustegne plemena uobičajen je oskitocina hormona neposmožemo blem davanjeminjekcije riješiti pokušati dojenja. rednoprije vet. dipl.

Premzl, Dragutin oko

u

20

i

cm

zrak

u

za

u

Uzorno gospodarstvo Tone

i

Dolenca

gospodarstvo kraj Vrbanje krave krava 46 se tipa (crnoNa sinova. uzgaja gospodarstvu linjegovih do 900 600 od se Dnevno proizvede toliko isto šare rasplodnih junica. i »Holštajn) krava. dobu i laktaciji tara prema godišnjem silaža trave i kukuruza, mlijeka, i smjesa. sijeno obrok Osnovni govedajepaša, i bremlijeka količina prema proizvodnji se kravi nejnoj smjese daje kravu Svakoj svaku po svi članovi da poznaju gospodarstva dosti. Valja upozoriti ka Dohodak j e usmjeren gospodarstva i imenu mlijeka. proizvodnju njezinu dobiven dohodak proni zanemariti Ne količini dobivenog mlijeka. smije Svaka ne ostaje junica rasplodna teladi i rasplodnih muške junica. dajem do 10 i starost dožive krave matične godina. ' gospodarstvu, jerima što hektar, na krave i valja jedan pol dvije prosjeku Gospodarstvo 9500 kravi iznosi litara po u Muznost idealnim prosjeku smatrati omjerom. mlijeka laktaciji.

U

nalazi

Bleda

selu

se

uzorno

.

se

u

u

u

merah

o

u

a

mugo

.

mana

=

“s

o

Poljoprivredna izložbau Riedu U

odRiedu, Gornjoj Austriji, ržan od 26. 8. do 2. 9. 1989. je glasovita i to na Poljoprivredna izložba, cjelokupnom Velesajma prostoru Riedu od 190.000 m?.

Popunjeno j e bilo i 37 dvorana kona Velesajma, osim i 35 jem je Austrije izlagalo država.

Ova izložba Poljoprivredna održava svake drugegodirie i. od u jednaje najvećih Evropi.

Ove _Poljoprivgodine okviru redne izložbe smo i pomogli vidjeti tradicionalne izložbe: pratne u

u

>

se

u

IFASA

međunarodna

—

izložba

sjemena sjemenska i

burza

NJ

VAT,

A

BEBE

4

pt

4

aa

jE 40 /JAHRE. BESAMUNGSSTATI

kanti

o ;

ie

:

x

sak

.s

BAČ

Izložba .

goveda

u

*

od .

o

a

rt:

f

š

znaku

40.

A5

obljetnice

tamošnjeg

Centra

165

|

BAUFA

—

slobodno

stručna

izložba

stanogradnje, građevinarstva vrtove

i

i razono-

|

vrijeme udStočarsko nalazi Riedu Na samog glasovito Velesajma prostoru Posebnu Centar za i simentalsko za osjemenjivanje. umjetno govedo ruženje osCentra za 40. dala izložbi draž umjetno obljetnice proslava je govedarskoj kobiku ocu, svrstana u grupe bila su prema tj. g oveda Brojna jemenjivanje. svakodnevno su izložbe posjetili bila mogli posjetioci Brojni oplođena. jim bikove. i Centar rasplodne tamošnje pogledati bile su stručno. i bilo svih Zapažene yrlo goveda jejavno Ocjenjivanje litaod 7000 većom završile s krave prvu proizvodnjom laktaciju koje svoju ra mlijeka. i bio po1989.

8.

26. izložbe Svečanom posebno je SR prisustvovao otvaranju komiteta Slovenije. poljoprivredu Republičkog predsjednik zdravljen

du

za

'

se

u

su

su

za

Z. Mašek,

Ocjenjivanje goveda

|

dipl. vet.

Silažau hranidbikrava i utjecajna proizvodnjuikvalitetu mlijeka Silaža

je

dobra

hrana

Sipreživače je načinjena. laža sastavu slična po što silaža sadrži veću s tim količinu orje zelenoj hrani, kiselina: octene i to a i nižu ganskih Ormliječne, dr., d aje joj pH vrijednost. kiseline se nalaze silaži ganske se i koje nalaze u dobroj normalno stvaraju tako da i veće količine silaže osnovni buragu, f iziološki odnosi i uzimanjem zdravstveno ne Samo mnogo veća količina loše sistanje životinja mijenjaju. s većim i octene laže, pa i postotkom maslačne, kiseline, amonijaka drugih može tvari, uzrokovati zdravstvene raspadajnih poremetnje.

Zdravstvene 1. raznih siporemetnje uglavnom nastaju zbog: onečišćenja kod silaže trava s laže, posebno l ista, repinog poplavnih livada, nanošenjem blata gumama traktora i sl.

2. ukoliko otrovne se tvari ne silažnim otrovnog bilja silaži, razgrade a to su npr.: žabljak mrazovac vrenjem, ljutić (Ranunculus acer), (Colchicum i dr. autumnale), ( Eqoisetum paprat palustre) 3. većih količina sredstava za dodanih ako konzerviranje silaži, posebno nisu dobro i ako nalaze se u većim silaži. izmiješana u nakupinama 4. loše maslačne i octene mnogo silaže, kiseline, pokvarene, gnjile, pljesnive isl. veoma

ukoliko

za

dobro

u

se

.

u

s

Pri

nastanku

hranidbu

silažom

i zdravstvenih, uz reproduktivnih proizvodnih poremećaja treba uzeti obzir u samo kvalitetu već i silaže, ukupni ne

silaže

vrstom manje suhe jeuvjetovano: tvari siliranog krmiva, postotkom tehnološkom obradom i kvalitetom silaže i dopunskimkrmivima. Tako silaži, npr. preživači travnu bolje nego silauzimaju k ukuruznu, i djetelinsku silažu, žu s većim suhe tvari i s postotkom sirovih sitnije sjeckanu, manje vlakana, octene i maslačne manjekiseline, posebno sl. i kiseline, manjeamonijaka u

jeka,

unosi

potrebne

alkalne

i sl.

elemente

u količini oko 13—15 suhe kg tvari dnevno. minerala Zbogmanjegsadržaja viproteina, (posebno kalcija), tamina A i Di nešto treba ne davati više od 60% silaže većeg postotka kiselina, dnevno u obroku.

Ostalo treba ukupnom hranidbenom dopuniti odgovarajućim i dopunskimkrmivima, sl.

U krmne sijenom, koncentratima dopunske dobro dodavati BENURAL S smjese je dobra.

(INAKutina), jer je za klasične a zamjena skupe alkalnih eleproteinske sirovine, posebno Petrokemija zbog menata i odnose na kiselina utjecaja buragu.

Količina ovisi o individualnim proizvedenog mlijeka genetskim sposobnostima dobi i životinja, životinja stadiju laktacije, stanju mliječne žlijezde, Kukuruzna

silaža

može

se

davati

kravama

u

>

167

>

| | I i

'

morasadržavavezi količinom redu To su u prvom mlijeka. ti sve proizvodnju potrebne sastojke hranjive više cehrane i lako probavljivi Davanje ugljikohidati. hranjiva energetska treba veću Za masti mlijeka proizvodnju seline i povećava mlijeku. postotak se ali lako i škroba više pritom ugljikohidrata, hranu s davati probavljivih kiseline, octene, propionske p ostotak povećava p ostotak buragusmanjuje lako Veliko promasti povećanje do mlijeku. što dovodi postotka smanjenja U

i kvalitetom

s

reći da

treba

hrane

hrana

za

s

u

u

a

u

kobrigu Zbog toga mlijeka. proizvodnje padukupne da tako o hrani, u celuloze, postotku kvaliteti posebno ličini i ugljikohidrata treba

i masnoće

voditi

o

'

vegetacije stadiju u postotak vrijednost Energetska kukuruzne silaže Tako krmiva. npr. vrijednost energetska i vremenu košnje sadrži ako da ona se tim s kukuruza, zrna zrelosti povećava ovisi o količini i oko hranidbenu ima Kukuruzna silaža vrijednost kukuruza. zrna više zrelijeg što može tvari, vlakana sirovih 11—18% i oko suhoj 1 hranidbene jedinice fiziološkim dodatak p reživača. potrebama odgovarati sijena manji silaže kvaliteta i hranidbena sirovinski sastav, Prema tome, vrijednost masti na i Slično krava. postotak utjecajem je mogu utjecatimliječnost mlijeku. octeod iz masnih stvara se mast posebno je utjecaja kiselina, Mliječna ne mast Međutim, davanjem kiselina (acetati). povećava ipak, na mlijeku ako Izuzetak samo kiseline. octenie ukupni sadrži veći postotak silaže je koja ako odnosno sintezu na masti, i obrok djeluju nepovoljno drugahranjiva kiseline octene stvara ne od dolaze dovoljno kojih drugahranjiva Također količina suhe burag o u silaži, tvari koncentrata). kojoj s mnogo (hranidba na imala postotak kiseline, octene u tjecaj neposredan ovisi i postotak nije masti u mlijeku. sintezu acetata silaže mliječne preko djelovanje Dakle,specifično sinhrane sastav ako samo očekivati optimalan može se masti nije ukupni lako ugljikohidrata). masti mnogo tezu probavljivih (hranidba svih poovisi o također zadovoljavanju mlijeku bjelančevina Sadaržaj na Pritom tvarima. potrebe p aziti valja treba posebno hranjivim organizma i hrana odnosu na morasadržavati odgovaratvarima, za njih energtskim

'

silaži ovisi

celuloze

i

o

uz

u

u

s

na

'

a

.

se

u

u

se

na

za

s

u

a

u

krmiva.

dopunska mlivrijednostiodgovarajuća karotin silažom hranidbu da A) (provitamin Utvrđeno povećava je i maslažutu što količini karotina mlijeku i to ovisno boju daje silaži, jeku, sadržavalo silažom kukuruznom i hranidbu mlijeko je cu. sjenažom Ipak, nisu se vitamini travom. hranidbu karotina, Drugi nego svježom manje hrani. ovisno o sadržaju mijenjali “značajnije silaži. okus i miris po Najčešće da osobito Treba paziti mlijeko poprimi Karatkerističan silaže. blizinu dođe ako dešava to se neposrednu mlijeko miris i Jak i esteri. ketoni imaju neugodan silaži miris aldehidi, alkoholi, daju: kvalitete

hranidbene

i dobre

uz

u

u

o

uz

uz

u

ne

u

obično

168

silaže

loše

kvalitete.

i

'

mirisa silaže na miris i okus U cilju sprečavanja neposrednog prenošenja silažu ne držati treba mlijeka odsmije staji, staju dobro zračiti, mlijeko mah nakon iznositi iz Silaža biti kvalitetna mora i mužnje staje. smije davati kravama 1—2 sata Posebno treba čistoću viprije mužnje. upozoriti i *mena kao i čistoće i higijenu mužnje, održavanje staja posuda mlijeko. može miris i okus silaži i po Mlijeko poprimiti krvotoka, putem rasorpciiz trakta i dišnih iako u organa, Ta jom probavnog manjoj mjeri. pojava p risutna samo hranidbu ne već i hranidbu uz krava je silažom, keljom, listom i sl. pom, mirisa i okusa šilaže repinim Mogućnost prenošenja putem krvotoka ako krave kvalitetnu 6—8 sati mlijeko je manja dobivaju silažu, nakon ta hranjenja mogućnost p restaje.

Kiselost silaže kiselost na iako utječe značajno mlijeka, i sključeno nije da neke metaboličke nakon lošom i kiselom tvari, posebno hranjenja jako Treba i na veći alkalnih silažom, elemenata nađu mlijeku. upozoriti gubitak troše iz se za naročito koji hranidbi organizma neutralizaciju kiselina, pri jako kiselom silažom. S obzirom da se velikim količinama i alkalije izlučuju treba hranidbu silažom obratiti i na mlijekom pažnju dodavanje alkalija hranu.

Pomoći može BENURALA osim što sadrži dodavanje S, koji a lkalije ima i kiselina i i mirisa. tvari, sposobnost pa vezanja drugihnepoželjnih od sekundarnih Mikroorganizmimlijeku potječu uglavnom zagađenja nečistoće okoliša.

To hranidba lošom zbog loša omogućava silažom, higijena i Pokazalo da životinja, staje pribora mužnju. broj bakterija mlijeku bitno ovisi kvaliteti i o hranidbi i zagađenosti silaže, higijenskom držanju, mužnjiživotinja.

Silaža može i okus i miris, utjecati kvalitetu, trajnost čuvanja m liječnih Tako silaža može npr. na masti prerađevina. i utjecati konzistenciju mlijeku kvalitetu na može dobiti se tvrđi ili mekši maslac ovisno o vrsti maslaca, Silirane ovisno o nezasićenih i zasićenih masnih hrane, kiseli. odnosno, sadržaju Uz na. hranidbu repom, slamom,sijenom, listom, repinim raži, pšenicom, i može se dobiti tvrđi maslac.

Hranidba hranom graškom grahom sadrži koja više lako masnih kiselina: lanenim i topivih k ukuruzom, travom, sjemenom mekan maslac.

Maslac dr., se daje hranidbu: srednje konzistencije dobije suncokretovom i kukupšeničnim klicama, ječmom,zobi, sačmom, sjenažom ruznom tvrdi i meki silažom, masodnosno, kombinacijom hranjiva koja daju lac. se

u

a

ne

se

na

na

za

uz

re-

na

a

ne

.

se

u

-

u

s

uz

u

u

za

se

u

:

na

u

uz

:

Loš

miris

:

silaži i bakteriološka

zagađenost smetnja U treba važnost na ponovo preradi mlijeka.

Stoga upozoriti tehnologije proizsilaže i kvalitetne silaže vodnje hradobivanja higijenske držanja, uvjete nidbe i krava. mužnje U sireva da silaža se proizvodnji pokazalo na menije n epovoljno utjecala kane što može ne reći tvrde sireve. Uzrok sireve, jeuglavnomzagađenje i sl. mlijeka bakterijama maslačnog klostridijima v renja, Stoga proizvodnju te treba kvalitetna krava i mlijeka namjene uvijek pratiti prehrana higijensko dobivanje mlijeka.

Dr. Feldhofer Stjepan po

mogu

također

biti

uz

'

se

o

za

za

169

Uzgoj

podmlatka i hranidba rasplodnog

podmlatka rasplodnog kotri može se poglavlja podijeliti j unica uzgoja problematike Razmatranje a to su: životu povezana, ja zrelosti do od razmnožavanje; rast i 1. rođenja junica Razvoj za dozrelost i razmnožavanje; 2. razvoj hranidbe na rast, Spolni i razmnožavanja. i sposobnost okoline razvoj 3.

Utjecaj

Hranidba

u

:

su

u

za

.

i rast

razvoj Spolni

junica

telad holstein

1. Muška

pasmine(oko kg)rađaju se

45

nešto

od

teža

ženske

te-

(42kg). s prvom podo 9 od 8 starosti se mjeseci 2. javlja predsazrijevanja Razdoblje estrusa. javom za dozrelosti ili razmnožava14 od 12 do vrijeme 3. mj. sazrijevanja Vrijeme nje. stada času juničinilac u odlučivanju nekog osnovni oplodnje cilj je Uzgojni nešto (sa ranije mesa, predviđa nam oplodnja Ako ca. proizvodnja jecilj treba nešto starirasplođivati ako nam mlijeka, 12—15 proizvodnja jecilj mj), (15mj.). jejunice slučaju buU i mesa. time više ćemo dobit drugom U prvom teladi, slučaju nešto i dobro da bi se oblikovalo se mora krava duća razvijati, tjelesno bolje

ladi

u

-

o

,

'

se

a

utvrditi da

je puberteta poslije prije vrijeme ovarija lom) možemo veličinu Tu 40% do kod 30 ovarija kao velik životinja. lešnjak dok ovarij 9 do od 8 dobi dobro mjeseci, normom smatrati junice razvijene spolno kukuruza. zrno velik kao kod manje ovarij junica razvijenih slabije je s ovulirati će životinja nego s većim prije U životinja jajašca jajnicima dobi u veličina (8— osim životnoj određenoj jajnika toga njimjajnicima, oznaka životu. u će biti Daljnja naslutiti kakva 10 kasnijem plodnost daje mj.) i rasta

moći:

i

u

ćemo

.

u

ma-

u

a

odnosno

dan, varijabilna kao faktorima, nekim ovise vanjskim dr. i i matski uvjeti mikroklimatski i iznosi

21

više

2 dana

o

što

su

varijacije manje. kli-, hranidba, držanje, svjetlo, Navedene

ili

cjelokupnog godine staji junice Za nja i i treba staje. osvjetljenju ventilaciji rasta posvetiti posebnupažnju razvoja ili sam objekt ispust planirati neophodno je držanju stajskom junica uzgoj barem u blizini stajskog objekta. hrane.

Ako

u

170

se

drže

u

veći

dio

ili čak

u

toku

u

Tabela

1. Normativi

.

za

Starost (mj)

površinu ležišnog

i prostora

jasala junice za

Površina

ležišnog prostora (m?)

Dužina

jasala (cm)

3—6

2

6—12

3

50

12—14

4

55

24

4

60

'

40

nes

Napajanje

vodom

lazi

prostora

treba

biti iz automatskih

Pojilica, s

tim

da

jednapojilica do-

grla.

Vremenski intervali holstein uzgoja junica pasmine na holstein Programuzgoja iskustvima na najunica temelji dosadašnjim šim društvenim kao i na dosadašnim rezultatima uspješnim znanfarmama, stvenih i stručnih u literaturi. istraživanja, obrađenim američkoj vremenske intervale: Tajprogram predviđa slijedeće 1. teladi 90 Uzgoj 0— 90 dana( dana) 2. teladi 90 Uzgojstarije 91—180 dana ( dana) 3. do prvog 270 dana Uzgojjunica —450 pripusta (181 dana) 4. od prvog do Uzgojjunica pripusta utvrđene bređosti 120 dana (451— dana) 5. bređih od do prvog Uzgoj junica pripusta 570 60 dana 160 dana —730 predtelenje (571 dana) 6.

60 dana Suhostajni period (731— dana) Prema ovom da bi programu, do visoke 790 bređosti uzgojila pojunica (7 mj.) trebno u 730 da 60 dana je optimalnim uvjetima dana, prvotelka, postane još ili 790 dana. suhostajaukupno Podaci farmi državi o statističkim vrijednostima u Wisconis mnogih (SAD), »Feed Guide« prema Hoard's publikaciji govore Dairyman slijedeće: starost prvom 17 prosječna pri pripustu mjeseci prvo 26 telenje 1: mjeseci interval između 14 telenja mjeseci 40 drugotelenje mjeseci treće fazon 54 telenje mjeseca Prema tim krave se do treće mogu to do a 57. podacima isplatiti laktacije, je iskustva da s 15 i mjeseca.

Njihova mekazuju pripuštanje mjeseci održavanje razmaka od 12 i zivotnu đutelidbenog mjeseci povećava p rofit proizvodnju i stada kvalitetnim mlijeka.

Telenjezamjena osnova junicamasu u Kvalitetna budućegekonomskoguspjeha mliječnoj proizvodnji. zamjena prvotelkama, stada krava novim ima važrasplodnim junicama ( prvotelkama) esencijalnu nost, i ona se kreće oko 25%. godišnje da stadu Cilj za jedobrogstočarenja muznom dovoljno postoji junica priod 15 starosti težine i visine. može se osPust mjeseci odgovarajuće Taj porast ako se hrane svim dnevni otvariti junice potrebnim s astojcima prosječan od 680 g. su zato što ishrana skuprirast prvo Pretovljene junice nepoželjne, je što dolazi do pa, a drugozato tkiva u i vimenu. masnog stvaranja jajnicima u (Nastavakbroju12/89.) na

10—15

se

.

se

a

:

—

—

—

—

—

—

u

uz

'

Dr.

Ivica

Katalinić 171

upute!

Pročitajte muzilica

i

razkuživanje čišćenje preparati brojni postoje eka tresvaki stočar i sabirač mlij za upotrebe njihove Prije hladnjaka mlijeko. i razkužbu. sredstva za čišćenje ba primjenu pravilnu uputstvo pročitati ali razliimena više ima tvornica svaka da proizvoda istog Dobro jeupozoriti i razklužbu za tj..

Te oznake pranje čitih oznaka. sredstva svojstvo označuju Tako dr. i količinu ili li veću ima ili klora lužnato, kiselo dali manju nadalje je za sredstvo odlično praima Maribora iz tvornica naša glasovita nazivom»Zlatorog« označenih različitih više ali is proizvoda razkužbu i »Zlatol«, pod nje da ih stočari i sabirači Dobro mlijeka upoznaju. je posebnimnazivima.

Na

za

tržištu

našem

i

za

|

MR

»ZLATOL

F«

—

sredstvo

kombinirano

To

za

ručno

muzilica

i razkužbu

pranje

i

hladnjaka

je Razkužba razkužbu. za učinkom sredstvo s izvrsnim lužnato To za mlijeko.je dobro se vrlo MR-F« »Zlatol kloru. pjeni, aktivnom na Spomenuti temelji za i mlijeko. kod hladnjaka što mužnju p ribora pranja ručnog poželjno je način Tvornica upotrebe: preporuča vodom. hladnom treba 1. Ostatke isprati mlijeka 10 litara na od čašica ili 1 1% do količini Sredstvo se jogurta 2. upotrebljava da razkužbu tu ostaviti dobro djeluje vode. otopinu ispiranja je Prije tople imala bi kako učinak. na minuta desetak potpun površinama za i muzlice treba oprati temeljito mlijeko 3. Po završenom hladnjak pranju vodom. pitkom »Zlatol MR-F« da povreTvornica preporuča u putama svojim »Zlatorog« »Zlatol KML-F« uništiti će kiselim brojne djelotvornije meno koji zamijeni muzlica i mlijeko. na hladnjaka bakterijepovršini se

za

*

u

za

j

;

se

u

za

KML

»ZLATOL

F«

—

Tvor-

mlijeko. hladnjaka pranje strojno To je opei muzlice da se t jedno jedanput nica mlijeko hladnjak preporučuje i od očistiti će KML-F« vodenog ru»Zlatelom mliječnog površine temeljito jer dobro kod da Tvornica jedkamenca. upozorava pranja strojnog je nadalje »Zlatol kod KML-F« »Zlatol kod večernjeg nom pranja jutarnjeg upotrijebiti sredstvo a kiselo danu u da će drugi put C-F«. To znači upotrijebiti jednom učinak tako lužnato pa je najbolji. pranja Način upotrebe jeovaj: vodom. hladnom čistom treba Kod i muzlica 1. Površine oprati hladnjaka 5 do 7 minuta. obično to pranja je strojnog li10 dl do na 2% odnosno 1,5 do 1% 0,75 biti treba sredstvo

za

ručno

muzlica

i

i

za

za

a

se

.

2.

»Zlatol

Količina

KML-F«

od

10 do

20

minuta.

trajati Pranje pri minuta. do 10 od 4 treba vodom čistom 3. trajati duže pitkom Ispiranje bile nisu prane za i muzlica Ako 4; vrijeme mlijeko hladnjaka površine 5% do 3% s od tada treba koncentraciju jaču napraviti u potrebljavane), (nisu od 20 do 30 minuta. pranjem produženim obavezatkod i zato sredstvo kiselo »Zlatol KML-F« Sredstvo ručnogpranja je rukavice. zaštitne treba gumene no upotrijebiti tara

40% do

vode

70" C.

treba

'

.

»ZLATOL

C

—

F«

ostatke

odstranjuje strojno.pranje je lužnato ima da Dobro muzlice s jeupozoriti imljekovoda. mlijekapovršina sredstava: kao i kod sličan Način drugih upotrebe je djelovanje.

To

172

tekuće

sredstvo

za

muzlica.

Odlično

1. Površine

treba

ostaci isprati mlijeka.

2. Tekući »Zlatol C-M« količini se od u do1% voupotrebljava 0,5% toplom dom od 40" do 70"C.

hladnom

vodom

da

bi

se

uklonili

s

3. Hladnom

»ZLATOL To

čistom BAK

alkalno

—

vodom

treba

isprati

muzlice

i

mljekovode.

F«

klora. Snažno uništava je jakimdjelovanjem aktivnog na muzlice i za Ne brojne bakterije i se površinama hladnjaka mlijeko. pjeni zato za Način i pogodan je strojno ( protočno). pranje upotrebe: 1. sve hladnom vodom od ostataka Oprati površine mlijeka.

2. »Zlatol BAK-F« uzima od do ili 1/2 do 1 čašice 10 lina 0,7% 1,5% jogurtne tara vode. vodi od 85% C. treba od 10 do Najbolje je prati toploj Pranje trajati 20 minuta. sredstvo

s

se

u

treba od Ispiranje 7 do 10 muzlica, mljekovoda pristrojnom pranju trajati minuta.

U može reći da stočari i sabirači mlijeka znati da ima zaključku trebaju lužnatih i kiselih sredstava i razkužbu i da ih treba pranje naizmjenično Tada će učinak biti znatno upotrebljavati. pranja bolji.

Z. vet.

Mašek,dipl.

3.

.

se

*

za

Ručni refraktometar Tvornica

refraktometar »RF Sarajeva je 20« analizama Prikladan za suhe tvari mlinamijenjen mlijeka. je analiziranje i vodom. i za' analize namirnica jeka patvorenja mlijeka Pogodanje drugih prehrambenoj industriji.

Refraktometar »RF 20« i napravljen je pravodobno brojnim s tručnjacima će analizu Tako će se brzom mljekarama o mogućit mlijeka proizvođača. litičkom metodom refraktometra »RF 20« otkriti pomoću proizvođači koji vodom. dopustivo mlijeko patvore »Zrak«

iz

izradila

izvrstan

ručni

—

u

'

—

u

ana-

ne-

>

< — 3s — >

Za

analizu

staviti ručni refraktometar i potrebno je kapimlijeka izvoru ga prema usmjeriti svjetla (žarulja, sunce). prozor, Tvornica »Zrak« iz Sarajeva vrijeme organizirala je »Zagrebačkog jesenjeg stručni velesajma« To (20.9.1989) sastanak o ručnom bila zarefraktometru. je stručna su nimljiva priredba kojoj prisustvovali brojni mljekarski stručnjaci.

nekoliko

u

'

za

Zlatko

Mašek 173

| 3

i

u Ljutomeru mljekari Posjet

Grada, Jastrebarskog, područja mljekare su posjetili i Kutine Radgonu Gornju proputovanju Zagreba “Novog da već To posjepri tradicija postala »Mlekopromet«Ljutomeru. je mljekaru izložbi Ljutomeru. mljekaru ti Poljoprivrednoj posjete R adgoni Gornjoj 150 »Dukat« poljoprivstočara gotovo Ove brojila je mljekare godinegrupa radnika od bili su srdačno »MlekopI ove mljekare rednika. primljeni godine »Dukat«

Proizvođači

Ivanić

s

za

na

u

u

u

PRI TIIITITITTIITITITIITETETE NIH HHH IU HHHEHPRTIE E

"a.

40

He

tia

tiri

ia

stočara mljekare Posjet

»Dukat«

iz okolice

Zagreba »ementa-

glasovite m lijeka prerade cijeli je pokazan sir u da Poznato Jer« i »parmezan«. glasoviti proizvodi Ljutomeru mljekara je od i tržištu domaćem našem daleko na »ementaler« cijenjen poznat koji je potrošača. brojnh Z. Mašek

romet«

i

im

tok

u

na

sireve

Cijenamlijeka od 11.

1989. kada utvrđena Rastomcijena sa listopada je mlijeka cijena 2.500 dinara ili 9.000 dinara masnu jedinicu 3,6% mlijeku, pokazala da se to: ponovno i mlijeka potreba cijena promijeni 1.

1989.

3.000 dinara za ili masnu 10.800 dinara 11 za studenog jedinicu masti 3,6%mliječne mlijeku.

1.

Sabor 1989.

SRH-e za Istovremeno, studenoga povećao je premiju to: i mlijeko 100 dinara sa 1 za mm 250 dinara/l nizinskom SRH-e i sa 13,2% dijelu 150 dinara 11 500 din/1 brdsko SRH-e.

Pre3,2% planinskom dijelu od 1. gore pa do daljnjega rečenom, mlijeko koje predaje studenog će kako proizvođačima isplaćivati mlijeko slijedi: Nizinsko SRH-e a) područje masnoća % osnovna cijena premija ukupno 3,2 250,00 9.850,00 9.600,00 3,3 10.157,81 9.900,00 257,81 34 10.465,63 10.200,00 265,63 3,5 273,44 10.500,00 10.773,44 3,6 281,25 11.081,25 10.800,00 3,7 11.100,00 11.389,06 289,06 3,8 11.400,00 11.696,88 296,88 3,9 11.700,00 12.004,69 304,69 4,0 312,50 12.312,50 12.000,00 41 12.300,00 320,31 12.620,31 4,2 12.600,00 12.928,13 328,13 za

za

mm

u

se

na

u

sa

na

za

mm

ma

u

na

u

za

se

7“

se

.

>

.

“a...

b)

Brdsko

_—_————a.—.——.——

masnoća

%

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2 —__

cijena 9.600,00 9.900,00 10.200,00 10.500,00 10.800,00 11.100,00

“osnovna

11.400,00

11.700,00 12.000,00 12.300,00 12,600,00

planinsko područje Pressa SRESER RIEN premija ukupno 500,00 10.100,00 515,63 10.415,63 10.731,13 531,13 11.046,88 546,88 11.362,50 562,50 578,13 11.678,13 593,75 11.993,75 \ 609,38 12.309,38 625,00 12.625,00 640,63 13,140,63 656,25 13,256,25 .

,

.

1.

'

Poučeni

da dok dosadašnjim slučajevima, vjerujemo će, primite broj ovaj lista« biti »Mljekarskog cijena mlijeka drugačija. vjerojatno Radi vodite računa kada tom od Svrha snagu. toga, koja stupa cijena način ta da bi kod samo obračuna za objavljivanja ovaj je predano mlijeko kontrolirati da li vam dobro obračunata. mogli jecijena vašegmlijeka Stjepan Deneš, dipl. ing. o

na

-

na

175

Pušenje itrudnoća nerođezaštititi žele ukoliko da Već nam svoje trudnice, jedugopoznato Međuzdravstvenih od pušiti. prestati trebaju no problema, dijete mogućih sudiosastanku održanom kardiologa, nedavno udruženja na tim, američkog novorozaštititi žele zaista ako da da svoju su žene, najbolje nici upozorilije ni ne đenčad uopće počinju pušiti. i trudnica 50.000 njihove analize Nakon proučavajući dobijenih podataka novorođenčeta smrti i od rizik da utvrđeno pobačaja je jei novorođenčadi, žena toku vremena kojeg je vezi s duljinom cigareta brojempopušenih žile krvne trudnoći da Poznato trudnoće. suzuje pušenje je pušila prijetako kisika i dotok plosastojaka hranjivih ternice, pa potrebnog smanjuje buduće i može da to Smatra se uterusu. utjecati du oštećenje trajno čak trudnoće. da veća trudnoće plažena Kod razvije vjerojatnost kojepušeprijeusadi sasvim je visonisko maternici, se umjesto centa posteljica da tj. previa, biti može uztakođer izazvati vrlo često može ko. Ovo Pušenje pobačaj. stanje uz To uterusa. od ljuštenje, rok stijenke placente odljuštenja prijevremenog i hranu žila kisik, krvnih plodu već uskraćuje maternici, suženje spomenuto novorođenčeta. ili smrću rezultira i vrlo ploda često deformitete uzrokovati može trudnoće prirođene Pušenje vrijemebiti tako kratilibebe smrt da izazovu ploda mogu ozbiljni koji ploda, razvoju ko nakon poroda. rađaviše žene da to ukazale su puše prijevremeno koje studije Mnoge tome uzrok Gotovo infekcija ne bakterijska one je nego uvijek puše. koje ju inficiratakvu uvući Plod može kod žena vode p luća svoja pušačica. plodne toga rezultira što provocira pluća upala tekućinu, nu Poslije upalompluća. trudnou da se to obično t jednima s obzirom zadnjim događa Srećom, porod. da već beba preživi. razvijena dovoljno je će, što lakšu 15 do 10 nego optižene Zašto je posto d jecu kojepušerađaju su istraživači pregledali Kada težina. pronašli posteljice, malna tjelesna na Ta kod ukazuju oštećenja pušile. majki koje oštećenja mikroskopska žila krvnih tome uzrok krvi dotok suženje je najvjerojatniji plodu, smanjen kao maternici pušenja. posljedica sindromože rijetkoj) Osim (inače pojavi češćoj pridonijeti p ušenje toga, 52%.

Rizik smrti iznenadne povećan ma poroda). je (nakon djeteta čini ima većina da istraživača se, pušača Prema majki djece izjavama moždanim ne abnormalnosti Iako te stablima. abnormalnosti utjesuptilne smrti. iznenadne do dovesti i one mogu ču na utjecati inteligenciju, Kotrudnoće. i ili dileme da nema pa Očito prije, vrijeme, pušiti je Vaš vama. odluka načna liječnik je mm = u

u

s

ma-

u

se

na

u

se

u

u

u

u

na

u

su

su

a

u

.

za

u

za

ne

“

na

Izdavački

savjet:

mr.

Milan

Bolić, Antun

dipl. inž., doc.

dipl. inž., Stjepan Brlek,

Bratanović,

dr. Mirza

Kobra,

Miroslav

Hadžiosmanović,

JovanovićMajić, Ivan Bunta, dipl. inž., dr. Berislav

dipl. inž. Vesna

dipl.vet. Stjepan Deneš, inž., Turk, dipl.

Miljenko inž., Petrič Vlado, dipl.

Pehal, dipl. inž., Slavko vet., dipl.

Nada Miljanović, inž..

Mašek, dipl.

Vuković-Svoboda, dipl.vet.

Dubravka Jurkić, Tomislav inž..

Petar dipl. inž., Erhatić, dipl.

Jelinić, odbor: Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Uređivački vet. Šormaz, dipl.

Gojko Rybak, mr.

Marijan inž., Kolak, dipl. inž., Tomislav Deneš, dipl. inž. urednik: Stjepan i Glavni odgovorni ć

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Vera

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Hrvatske

SR

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za privredne organizacije i ustanove

pretplata 50.000 primjeraka mjesečno Tiraž: TiM, Zagreb.

NIŠPRO »Vjesnik«, OOUR Tisak: kulturu za prosvjetu, sekretarijata Republičkog Rješenjem na promet. je plaćanja poreza ski list oslobođen

:

kao

i fizičku

i za

proizvođače mlijeka

kulturu

SR

Hrvatske

iznosi! 9.000.- din.

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-