Mljekarski list 2-1989

3

2

VELJAČA

GOD. XXVI

1989

k

Sa

sastanka

Sekcije za

razvoj govedarstva

i proizvodnju

mlijeka, Bjelovar, siječnja 1989

godine

z------.

Proizvodnjaipotrošnjajarogstočnog graška (Nastavak prošlog broja) kada do ima 16 to se on za a Žetva 20%vlage, je jari graškaobavlja kolovoza. konac i do u sloju grašak Lopatanjem graška najviše srpnjapočetak 13%.

12 do sniziti žetve de8 cm se može debljine vlaga Operacija graška je likatna i veliku i zahtijeva pažnju preciznost.

Masu relativno čim i 1000 zrna rano klijavost potrebnu grašakpostiže nakon oko 40%. Pad ide vrlo brzo te 3 do 5 davlagapadne vlage toga je Kako zriobe kiša i za u na pogodan skidanje. jegrašaklomljivvrijeme usjev što može uzrokovati brzo propadanje jačapolijeganja vjetrovi izazivaju drži 20% i Kod su dobro, polijeganja vlage usjev manjajemogućnost manji sadrži oko 20% 5% dok ima žetvi. U stadiju grašak vlage njemu još gubici žetvi. zelenih što ne u problem biljaka predstavlja hederu obavezno koristiti monitran Kod žetve podizač kombajnima je 4 cm Podizač iznad kose. U 3 do dužine 40 do 50 cm. podiže grašak prstiju lakše motovilo odrezanu ovom povlači pužnitransporter, slučaju pribiter i bubanj. jemni koristiti obični komože žitni U žetvi sa kombajn motovilom, graška beračkim rednim te i som koji uređajem podizačem,kombajn jenamijenjen rednim beračkim koristiti radi Kod žetvi se mogu uređajem soje. kombajnarazličite kao: kosa i zrna konstrukcije prilagodljiva platgubitaka smanjenja zrak kosa i prilagodljiva (zračno strujanje), forma, prilagodljiva platforma uvlačećim i trakosom vodoravno redni uređaj rotirajućom kosa, gumenim Ako širih redova. žetva kama.

Ovakva se obavlja sjemenskom grašku navedenim žetvu nam za pomogu gore graška adaptacijama raspolažemo ili će ovršiti žitni služiti obični grašak (koji koji pokošeni počupani kombajni lako se inače npr. p rethodno sakupljen sakupljanje čupa) strojevima sijena zbojeve. treba žitni Radi Grašak vrši se kombajn podesiti lagano. krupnijeg između kod bude tako da žitarica, razmak nego bubnja brojokretaja manji radi kao i i praznih povećan jačina bubnjapodbubnja vjetra izbacivanja Rešetka i nestabljike podbubnja omogućiti mahuna,dijelova prašnice. smetan zrna prolaz graška.

U važna žetva Osobito previsokih sjemenskog graška.vrijeme temperaje Brzina time šokirana te tura zrna su smanjuje klijavost. kombajna graška table. Brzina biti veća od 4 do 5 žetvu i ravnini ne o masi za u žetvi ovisi smije od žetve žitarica. dvostruko km/sat što sporije je sredstvima ubrzala Kako bi se zrioba i žetva graška mogućejetretiranje ako nestručili kao što su Gramokson za Reglon.

Gramokson, defolijaciju antidot.

Nakon život po opasan defolijacije rukuje krajnje je jer postoji znatno lakše a i su kombajnom, gubici manji. lišća) grašak žanje (sušenja zrelo. kada 2/3 mahuna se Defolijacija obavlja je mah. zelenih radi Nakon vršidbe mora se separirati ostranjenja sjeme kod čuva Zrno i mase dobro na,zrna i dijelova vlage biljaka, zemljeprašine. treba ventilirati hlad18 do 20% od 14 do 15%. U skladištu sa vlage grašak nje 75% rel.

Izzrakom ili nim vlage. vlaga smije čija prijeći lagano zagrijanim zraka sušiti nad 18 do 20% potrebno vlage jegrašak postupno temperaturama merkantilni biti ako 35 do 40 se radi o sjemenskom, može "C, temperatura 70 do75 "C. iz

—

na

za

na

zrna.

se

u

u

na

masu

u

se

s

s

za

s

ne

na

za

u

zrna

sama

mora

se

se

ne

no

se

-

ne

a

18

za

hranjivih Sadržaj

tvari

stočnom grašku jarom

u

graška hranjivih jarog stočnog Sadržaj analize izvršene »Sivka« u SOUR nosu (Kemijske soju vački institut).

»Timo«

sorte

tvari

»Pliva«

na

Tabela

i »Amino«

u

RO

Istraži-

1.

Sorta graška

Suha

TIMO

Sir. mast %

Sir. protein %

tvar

%

Sir. vlakna

Sir.

%

pepeo %

90,46 90,40

24,76

1,02

6,71

3,19

24,21

1,51

5,57

3,20

90,83

31,62

16,85

4,87

5,02

hranjivih vidljivo sadržaju je soja više sir. naročito sir. masti. proteina aminokiselina Timo sortama graška Sadržaj (g/kg) jarog nosu na soju.

»Sivka«

AMINO Sorta

od-

soje

SIVKA Prema

tvari

iz tabele

da

1.

sorte

ima

a

u

Sorte

graška

17,3

6,9

3,2

2,0

20,0

8,4

19,0

7,0

3,3

2,2

20,2

10,2

19,5

7,1

6,1

5,1

12,64

19,1

Amino

13,52

13,2

Sivka

Cistin

7,8

Timo

soje

Metionin

Izoleucin

Arginin

Sorta

u

Leucin

Lizin

Fenilalanin

od-

i Amino

graška sadržaju imaju »Sivka«. i cistina metionina nego soja manje biološke 70—80% Biološka se graškaprocjenjuje vrijednost proteina vrijednosti soje. proteina kao graška(Pisumsativum) djelomične zamjene Korištenje jarog stočnog starterima telad sačme sojine i sur. tona Prema Agnjeszka Szyszkowska (1987)pokusima istraživanju sačma koristili su starter teladi od 56 do 148 dana vu smjese kojima jesojina i sačmom bila 10 i 15 5, %) uljane prekrupom graška (0, repizamijenjena utvrđeni dobri i U svim i u su 4 grupama jednom drugompokusu (0i %). nisu razlike između od 832 do 988 g. Dobivene su se kretali grupa koji prirasti, i bile statistički po grupama hranjivih jedinica Konverzija značajne. proteina od 446 do 477 g i 3,3 do 3,5 i iznosile bile su dosta izjednačene hranjivih benih jedinica; morfoloških i biokemijskih i kao U pogledu dušika, pogleduretencije Dobiveni razlika između krvi bilo grupa. pojedinih pokazatelja nije značajnih i 15% rezultati na korištenja prekrupe graška mogućnost pokazuju praktičnu bez 4% sačme u uljane utjecajaproizvodrepicestarter smjese, negativnog teladi. i nju zdravlje su Kloceki teladi od 92 do 150 dana tovu rezultate dobili sur.

Slične (1987) i sačme starosti su koristili zamjenu prekrupomgraška(0,5 kojem sojine kretali su se od 997—1033 10 starter g, prosječni %) Prosječni prirasti smjesi. aminokiselina

Prema

i »Amino«

»Timo«

sorte

znat-

no

na

u

za

u

u

zrna

ce

zo-

su

u

na

u

u

s

u

19

3,6 Hjza kg g prirasta. prob. proteina krmna koristiti zelena može krava U hranidbi ljetnim mjesecima hrana količini od 30 do 40 kao vrlo kvalitetna i zobi graška stočnog smjesa biti može krava hranidbi U proteinska prekrupagraška kg/dan. zimskoj silirane silažu kukuruznu obroka prekrucijele biljke, sijena, komponenta Koliko će se dododatak. mineralno-vitaminski ili zrna i pe kukuruznog klipa i krave ovisi obroku dati laktacije. mliječnosti stadiju graška prekrupe kretao

utrošak

se

od

60

do

i 3,4 do

694

se

u

u

uz

o

u

Mr.

Lončar

Ante

Katalinić

dr. Ivan

Pisačić, dipl.

Stjepan

inž.'

Tehnika hranidbekrava u toku laktacije presudan laktaciji mlijekaranoj proizvodnje je ukupnajveće Razvoj tehnika isvažan faktor U tome odgovarajuća proizvodnju. laktacijsku je uvodu krave ishrane u naveli članku U hrane. mliječ»plan prošlom članku da ćemo nost« ga napomenom razjasniti. količinakon od 6. do 21. dana U »uvodu vremenu telenja, mliječnost«, karakterističKoristeći dana. hrane svakogtrećeg povećavamo postupno, obroke. i zimske smo (tab.

2) ljetne (tab.

1) prikazali orijentacijske krmiva, tešku 650 kravu uvodu za zimskih u Tabela 1. Sastavi KB, mliječnost obroka 20 1 dan kojaješešti proizvela mlijeka za

u

nu

u

smo

ovom

u

s

u

u

nu na

u

dan

sijeno kg lucerne,

silaža kg kukuruza,

9.

6

5

4

12.

6

10

5

15.

6

15

6,5

18.

6

20

8

21.

6

25

Qi

nakon

telenja aRiiH Y

smjesa (13%), kg

__.

strukturi

zadovoljit gornjoj dolazi 130 g pro1 hranidbenu krmna obroka u (HJ) jedinicu smjesa kojoj krme i Odnos voluminozne koncentrata, mjeren bjelančevina. bavljivih tvari oko suhe krava uvoda hom 3,10 tvari, iznosi 60:40. Na kraju jede kg neće moći tolike S obzirom da krava 100 mase. proizvodnje pojesti kgtjelesne izvoditi treba obroka suhe više tvari puno povećanjem povećanje krme,dalje krmne količine smjese.

Kroz

čitav

uvod

u

zimskom

će

vremenu

nas

u

na

suna

Tabela

2. Sastavi

ljetnih obroka

u

dan

sijeno livadno, kg telenja

dan nakon

tešku

mliječnost za kravu proizvela 20 1 mlijeka

uvodu

u

lucerna

zelena, kg

9.

5

15

12.

4

15.

4

18.

3

21.

3

22 30 30 30

.

650

kukuruz zrno, kg

kg, koja je šesti

smjesa

(17 %) 3,5

1,2

:

3,6

2,1

3,5

3,7

4,3

5

5,0

potrebe ljetnom namirivati svoje planu i kukuruznom od 12. dana zelenom livadnim prekrupom lucernom, sijenom, smjesombogatombjelančevinama.

Na krajuuvoda, mliječnosti. postupak razvijanju Avansiranje jedaljnji krava Ukoliko dakle se 21. proizvela manje mlijeka. je dan,mjeri proizvodnja već se svrhe od očekivanih 26 nema obrok, (avansirati) dalje povećavati jer 1, uvoda avans. krajem postigao ili više od količinu očekivanu krava Ako mlijeka organiproizvela toga, je 10%. obrok dana za da se To se čini zira se avans. slijedećeg povećava tako 2 do 3 puse avans krava Ukoliko ponavlja povećanomproizvodnjom, reagira više uvoda krava Ukoliko dan. svaki treći ta, značajno proizvela kraju je očekivanih 261 30 od očekivane |, proizvodnje,primjer umjesto mlijeka količinu svakodnevno treba za tada obroke proizvodkojaodgovara podizati će Zatim stvarna dok i to sve proizvodnja. dostigne mlijeka, nji1,51 veću kravu a nakon »izazvati« na 2 do 3 proizvodnju, još toga putapokušati hranidba se prema proizvodnji. stvarnoj ustaljuje količine u obroku. izvodi Avans se povećanjem smjese najlakše od dio čitav preostali laktacije mliječnosti« kapaciteta je »Iskorištavanje razvili u avansom uvodom Kad u smo proizvodnju najmliječnost i zasušenja. svodi krava ishrani na datim u više posao mjedaljnji mogućuu uvjetima, normirai i količine kontrole sečne sadržaja mlijekanjegovog (mjerenja) hranidbene visini obroka po Popovu). prema (koristiti proizvodnje njeBudući da i smanjuje, proizvdonja laktaciji srednjoj kasnoj postupno relativni udio voluminozne obrocima raste, a tek krave jemogućepovećati račun krme na dijela. koncentratnog smanjivanja postupnog ili U fazi ponormalnoj laktaciji kapaciteta« proizvodnog »iskorištavanja što se lakše razlozi tome Glavni su krave držati slobodno. organizira željno je kretašto i se slobodnim krava većim grupno gospodarstvima) (na hranjenje olakšava do od 120.

50. fazi u otkrivanje dana) (otprilike srednje laktacije njem stadu. Na velikim i tako gospomliječnim plodnosti boljoj tjeranja doprinosi hraindividualno uvodi fazi darstvima se u u novije vrijeme toj proizvodnje visini uz krava koncentratom prema proizvodnjepomoć kompjuternjenje sistema. skog Dr. Pavao Caput Prema

krava

ovom

će

vremenu

u

u

na

na

se

—

se

ne

u

se

na

norme

se

u

u

.

u

osnovnom Kvalitetnijom

krmom do višeproizvodnjemlijeka

mliječnih Svaki i za rast, tojke potrebne život, proizvodnju reprodukciju organizma. ili dovesti do može kao i višak dostatak, nekoghranjiva, nepotpunog prekomili do u do zdravstvenih poremećaja poremećaja hranjiva, jernogtrošenja visinu i kakvoću će to imat sve proizvodnje proizvoreprodukciji utjecaja ekonomski rezultat i da mesa, proizvodnje. (mlijeka, teladi) sastavnih sastava i količina i velika ovisnost Utvrđena dijelopojedinih je Stoili krmiva iskorištavanja nadopunjavanjusprečavanju organizmu. sirovine i hranidbene važno dobro raspoga jeveoma vrijednosti poznavanje eventualni koliko loživih krmiva se manjak hranjiva daju jepotrebno, koncentratima. ili dopunskimkrmivima odgovarajućim aopunjuje «

Hranidbeni

obrok

krava

mora

sadržavati

hranidbene

sve

sas-

ne-

na

a

na

va

u

u

—

a

se

21

bS

Osnovna

hranjivaprehrani prežičva kulture, vrste razne iz ratarske i silaže, sporedni sijeno, proizvodi proizvodnje prerađivačke i Ta rezanci. i voluminozrepa industrije, repini hranjiva nazivaju ili kabastim nim sadrže veći celuloze i i krmivima, jer postotak vlage, lignina obično niže hranidbene su Posebnu treba osnovvrijednosti. pažnju posvetiti kao i krava.

Razlozi hrani, drugim noj hrane, zimskoj sastojcima prehrani slijedeći: 1. Nema više zelene a na teže su krme, raspolaganjuuglavnom probavljii va minerala i vitamina, jednolična hranjiva nedovoljno drugih neophodnih hranjivih sastojaka. obrade, 2. Veći troškovi i spremaproizvodni troškovi, konzerviranja veći su i njahrane, gubici hranjivih sastojaka transportirapriskladištenju nju.

3. Potrebe hranom za su organizma povećane zbogvećegopterećenja hladnoćom i klimatskim ganizmavlagom, nepovoljnim mnogim uvjetima.

4. Veći krava ulazi zimu noseći zimi se broj plod (gravidne su), porađaju ili su u što treba ostvariti dobrom hraproizvodnju stanju najvišu mlijeka, u

su:

trava

i zelene

krmne

se

u

su

s

su

or-

u

za

nidbom.

Hranidbena

vrijednost probavljivost sirovih odnosno celuloze i da za provlakana, ju postotku lignina. oko 101 dnevno tvari iznositi mora izvodnju mlijeka probavljivost organske oko 201 oko 30 | oko 78%. Prema višu za tome, 66%, mlijeka 74%, mlijeka i viša mora tvari proizvodnju mlijeka probavljivost postojati organske hrane, što znači da bi trebalo dodavat više krmiva krepkih (koncentrata). krma hranidbene i s maAko je bolje vrijednosti probavljivosti, celuloze treba dodavati koncentrata.

Osnovna krma može i lignina, nje manje 7 do 101 dnevno.

Krazadovoljiti potrebe organizma proizvodnjom mlijeka više vama treba dodavati koncentrat. ako osnovkojedaju mlijeka Međutim, krma uzdržne samo treba dodavati koncentrat zadovoljava potrebe krava, Na način krme veće ukupnuproizvodnju mlijeka. taj pomoć koncentrati i veća mogu probavljivosti uštedjeti postići proizvodnja mlijeka.

Koncentatima i valja regulirati zadovoljiti ukupnepotrebe energijom, mineralima i dr. Ne iz ekonomskih vitaminima, samo proteinima, razloga, već i iz zdravstvenih treba koncentrata razloga ograničiti davanje koncentrata i lako hranajnužnije potrebe.

Zbogobilnog davanja probavljive često kisele i Preindigestije, nastaju buraga prestanak atonije preživanja. živačima mikrobiološku aktivnost u buragovu je sadržaju potrebna gruba hrana da bi održala hrane reastresitost i i celuloza, buragovusadržaju i S tim u vezi krave dobivati u hrani pokretljivost buraga crijeva. moraju naj17—18% sirovih vlakana i manje (celuloze lignina). obroka.

Osnovna činiti dio hranidbenih mora krma,dakle, najveći dio hranidbenih obroka mora podmirivati najveći krava, podmirivati najveći dio hranidbenih imati što veću hranidbenu Na potreba, vrijednost. taj način krme se može kakvoću osnovne hranidbe krava i preko utjecati koštanjaproizvodnji cijenu mlijeka.

Kakvoća hrane ovisit će vrsti krmiva ulaze hrasastav koja nidbenih tehnološkom obroka, stupnju gnojidbi, vegetacije, postupku o brade, i načinima krmiva. da kosušenju, siliranju drugim Najbolje spremanja je riste zelena i krmiva hranidbenu i svježa kojaimajunajvišu vrijednost koja nisu troškovima i Zelena krmiva opterećena skupeenergije prerade. moraju biti dio hranidbenilt bilo da se troše s polja, glavni obroka, neposredno silirai

hrane

ovisi

redu prvom Smatra se

u

o

za

a

o

sadrža-

za

osnovna

s

na

za

se

uz

osnovne

za

samo

za

ne

za

se

u

mora

mora

na

na

u

osnovne

o

u

se

22

Osnovna

postotak vlage bih tvari. To da su izložena brzom velikim hrakvarenju, jerazlog gubicima: troškovima obradi tvari i višim i treba njivih konzerviranju.

Stoga posebpri ili krmiva. tehnologijama sušenja, siliranja konzerviranja pažnju posvetiti metode i krmiva od PoSušenjesiliranje najčešće sačuvanja kvarenja. metode i različite kemijske koje konzerviranje poboljšavaju probavljistoje i hranidbenu krmiva.

Medu vost obrađene testii vrijednost njima posebno metode vlažnih krmiva i obrade »UBEOM 70« konzerviranja grubih Obrada »Ubeom 70« (INAKutina). posebnojepogodna gruba krmiva sadrže više i a koja ugljikohidrata celuloze, manjeproteina.

Petrokemija S obzirom vlažnost količina kvalitetnih posjedovanja dovoljnih nih svaki i na mora, krmiva, proizvođač temelju hranidbenog plana potreba, krme.

Samo proizvodnju organizirati proizvodnjom organiziranom krme i hranidbenih obroka koncentratiosnovne odgovarajućom dopunom visoku i rentabilnu mogućejepostizati proizvodnju mlijeka. na

ili konzervirana.

krmiva

sadrže

obično

veći

i gru-

nu

su

uz

su

rane

za

na

osnov-

osnovne

ma

dr.

Održan sastanak Sekcijeza

Feldhofer

Stjepan

razvojgovedarstvai proizvodnju mlijeka

Sekcija razvoj rada, govedarstva proizvodradnika SRH održala sastaUdruženja mljekarskih njumlijeka jesvojdrugi »Sirela« domaćin bila a dobar Bjelovar. nak, je filma o trenutku i Prikazivanjem ozvučenog sadašnjem razvojnom putu, »Sirele« sudionici ovog skupaupoznali najbolji razvijnim programima način »Sirelu« sireva i proizvođača mogući najvećeg Hrvatskoj Jugoslaviji. filma i koPrikazivanjem »Proizvodnja postupak mlijekom« kojegje inž. iz Instituta V. mentirao veterinarstvo i iz Jovanović, dipl. mljekarstvo sastanka i sa o kvaliteti rasprava prvog Beogradanastavljena mlijekamjeje bi trebalo odnosno kontinuirano svrhu pokoje poduzimati, provoditi iste. boljšanja Svi sudionici bili da kvalitet zadovojedinstveni, mlijeka raspravi Posebno nekim i a u nekima zabrinjava (u više, ljavaopada. manje) regijama vode nekim 15%. Time i mlijeka dodavanjem slučajevima preko štete lako se nanose svaogromne mljekarskoj industriji, koje daju patvorenje Voda bolest izračunati.

Pokodnevno svakutehnologiju. slučaju je većava troškove kapacitete, doprememlijeka, smanjuje transportne smanjuje kod što naročito izraženo sirarstvu, napose prerade mlijeka randman, je biti i ne bi prometu. mliječni prah.

Razvodnjeno mlijeko smjelo jepatvoreno čine veliku štetu proizvođači koji mlijeko mljekarama, Nesavjesni patvore U

skladu

sa

programom

i

za

su

na

u

—

s

za

rama

u

su

u

ne

u

se

u

ovom

veoma

za

u

a

u

u

a

sebi

nikakvu

Neki

korist.

sudionici

da

»reda«

može

striktnom

napraviti primjesmatraju, kažu ali naročitih zakonskih Takovih usnom pokušaja jebilo, drugi, propisa. da može bilo.

Prevagnulo pjehanije postići jemišljenje, jedino,najviše i radom službi za i kontinuiranim proizvodnje otkupa organiziranje upornim doi jeftina proizvođačima mlijeka.

Brza, praktična metoda utvrđivanje dane vode bi također ovog problema. mlijeko pridonijela rješenju se

se

a

.

za

sa

u

23

Na

slici: Mljekarski

stručnjaci na

okupu eko-

prema (primjenjuje Sloveniji) mlijeka jeste Plaćanje bi ga i nekih diskutanata trebalo činilac i prema nomski mišljenju primijeniti samo mlijeproblempatvorenja Naravno, jedinstveno. nije našojrepublici mlii veći ka vodom već daleko nehigijenska mužnja postupak predstavlja vrlo što se odražava kod mlijeka, proizvođača velikog broja negativno jekom uzoraka Samo mali veoma na po broju mlijeku. broj brojmikroorganizama i pravilniku.

Upućivanje prosvjećivanje postojećem proizodgovara bakterija i kvalitetne zdrave i i sabirača vođača jedini mlijeka je pravi putosiguranja i na se ne za sirovine mljekarske industrije njemu smije mlijeka potrebe svih jedinstveno jemišljenje prisutnih. posustati, dnevni staviti će Ova pa problematika sigurno opet jevječna jeSekcija

klasama

se

u

SR

u

sa

u

—

na

red.

da

svaki

održavaju sekcije zaključaka jeste, će se u tom smislu i na pa mljekara, puta drugommjestu suorganizaciji održati Karlovcu.

KIM Karlovac idući sastanak u Sekcije mljekare pristanak I na biti će naznačena idusastanka tema i aktualna u pozivu.

Vrijeme dobar odaziv kao sastanku a ćem posebdosadašnjim, očekujemo Sekcije što veći veselilo da sastancima bi no mlijeka, prisustvuje brojproizvođača i i sekcija. govedarstva proizvodnju mlijeka je njihova jerSekcija razvoj inž. Čičmak, dipl.

Juraj Jedan

od

odbora

se

sastanci

uz

u

na

nas

za

24

Razne vrsteupala vimena vimena) opisali (upalama prijašnjem sekreciPoremećena kod krava veterinari sekreciju«. »poremećenu pronalaze mastitis-test na kad vimena (proreagira pozitivno nastaje mlijeko ja(lučenje) ima te kad kakvoća to mlijeka manjebjelanpromijenjena njemu bu), jest je kada i vitamina, minerala drugih manjehranjitvari, jemlijeko čevina, manje stanica 1 mililitru. Porenalazi više od 500.000 i kad vo se u gnojnih mlijeku stvori katarna kad se u vimenu mećena upala. mlijeka sekrecija nastaje Vime se može upapatogenih bakterija (koje djelovanjem upaliti izazivaju i ili vimena, uslijed nepravilne najčešće mehaničkog ranjavanja lu) uslijed inustanoviti da veterinari ne smo mogu probom Napomenuli grubemužnje. utuzorcima to mogu na vimena nego mlijeka (zarazu) bakterijama, fekciju članku

U

o

mastitisima

smo

kako

u

u

vrditi

veterinarski

samo

zavodi.

Štojeinfekcija (sterilbakterija Mlijeko uski kanal sisni kroz vime Razne u no mogu dospjeti bakterije primužnji je). iz sise, u sisi nekad se istine Pri šakom mlijeko nastaje (galaktogeno). mužnji, sivrhu uvući se može tlak sise, a s mlijekom na u mlijeka kapljice gativni koji rukama koži sise, na ima u i na uvuku su muzača, kojih posvuda: bakterije ako vrh sise ako To osobito zraku i oštećen, je drugdje. događa je prašnom i te lako ili ako sisa sisni kanal nepravilna olabavljen je tanjurasta, proširen, slamkom sisni kaili ako stočar prodrijeti kapljica mlijeka, nastoji zaostaje bakteKad Tako vime zarazi se što se ne bakterijama. uopće preporuča. nal, sluznicom i leukocitima zdravom dođu ono u vime se, ako (stajeotporno, rije bori i tako se iz a nicama upala, mlijeko nepromijenjeno. spriječi ostaje krvi) Ako vimena se Obrambene snage (klicama). pak bakterijama suprostavljaju vimena obrambene npr. uslijed snage nepravilne ishrane, prehlade, oslabe, ka mastistvara hrane ili iz se (sklonost) razloga dispozicija drugih pokvarene stalno vimenu Prisutnost razvovimena. tisu i bakterija prijeti upala nastaje i telad ili se zaraza zarazi mastitisa, zaraženo dojenja prilikom mlijeko jem vimenu ili ako zdrave na su prenese bakterije ljude krave, druge patogeali može i hematokroz sisu vime U 95% se zarazi ne. (galaktogeno), slučajeva geno (putemkrvi). i o učestalosti bilo VI veterinara Na govora godine) je (1987. kongresu 10% krava izoko da se svake mora selu. mastitisa na godine Napomenutoje sise i na bolesti vimena sve iz ne toga uslijed (krave doje zbog dvojitiuzgoja oko zaraženo raznim Oko 20 do 30% krava slabi bakterijama, je mliječnost). vimena.

10% krava ima 7 do sekreciju poremećenu i kakvo nalaziti vime može Razmotrit ćemo u kakvom se jemlijestanju vimena?

u

vimenu

obično

nema

se

u

u

u

na

a

ko:

mlijeku bakterija mlijeko jezdravo, je malno.

Stanice stranu cisterne vimena i sisa su kojepokrivaju unutrašnju zdrave. normalno žila malo stanice se u a iz krvnih Ostarjele ljuštemlijeko, izlazi tako da u stanica ima 500.000 stanica 1 miliu mlijeko, mlijeku najviše litru U nekim da normalno mlijeka. naprednim zemljama smatraju jemlijeko do 200.000 kad ima sadrži da 500.000 samo a ako stanica, smatraju je stanica, nastala Kod već može imati za djecu »upalablagogstupnja«. mlijeko 1

—

Vime

u

vimenu

i

nema

i

nor-

u

nas

stanica.

200.000 2

lora

—

Vime

vimena

ali se

Mikrof-

mlijeku bakterije. jezdravo, nepatogene zadržava normalnim saprofitne, nespecifične bakterije koje u

nalaze

u

25

prilikama izazivaju

mlijeku najviše promjene 500.000 1 mililitru stanica i zdravo Obi neopasno i životinje ljude. ono.je rambena moć dobra vimena i da se razmnože. spriječava bakterije previše je ali zaraženo Vime latentno 3 bakterijama koje patogenim jezdravo, je bolest. Kod latentne sluznica zdrava vimena i zaraze (skrivene) izazivaju je Ne obrambenim se snagama bakterijama. suprostavlja patogenim svojim više od 500.000 te u stanica 1 milinema u vimena, mlijeku gnojnih upala staje može skrivena litru. Mastitis-test tim načinom ustanoviti jenegativan; vidi tek ako bakteriološku uzorci se na ona zaraza; mlijeka pošalju pretranikakve

ne

u

U

vimenu.

u

ima

za

—

na-

se

ne

se

gu

Veterinarski

u

zavod.

specifičnim bakterijama druge patogenim štali. i stafilokokima krave i telad Patogenim bakterijama streptokokima stafilokoka Neki teri otrovati se zaraziti mogu ljudi. sojevi stvarajumlijeku toksine uništiti mostabilne se ne nego mogu 100", koji kuhanjem (otrove Prood kod tek ih uništava koji ljudi trovanja. izazivaju temperatura 121*C) stafiloka blem mlijeku patogenih otkrivanja nije potpunorijeprisutnosti mliotkriti može mastitis-testom se mlijeka šen, jer pretraživanjem kao izazvati živi da vimenu budući a može opasna saprofit, bakterija jeka, Ako od osobito mlijeka). ljeti (sladoledom napravljenim zaraženog trovanja krave može oslabi razviti vimena se (mastitis). upala organizam bez kataralična vimena U vimenu može 4 upala prisuspostojati vimena" To ili a .tva bakterija, mlijeko promijenjeno. stanje jevidljionevidljivo ili bilo udareno vime bilo da mehanička vimena, gnjeuzrokuju je ranjavanja skvrčenim Kod ručne palmužnje uslijed nepravilne mužnje. najčešće čeno, Kod sitne sluznici sise rane. cem na mužnjenastaju strojne nastaju tlaka ili sluznici Zbog uslijed prebrze pulzacije. prejakog uslijed negativnog slaima tih sitnih rana vimena, mlijeko mlijeko; kojapromijeni upala nastaje do 30 stanica i više od 500.000 hranidbenu miliju(čak gnojnih biju vrijednost od više 1 mililitru tek kad 1 mililitru. ima mlijeko Vidljivopromijeni na) svaki Takvo vime stanica. se 3 i ne antibioticima, jer polmilijuna smije liječiti Tu i bi vime antibiotik djeluje podražajno stanje jošpogoršalo.jepotrebi higijenske upalu(Rodovet) provoditi kojismanjuju lijekove primijeniti vioslabi takvo vimena i i D akako, otpornost mužnju. stanje ispravnu mjere zaraziti lako može sluznicu kroz oštećenu bakterijama kojeuzrokuju mastitis.

Mastitis bolest 5 bakterijske kojanastaje uzajamnimdjelovanjem je vimena obrambene činilaca i različitih snage koji oslabljuju nepovoljnih vimena. ka i stvore dispoziciju (sklonost)upalama bakteriili vimena uzrokuju specifične(posebne) Bakterijsku viuzročnik kao što su su zaraznog presušenja agalaktije, koji streptokoki je termostabilne toksine zatim mena, (otrove stafilokoki, koji otporne stvaraju kloskorine ili uzročnici kao koli na bakterije, bakterije, kuhanje) nespecifični i tridium i zaraze. a moguće miješane drugebakterije sisni kanal obuhvaća mišića čine mišić Obrambenu snagu (sfinkter) koji i sluznica cisterne zatim i zdrava svaki ulazak nečistoće u sisu, koji spriječava krvnih količina kanala i izvjesna (leukocita) koja bijelih tjelešaca mliječnih oždiru bakterije. proždiru ri] vet.

Dragutin Premzl, dipl.

Krave

zaražene

mogu

zaraziti

u

u

na

u

zaraza

ne

u

samo

—

rane

u

se

u

na

se

na

no

me

se

za-

—

raze

zarazu

su

(Nastavitse) će

26

kroničnihkataravimena Liječenje jezbogtogapotrebno veterinara se znakovi njegovih opaze uputa. upalepozvati istodobno način i raširenosti i Prema liječenja, upaleodređuje jačini vikatara kroničnih doveli do uzroka svih su širenja pojave koji otklanjanje mena. katari

Kronični

šire

vimena

se

vrlo

čim

brzo

pa i držati

se

>

uz

se

a

Slika

4. Postupak

pri davanju

70%-tnim

alkoholom;

lijeka u vime: a b prije uvođenja

uoči

1 da

raskužiti malo

mlijeka

da

se

valja oprezno

otvor

=

=

uvoditi

u

vršak

sise

treba

prije davanja

injektora potrebno klizavlji; c

sisni

kanal

bude

sisni

kanal

laganim

=

orkctanjem

je istisnuti

sterilni

vršak

lijeka iz sise

injektora

injektora.

27

Mliječne

koje oboljeleupale posljednje tj. zdravih krava.

Ako tada vase mužnje upotrebljava muzlica, krave musti rukom. a muzlicom,oboljele isključivo

krave

nakon

završene

lja

zdrave

samo

od

su

vimena

treba

musti

ZAPAMTI! vime

Bolesno

proizvesti mlijeko!

Bolesno vime količine sve dajepostupno manje mlijeka!

Bolesno vime luči nezdravo iz i ogse mlijekokojem skuplja gnoj upaljene mliječne nojene žlijezde!

Bolesno vime vodi kravu u a vlasnika klaonicu, postupno mliječnu najčešće novčani gubitak!

ZATO: Ne budemo li kronične katare vimena istopravodobno liječili dobnu te PODMUKLE BOprovedbu mjera suzbijanje širenja LESTI i drušvena MLIJEČNIHKRAVA, naša će seljačka gospodarstva i NEZDRAVO MLIJEKO I GUBITNOVČANE dalje proizvoditi —

ne

može

zdravo

—

u

—

—

u

uz

za

KE!

mliječne Zasušenje

krave

treba

Kravu

da

mjesecu jedovoljno potrebno i za novo odmori, razdoblje (lakoporavipripremi

zasušiti

u

To

steonosti.

8.

ali i

vrijeme taciju). tako da se se 7.

Zasušenje krave, prestanak tj. mužnje, provodi kraju pri steonosti izostavi po ako se krava muze n pr. mjeseca jedna mužnja, postupno tada treba nakon na tome, dvokratno, prijećijednokratnu mužnjui, dosljedno nekoliko dana kravu svaki dan i tek tada musti, drugi pomusti prestati tj. sušiti. se

vime

muzno

za-

Razdoblje zasušenja jepogodno liječenje onih krava vimena ustamuznog mliječnih kojih razdoblja, je, vrijeme češća novljena poremećenost lučenja mlijeka. krava nekih treba doPostupak zasušenja davanjem lijekova (antibiotika) veterinarima područnim govoriti (slika 1).

Dr. Berislav Majić vrlo

vimena

u

kroničnih

za

u

katara

za

s

i Italiju Stručnoputovanjeu Sloveniju suradnika

lista«

»Mljekarskog organizaciji putovanje nekim Hrvatske SR radnika mljekarapredvidilo jeposjetu njamljekarskih te i Govedarskom ma u Sloveniji, mljekari susjednoj republici selekcijskom Stručno

Udruže-

u

|

centru

u

Udinama.

.

školu

TOZD

Sloveniji posjetili mljekaru Kranju, mljekaru RO Kraš« Zaradi od 1963. sastavu »Planika« u godine »Josip Kobaridu, koja samostalnim obračunom.

Svaka od kao sa spomenutih greb organizacija i niz kaima proizvodnje zajedničkih specifičnosti (asortiman) mljekara svoje rakteristika obzirom i s tim u vezi na i geografski smještaj uvjeteorganimale To i su po mljekare. kapacitetupreradi Mljekara poslovanja. zaciju Kobarid 9 25—30 a milijuotkupljuje milijuna litara, mljekara Kranjgodišnje U

smo

i

u

u

s

28

na

te

mlijeka.

Mljekara Kranj prerađuje konzumnog osalo tvrde se sireve. mlijeka, mlijeko prerađuje Osnovna karakteristika koncentriranost sirovine malom je području.

Od 1.800 277 60% proizvođača njih predaje mljekari preko otkupljenog mlijesvaki od rashladni vlastitom dvorištu. ka, njih posjeduje uređaj »Planika« Kobaridu 13—14 litara Mljekara prerađuje milijuna godišnje od 9 ostalo drusvog otkupnog čega područjamilijuna litara, namiruje Proizvodi nešto »Mlekogihpodručja. mliječni prah, konzumnogmlijeka, vit« slastice mliječni nadomjestak telad, novije (1980 god.) vrijeme bazi čokolade i mlijeka (»Frizbi«, »Zagi«, »Nugatin« itd). susreli novinom i Ovdje pogledu otkupadopreme organizacije koristeći 4 dogeografski mlijeka položaj, izgrađena mljekovoda, kojima dio čak 7 km. Ovo koristi naročito prema mlijekamljekaruudaljenosti kad krave ljetnim alpskim mjesecima pašnjacima.

Ako većinom SR usporedimo mljekare mljekara Hrvatskoj, da se kazati kvalitete osnovapsolutnoj prednosti prvenstvenopogledu tim vezi i kvalitete sirovine, pogledu gotovi'1 proizvoda.

Boravak bio ra2.“olik i stručno interepo Slovenijijeugodan, sadržaju radnici santan. su nam i punc preMljekarski Slovenije pružili gostoprimstvo korisnih će nam koristiti. Koristeći informacija koje gršt sigurno lijepo vrijei farmu krava Bovcu. posjetili dolinom Soče od Tolmina 11. krenuli odaku Novu studenog, Goricu, le nas inž. Anton Ožbolt iz Nova GoriKmetijsko jedipl. živinorejskog zavoda, vodio Govedarski ca centar u Udinama.

Moselekcijski Veterinar, gospodin retti ukratko informirao nas o radu 4 centra, je koji pokriva potrebeprovinciUdine i Tu se za Trst, Gorica, je: Venecija. proizvodi sjeme umjetno o sjemenjikrava i krmača. vrši i se stručnim Osjemenjivanje vanje pod organizaciji nadzorom Centra.

Iz doznali smo stručnjaka izlaganja gospodina Morettia, da 4 krava 80.000 simentalske te neprovincije imaju pretežno (80%) pasmine i što Sa 1,7 doze krava. frizijske goveda. sivog sjemenauspješno osjemeni konzumna u Udinama i sirana. do Mljekara mljekara je Godišnje preradi litara 60 To fermentirani i neki milijuna mlijeka. jetrajno mlijeko, proizvodi sirevi: »Castello« i »Ricotta Friu»Mozzarella«, »Carnia«, »Formajele Furlane«, lana«. na

litara

dnevno

a

20.000

litara

u

na

a

u

u

sa

a

s

se

za

smo

se

a

s

u

na

u

su

u

s

u

se

su

na

ove

su

ne

a

se

s

u

u

s

mora

u

u

u

u

me

smo

u

smo

u

u

se

I ove

kontakte

kao

Sloveniji srdačnost. je dolazi Tako na i ovog to bila kraju najslađe. je Venecija. puta Dovoljno je to ime, pa da sami beskonačnom lancu.

Cendojmovi spomenuti tar Markova crkva i Sve to stvorilo Republike, sjedište duždeva, drugi. je jedraznoraznih nu ćemo rado cjelinu dojmova, kojih uvijek sjetiti.

Zoran inž.

Martić, dipl. i u

karakterizirala

Kaže

se, da sa-

mo

navru

u

se

29

mlijekagodišnje 100.000litara

Cilj —

Đorđe

Usorac

kroz

iz Plavšinca,

kratko

robno

značajno

stvorio

vrijeme

darstvo

gospo-

jedanje rijetkih nakon dih bavljenja privatnim koji poljoprivrednika obrtom proizvodstočarskoj (autoprijevozom) posvetio mla-

od

iz Plavšinca

Usorac

Đorđe

se

nji.

opredijeljenja jedugogodišnja kao i čarska oca, prošimogućnost proizvodnja njegova od strane kreditiranjem kapaciteta renjaproizvodnih robno »Sirele«. To novostvoreno ranijih gospodarstvo je ostvarivalo krava godišnju proizgodinadržanjem pet Do 8.000 litara od oko promlijeka. intenzivnije vodnju litara oko 40.000 dolazi predajom godine, izvodnje rezultiralo reaproizvodnje je mlijeka.

Naglopovećanje bredih i nabavu kredita za juizgradnju staje lizacijom iztoku 11 sada Do »Sirele«. nica godine preko jekupljeno junica,25 muznihprošle s proslobodno nova krava, kapaciteta držanje, građenaje staja U metara.

300 kubnih te dva silosa, storom zapremnine podmlatka, držanje kao s nedavno i nalazi postavljeposebna prostorija izmuzište, sklopu staje sto-

Đorđeva

Motiv

ove

a

u

za

za

se

nim

laktofrizom.

U staji pasmine crno(11 muški kao i ženske 8 komada bređe zatim tu podteladi, šarih), dvije junice, dotovne tovu. junadi upotpunjuje Prodajom mladak, koji ostajedaljem hodak samo proizvodproširenje ulaganja d ovoljno mlijeko nije jer se

nalazi

trenutno

i8

simentalske

19 krava

sav

su

se

u

za

u

sva

nje.

koja njegove sposobno jerpored Gospodarstvo je Oni i tu također zajednički obrađuju posvetila tojproizvodnji, roditelji. i 7 katastarskih vlastite katastarskih trideset zakupa. zemlje jutara jutara katastarskih četrnaest locirana idealno jutarasklopu jerje Zemlja jegotovo što okućnice, pašnjaka. pogonskih formiranje omogućuje te će buduću nisu proizvodnju, površine dovoljne zemljišne Sadašnje bazira krava Ishrana se biti neminovan. uglavnom vlastitoj dokupzemlje stabsilaža zimskom U ovom hrane. cijele zastupljena periodu je proizvodnji brašna i dodatak uz kukuruza sa stočnog sijena, kombinacijisjenažom ljike ali sada tiče se kukuruzne Što mehanizacije jekompletna, jepriprekrupe. te će lično obnavljati. dotrajala, jepostupno naš Za iduću stajski kapacipostojeći planira popuniti godinu kooperant od 100.000 tet i predaje godišnje mlijeka ciljem proizvodnje povećanje dalje litara. i ostvariti te da će ovakovih da će gospodarstava težnje Vjerujemo svoje više. biti sve Ivančić Marija Đorđa

radno

i

supruge,

su

se

u

za

na

u

za

sa '

.

VAS LIJEČNIK

Nočni grčevimišića Svako

doživjeti grčeve izgleda više sklone od tegobama žene, ljudi, dijabetičari, s tariji ljudi koji proširep ate nih vena, i deformiteta i zdravi i mladi upalazglobova (artritisa) stopala, ipak muškarci noću bolni Iako uz mogu udoprobuditi jauk. večernje istezanje može dati se krevetu, neposredno prije spavanja, povoda bolova, pojavi nitko doista ne zašto se noćni Među pojavljuju spontani grčevi. mnogim i kao su uzrok pretpostavkama, pravilu nedokazanima, koje mogući i ravnoteži kratkotrajni spominju manjak opskrbljenosti krvi, poremećaj minerala ili elektrolita male lokalne ili živaca ili mitijelu, povrede iritacije šića. može

noćne

mišića.

Premda

da

su

takvim

se

va

u

zna

u

one

u

u

Premda

odjednomjavljaju grčevi ipak što znamo tome kako kod takvih U korisne preventivvalja postupiti tegoba. ne i nakon masinogu mjereuključeno je masiranje dužeg hodanja ( nemojte rati i zatim ispodručje proširenih vena) tjelovježbi, stavljanje malog jastuka skvrčenih ili ručnike.

Ako nogu u tople pod koljena omatanje ( ne vruće) bez obzira to može ili hodagrčevi ipakjave, pomoćimasaža, i stezanje i nozi, hladnu vodu ili u nabolnoj nje kratkotrajno umakanjestopala ručnike. noćni svakako Česti stavljanje umotavanjatople grčevi zahtijevaju Oni kao povremeno mogu liječnika. savjet javiti l iječenja popratna pojava tlaka i tada može biti uskladiti Vaš povišenog krvnog potrebno liječterapije. nik će možda i i tako pomoći uspjeti propisivanjem nekog lijeka (npr. kinina) miran i dobar noćni san. osigurati ne

zašto

znamo

se

u

nogama,

ne-

o

se

na

sve

na

a

u

se

vam

—————————pppppp———————————————————————————=>

Izdavački

savjet:

Tehnički

urednik:

Milan

Bolić, Antun

Bratanović, dipl.inž.,Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Miroslav Kobra, dipl. inž.,dr. Berislav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet.

“Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Erhatić, dipl. inž., Petar Jelinić, dipl. Inž., Tomislav Jurkić, dipl. inž., Tomislav Kolak, inž., mr.

Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet.

Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

mr.

Vera Volarić, dipl.

Udruženje mljekarskih

:

inž.

radnika

SR

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

za pretplata privredne organizacije i ustanove kao Tiraž: 50.000 primjeraka mjesečno Tisak: NIŠPRO »Vjesnik«, OOUR TiM, Zagreb.

Rješenjem Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku

ski list oslobođen

je plaćanja poreza

na

promet.

i za

proizvođače

kulturu

SR

mlijeka iznosi

Hrvatske

700.—

broj 5249/11972.,

din.

Mljekar-

31

APRIL

11-15

4)

PE,

postrojenja i mljekarske izložba opreme 10. Međunarodna MLJEKARSKI SAV (ITALIJA) U PARMI -

SVIJET 1989.

travnja hrane«, talijanske izložba dine teći će mljekarske evropska MILC, najznačajnija rijekemlijeka.

MILC svih i stručnjaka. opreme glavnoje sastajalište mljekarskih postrojenja, vodič čitavu 89 i suvremeni je detaljni mljekarskuindustriju,napredniju i razvoj. tržišna kretanja i tom području tehnologiju načine i sredstva uvid upoMILC 89 Samo poboljšanja daje opći i mlijeka i trebe i opremu prvizvodnju očuvanje mlijeka: postrojenje (maslaca, sira, jogurta, mliječnih proizvoda napitaka), pakiranje, mliječnih sklai sisteme i prijevoz i opremu postrojenjamaterijal pakiranje, ultraanalizu kontroiu, i dištenje postrojenje proizvoda, opremu filtraciju.

Parmi,

U

srcu

u

do

11.

od

»Doline

15.

za

za

suvremena

za

na

go-

vam

u

za

u

u

Spam

GITITIZIGO DI

FIERE

0521/9961

TEL.

PARMA

-

TELEX

-

RIZZI, 3

VIA

-

BAGANZOLA

43031

I

EXPOPR

531418

za

u

za

u

E.A.

za

u

za

-

-

nsnaa—E<E

TELECOPIEUR

-B.P. 411 ITALIE

PARMA 996270

-

enne

MILC

na:

E.

A.

Fiere

di

Parma

—

Prezime

i

Puna

Grad

adresa

saten

nan

anna

a rare sovdi

atman

ka

uvave

anna

on

innnnnnaonnanaoca

booRtkat

san

nan

nana

vino

o

zaposlenja

Mjesto

411-43031

P.

Posjetilac

Organizator Ime

C.

Italie

(Parma)

Raganzola

pišite

informacije

daljnje

Za

atvvanaava

osnanonanaonasa

ua

i

FlunKsSivotoc

maepnan

doan

praoonnšata

kuro

Zemlja

remove

Stereo

ojos

even

miednomogns

vikne

oem

om

pada

matt

hak

mooesostasowpaedesi