...
ZAGREB
sg
PE
lo
A
dedo
GG
Držanje
krava
u funkcionalno adaptiranoj staji seljačkoj
Urea
u
hranidbi preživača suvremenoj do-
godina Posljednjih stočnoj godina dugi visokih naročito, i hrane nedostatka važnosti na biva cijena, zbog posebno slabisamo ne uree se zemljama povećava bjelančevina. Stoga potrošnja već i u ekonomski ekonomskom zemljama svijeta. razvijenim osnovom, jom uree Fiziološko jerje životinja jeograničeno, iskorištavanje organizmu nalaze se koji prekomikroorganizama mogućeposredno dijelom najvećim naročito traktu preživača. (buragu) predželucima životinja, probavnom hrana kao služe iz hidrolizom reprouree, i Urea koji amonijak, nastaje nađe kad urea se djelomice krvi, mikroorganizmima, buragovih dukciju izlučuodnosno krvi u i sline ponovo se vraća trakt, probavni (reciklira) preko ovisi iskoristivost tome Prema iz mokraćom preživača organizma. je i preo m ogućnostima njihovim mikroorganizmima uglavnom buragovim iskorišse mikrobski u tvorbe probave tijekom koji daljim protein, amonijaka hrane. kao tava bjelančevina punovrijedna osnovi se Preko proteinisnabdjevaju preživači mikrobskog proteina visoku Za i što mlijeka proizvodnju ma, proizvodnju. prosječnu dovoljno je datreba lako i već ureu i rast tkiva to probavljive proteine dovoljno, nije i od sačuvati će vati i teško razgradnjeburagu koji probavljive proteine fermentativnom iskorištavati u crijevu. razgradnjom Posebno hranom. ša davati može Urea se izmiješanadrugom žitarica neposredno iz pomasadrži žitarica, da hrana važno ugljikohidrati jer dovoljno je sintezi i uree žu m ikroorganizama. buragovih amonijaka iskorištavanje tako izi uvodi u da važno p reživača prehranu postupno Nadalje, je treba davati Ureu na da privikava. nju životinja dana) (7— vrijemehranu odraslim vjesno se i redu u najviše daje junadi, prvom tovnoj preživačima 10 1/3 oko odnosno težine 100 20—30 ukupnih g uree životinje, kg tjelesne biti iz uree. može hrane proteina visoke ili kravama su i Mlađim proizvodnje gravidne koje životinjama tehnološki bude da urea i se uree treba preporuča davanje smanjiti mlijeka i tako da obrađena iskorištavanje omogućibolje njenarazgradnja uspori inhibitoili škrob sa termički vezana od (npr. mikroorganizama buragovih i toksičnosti uree rima amonijakaS). razgradnje hidrolize uree. do brze dolazi vodi, davati Ureu se otopljenu BENURALjer smije mikstvori kratko mnogo U se buragovi amonijaka kojeg vrijeme buragu u i se u mikrobski nisu amonijak preraditi protein stoga stanju roorganizmi do dovesti što može resorbira velikom životinja. otrovanja krv, postotku za iz urea se poljoprivrede upotrebljavala godinauglavnom je Ranijih kod nazdravstvene češće i su hranu. stočnu poremetnje životinja Javljale uree, uzrok sa kon ureom, poljoprivredne granulacija krupna je hranjenja u uree ili hranom uree loša (dekomponiranje) raslojavanje izmješanost količine su hrani. prekomjerne zboguzimanja Uglavnomotrovanja nastajala “Urea
niz
već
se
koristi
hrani.
u
sa
u
u
u
u
za
u
a
u
uree
u
za
uz
u
se
'
u
se
urea
se
a
u
na
I
se
na
u
ne
za
u
u
se
a
sa
uree
hranom.
»Benural
S«, koji proizvodi načinjeni godina Posljednjih suvišku stvoveže u dobro se fizikalnomiješa, raslojavahrani, da se proTo toksičnost reni ograničena.omogućava visokom jepotpuno amonijak, kemijski ili kravama sa mlađim davati izvodi ureom mogu životinjama mlijeka. proizvodnjom i dodavati se žitaricama ureu sa Osim kukuruznu preporuča smjesi sa urea dobro da se treba i uree se silažu. izmiješasjecnastojati Dodaje 0,5% su
ne
sa
ureom,
kao
u
a
sa
o
u
34
u
kanom
kukuruznom
Posebno treba obratiti biljkom prilikom siliranja. pažnju da se silaža dobro da se istisne zrak i dobri anaerobni ugazi, postignu uvjeti. ili i Zbogslojevitog uree posipavanja mogućnosti raslojavanja sedimentacije treba da se silaža i uzima iz silosa okopreporučiti prilikom hranjenja siječe mitim tim da rezovima, silaže dobro Ako silaža kvalislojevi izmiješaju. je sastava i tehnološki dobro nema tetnog načinjena, prihranjenju posebnoograničenja zbog Za silaži »BENURAL 60« korištenje načinjen jeposebanproizvod kojim otklanjaju uree. mnogi koji prigovori pratili upotrebu p oljoprivredne Dodatkom ili »Benurala uree 60« se sirovih poboljšavapostotak koji proteina kiseline silaži u silaži, u i nedostaju povećava postotak mliječne sprečava kiselost silaže. prekomjerna Urea može koristiti i za vlažnih ako se konzerviranje krmiva,/“posebno koristi kao »UBEA 70«. Za važan konzerviranje sponje amonijak k oji n astaje tanom hidrolizom uree, rast klice i koji s prečava djeluje uništavajuće plii »UBee ili i jesan bakterije. Aplikacija 70« jejednostavna (dozatorom rukom) ili zaštita oprema i što potrebna nije posebna neopokoline, ljudi životinja, je hodno i Posebno dobro konprineposrednoj upotrebi aplikaciji amonijaka. »UBeom 70« od kao: vlažno zerviraju vlažnija krmiva, vlagom 35— i sirovi rezanci, osuk ukuruza, zrnje jabučnigrožđani kom, repini djelomice 80%, šena trava i sl. To ima ekonomsko i puno s obzirom da proizvodno značenje je krmiva krmiva i više brzom sušenje vlažnijih skuplje, vlažnija podložna i kvarenjurazvoju plijesni. Ekonomsku ima i »UBeom sa 70« celuloznih vrijednost tretiranje grubih, krmiva kao: sekundarnih i sirovina iz slame, kukuruzovine, otpadnih poljoprivrede i loše malo ili uopprehrambene i ndustrije, koji zbog probavljivosti će stoke. hidrolizom iskorištavaju uree, prehrani Amonijak, koji n astaje čvrstih celuloze i veza i djeluje razdvajanje lignina omogućava probavnim sokovima celuloze. Na način se razgradnju taj poboljšava probavljistupanj vosti i suhe i tvari krmiva 20—30%. Tu iskorištavanja organske grubih je važna i i suha krmiva treba prisutnost većegpostotka vlage prije tretiranja »UBeom 70« navlažiti vodom da 35—40% krmidobije najmanje vlage vu. u
s
se
uree.
.
u
se
su
se
se
a
na
se
sa
sa
a
su
se
ne
u
na
za
sa
sa
Posebno
se
u
preporuča tretiranje koja pljesniva ili bakteriološki ali zagađena, jošupotrebivastočnu hranu. novim unosi tradicionalnu klasičnu Opisanim tehnologijama tom ekonomski i prehranu preživača, pri naglašavaju zootehnički, proizvodno-tržišni razlozi za njenokorištenje. Ponovo treba da urea davati mora količinaupozoriti ograničenim s ma, visoki dovoljno ugljikohidrata (žitarica) hrani, jer postotak amonijaka metabolizam može doći i do i do opterećuje pa životinja, oboljenja, ugibanja alkaličnih U životinjasimptomima sa indigestija. slučaju pojave o trovanja ureom obično već 30.—60 min. nakon i to: simptomi javljaju hranjenja plaši nemir nekoordinirano kretaljivost, razdražljivost životinja, drhtanje mišića, često i izmeta, slinjenje, mokrenje izbacivanje nje, noge, padanje prednje otežano i ubrzan rad srca. može već nakon grčevi, disanje Ugibanje nastupiti 1—3 sata. treba odmah 3—4 litre 5% octene koLiječenju pristupiti kiseline, kroz zatim a usta, i ja zalije parenteralnom infuzijom kalcijamagnezija. treba biti ureom dovolna Općenito prihranjenju uvijek raspolaganju vode za jno piće. .
se
»UBeom
sa
krmiva
70«
su
za
urea
a
se
u
se
se
u
u
a
sa
se
na
sa
se
sa
'
35
daju S«,posebno, proizvodi količini i po pomogućnost gotovo potpunoisključuju uputamaproizvođača, široke i u mogućnosti korištenje životinja otvaranju javeotrovanja način hrani i na pozitivnih njenih svojstava. iskorištavanje stočnoj taj Feldhofer Dr. Stjepan Novi
sa
ureom
osnovi
na
ako
»Benurala
se
u
uree
za
za
odbića do teladi Uzgoj i hranidba (nastavak) uglavproizvođači mlijeka, otkupnih c ijena vrijeme kroz i količinama velikim nego samo punomasnog nom mlijeka, hrane, teladi ishrane način života. 3—4 kadkad duži Ovaj dug mjeseca period koji je ćemo kod teladi ali za sve ga koju uzgajati preporučiti praksi, je rijeđi je rasplod. do telad hraniti da istraživači Neki punim mlijekom smatraju jebolje i dva zatim s punog mlijeka 6-og tjedna obranog kombinacijom tjedna života, ishranačinom Ovakvim obranim sa do odbića samo 4 i mlijekom. još tjedna i lit. oko 480 tele punomasnog života, do trećeg mjeseca način jedno popije kraja teladi. razvitak i dobar rast 200 lit. Ovaj osigurava obranogmlijeka. i obranim mlijekom ishrane Tabela punim 1. Shema teladi Caru sur., i 1965.g.) (prema —mrarararareaeoao_—a—a———————<<XjN——— relativno
U
niskih
sa
ne
za
u
ne
litra
dnevno
mlijeka
tjedanae punoga
zobi dnevno
— trata
koncen-
napaja puta
I
I
5—4
— 0,30 _ 0,20
l
U
4—3
U
l
3
l
U
3
1
0,15
I
l
3
1,5—3,5 3,5—5,0 5,75—8,0
|
U
l
|
l
l
|
|
U
I
U
I
8
|
U
l
l
*8—9,5
l
l
l
l
1,5—0,5
10
— _ — _ _
I |
| U
|
10
| l
l
10
l
l
|
I
I
l
l
l
9
U
|
8,5—6
l
l
U
6—2
U
|
U
2—0
U
obranoga
kg
kg
:
5
II
8
III
8,5
IV
8,5
— _ _
_
8,5
VI
8—6,5
VII VIII IX
6,5—5,75 5,0—3,5 3,5—3,0
X
3—2
XI
XII XIII XIV XV XVI
_
_
XVII XVIII va aa". vw . _—————————————————————— 454 ukupno: AvačwErerAVll arA_ re o _ _
—
_
od V
se
kg
ANlrči lrAra————————————X———————
I
sijeno
dnevno
dana
33
10
“
632
280
2,10
l
“1
'
U
|
,
163 <<" <
p a naprednim uzgojima skupa, mlijekom uz količinama teladi »minimalnim liko mlijeka«, primjeprimjenjuje način Na vode. i koncentrata količina velikih relativno nu ovaj dobrogUsijena isshema dana tabeli 2 lit. 200 do odbića tele svega je mlijeka. jedno popije količinama teladi malim rane mlijeka. Ova
dva
načina
ishrane ishrana
su
se
uve-
u
e
36
Tabela
2. Shema
ishrane
teladi
malim
količinama
mlijeka do dobi
(prema Caru)
8
tjedana
_——________////////'//......——
Tjedan
Dan
1
2.
Mlijeko r e I lI II
IV
1
1
1
1
1
4
2
1
1
l
1
4
3
1
1
1
1
4
4
1.
1
1
1
4
5
1
1
1
1
4
6
1
1
1
1
4
7
125.
1,25.
1,5
1,5
1,5
175.
15
1,5 175. 225
— _ —
4
_
3.
—_
4.
225.
—_
5!
175. 1,5
—
— _
6. 7.
_
1-05
—
Ova
— _
metoda
—
Starter kg — _ — _
4,5
—
—_
-
—_—
_
—_
_
_
-
—_
—
4,5
—
3,5
15
—
3
1
—
2
0,3—0,5 0,5—0,7 0,8—0,9
—
2—1
0,9—1,15
hranidbe
— — kolostrum
—
—
0,1.—0,5 0,2—0,3
voda
kolostrum kolostrum
—
5
1-05
Sijeno kg
"—
—
175.
—-
1
—
8.
—_.
upno mlijeka
po
— po _ po po —
volji volji volji volji volji
voda
—voda —voda —voda —voda po — volji po
voda
primjenjuje gdje je razvijena mlijeka i kad jepovoljan plasmanmlijeka. Kod ishrane malim količinama telad treba mlijeka, početi privikavati koncentrat starter i vrlo rano, koncem odnosno (smjesa sijeno) drugog početkom života. Istovremeno tele imati na čistu trećeg tjedna raspolaganju vodu Starter od do 17. a ona po piće. daje drugog smjesa tjedna života, sastavu i donekle funkciji mlijeko. zamjenjuje Prema Caru »starteri« sastava: najbolji slijedećeg probavljivih protei20% vidu brašna ili (pola animalnog porijekla krvnog obranog mlijeka od 5% sur. 2% sikofermenata prahu), manje vlakana, (suhi p ivski kvasac), adekvatnu količinu minerala i vitamina. Takav »starter« bi imati mogao slijedeći sastav (u%): se
tamo
tržnost
na
mora
za
se
su
-
na
u
u
uz
zob
35,5
kukuruz pšenične posije lanene pogače
krvno
25,5 11,5 12,5
brašno
vitamini
12,5
i minerali
2,5
Primjer jošjednog 50 70 % kukuruz, ječam 0—20% zob, pšenica, pšenične posije sačma ili 25 sojina uljane pogače 5 slador sastava
»startera«
za
telad
prema
ovako: Verbiču izgleda
—
i
min-vit.
dodatak
+
:
sol Kad no
mora
..1,8 0,2
tele navikne
starter, slador
j eftinijom zamjenimo Sijebiti biti ne ili najbolje kvalitete, smije grubo, prezrelo pljesnivo.
se
na
krmom.
37
probave predželudrazvoj utječe povoljno sijeno teDobro ca. i djeteline) (lucerne jenajbolje leguminoza spremljeno sijeno Iza minerala i vitamina. količine po sadrži velike lad njega bjelančevina, jer dolazi sida i leguminoza. trava kvaliteti Najvažniji uvjet je je mješanosijeno, treba ga što češće miishrane sa i lisnato. Kod dobro sijenom spremljeno jeno telad nerado dati odnosno stoci, jedeprobrano sijeno. drugoj jer jenjati će (Nastavitse) Prof. dr. N. Stipić Kvalitetno
na
i
procese
za
Razne vrsteupala vimena (nastavak) činioci: razni ka mastitisu predstavljaju pogodujući šta(sklonost) Dispozicija zaraženim i tako vimena ili je otpornost nasljeđujejača slabija ali i krava stalno zarazama, krava određeni lama odolijevaju koje broj uvijek vime. se zaraženo redovito uhatoč nepravilni Nasljeđuju imaju liječenju koje zadržavrh ili sisa sise, uvučena oblici sisa, npr. koji tanjurasti poputlijevka ih može sisi tlak a sisama, kod povući negativni kapljice dojenja vaju sisu zajednobakterijama; vime bolest vimena, povezano jerje utječe prehrana nepravilna obilne Kod čitavim prehrane prehrana. koji u tječe (tijelom) organizmom obilne kod obilno žitaricama bjelančevinama prehrane kiseline; stvaraju osobito kod otrovni stvara se pokvasilažom, hranjenja amonijak; preobilnog kod suhe na hrane sa na kod s renom, zelenu) hranjedrugu( jedne prijelaza otrovi se hranom i itd; stvaraju gnjilom pljesnivom nja lei vlažnom kod podu, hladnom ležanja prehlade nastaju vimena škodi i mrazu, u po štalama; p ropuh jaki napasivanja žanja blatu, razmnoštalama loša mikroklima pr. pogoduje štale) (na prevlažne otmastitis, i stvara mastitisa jersmanjuje dispoziciju uzročnika žavanju vimena; pornost ili rukom i sisa, vimena razne mužnjastrojem grubamužnja vrata ulazna su sitne sluznici stvara u rane, prazno bakterije; koje kod vimena goza svadbi, praznika, vrijeme nedovoljno izmuzivanje i kod na presušivanja; nepravilnog njenja sajam osobito maternice iscjedkom; upala proljevi; jaki i bolesti kože papaka. mastitisi s promanifestni vimena: vrste Razne uočljivi klinički, upale mastitii vimenu i supklinički, mlijeku vidljivim promjenama mjenama običnim i vimena si promimlijeka kojejeneprimjetno pregledom neuočljivi bakteriološkim i utvrditi može se a m lijepregledom mastitisjenjeno, i kronični. biti akutni može mastitis ka. Klinički uočljivi probom vime mastitisi Akutni nagloprekonoći; (pojedinačno), sporadično nastaju se zdravstveno bolno povisi temperastanje, promijeni opće je, jakooteče, otrova i tura bakterije. koje stvaraju djelovanja uslijed jedu slabije životinje mora se i i ima vodenasto odmah. L iječiti ugruške krpice g noja. Mlijeko je kronični. mastitis ili akutni Krave prijeđe potpunoozdrave, više od vimena bolesti nakon mastitisi Kronični mjeseci. nastaju uočljivi vimenu ili u fibrozne ili omesnati ili Vime upale) (uslijed (atrofira) zakržlja ili ciste se i čvorovi otvrdnuća mogu stanu mlijeko jesmanjenapipati, koje u
se
—
u
u
na
s
s
na
—
na
se
na
—
u
a
u
—
za
Kk
na
rane
—
za
—
s
—
—
—
su
na
na
se
u
na-
a
38
>. vidljivo ugrušcimakrpicama promijenjeno, oboljele gnoja. selima oko vrste mastitisa ima na iz se kojih 10%,moraju isključiti uzgoja j er zasušeno ih im vime i držati. isplati je Kronični latentni ima selima na mastitisi, (prikriveni) kojih najviše (oko nalaze kod skoro svih Takve krave se 90%), mliječnih stada. dajumanjemlijeteža i neekonomična preka,mlijeko kakvoće, jeslabije manjehranjivosti je rada često za opasno mlijeka, mlijeko zdravlje podmlatka, je (većprema vrsti i opasno Kronični mastitisi toka i su po uzročnika) zdravlje ljudi. blagog više stočari da im krave od latenne po uopće znaju traju mjeseci, boluju Kronični latentni mastitisa. mastitis veterinari mastitis proustanovljuju tnog i bakteriološkim bom Kronični latentni stalan mastitisi izvor. su pregledom. zdravih krava šire zaraze u štali, drugih bakterije putem jer patogene i obuću na opremu, ženogmlijekaokolinu, podi stelju, odjeću muzača, čaške itd. uzročnici latentnih mastitisa i staručnike, Najčešći streptokoki filokoki. Ako ako se jačepromijenjeno, liječenje provodi odmah, jemlijeko i kad siu neuočljivo, liječenje obavljasuhostaju, je jeslabije promijenjeno i odbacivati. Kod se ne mora kroničnog gurnijejeftinije, supkliničjer mlijeko mastitisa četvrtima i kog proizvodnja mlijekaoboljelim opada postupno kon više obično sadrži više se četvrt stazasušuje. Mlijeko mjeseci gnojnih nica ih ima i kad 3 i i se preko polmilijuna, mlijeko vidljivo promijeni nastaju Bolest obično zahvati i a se zaraza ugrušci. jednučetvrt,potom proširi obole i stare krave krave. Ako ustase drugečetvrti. Najčešće visokomliječne no
i
Krave
i
s
ne
od
te
se
a
a
a
se
zara-
na
u
su
a
se
u
na-
sve
na
novi
tuberkulozni
Mnogi
mastitis, krava
uzročnici
se
obavezno
mora
zaklati.
ili mastitisa
uzrokuju ljudi koji hrane takvim bolesti. Uzročnik razne vimena zaraznog mlijekom presušenja kod artritise i streptokok agalaktije ljudi uzrokuje endokarditise, meningitise, može biti zdravih kao U u sluznicama ljudi saprofit. nastanjen Jugoslaviji 1966. S. kod smrtonosnu novorođenčadi godini agalaktije prouzročio je ili kao što su uha i artritis. Stafiposljedicama upalasrednjeg meningitis, lokoki kod i česta mučninom i želučano teljudi izazivaju trovanja crijevnim kad se sladoled i nekuhagobama,najčešćeljetnim konzumiraju mjesecima mlijeko. vet. Dragutin Premzl, dipl. zaraza
vimena
kod
se
a
u
zara-
zu
s
s
u
no
Potreba goveda za vodom je i ljudiživotinje podnosegladnego žeđ. Voda jeosnovni odraslih krava i i fisastojak tijela (kod preko 60%), temelj odvijanju je zioloških soka procesa i stva(metabolička aktivnost, lučenje probavu) krvi 80% stalnu (sadrži ranje preko vode). Zbog goveda toga imaju potrebu vodom se ili unosi hrane. koja osigurava napajanjem preko Količina vode ovisi sastavu i količini konzumirane potrebne krme, visini i jskoj zraka, temperaturi proizvodnje mlijeka, dr. kretanju Osjegoveda žedi kada se vode u iznosi oko 1% težine. Jaka ćaj javlja gubitak tijelu tjelesne žed se kada iznosi oko 2%. Goveda barem onojavlja taj gubitak valja napajati liko toku dana koliko hrane se vrućim a danima i češće. puta puta Najbobi bilo da vodu stalno tako da lje mogu govedaimaju raspolaganju, je piti U tom tokom 24 sata krave po potrebi. 8—12 od 6—8 slučaju, piju puta, toga toku dana. puta Poznato
da
i
lakše
a
za
za
za
se
o
van-
u
u
na
u
39
Potreba
vodom
za
Smatra
da
se
vodom
goveda potreba krava za
iznosi
4—6
litara
na
1
konzumira
kg
konzu-
prosječno litara vode. 50—80 treba dnevno da znači ona suhe tvari, popiti kg Za hranidbe od trenutka vodu Telad treba dobivati smjesama(starterom). konzumirane 1 litara vode na oko 3—5 teladi smjekg potrebno je napajanje biti teladi mora voda da za Važno se. ujednasvježa, napajanje jenapomenuti uzimati može telad da tako po volji. stalno i čene je pristupačna, temperature važna. vrlo vode kvalitetne, količinama Obskrba pitke je dovoljnim životinja individukod i a društvenim velikim na Praksa gospodarstvima, pokazala je vodom da alnih smanjuje snabdijevanja nedovoljnog zbog proizvođača, 30% dnevčak i hrane krava, a proizvodnja preko pada mlijeka konzumacija suhe
mirane
tvari; Ako
uzme
se
dnevno
da
10—15
se
no.
grla
više
traže
Bređa računa.
vode
od
(do50%)
ne
grla,
bredih
io
tome
voditi
valja
vode
Kvaliteta .
našoj kriterije, ljudi životinja pitke Higijenska Pravilnikom zaštitu o higijenskomjerama regulirana jezemlji SFRJ list vode i fizikalno Metodama vode i (Sl. kemijsko ispitivanje tehničkim pitke Pitka ni okus. miris imati voda dobra ne Po br. smije 42/1966).pravilniku pitka iz roda Str. faecalis, zatim Proteus, sadržavati voda mikroorganizme smije voda Pitka i Clostridium Escherichia najuje bakteriofage. perfringens coli, 12"C. oko ako ima kusnija vode analizu uzoraka za higijensku Uzimanje uzinačin sterilan na »male sanitarne okviru vode Za analizu analize«, ostada tako bocu od 500 medicinsku uzorak ma ispod čepa ml, prozirnu i isdobro mora Boca 2 oko cm. slobodan ne oprati upotrebe prije prostor Bouzorak. od uzme ili vodom kišnicom destiliranom koje vodom, plahnuti analizu odnese i zatim ca odgovarajuće čepom p lutanim začepi osuši, zaštitu ili zavode ustanove zdravlja. ima
i
vode
analiza
iste
a
u
za
za
ne
u
u
se
se
se
na
se
u
za
Voda
u stočnoj
hrani količine
vode
od
Najveće i trave zeleno mlado sadrži stočna sadrži repa (oko bilje 90%), krmnogbilja vode. 16% sadrže kao suha S vode. strane, oko 80% ispod krmiva, sijeno, druge krmiva dehidrirana 10% a sačma sadrže Koncentrati ispod ispod12%,uljena 8% vode. i ispod dr.) (lucerna ili duže kraće čuva da krmiva se vode ovisi O nekog sposobnost količini vrijeme. hrani vode stočnoj Određivanje hrani se u vode Količina zagrijavanjem laboratoriju, mjeri stočnoj Danas težinu. stalnu uzorak dok ne 105"C sve krmiva na postoje postigne žitarivlažnost točnu odrediti licu na mogu približno mjesta đajikoji metoda. navedena krmiva gore za ca, dok upotrebljava mjerači druga Ivica Katalinić "Dr. Količina
vode
u
hrani
stočnoj
dosta
varira.
a
u
u
ure-
se
—— općine Bjelovar 21.zborovanjenaprednih poljoprivrednika 21. Bjelovaru je godine zborovanje ponaprednih ljoprivrednikaopćine B jelovar. i 1988. stručnom služTakmičenje zborovanje godine organizirano je takmičara bom »Sirela« mljekarska industrija Bjelovar, slijedećim proizvodnjama: Pšenica takmičilo se 118 ha i 118,6 proproizvođača postignutim od 5,26 t/ha sektor 5,68, individualni sektor 3,6 tsječnim prinosom (društveni Rekorder 1988. bio Veličan iz Babotoka /ha). godini Franjo je površini 8,55 ha i od 6,14 t/ha. postigao jeprosječni prinos Kukuruz suho takmičilo 95 se od proizvođača površini ha i 302,8 t/ha 9,34 sektor t5,58 postignutim prosječnim prinosom (društveni /ha individualni Prvak 3,45 1988. bio iz Daa t/ha). godine Josip je S rbljanović utana sortom Bc SK E 408 od 9 ha površini postigao je prosječni prinos od 11,2 t/ha.
U
27.
2.
održano
1989.
sa
u
—
na
—
u
na
—
zrno
—
na
—
sa
na
:
—
Kukuruz
48,93 ha
zrno
—
silaža
—
—
i
takmičilo
proizvođača površini 1988. Najveći prinos godini Bc SK 6661 od 10 površini
se
15
na
postignuti prosječni prinos Ankica Vresh iz Galovca postigla je ha t/ha. 13,6 postigla je Kukuruz silaža takmičilo 12 na cijela stabljika proizvođača ha i 19,98 od 74, t/ha. površini popostigli prosječan prinos Najveći prinos Pero iz Stanića hibridom OSSK 645 od 1,71 Hamonajec stigao je površini ha od 94 t/ha. prosječnim prinosom takmičilo 94 se sa Proizvodnja mlijeka proizvođača postignutom od 3.818 305 dana standardne laktaciprosječnom proizvodnjom kg mlijeka kretala se od 2.916—6.508 305 dana lakP rosječna je. Rekordnuproizvodnja kg mlijeka 1988. od 6.508 kravi po tacije. poproizvodnju godini kg mlijeka Ana iz Predavca. stigla je Bujger takmičilo 11 Proizvodnja uzgorasplodnih junica stočara, koji 49 Prvak u 1988. bio Veličan iz Babotoka. jilirasplodnih junica. Franjo je Uzgo16 jioje rasplodnih junica. 24 kluba i 700 takmiBjelovarsko područje proteklom periodu preko čara među SRH-e. Ove izostalo spadalo j e najorganiziranija područja godine između na je ostaloga takmičenje proizvodnji travnosmjesa i U prirodnimzasijanim travnjacima. takmičenja organizaciji nedovoljno je djetelinskih Fond angažiran unapređenje poljoprivrede Skupštini B jelovar, pri općine kao i neke »5. te PZ Veliko V. Pisapoljoprivredne organizacije: maj« Trojstvo, Severin i nica, N. Ako se Rača, podruge organizacije. najskorije vrijeme buduću dolazi dogovor stigne organizaciju takmičenja, višegodišpitanje rad ovo svrstao red u i nji koji je područje najnaprednijih područja biljnoj stočarskoj proizvodnji. inž. Stjepan Brlek, dipl. 11,8 t/ha. hibridom sa
—
—
—
u
na
se
—
su
s
na
sa
—
—
u
u
u
—
se
—
u
su
sa
u
za
u
ne
za
u
u
*
i
Tehnika hranidbevisokoproduktivnih krava
kravama treba nešto Visokoproduktivnim mliječnih pasmina drugačiji tretman fazi i krave u odnosu suhostaju mliječnosti, razvoja osrednjeg efikasnost u bitno Uzrasla kapaciteta. Njihova proizvodnji mlijeka je.viša. krava našim između i 1.250 litara 950 holštajn pasmineproizvodi uvjetima 100 odnosu sina mlijeka kg tjelesne Njezin mliječni temperament mentalku 50 do 60%. U vezi vime čitav tim, i bolji je h olštajnke organizam .anatomsko-fiziološki tvari razini. sposoban je mijenu višoj u
u
na
u
na
mase.
u
za
s
za
na
41
Mogućnost je mliječnih pasmina konzumiranja (tek) može krava suhe tvari količina veća. pojesti krmikojumliječna Najveća mase. 4% 24 sata jednaka je njenetjelesne može suhe tvari koju krava pojesti (prema količine Tabela 1. Najveće Nacionalnoj akademiji znanosti SAD) 800 kg tjelesna masa, 700 600 500 S<eaTGTFHčllklrkt1ttašl =_—————————=======——— % od tjelesne MKM,* kg FG Ra o E AN aaa “<% < < < W= 2,1 2,0 2,2 2,3 10 < 2,4 2,6 2,7 2,8 20 2,8 3,0 3,2 3,4 30 3,2“ 3,4 3,6 3,8 40 krme
u
znatno
krava
u
u
mase
ase
e
:
a
._._r_r_r_a_aao_—————————————— +.
mlijeko
korigirano
<“_———
4%
na
“Agđ\đ\»k———>
masti
u proizvodnje, jednake manje podataka raste da tek od velikih. Također m liječnosti potvrđeno porastom je bolji imaju visinu krave veličinu da hrane. Svakako proizvodnje i kapacitet uzimanja i krme kakvoća i krme tvari suhe konzumirane količinu utječu mlijeka voluminozni. sastav, osobito njen konobrok davati s visokom kravama neophodnoje Visokoproduktivnim Problem krme. tvari odnosno suhe nastaje kilogramu energije centracijom adekvatno ne kod toga, m ogućporast prati p otreba energijom štoporast dan 201 od kod tvari. suhe nosti Tako, primjer; proizvodnje uzimanja oko 16 krmnih su konzumiranja mogućnost jedinica, potrebe energetske 1 od 30 kod teška 600 tvari oko 16,2 kg suhe Međutim, proizvodnje kg). (krava oko 21 krmne mogućnost više), (31% jedinice potrebe energetske dan, tvari oko 19,2 kg suhe (19%više). konzumiranja je 1. vidi
tabeli
Iz
“
3,4
3,6
3,8
4,0
45
krave,
da
se
kod
uz
na
u
za
na
na
a
a
su
na
Tabela čl Veličina
2. Biološke
F"F_
upotrebe
komponente
—<_—.—__—
krme
mliječnih krava
sadržaj tkivo kao tjelesna rezerva Masno Rast životinje
tijela Proizvodnja sline u buragu Fermentacija Kapacitet pasaže hrane
Mlijeko
i njegov
Potrebe
fetusa
potrebe bolesti Otpornost
krave
Uzdržne
Zdravlje
na
vaw,uoroEA.oaoa— aroro_o_—_
oao—o—o—o—_—_——————
Zo
o dredukoji p redstavljaju stupcu desnom Komponente lijevom proizvodnju u tječu stupcu komponente krave, (tek) juješnost krme. efikasnost Sve upotrebe određuju mlijeka. zajedno svakih 100 da krave se hraniti tjelesne kg tako, moraju Visokomliječne suhe 1/3 tvari. suhe do krme 1 voluminozne 1,5 iz Najmanje kg dobiju koncentrata. iz 1/3 i krme voluminozne biti iz obroku mora tvari najmanje 15%. U iznositi obroka mora tvari vlakana surovih Minimum ranoj suhoj iz koncentrata suhe tvari odnos biti koncentrirani, obroci pa laktaciji morajubiti odnos 25%. 75% pretreba krmiva i surovih mijenja Kasnije približno 40% 60% ma (55) (45). a Istovremeno, proizvodnih kapacitetamlijeko holštajn izgradnjom ishrane metode razvile se i krava proizvodnih iskorištavanje primjerene kapaciteta. Dr. PavoCaput činioce
biološke
u
na
u
a
na
mase
u
u
se
:
:
za
su
42
za
u
IN.MEMORIAM inž. (1916— dipl. Miličić, Veljko inž. 1989) umro 73. Sahranjen dipl. U M iličić, Veljko godini je Bjelovaru u na 1989. Bjelovaru. 11. groblju gradskom godine veljače školu zaje Rođen i osnovnu u 1916. 9. srednju Zadru, godinea rujna je fakultet Zadru u Zagrebu. vršio u rodnom Poljoprivredni i Splitu, je se 1941. fakultetu na asistent kao Poljoprivrednom godine Zapošljava odlazi Zatim radi Slavoniju Makedoniji. vrijeme Izvjesno Zagrebu. i direktouprave Miholjcu Donjem za rajonske upravitelja pomoćnika »Nuštar«. dobra ra naše Državnog i direktor zatim iskusni kao Već profesor, postaje stručnjak U Križevcima. škole u sjećanju ugodnomje Poljoprivredne najpoznatije danas te poljoprivrednih poznatih škole, polaznika i mnogihgeneracija pa Jugoslavije, svijetu. diljem stručnjaka dolazi u Miličić trideset bjelovarviše od poznati V eljko godina Prije direktor Kao »simentalca«. Poljoprivreddomovinu ski poznatoga kraj, detada radi na suradnicima sa obnavljanju sestanice, zajedno svojim i pod fonda grla posebno svinjogojstvu, govedarstvu setkovanog lekcijom. Pozadruzi, radio u Predhodno Sjemenarskoj Bjelovar, »Sireli«, je završio radni stočarstvo, za vijek savezu slovnom je Bjelovar, općini »Koopexportu«. isstručno veliko suradnicima sa Znao izmijeniti z ajedno jeVeljko Moslavine, stočarima i ratarima znalcima kustvo s Bilogore, vrijednimPočeo rad na sustavni ratarske Podravine. i unapređivanju Kalnika je ishrani u zgojnostoke, posebnokrmnoga bilja, proizvodnje, uvodi masovno skoro se rad radu. U uzgojnoumjetno skom selekcijstruke i veterinarske postaje agronomske Suradnja osjemenjivanje. selekcijski izložbi i rasstočarskih stočarstva. uzor unapređivanja sastavni Organizacija dio cjelokupunapređivanja kretanja postaju plodnih sajmova, rasputem Rasplodne junice ne kraja proizvodnje poljoprivredne toga i odlaze odlazile su Jugoslavije. diljem plodnih sajmova »Sirele« i zajed»Zdenke«, industrij mljekarskih Najužasuradnja i nabave adaptaciničko izgradnja, grla, rasplodnih uzgoja kreditiranje hrastočne i i spremanje proizvodnja kapaciteta, s tajskih opremanje ja bili bio tim svim Na radu. angažisu je poslovima ne, uspješnom temelj naš ran Veljko. stočaručinio što Za sve posebice poljoprivrede, za unapređenje je Povemeđu niz ske izdvajamo kojima priznanja, j e primio proizvodnje, rada Orden i Hrvatske tehničara i društva člana inženjera zaslužnog lju 1981. SFRJ odlikovalo ga Predsjedništvo sa je kojim re vijencem, godine. Bio radio. i što kao tiho tako isto naš Otišao je cježivjeo je Veljko je i svuda i brat, prijatelj cijenjen ličnost, suprug, drug, djed, roditelj, lovita voljen. i proizvođapoljoprivrednih suradnika, brojnih obitelji prisustvu Darko suradnik se Milićića ča stočara, od Veljka oprostiovišegodišnji inž. dipl. Majhen, inž. Božidar dipl. Majhen, inž. dipl. Brlek, Stjepan .
u
u
u
u
u
u
a
u
ne
u
u
a
a
U
—
43
| | ,
| | |
|
U
posjeti
robnom
proizvođaču mlijeka Rad bez osobnog dohotka
Andrija (50)poljoprivredni proizvođač stočar iz Bebrine Gornje. kod poSlavonskog Broda, malo sjeduje gospodarstvo S 18 vezova i godišnje proizoko 50 tisuća litara vodnje Treći mlijeka. jena rang listi rekordera u prošlogodišna njoj proizvodnji mlijeka sirovinskom području Mljekarske »Pionir« industrije PPK Tržištu »Županja«. godeset komadišnje isporuči da dok kvatovljene teladi, Lović
—
litetnu
žensku
telad
lja rasplod,
kako
za
gao
obaviti
ostav-
bi
mo-
redoviti
godišgospodarstva.
nji maksimum Obrađuje na lje, kojoj plodored podstočne ređujeproizvodnji Na kako i čihrane. pitanje me nisku pokriva cijenu kada mlijeka društvena s gugospodarstva posluju odnam bitkom, Andrija je govorio: »Povećavam proizvodstočne hrane po jedinici nju i mlipovršineproizvodnju samo visojekauzgajajući Na slici: Lović Andrija ko kvalitetne te makgospodarstva krave, remont
zem-
simalno
uloženi
rad
mojeobitelji.
Troškove
m
sa
sinom
Đukom
ispred
čitave smo
sveli
koristimo
znamjeru, blagodati nosti i svega što može Posebnu pojeftiniti proizvodnju. pažnju poklanjamo tako Za proizvodnji ishranu silaže, stada jer potpuno iskorištavamo kukuruz. oko deset vagona silaže i količine Da budem proizvodim potrebne sijena. jakada bih za ishranu san, stada morao stočnu bi mi ostalo ne kupovati hranu, niti za vodu krave bi same sebe i mesa kruha i drupojele. Cijene mlijeka, odavno su trku s gihpoljoprivrednih dizel proizvoda, izgubile cijenama gorirezervnih i va, gnojiva, Pitam dokle će društvo se čudijelova repromaterijala. vati standard radnika i dok ostalo sve račun na jeftinim mlijekom kruhom, Nas šestero kući a nitko togavrtoglavo osobni nema poskupljuje. doradi, hodak. možemo ne izraziti obustavom rada Svoje nezadovoljstvo jer, vjerujte, na
razumnu
—
u
44
dotle
došlo.
gore visoki je nabrojene nevolje, proizvodnju opterećuju nam porezi, skupa mirovinsko i zdravstveno izdvajanje struja, osiguranje. Kreditima mogu kamate toliko visoke unapredivati proizvodnju, jer da se kamo to sve završio Lović pitam vodi«, jesvoje kazivanje Andrija Uz
za
ne
su
Dušan
Miličić
Nova otkupna cijenamlijeka Ubrzani
5—6 inflacije zadnjih mjeseci doveo jedo togada cijena od 270,8 masnu ili 974,88 din/lit za mlijeka jedinicu masnog 3,6% mlijeka na već kojajestupila snagu 01. 01. 1989. godine bila veljači nije odgovarajuća, Tokom došlo radi do obustave veljače je Prekodravtoga predaje mlijeka srećom samo na par dana. lju U toku obustave su i stavile a i prije Savezmljekare upozoravale zahtjev nom izvršnom da 1.300 dinara 1 litru vijeću cijenu m lijeka promjeni m. (36% m.) Nakon i svestranog sagledavanja problema proizvođača, prerađivača ekonomske odnose i na u poljoprivredi selu SSRN Sekcije Hrvatske i drunadležnih faktora smo SIV gih Republike, uspjeli privoliti promjenu cijeali nažalost tek ne, 31. 03. 1989. sa godine. Kako smo u smatrali da to to smo kasno sa Hrvatskoj sporazumu je nadležnim faktorima DPO i DPZ i odlučili da sa Republikemljekarama cijeSIV to a mlijeka, koju predlaže je: 391,67 din. za masnu ili 1,410 din/lit. jedinicu za m. m. krenemo od 11—15. 03. 1989. 3,6% mlijeka godine. faktori su obećali obeštetiti Republički proizvođače pasteriziranog dok Savezni za zavod za odobri ne cikonzumnogmlijeka nove vrijeme cijene a ostalih konzumnom se jene mlijeku,prerađivači proizvoda, kojima cijena formira slobodno 13. 03. 1989. odnosno s danom cijene.su podigli godine, povišenja mlijeka cijena proizvođačima. za 1989. Predlaže da bude se 60 dinara Premija godinujošnije u tvrđena. za a 75 din/lit m. za ravničarsko, (za3,2% m.) brdskopodručje. Na da budu oneplaninsko 88 din/lit za ovajprijedlog mljekari predlažu najmanje ravničarsko područje 110 din/lit za bazi na m. m, brdskono istovrepodručje 3,2% meno da se u buduće utvrdi u visini 30% zaštitne predlažuplaninsko premija za cijene a 40% za Već za nekoliko ravničarsko, dana brdskovipodručje. ćemo što će Sabor SR Hrvatske odlučiti a do tada bi djet litre planinsko 1 cijena mlijeka sada za važećom iznosila: premijom 11. ili 15. 03. 1989. će vas (Od obavjestit vaša mljekara) rast
u
—
za
u
u
—
na
za
*
—
za
na
—
u
nom
'
—
—
—
—
45
PODRUČJE ..\——————————————————————————————————————— Premija Osnovna Yo .m.m. cijena 1.253,33 3,2 40,00 41,25 3,3 1.292,50 1.331,67 3,4 42,50 e
HRVATSKE
SR
NIZINSKO
Ukupno din /lit. 1.253,37 1.333,75 1.374,17
3,5
1.370,84
43,75
1.414,59
3,6
1.410,00
45,00
1.455,00
3,7
1.449,17
3,8 3,9 4,0
1.488,34
46,25 47,50 48,75
1.495,42 1.535,84
I
*
1.527,50
50,00
1.566,67
51,25
1.605,84
4,1 4,2
52,50 _7>__—o_o_
1.645,00
ć«.člvnanrn— _rororororoaradadrdrdarardararadad_ara
1.576,25 1.566,72 1.657,09 1.697,50
oo
<
PODRUČJE BRDSKOnm=ao o <->_—— Osnovna PLANINSKO Premija Yo m.m. cijena 1.253,33 3,2 50,00 SR
="A_ |.
i
3,3
1.292,50
3,4
1.331,67 1.370,84
3,5
P
HRVATSKE
Ukupno din/lit 1.303,33 1.344,06 1.384,79
51,56 53,12
54,68 56,25
1.425,52 1.466,25
3,6
1.410,00
3,7
1.449,17
57,81
1.506,98
3,8
1.488,34
59,37
3,9
1.527,50 1.566,67 1.605,84 1.645,00
1.547,71 1.588,43
4,0 4,1 4,2
ć«.Aa——o_o_o_o_r_ra_ad_orod_,_
60,93 62,50 64,06 65,62 raovoo_o—oaoaoaoaoaom———
1.629,17 1.669,90
1.710,62 PE
inž.
dipl. Stjepan,
Deneš
A.
NA
A
A
BAM
AAA
AV
ODO
.
nn
i I
OJ
Šećeri za zdraviji ugljikohidrati život Prirodni
dobivali
od
kalorija godina, devedesetak prije od žita. Danas i finiranih šećera povrća proizvoda voća, (ugljikohidrata): uziznatno tome više od 20% malo povećano isti šećeri Razlog je kalorija. daju što iznad i čak šećera Šteta i masti j e dozvoljenih granica. rafiniranog manje to se dogodilo, jer: i ostalim mišićima mozgu, 1. Prirodni energiju osiguravaju ugljikohidrati vrstu glavni Lako koja je se šećera, tkivima. prirodnog glukozu, pretvaraju i tako štede Brzo bjelanenergiju izvor energiju energije. osiguravaju tjelesne čevina, koje imajuposebnufunkciju. 40%
Još
dnevnih
smo
neranam
u
.
46
dovoljnoj mogu ugljikohidrati, količini, čak i dnevne Pod osigurati potrebe bjelančevinama. prirodnim ugljikohidratima i ovdje podrazumijevaju svježe voće, povrće, sjemenkežitarice. 3. Prirodni To odnosi rafinise, naravno na ugljikohidrati debljaju. rane kao što torte, razni slatki ugljikohidrate čokolada, bomboni, napici, kruh od stolni šećer itd. pudinzi, med, bijelog rafiniranog brašna, 4. Prirodni šećeri i vitamine i minerale kad hrana dobro daju potrebne je uravnotežena i kad sadrži količine tih šećera. dovoljne 5. Prirodni sadrže i važne vlaknaste tvari. kao ugljikohidrati Celuloza, tatak i zdravu f probavevoća,povrća žitarica, osigurava normalnu, unkciju debelog crijeva. 6. Prirodni ravnoteže vode ugljikohidrati pomažuodržavanju potrebne krvi. zrelo voće i mlado sadrži voda srepuno optoku Svježe povrće vode, je dina sve stanica. Voda čini kojoj odigravaju kemijske reakcije tjelesnih 60% težine i 90% krvne tjelesne plazme. 7. Prirodni šećeri Srce srcu. a mišićima treba snagu daju je mišić, glukoza, Dokazano da k oji gorivo osiguravaju ugljikohidrati. je prehrana b ogata može rizik od srčanih bolesti. Većina prirodnim ugljikohidratima posmanjiti niskom srčanih bolesti hrani velikim kopulacije učestalosti (koronarnih) ličinama čine 65 do 86% dnevnih ugljikohidrata koji ukupnih kalorija. 8. 10 fruktoze 50% slađe od iste količine kalorija (voćnog šećera) je stolnog šećera. Ima li načina sočnim sazrelim nego rafiniranog boljeg slatkim? ćem zadovoljiti želju 9. Prirodni učestalost raznih bolesti i mogu ugljikohidrati smanjiti prijevkoličinu tih šećera hrani će remenog uziPovećavajući starenja. smanjit šećera i masti, rafiniranog što sredini manje konzumira. bjelančevina, našoj ipak previše i Tijelo najlakše podnosiugljikohidrate prilikom njihove pretvorbe otrovni više stvaraju i nusprodukti. Stoga jedimo prirodnih šećera, manje tako možemo učiniti nešto masti, tako za bjelančevina jer sebe, pozitivno možemo biti i mlađi, zdraviji, vitkiji vitalniji. Vaš liječnik 2.
Prirodni
kad
raznovrsni
su
i u
za
se
|
ne
ne
su
os-
u
a
u
se
s
se
....
na
suncu
vo-
za
Ž
u
se
se
u
ne
se
a
>
—————————————————<w
Izdavački
Milan mr. savjet: Bolić, Antun Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. F_“islav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Milje o Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl.vet. :
Uredivački
odbor: Stjepan Brlek, dipl. inž., Nada Erhatić, dipl. inž., Petar dipl. inž., Tomislav Kolak, inž., mr, Marijan Rybak, Gojko Šormaz, dipl. vet. Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž. Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna
pretplata
Tiraž:
50.000
Tisak:
NIŠPRO
Rješenjem ski
Vera
Volarić, dipl. inž.
Udruženje mljekarskih
primjeraka
Jurkić,
a
radnika
SR
Hrvatske
Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za privredne organizacije i ustanove
kao
i za
proizvođače
mlijeka iznosi 700.—
din.
mjesečno
»Vjesnik«, OOUR
TiM,
Zagreb.
Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu
list oslobođen
Jelinić, dipl. inž., Tomislav
je plaćanja poreza
na
i fizičku
kulturu
SR
Hrvatske
broj 5249/1-1972., Mljekar-
promet.
47
-
APRIL
11-15
1989
postrojenja o preme i m ljekarske izložba Međunarodna 10. MLJEKARSKI SAV. (ITALIJA) U PARMI —
SVIJET 1989.
travnja talijanske izložba dine teći će mljekarske evropska najznačajnija MILC, mlijeka. rijeke MILC svih stručnjaka. i mljekarskih opreme sastajalište glavno postrojenja, je vodič 89 napredniju detaljni i suvremeni industriju, mljekarsku čitavu je i tržišna i.za suvremena tom razvoj. kretanja području tehnolog!ju načine i sredstva upouvid 89 MILC Samo poboljšanjai opći daje i i opremu trebe mlijeka očuvanje prvizvodnju postrojenje mlijeka: sira, jogurta, pakiranje, napitaka), mliječnih (maslaca, proizvoda mliječnih sklai sisteme i opremu i prijevoz pakiranje, materijal postrojenja ultrakontrolu, analizu i opremu postrojenje proizvoda, dištenje filtraciju, Spam KOT GITiai U
Parmi,
srcu
u
hrane«,
»Doline
od
II. do
15.
go-
za
za
na
u
vam
za
u
u
za
u
za
E.A. FIERE DI PARMA TEL. 0521/9961 TELEX +-
daljnje informacije Italie (Parma) Raganzola Za
-
VIA
RIZZI, 3
-
BAGANZOLA I TELECOPIEUR
43031
531418 EXPOPR
pišite na:
za.
u
za
u
MILC
+
E.
A,
Fiere
PARMA
+
996270
di
Parma
Ime
Prezime
i
zaposlenja
Mjesto Puna
von
adresa
o
asigrdivjopnoeps
.
pa
snama
anonimna
—
na
ta
anno
a
medosasi a
dn
prproetepovtea | BE PVEJOEI prttrrnavranvaprtenagesaotovnoanannješiatngopivagnotprnopoeov prže
tromost
vrfevovviorvennnivitboprisanontnao
411-43031
C, P.
Posjetilac
Organizator nana
+
-
ITALIE B.P, 411
pva
nan
tom
jon
ro
ng