Mljekarski list 4-1989

TRAVANJ 1989.

Stočni

kelj sorte:

maksimirski

visoki

|

& č

g

oo E

Ž

Ed

Ft g

kih

određenim

U

jemogućnosti. niz dobrih ima

oranicama,

kultura

uvjetima jenajproduktivnija većinom nad osobina dajuprednost koja on

na

mu

ako

srpanj, lipanj svibanj, travanj, cijeli ožujka, doblju početka može i kiše se kada i čak padnu ima rujnu Sredozemlju vlage, dovoljno pa

zatim

od

u

na

a

i

žuma-

b olje keljem hranjena mlijeku. postotak ishranu ovaca dobar osobito žut. Stočni intenzivno kelj jVrlo e njakjaja je 0sohrana za dobra krznaše, za je janjadi. dojenja Sredozemlju vrijeme vrlo čvrsto. i tada i kunića Krzno bito zimi, ako sjajno je nutrija spremi. ili sistočnim zelenim tovu i keljem Dnevni hranjenih goveda svinja prirast stočnim kraće. tova imaju keljom a lažom hranjene Svinje jeveći,vrijeme je slaninu. proraslu da150 vremenskom vrlo koristiti razdoblju: se može Stočni dugom kelj čak 300 i više dana a godišnje. u kontinentalnim na Sredozemlju uvjetima, može 60 dana već nakon pokoristiti se i travnja, Sijan ožujkupočetkom vrlo do15—20 obroka ljeti u košnje razdoblju.ljetnom pravak tankih više bro s stabljika. regenerira može zaNakon žii ovaca, kunića, ishranu drugih peradi se U svinja, vegetaciji bi inače lišče obirati otpalo. koje donje votinja Maksimirski zelene mase: visoke vrlo visoki Sorta prirode daje masti

stočnim

Perad

u

a

nese,

na

za

se

u

u

na

za

u

cm

na

—

—

—

—

krajemtravnja sjetva krajem svibnja sjetva sredinom lipnja sjetva sredinom srpnja sjetva

90—100

t/ha

70—100

t/ha

50—80

t/ha

20—50

t/ha roku

sjetve (10,00— zelenoj vrlo Sadrži visok. tvari puno i bjeprobavljivih i 17,00%), je prinos gnojidbi, stoga masi U aminokiselinama. zelenoj lančevina e sencijalnim bogatih (76— vrisurovih Škrobna tvari a sadrži bjelančevina.

2— 88%), suhoj od 13,7— Prinotvari a u iznosi masi 9,5 66,9— u suhoj 12,5%, 19,6% zelenoj jednost 2,6%, do 11,7 t/ha od 3,00 se usjev) si škrobne (postrni prosjeku 76,3%. postižu vrijednosti t/ha usjev). (glavni do čak niske — visoki vrlo dobro Maksimirski temperature, podnosi kasnu i koristiti može s od Z. je8'C, znatno polja čega zbog Angelitera, bolje kukurote sušu i skine oštra. Ako se zima i zimi, ako pokrije spremi nije čitave zime. Vrlo vrste sve hrana dobra i davati divljamože zovinom, se je namiri Time se 25—30 dnevno kravama kelja. či. U obroku kgstočnog daje se visini ovisno daje za Svinjama 30—50% proizvodnje. o potreba hranjivima, dobiti od može Prasad proljev, ovisno o uzrastu. kelja 3—8 stočnog kg dnevno, hraniti. ne valja jenjime stoga nešto nešto visoki gušMaksimirski Sorta s klop, gušći stoga podnosi 2—3 Kao mehaniziranu kgkoristi ćem s ije glavni usjev košnju. sklopu 3—4 se U m!* i 15—20 kg/ha po /ha lipnju sije svibnju sklop. biljaka sjemena ostvarili visoki prirodipobi Da 4—5 postrnoj kg/ha. sjetvi sjemena, sadrži

masi

U

puno suhe

ovisno

tvari

suhe

o

u

—

u

u

se

u

sen

za

se

se

se

za

a

50

u

u

se

u

obrada strnoj sjetvi, s klop ( 20— gusti biljaka/m?).

Predsjetvena treba biti dobro tlo treba biti poravnato i sitno U izvedena, grudasto. predsjet40 obradi tlo se unosi u treflan 1—2 1/ha odmah nakon venoj tretiranja.

Sije dubinu na 1—3 duboko cm, slabo ako dublje, prejer posijan niče, je sijan tlo Tlo za stočni pa jenicanje plitko zasušuje, s naujednačeno. kelj g noji 100—150 PO: i 150—200 KO. Ta se unose obkg/ha kg/ha hranjiva osnovnoj radi tla ili Dušik se ovisno i vremenu predsjetvenoj pripremi. daje, namjeni u više navrata količini od 150—230 Za i rani naknadni sjetve, kg/ha. glavni višim se količinama Kod se 40—60 usjevgnoji hranjiva. daje kg/ha sjetve Kada naraste 15—20 istom cm, se količinom (KAN). usjev prihranjuje hranjikada istom se količinom Ljeti (kolovoz), padnukiše, prihranjuje hranjiva ili količinom od 30—50 N (KAN Urea), prvoj polovici rujna kg/ha (111— Ako tlo urea količini 150—200 tada u kg/haKANkg/ha, 185 izostaju treba biti dana ljetne prihrane (kolovoz, rujan).

Posljednja prihrana a). mjesec prije upotrebe.

Zaštita od korova.

Travni korovi se treflanom 1—3 1/ha. Treflan suzbijaju unosi tlo se ili korovi se u Širokolisni drljačom sjetvospremačem. suzbijaju mezoranilom nakon ali Za tih korova sjetve,prije (2 kg/ha). nicanja sužbijanje i se uzeti herbicidi. Štetnici uništiti mogu Osobito mogu drugi usjev. opasni buhači uništiti kontaktnim se mogu koji potpuno usjev Suzbijaju nicanju. kao i zlatica. štete lisne uši i prave insekticidima, Kasnije kupusne ciganke. sistemičnim insekticidima.

Suzbijaju Stočni koristi po i kelj vremena potrebi ljeti jesen,prije hladnijeg i u sušu kukuruzovinom.

Ako posprema koristi i kolovopokrije srpnju visoka zu, nakon 15—20 dobro Za cm, košnje regenerakojaje bolju regenira. treba nakon 30—50 ga ciju skidanja prihraniti kg/haN (111— kg/ha KAN200 sorte Maksimirski visoki može nabaviti se PodSjeme a).

Agrariacoopu, ravki i drugdje.

Doc. dr. Zvonko Štafa treba

ostati

se

ne

a

se

u

o

u

va.

s

a

«

u

se

unese

u

j

su

u

se

se

u

se

a

se

u

s

i

u

Upotreba ispaše u hranidbigoveda ishrane u Ispaša najjednostavniji je najzdraviji goveda područjima kojaimajuuvjeta pašnjačku proizvodnju.

Podmirivanje potreba hranjivih tvari s tome pa prema i visina proizvodnje pašnjaka, mlijeka, prvenstveno ovisi i kakvoći sastava io mase prinosu botaničkog biljne njegovoj opterećenosti. Vrsta i sastava se vrijednosti biljnog pašnjaka mijenjaju pod utjecajem nadmorske i načina Na klime, su tla, visine, gnojenja upotrebe. travnjacima 4 vrste: dobre loše trave i kouglavnomzastupljene biljne lepirnjače, trave, i

oblik

.

za

O

rov.

Za

obzirom zastupljenost biljnih priroda p ašnjaka značajna je, nadmorsku visinu, i odnosno Sunčani ekspozicija položaj. položaj pašnjaako tlu ima 15% veći od zasika, u dovoljno vlage, daje prirod pašnjaka koji j e od ili jenjen šume,stijenadrugoga.

Kada se o može se da se s spomenuti govori nadmorskoj visini, povećanadmorske visine ali njem povećava h ranjiva vrijednost krme, smanjuje količina Osim krma se priroda. toga, p laninska po(i njihovo sijeno) odlikuje sebnom tako da krava aromom, bi»ugodnom« mlijeko hranjenih planinskim ima veću i ljem potražnju (alpsko mlijeko) cijenu. vrsta

i

s

na

'

se

S1

goveda paši? držanja Koje prednosti zraku. i 1. Goveda zbogkretanja svježem otpornija paši zdravija i tetive, a osobimišiće kostura, Tako jače pravilan razvoj grla imaju uzgojena i srca. organa, to pripisuživotinja Otpronost pluća probavnih pravilan razvoj i krvnih crvenih se hemoglobina (eritrocita) tjelešaca broju je povećanom rezultata krvi kao svjetla. utjecaja trajnog stoke. Mlada ishranu na vrlo i ima 2. povoljan utjecaj držanje Pašnjačko sadrži probavljivih protei2,5— prema prosjeku analizi, kemijskoj paša, fizioi Ovako i oko 0,15 Hj. na približava energije povoljan omjerproteina 3,5% saddobra Osim i mesa za paša mlijeka. toga, proizvodnju loškomoptimumu ima vitamina. i f i tvari mineralnih rži Zbogtoga kalcijaosfora) (osobito obilje hranidbeobilato tako su kulturnih malo potrebnim opskrbljene biljaka koje i za nim mlijeka. proizvodnju sastojcimavid oblika bilo od mnogo 3. Ekonomski kojeg povoljniji paši je uzgoja razlozi goSvi navedeni i nagli r azvoj omogućili goveda. držanjahranjenja i vedarstva Švicarskoj, u Austriji Velikoj Britaniji, Danskoj, Nizozemskoj, i livada se pašnjaka. o državanju pažnja posvećuje gdje drugdje na

su

na

su

na

u

u

se

mesa

na

su

goveda paši Držanje na načina primijeniti potrebno paši j e g oveda držanja intenzivnog određenu i tome sistem pašnjakorištenja organizaciju prilagoditi na

Kod određeni ka.

koja broju korištenja kojem tratine. odmoru i veličini će i pašnjaka prirastu pašnjak, opteretiti i odrediti pregona Osnovno veličinu broj pašnjaka korištenju pravilo je da strane, od sačuvao bi kako se manje postane druge ili, preiskorištenja na Da bi mase. pašnjaku, organizirali pregoni biljne zbogprestare vrijedan stalna i vrste ograse ih pomična Razlikujudvije ograda: potrebno jeograditi. kod pose da. Stalne korištenja, intenzivnog ogradeupotrebljavaju manje tzv. bez zamisliti i se načina mogu kod vrlo mične korištenja intenzivnog električnih ograda.

SR ima sistem U Ondje Slovenija. pašnonajrazvijeniji Za zemlji našoj zelene treba kravu 65 6—10 se pregona kg jednu pašnjaku. košni organizira ha na može 0,1 zelene mase količina ta se osrednjeg paš»mase«, proizvesti doći do može da stoka biti tako svakog raspoređeni Pregoni moraju njaka. doračunati Zato mora neki kroz da pregon. pregona drugi prolazi da biti treba Oblik širine.

2—3 pregona kvadriličan, brojputova voljan što manjeizgazi. stalno imati na kod Goveda vodu,koje raspolaganju ispaše moraju kulturom U s biti i uzgoja zemljama razvijenom higijenski ispravna. dovoljno automatskim kola iz cisternom, stoke i posebnih paši, napaja držanja dan oko 50 1 Za odrasla cjelodnevne jedan dovoljno goveda je pojilicama. paše. tratine rasta i ritam Budući potrebrazličit, vegetacije vrijeme jerazvoj U našim određene obzir kod to uzeti brdskopovršine. ukupne je oko 150 dana. obično skim traje planinpašnorazdoblje područjima krava težina kontrolira vidi ako se stalno najbolje pašnjaka Vrijednost i težina Ako i opadase mliječnost mliječnost. njihova koje njemunapasaju krave tada i stvarne ne prihranjipotrebno potrebe je zadovoljava ju,ispaša U

sistemu

bilo

se

mora

voditi

računa

o

stoke

|

:

o

u

i

ne

s

se

a

ne

,

na

-

a

a

se

ne

na

se

m

mora

na

s

se

za

'

za

u

no

se

na

vati.

52

Pri

važno krave prijelazupašnjačku ispašu je p rilagođavati postupno ishranu na zelenom krmom.

Prelaz obično 7—10 dana.

Na svježom traje pašu zelene krme ili kukuruznom silanajbolje je prijeći miješanjem sijenom žom.

Mlade vrlo krave ih rado i ako se biljke proljeće sočne, jedu naglo ishranu na zelenom može ona uzrokovati i prijeđe krmom, nadimanje proljeve. na

sa

su

u

organske tvari, na paše, posebnoprobavljivost utječe mogućnost suhe tvari.

Krave obično 2—3 suhe tvari konzumiranja konzumiraju kg 100 na težine.

1 suhe tvari dobre kg tjelesne Prosječna hranjiva vrijednost kg kreće se do 1 1 Sobzirom da to paše su hj(hranjiva jedinica kg zobi). držne krava na i do 50% više od normalnih potrebe potrepaši zbogkretanja ba za dobrom može i do 20 1 održavanjem, pašnjaku proizvesti mlijeka po kravi na dan. Potrebno da rapomenuti načinu goje je pašnom pri držanja veda dodati mineralne da tvari bi kuhinpotrebno organizam o pskrbio fosforom i mikroelementima nema jskomsoli, drugim kojih dovoljno paškrmi. Trenutno tržištu nalazi minerlano-vitaminski se na dodatak noj pašno i koza ovaca nazivom Rumentrof -P 120. držanje goveda, pod krava toku turNajpogodnije pregonu vrijeme zadržavanja u jednog iznosi nusa 1—2 dana.

Za pregonu paše regeneraciju potrebno je svibnju i 20 i kolovozu 30 a oko 40 dana. To su samo lipnju dana,srpnju dana, rujnu i u ovise o klimatskim orijentacijski podaci velikoj mjeri prilikama.

Pri krava ih držanju visokoproduktivnih pašipotrebno prihranjivati je tablici 1. u koncentratima, preporuke dajemo ii i či Dobar Odličan = Prosječan pašnjak pašnjak pašnjak ovod (polukonc. tip (polukonc. (polukonc.

S tip tip obroka) obroka) obroka) —————————————————————————— 10 — —12,5 24 Kakvoća

na

=

na

uz-

se

se

u

za

'

na

na

u

u

na

a

ooo

'

1,4

12,6—15,0

3,1

2,1

1,1

15,1—17,5

3,8

2,8

1,8

17,6—20,0

4,5

3,5

2,5

5,7

4,7

3,7

6,9

5,9

4,9

20,1 —22,5

.

22,5— —— 25,0

"Ao

oo_________oooiooom m Dr.

Nezapamćena

Ivan

Katalinić

suša prijeti smanjenju prirodavažnijih ratarskih kulturai nestašici stočne hrane :

Kod

skoro

svih

kritična kultura, biljaka općenito, postoje vodom toku Nekoliko u razdobljasnabdijevanju govegetacije. posljednjih dina nedostatka vode svim ili više izraproblem krajevima zemlje m anje je žen i sve Da bi odmogao postaje akutniji. objektivno prognozirati uspjeh, visina nosno već sada možemo konstatirati priroda, slijedeće: raži i triticalea nedostatak U jesenskoj vode u tlu pšenice, sjetvi ječma, bio evidentan.

Uz otežanu i kritični (suša) je skupu obradu, prvi period, klijai prvog vrlo malo sa porasta bio njanicanja vode rezervne što u je tlu, je zultiralo i porastom slabijim sklopom, razvojem. ratarskih

ali i

u

u

se

—

re-

53

veća

obično,

što se

može

je usjeva Zakorovljenost tla. klime korova na i većom nepovoljne uvjete tumačiti prilagodljivošću strnih žitarica i vlatau je kritični period drugih pšenice vegetaciji Drugi bezoborinskim ovim da Budući zrna. i vlatanje je nalijevanje oplodnja nje, kod triticalea pšenice kod završetku, i pri npr. ječma ozimog raži, uvjetima da će već stvorene očekivati može kompos određenom sigurnošću toku, naročito i klasu klasića oplođešto kao broj cvjetova nente broj priroda da i biti da će zrna znači To nastavi. suša ako se osobito manja nih biti manji klasu odnosno što biti također manja, će težina zrna površine po jedinici či manjiprirod. povoljnijim kompenzirati Dio za sad umanjenog moguće je priroda od i zaštitom ishranom oni ukoliko menskim pojačanom nastupe, uvjetima od bolesti. i naročito korova kao kukuruz, odnosno i soja, su U usjevi jari proljetni delikatnojsituaciji su U krmno jari uvjetima i nepovoljnim suncokret posebno bilje. sveukupno i g rahorica kao: grašak, jara strni z ob, j ari ječam, j ara jari p šenica, jara usjevi trakratko faze i razmjerno koje za razvoja vlatanje, grananje dr., jer busanje, visokih osobito i oborina zbog evaporacija transpiracija (vode), n edostaje ju, čine tlu vode male razerve ionako tla i zraka manjim. još temperatura i obzir uzeti sada već treba vode nedostatka poduproblema Ozbiljnost zeti odmah slijedeće mjere: zimsko nezatvoreno Zatvoriti oranje, nužna jesensko ako a iz izbaciti tanjuračuobrade, (zbog u sitnjaje Prije sjetve ili tlo i korova unošenja već uništavanja djelomičnog oranja vanja zbitog odnosno i između razmak vremenski drljače tanjurače mineralnih gnojiva) i ne bi smio postojati. sjetvospremača gotovo kalidušičnim s i mineralnim naglašenim Obavezno gnojivima gnojiti suncokšto su: kukuruz, kao krumpir, hranivima, okopavine posebno jevim i dr. repa ret, šećerna stonaći će položaju Prema nepovoljnom posebno stanju sadašnjem konceni voluminoznih da će vrsta svih ka proizvodnja s igurno jerjegotovo Da bi ublažila nestašica stočne hrane ionako biti triranih hraniva manja. sada da čas se i mesa podnezavidnom mlijeka, pravi j e proizvodnje položaju kao: određene uzmu mjere, te trokosne dvokosne, krmne pašjednokosne, (livade usjeve Postojeće NPK 600 do 400 ili 11:11:16 NPK do 700 s 500 kg/ha kg/ha njakepognojiti trokosne livade i već da budući i Dvokosne vegetacija je pašnjake, 15:15:15). odnosno 100 uree, s treba otkosa po kg/ha pognojiti svakog poslije odmakla, KAN-a.

150 kg/ka zatim crvenu kao Krmne dje( DTS), travnosmjese usjeve ozimu čist ili u i ozimi smjesi lucernu, smiljkitu, grašak grahoricu djetelinske tetlinu, 100 i to sa dušičnih količinama dodatnim kg/ha žitaricama gnojiva prihraniti kultura tih bez ili 150 krajevima mnogim uree prihrane kg/haKAN- jer i ubrzati će prvog Prehranom 40%. do i niži skidanje porast očekuju prirodi a, ili i silaža kao ili zeleno pa hraniti može se sjenaža sijeno. otkosa koji sada se kultura od mnogo U ovakovim koje očekuje prilikama za kao krmne silažu. biljke mjenski siju, hrane stočrie i sada i mesa stočarskih Nestašica mlijeka, proizvoda takvih hitne za da stočaru svakom zadatak uzgoj mjere poduzme daje stranih

ozimih

—

nego

u

a

se

u

u

su

zna-

vre-

a

u

u

—

—

u

—

t

se

u

u

se

—

—

sa

u

se

se

za

na-

se

—

a

—

u

54

krmnih

dati i mogu biljaka koje određenoj situaciji zadovoljavajuće prirode se način. upotrebljavati pravi silažni kukuruz treba biti većem U sjetvi u ovojsituaciji u zastupljen kukuruza stočari O sjetvi postotku. silažnog proizvođači imaju dovoljno i tome šire pa iskustva, nja nije p otrebno razmatranje.

Ipak gnojidba uvjetima suše mora biti povećana.

Krmne kao što krmne biljke jednogodišnje mahunjače ( stočni grašak ozimi ozima i krmni bob i se silirati i jari, s mogu grahorica jara, soja) zajedno žitaricama u prvom uglavnom smjesi dijelu godine.

Krmni bob i silirati s se i to bob mogu sa soja kukuruzom, srednjeranim hibridima sorte kolovoza polovinom kolovoza, soja, posebno k asnije krajem i i kasnim hibridima kukuruza silaži. srednjekasnim rujnu namjenjenih Proizvođači su navedene bez žitarica mogu ih koji zasijali mahunjače silirati npr. travnoda pješno smjesama, koje potrebno je nakon odnosno da sadrže provenu 40 do 50% suhe tvari i košnje, zbogboljeg djetelinskim poželjnog mliječno kiselog vrenja.

Osim se i i mogu mahunjača, siliranje upotrijebiti korenjače gomoljakao: stočna i lišće šećerne repa, čičoka repe, stočna če, glave mrkva, (topizatim krmni krmni sudanska krmna trava, nambur), kelj, sirak, (uljarepica raste rano i u proljeće, zarepica) koja krajem travnja početkom svibnja, tim i nekih vrsta raste vrlo perko(hibrid uljane repice kupusa), koji također a stoka osobito rano, ako ga rado veći od jede, jeisjeckan.

Daje prirod uljane i kao zelena hrana prva zimsko vremenu repice propopunjava p razninu odnosno kod zelenu na krmu.

I i ljetne ishrane, prelaza uljana r epica perko silirati žitaricama.

Tu i krmni mogu ili malva odmah još je sljez koji kon sadrži više od 25% suhe tvari i može se silirati ili cvatnje uspješno s sudanskom travom vrstama. i sličnim biljnim kukuruzom, smjesi sirkom, Krmni se kao a kao se u naknadni sljez, uzgaja glavni usjev, sije ožujku, polovinom i kao oko 25. do 10.

Iza prvog otkosa svibnja postrni regelipnja srpnja. nerira otkos koristi obično ili pa kolovozu. veliku zeleu drugi lipnju Daje dobre masu može roku od 60 do 90 dana narasti od 150 pa do kvalitete, 300 cm, ako kao posebno jezasijan glavni u sjev. i kulture spomenuti kao naknadne ili mogu Valja koje sijati postrne, služe kao za bilo same ili kulturama.

To krmni sisiliranje drugim sudanska trava, bob dr. proso, i rak, suncokret, soja, lupina slatka, izradu tzv, sendvič silaže kukuruzom doU ljetnoperiodu bro sitnozrne mogu kao: crvena poslužiti višegodišnje mahunjače jesenskom lucerna, švedska inkarnatka djetelina, bijela djetelina, djetelina, aleksandrijdjetelina, ska dr. i djetelina, smiljkita, esparzeta S obzirom sušu vlada sedam koja gotovo neprekidno mjeseci ondje dobro će doći svim kulturama. gdjejemoguće navodnjavanje spominjanim mineralne i će Izostavljanje gnojidbe jesenskooranja n egativno odraziti i kvalitetu svih kultura. prirod priroda zimskog Mineralna Biti će i gnojiva skupa. proizvodi jerozbiljniji podbačaj je pomolu. u

na

—

zna-

o

u

.

'

su

u

a

u

sa

us-

s

za

za

na

u

se

sa

na-

sam

u

se

|

nu

a

u

:

se

masa

a

sa

za

su

s

na

se

na

su

na

Dr.

Ante

Lončar

55

(proteini) u hranidbi krava Bjelančevine i veoma

živih

sastojak organizama (proteini) Bjelančevine sadProteini i životnih važne procesa reprodukcuju životinja. održavanje i f osfor dušik kiskik mogu vodik sumpor rže: (P), (S) (N), (O), (H), (C), ugljik U sastavu dušik Karakterističan elemente. neke i sadržati proteina. je druge 16% dušika. oko nalazi se većini životinjskih proteina ih treba stoga duže Proteini ne i mogu organizmu deponirati vrijeme način troNa hrani. se dodavati u svakodnevno koji proteini obnavljaju taj rast mesa, životnih osnovnih še za procesa, kože, dlake, tijela, održavanje i kakvoća i dr. Količina i mlijeka proizvodnju plodnostreprodukciju, i repvrsti će rastu, hrani ovisit se proizvodnji životinje, dodaju koji proteina rodukciji.

Naročito Preživači hranjiva. uglavnomprekobiljnih proteine dobivaju i ima u sjemenkama mnogo suncokret), (soja, u ljarica plodovima proteina i dijevanjskim grahorica) g rašak, grah, djetelina, (lucerna, biljci leguminoza sadrže: Malo krmno žita lovima (celugruba proteina brašno). (posije, zrnja unuti i kao slama kukuruzovina, krmiva biljke, gomoljaste korjenaste lozna) dio žitarica (brašno). ršanji lošom vozimi, prehranu najčešća je opskrba proteinima Nedovoljna slamom, hranom luminoznom nedovoljno sijena kukuruzovinom), (sijenom, krmiva. bez i naročito Ljeti, p roteinskih krepkih lucerne, dodavanja djeteline i su i zelenu ponekad opskrba p roteinima, p ovoljnija je hranu, pašu hranidali i može Nedostatak višku. javiti dobru, jednostranu proteina silažom, krmivima i voluminoznim bu repi(kukuruznom ugljikohidratnim bez krmivima i nim proteinskih (žitarice), dovoljno rezancima)krepkim zelene krmiva trave, lucerne, uljanih uree). sačmi, (paše, sustavu Proteini se razgrađuju djelovanjem proteživotinja probavnom aminokiseliResorbirane aminokiseline. i enzima u olitičkih peptide peptone, a i i strukturu sastav se produkata, njihovih tijela životinjskog ugrađuju i kiseline aminokiselina višak (dezaminaciamonijak razgrađuje se služe kiseline Masne potrebe,amonijak pretvara energetske dalje ja). izneracionalno da To netoksičan proteina davanje jerazlog je spoj nad stvarnih potreba organizma. mikroU buragovih pod dijelom utjecajem n ajvećim probava preživača je i aminokiselina do hrane dio kojinajveći proteina i razgrađuju organizama aminokiseline dobivene.

Tako koriste m ikroorganizmi amonijak amonijaka. želučanim zatim sa a i rast u za crijedospijeva sadržajem reprodukciju, svoj hrane. kao enzimatski se vo, gdje probavljaju proteini rasti treba Trećina reprodukciamonijak buragu mikroorganizama i burakvalitetni da bi zahvaljujući p roteini, skupi p ravi uštedjeli Stoga, ju. kao urea prahranu se može zamjena dodavati mikroorgnizmima govim Urea hrane. i uree iskorištavanje poboljšava ujedno Dodavanje proteine. mogu količini treba dodavati mikroorganizmi preraditi kojuburagovi 100 oko 20—30 to mikrobski g urćena drugim težine; tjelesne kg protein, je hrane osnovne trećina preživača potrebe ukupnih proteina jedna riječima ali i pokoristiti urea, Može se ureom. može zbog poljoprivredna zamijeniti obrađene koristiti se vremenih proizvoposebno preporuča otrovanja pojava S« »BENURAL što de kao Kutina).

(INAje Petrokemija su

važan

su

za

a

u

:

u

se

se

za

za

za

o

u

.

uz

s

u

a

uz

su-

uz

se

a

u

u

ne

se

u

masne

a

za

ureu.

u

*

za

u

se

za

u

ve

u

u

se

a

za

se

56

U

prehrani nego preživača jeproblemopskrbaenergijom opskrba u Proteini toliproteinima, posebno zbogmikrobske probave buragu. nemaju ku važnost kao i To se prehrani preživača prvom prehrani svinja peradi. redu odnosi kakvoću i aminokiselinski na sastav se Stoga proteina. potrebe kao sirovi čime preživača proteinima iskazuju probavljivi proteini, obuhvaćeni i amidi. pravi (bjelančevine) proteini uzdrže za iznose oko 90—160 Osnovne, g potrebe p reživača proteinima dnevno.

Tome treba dodati za rast i reproproteine proizvodnju mlijeka, sadrži oko 1 što znači proteina da dukciju. g Mlijeko 3,3— (383 kg), sintezu 1 treba oko 53—58 sintezu 1 g proteina kg mlijeka hrani, kg 3,5% pri—35 rasta težine treba oko 210—215 tele i g tjelesne organe proteina, plodne treba oko 9,88 Tim tzv. gravidnosti ukupno kg proteina. potrebama »raspoloživim treba dodati i dušik izluza (»available proteinom« protein«) proteine čen izračunava tako da suha tvar obroka ekskrementima, po(ukg) množi faktorom odrasle 13,4 preživače.

Prema kravama tome, davati oko 850 & propotrebno je ukupnonajmanje oko 10,0 hranidbenih bavljivog proteina sirovog jedinica proizdnevno, litara 15—20 oko 1.200—1.500 g 12,5—15,0 vodnju mlijeka sirovog proteina hran. dnevno. jedinica Nakon hrane nema dužegdavanja kojoj dovoljno proteina mikroorganizmi i mogu propasti može predželucima iskorištavanje proteina Uz nestašicu dolazi do njiti. proteina mršavljenja, ispadanja dlake, smanjenja u bjelančevina mlijeku (gustoće mlijeka), padaukupneproizvodnje mlijeka, ili smetnjireprodukciji, tihog g onjenja prestanka gonjenja (anestrije), pobaili slabe endometritisa i čaja rađanja teladi, drugihzdravstvenih poremetnji. suvišku Davanjeproteina jeneracionalno, u jer proteini pretvaraju da se veće se, hranom Upozorava energiju. međutim, uzimanje p roteina krvi što može u akutnim povećava postotak amonijaka životinja, slučajevidovesti do kroničnim do bolesbjelančevinama, otrovanja slučajevima ti i Višak može i jetrebubrega. repproteina ponekad nepovoljno djelovati roduktivne i organe plodnost životinja.

Pri 20 1 može nastati nedostatak aminovisokoj mliječnosti (iznad dnevno) iako hrana može imati sirovih viZa kiselina, dovoljno probavljivih proteina. soku mikrobski sintetiziran i mliječnost dovoljan prenije protein, proizveden ko ili kakvoće davati buragovih mikroorganizama, lošije protein valja proteiviše biološke sadrže aminokiseline kao što su vrijednosti koji esencijalne metionin ili lizin (sačmasuncokreta) (sačmasoje).

Kvalitetne i aminokiseline treba sačuvati od proteine nastojati razgradvišu se, buragovih nje mikroorganizama. preStoga proizvodnju mlijeka, hranu dodavati »Benural S« i lako poruča proprobavljive, vrijedne manje teine će se koristiti dodatkoji održavanje buragovih mikroorganizama, davati no biološki prema teže proizvodnji mlijeka vrijedne, probavljive proteiili obrađene i zaštićene od (lucerna, uljana sačma) posebno razgradnje i aminokiseline To će buraguproteine pass visoku (by proteini). omogućiti zdrav i dobru proizvodnju krava, organizam reprodukciju.

Dr. Feldhofer Stjepan veći

u

u

u

za

su

za

u

u

za

za

a

za

u

za

a

se

sa

se

za

s

a

uz

s

u

u

se

sma-

u

u

se

-

uz

u

ma

*

a

u

na

*

ne

uz

u

za

ne

a

u

57

Suzbijanjemastitisa

koje pažnja dovoljna mlijeko, jernije nisu znakove i zlučivanja. a zaražene poremećenog bakterijama, pokazivale samo mastitisa se higipoduzimanjem riješiti htjelo gospodarstvo Drugo muzača, izobrazbi truda bilo Uloženo mnogo je jenskomjera. mastitikrava ali se i čistoću štale i opreme postotak mužnje, dezinfekciju Za profilaktičkih i bolesne mastitisa liječiti d akle, som potrebno je, suzbijanje smanjio. nije ilaktičke i istovremeno krave mjere. zaražene higijenskoprovoditi da gosodređeno za Komiteta seljačkim Naredbom je kako bi se poljoprivredu prof mastitis na ustanovidva proba sprovede godišnje put podarstvima stosami i bi kad više bi Bilo krava. tih kod uspjeha lo poremećnoizlučivanje crnom lončiću mlazove podloprve čari mlijeka mužnjepregledali na prije i ustanovili poduzeli bi mjere kako gnoj) (pahuljice, mlijeku gom, promjene mistalno stalno se štalama Mastitis takvih krava. pojavljuje, jer liječenja stalno vrsta raznih i bakterije drugo), držanje (ishrana, uvjeti vanjski jenjaju u štalama. prisutne nerado mastikataralni Kronični mastitis? stočari Zašto lagani suzbijaju stoi većina vimenu, promijenjeno tis v idljivo mlijeko nije uočljiv nije jasno biti može takvo da ostale krave, zaraziti mlijeko mogu koje čujubakterije za sirovina takva da i teladi i preradu neprikladna po zdravlje je opasno ljudi od mastitisa, ne krava što nakon Osim postiizliječena je mljekarama. toga, bolesnih Samim količine liječenjem že se odmah mlijeka. povećanje vidljivo hištalama u može nego provoditi ne mastitis valja krava t rajno suzbijati, muzačima, veterinara što suradnju gijenskomjere, zahtijeva što okolnost, troškovima.

Otežavajuća je sve povezano s priličnim skupaje profilaktičke i često normalno cijena. postižeodgovarajuća mlijeko biti vimenu na mogu mastitisa? uzročnici su Promjene bakterije Koje kronične nalaz upale obične od vimenu), zaraze, nolike, bakterija (samo vimena akutna ili vimena (otečeno, upala nagla izlučivanjem poremećenim masUzročnici i bolno vime, mlijekom). promijenjenim vidljivo zacrvenjeno razne vrste, ali samo mastitisa strepuzročnici titisa su bakterije specifični kravama

bila obraćena

loše

već

su

bile

u

s

se

u

na

s

se

u

a

su

na

u

se

a

s

se

ne

za

raz-

s

u

s

su

i stafilokoki.

tokoki

oblika:

bakterije Postoje

raznog

bacili: koki:

bakterije štapićaste razne

bakterije; kuglaste koki

streptokoki:

u

lancu; koka

nakupine stafilokoki: 58

i duljine debljine;

u

grozdovima.

1)

Uzročnik

On presušenja jestreptokok agalaktije. može uzrokovati samo zarazu zatim kronični mastitis, vimena; slijedi najprije neznatnim s izrazitim promjenama mlijeku, kasnije promjenama vidljivim okom s i dok konačno prostim (vodenasto mlijeko pahuljicama gnojem), vime zasuši. ne Bolest vrlo i nekoliko polagano n apreduje pa traje mjeseci, čak i se naseliti na sluznicu zdravih godina.

Streptokok i agalaktije može ljudi može uzrokovati endokarditis moždanih (upalu s rca) meningitis (upalu opni) ili artritis. Zaraženi zaraziti vime krava mogu Bolest ljudi (nprslinom). se Greške u liječenju mjernolaganoliječi penicilinom. uslijed nastaju davanja doza ili 3 i više premalih Ta uslijed prekratkog liječenja (treba liječiti dana). je zaraza kod bila veoma širila se a zaraženih prije raširena, kupovinom krava. vimena«

»zaraznog

s

u

a

raz-

nas

širem zaraznog smislu u 2)i3) presušenja streptokok je disgai uberis. i tok zaraze slični su laktije streptokok Promjene presušezaraznom vimena. nju Stafilokokni mastitis stafilokoki razne od vrste, 4) uzrokuju apatogenih do patogenih (koji izazivaju bolest).

Koagulazastreptokoki (oni k oji krvnu kod bolesnih i pegrušaju pasa, plazmu) p ronađeni mačaka, pozitivni svinja koži i Kod stafilokoki latentne i radi, ždrijelu ljudi. goveda izazivaju akutni ili kronični mastitis.

Neki termostabilni otrov se sojevi stvaraju koji može uništiti običnim i osobito kod kuhanjem uzrokuje, ljeti, ljudi, otrovanje naročito slasticama ili djece, mlijekom, pripremljenim vrhnjem mliječnim sladoledom.

4 do 36 sati nakon i Trovanje nastupa jela smučninom,grčevima nesvjesticom.

Sve ostale i viruse smatramo bakterije, kvasci, mikoplazme nespecifičnim uzročnicima

Uzročnik

su

na

zaraze

ne

a

s

mastitisa.

izaziva akutni mastitis 5)Streptokok zooepidemikus jaki povišenom i tekom.

Isti kod kobila metritemperaturomsmanjenim streptokok uzrokuje tis i (upalu maternice) pobačaj.

Koliformne Klebsiela i Aerobakter 6) bakterije (Ešerihija koli, aerogeakutni ili kronični mastitis, izazvati nes)izazivaju mogu maternice upalu kod kobila i kolibacilozu teladi ili proljevom, upalompluća upalomzglobos

a

s

va.

uzročnik mastitisa i endometritisa 7) eruginoza je (upale kod Kod izaziva mokraćnih rana, maternice) goveda. ljudi pugnojenje upalu teva i upalucrijeva. uzročnik 8)Korinebakterija na procesa piogenes je mnogih gnojnih koži, među u maternici i vimenu. teški mastitis i stvara papcima, Uzrokuje gnojni kronične čak ima mastitisa bi čireve, suhostaju.

Ondjegdje piogenog valjalo dana velik teladi oboli od pregledati junice mjesec telenja, prije jer broj upale i pluća upalepupka gnojnimčirevima. i 9)Sulfitoreducirajuće spore mogu klostridije mastitis, stvaraju izazvati kod teladi krvavi i smrt, a kod izazivaju proljev ljudi upalucrijeva.

Ima mnogo vrsta salmonela.

One kod i 10) upačovjeka životinja izazivaju lu se Kod zdraBakterijenajčešće crijeva. izlučuju balegom, rjeđe m lijekom. vih i zdravih mnogo zaraziti vime. ljudi m ogu životinja kliconoša, je koji Neke vrste salmonela kod krava Kod teladi i salmonele izazivaju pobačaj. svinja izazvati mogu ili opasne krvi, otrovanje proljeveupaluzglobova.

Pseudomonas

u

s

a

59

akti-

tuberkuloze, mlijeku 11— i kod i listerioze ljudi koji nomikoze, (kjuQ16) leptospiroze,bolesti. specifične groznice,groznice) izazivaju životinja zamasti antibiotične ako i antibioticima Ako se mastitis dugoliječi 17) akutod vimena tada kvascima mogu i određenim ražene oboljeti gljivicama na izrazitim s i mastitisa, jasimptomima općim mlijeku, nog promjenama kom groznicom. otvrdnuti. može i vime stvoriti U vimenu mogu potpuno (čirevi) apscesi antibioticima. može uzrokovan Mastitis liječiti gljivicama ne često mogu pronaći Kod laboratoriju sekrecije poremećene 18) od bića živa virusi razni uzročnici da su pa (još s itnija sumnja bakterije, i sterilitet izaziva virus U vimenu koji parainfluencepronađen je bakterija). i mlađih osobito i kod bronhopneumoniju. goveda, konja 3 (jalovost), vimenu i mastitisa uzročnik Kao koje mikoplazme pronađene 19) može i vime zasušiti. čepiće fibrinske stvaraju slika dobila bi kako prava uzročnika mastitisa, vrste su Opisane mastitisa. teškoćama prisuzbijanju 1987. veterinara VI. Na mastitis? treba Zašto godine kongresu suzbijati vimena zdravstveno domaćinstvima seoskim da nije stanje spomenutoje Uzrok krava gore. da mliječnih još zadovoljavajuće,je gospodarstvima i loši muzači štalama, neispravni strojevimužnju. nehigijenski uvjeti da su od 1981. do 1985. godine našoj utvrđeno zabilježene z emlji je Drugo, i i prokod mnoga 286 mlijekommliječnim otrovanja (pošasti)ljudi epidemije kod naročito izvodima, djece. domaćinstvima seoskim da 7 do 10 % krava izlučuje Ustanovljeno je 20 % do 30 % da da ima i zlučivanje), je poremećeno (tj. mlijeko promijenjeno 10% kod da a raznim zaraženo skriveno stalno krava bakterijama, okom i uočiti mastitis može krava mlijeko. vidjeti promijenjeno prostim U mastitisa? od štete stočarima govedarskoj nastaju Kojematerijalne Izračunato štete je mlijeka. proizvodnje uslijed smanjene proizvodnji nastaju kod litara. Mastitis 211 iznosi četvrti da po zaraženoj mlijeka gubitak godišnji atro12% 10 litru svaku krava Zbog proizvodne cijene. do mlijeka opterećuje iz vimenima i procesa proizvodnje godišnje neizlječivih (zasušenja) fije zaražetelad Ako krava. se % 10 selu mora pak napajamlijekom isključiti telad ili ako nim poremećeno, obolijeva vimena v eć izlučivanje bakterijama je Osim ili od m lijeko zglobova. toga, upale pluća upale upalepupka, proljeva, kod sii mastitisa od ga manjeplaćaju, krava jer mljekare jemanje oboljelih sisirutke vlažni vrlo sirevi slabi randman, ima zadržavanja uslijed renja Osim i sireva toga, teškoće m lijepotrošači ru, piju kvarenje. zrenju nastaju od mastitisa ko krava bjejerjeizmijenjena kojejemanjevrijedno, oboljelih fosfora laktoze ima lančevina (mliječnog šećera), manje ima manje mlijeku, strane askorbinske i riboflavina aneurina, i vitamina kiseline,druge biti i opasne po stanica mogu količine velike koje bakterije patogene gnojnih ljudi. zdravlje mastitisa. metode ćemo U nastavku suzbijanja opisati veterinar Premzl, Dragutin U

se

mogu

uzročnici

nalaziti

bruceloze,

su

s

se

se

ne

se

u

se

a

u

su

o

se

sve

i

na

na

a

za

u

su

u

na

se

samo

s

se

na

na

u

su

u

u

ono

a

s

:

21. regionalnozborovanjenaprednihpoljoprivrednika natjecatelja zagrebačke regije Popovača 7. travnja1989.

—

—

|

tradicionalno 21. travnja godine je zborovanje naprednih i 12. poljoprivrednikazagrebačke regije zborovanje naprednih Kutina. poljoprivrednika natjecatelja općine 14 u Natjecanje jeorganizirano poljoprivrednih i općina z ajednice općine i gradskezajednice Samobora i općina ZagorjaZagreba(osimIvanićs 13.516 49 klubova NovogZagreba); su u: matjecatelja natjecali grada, kukuruza proizvodnji (894 p roizvođača) kukuruzne silaže proizvodnji (184 proizvođača) proizvodnji pšenice (387 proizvođača) proizvodnji uljane repice (32proizvođača) proizvodniji grožđa (741 p roizvođač) tovu teladi (846 p roizvođača) tovu (177 svinja proizvođača) proizvodnji mlijeka (8946 proizvođača) selekciji govedarstvu (1259 proizvođača) ostaloj proizvodnji (48 proizvođača), od Vrbovcu 3.927, Jastrebarskom čega 2.356, Kutini 2.133, Zelini 2.128, Selu 809, Sesvetama 573, Zaboku 371; Dugom 269, Zaprešiću 194, VeliKrapini Gorici 176, D. Stubici 152, 154, 141 i Zlatar koj Bistrici 133 proPregradi Klanjcu izvođača.

7.

ove

.

održano

u

se

—

—

—

—

—

—

—

—

u

—

—

u

1988. u bili su: pojedinim proizvodnjama godini kukuruzno Zdenko zrno: Jambrešić, Habijanovac, Vrbovec, površini od 30 ha od 85,5 postigao je prinos t/ha; silaža kukuruza: na od Josip Mužinić, 4,48 Križevec, Zelina, površini ha 477 postigao je dt/ha; tov teladi: Sutl.

PZ Josip Držić, Lukavec, Dubravica— 759 135.620 ili 180 grlaproizveo po grlu; je kg kg Zaprešić, .tov Ivan sa 959 svinja: Brezarić, Peskovac, Vrbovec, tovljenika postigao 78.000 ili 81 kg prosječno kg po tovljeniku; Ivan 20 krava proizvodnja sa mlijeka: Kralj, Polj.

Luga, V rbovec, proiz106.877 litara ili 5.343 litre po je prosječno kravi; u Vinko Praščevac selekcija 8 govedarstvu: Marković, Vrbovec, MB, od 7 bikovskih čega majki; proizvodnja grožđa: Dragutin Režek, P lešivica Jastrebarsko, isporučio 5.160 kg; — Zlatko na 11 ha proizvodnja pšenice: dt54,5 Belog, Kutina, postigao /ha; Zdenko uljana ha 4,56 r epica: Pajer, Jelensko, Kutina, postigao je 27,94 dt/ha.

Prvaci

u

—

na

:

—

|

—

sa

—

—

.

veo

—

—

—

—

—

na

.

Izvan

konkurencije postigli proizvodnji: Slavko G. sjemenskog krumpira: ha 1,2 Holetić,Kujčina, Jastrebarsko, 21,162 postigao je kg po ha; krumpira: Stjepan merkantilnog 12 ha Vuljanković, Cerje, Vrbovec, 380 postigao je dt/ha; Slavko kiselog kupusa: 100 toPetras, Glavničica, Sesvete, proizveo je na; Ivan Sesvete 3,5 ha proizvodnji dt/ha. soje: Hermeščec, 3,5 postigao je su

u

—

—

—

na

.

—

.

—

61

popoljoprivrednikapreko jeprisustvovalo Zborovanju među i radnika, drugih, gostiju društvenonatjecatelja, stručnjaka, ljoprivrednih i Hrvatske saveza bili su i mr.

Zadružnog predsjednik Željko Mataga, političkih kojima Prisutne saveza zagrebačke regije.

Zadružnog predsjednik Car, Stjepan direkBoško SO Kutina, Krstenović, p redsjednik Magdić, Stjepan pozdravili i tor »Moslavke« drugi. i temu č ovjekove očuvanja p esticida primjene Zapaženopredavanje FPZ iz Zdravko dr. održao okoline Zagreb.

Ostojić je veći nakon poljoprivprisutnih U broj sudjelovao je predavanja raspravi 200

su

'

na

radnika.

rednih

dipl.

inž.

Brlek,

Stjepan

.

.

otkupna cijenamlijeka Nova priprijevremenoj obavijestili broju »Mljekarskog da 11. zaštitne ožujka p rimjem ljekara dogovoru tj. cijene mlijeko, mjeni mm, ili 1.410 din/l za dinara od umjes391,67 3,6% “ne jedinicu cijenu zakonodavac. kako to 1. travnja, jepredvidio za visinu odobrio Hrvatske SR Sabor U međuvremenu, premije je tim NN 13/89., od 30. ožujka, 3,2%mm),kojajeoglašena temelju mlijeko(na i to: 1989.

1. da snagu god., siječnja stuparavničarsko 60 din/1 područje: 75 din/1 područje: brdskoodlučilo već din/l i 110 od 88 naš tome Prema p rihvaćen, nije prijedlog planinsko i pokrajinatočni po što nakon da će republikama podaci prikupe Sabor, da 1989.

SFRJ za visinu Očekujemo godinu. ma, prosjek premije izmijeniti 30—60 dana. to će dogoditi od 1.410 din/l i zahtiIstovremeno, proizvođača cijenom nezadovoljstvo stav nailazi višom izvršnog za Saveznog pozitivan cijenom, mljekara jevi listu 23/89 od 31. ožujka Službenom mlijecijenu o bjavljuje koje vijeća din/l mm, ili 1.600 din primjemasnu koja ka od 444,45 3,6% jedinicu od njuje 1989.

1. travnja godine od i din/1 od 1.600 premija Dakle, od 1. travnja snazi jecijena mlijeka bazi i 75 din/1 3,2% ravničarsko područej 60 din/l za brdskomm. planinsko ovakva od 1. je: travnja m lijeku Cijena U

lista«

3.

Vas

smo

o

o

za

za

masnu

novu

s

u

na

—

za

—

za

se

se

u

za

za

se

s

na

novu

u

se

za

za

na

na

za

Nizinsko

M+ 1

%

mm

3,2

vj 62

osnovna

cijena

Hrvatske

područje SR

premija

1.422,24

——

3,3

1.466,69

3,4

1.511,13

3,5

1.555,58

63,75 65,63 67,50

3,6

1.600,00

1.482,24

60,00 61,88

dV

ukupno

1.528,57

1.574,88 1.621,21

1.667,50

prom

oraoromi

>O,

3,7

1.644,47

3,8 3,9 4,0

1.688,91

1.713,85

71,25

1.733,36

1.760,16

73,13

1.806,49

75,00

1.852,80

1.779,80

%» mm

1.422,24 1.466,69

3,3

3,4

1.511,13

3,5

1.555,58

3,6

.

cijena

osnovna

32

P_i 69,38

Brdsko-planinsko .

PČ

1.600,00

područje SR

Hrvatske

premija 75,00 77,34

:

ukupno 1.497,24

1.544,03

79,69 82,03

1.590,82

84,38

1.637,61

1.684,38

3,7

1.644,47

86,72

3,8

1.688,91

1.731,19

89,06

1.777,97

3,9

1.733,36

4,0

1.777,80

mms

91,41

1.824,77

93,75

1.871,55

iii gt oh

La

inž.

Stjepan Deneš, dipl.

E

Kod

o Usklada cijene»Mljekarskom listu«

bilo financijskog plana Udruženja opnije moguće predvidjeti ća inflatorna 1989. niti odrediti pa kretanja lisgodini, cijenu »Mljekarskom tu« za vremensko tiskarskih troškova dulje rasneprestano razdoblje.

Cijene rastu troškovi tu, Na ove jer repromaterijala. početku godinepredviđaloi ali kada i koliko nitko nije povećanje mlijeka cijene otkupu, mogao predizrade

u

se

u

za

jeka otkupu. tu odluku bez obzira Poštivajući Predsjedništva, ranije povećanje cijelista tek od 1. mlijeka otkupu, c ijenu Mljekarskog korigiramo travnja, dakle od 4 1.200.- dinara. broja Znamo da ova morali smo nažapromjena cijene nije p opularna, joj lost bilo. pribjeći, jerdrugogrješenja nije u

na

ne

u

na

no

Uredništvo

gladovanje namjerno Neprirodno

/

raznim

djece ljudi n ašeg paradoks je što od umire doslovce svakodnevno jesti, nemaju gladi, jer svijetažena i krajevima američi žive mladih izobilju dotle mnogo bogatstvu koji muškaraca, sebe na sami i Hillsa gladoi Manhattana prisiljavaju dugdje) (ali Beverly kog kao ali vitki i biti nežele zastrašujuće završavaju lijepi očajnički jer vanje, i blizu smrti. osobe, koji put privlačne vrst neurojedna To sustavno, bolest, je gladovanje prekomjerno prisilno, mai žena mladih kod skoro boljeg srednjeg anorexia. ze, isključivo Javlja često stil života. Djevojka način, postalo gladovanje Njima je stanja. terijalnog »debela«. doživi što nakon drastičnim dobacivanje poneko počinje uskoro se dijetama više da zamku«, »uhvaćena gubi još želju Međutim, osjeti osjeti To sve vodi obično se težini. tjelovježba. pretjerana pridruži Dijeti tjelesnoj treba Ne već mnogo kilograma. izgubila djevojka prema jerje iscrpljenosti, i da manipulativni zanemariti djelotvorno g ladovanje činjenicujenamjerno na bliže okoline, ili sebe na priza sredstvo kažnjavanja no pažnje skretanje da danas pokuočajnički gladovanje je vjeruju psihijatri Mnogi obitelji. mjer i dokaže da se sebe. potvrdi djevojka šaj Salt sveučilišta sa Bliss, psihijatar Profesor i Ima slučajeva. drugačijih da ima tom djevjeruje Lake području, stručnjak Utah)vodeći City(država dobi pribjegavaju zrele od straha ili seksualnih poteškoća vojakakojezbog da naime će, djeda bi pridonijeti Gladovanje probleme. izbjegle gladovanju znatno smaisčeznu: osobine sekundarne grudi postupno spolne vojčine tako da težina tijelo počipada tjelesna nestaje, potpunos menstruacija njuju, djeteta. pretpubertetskog tijelo njepodsjećatikoncu dođu im ruke neophodna. pomoć One čija je liječnika ipak hradobiti odmah da takvom bolnicu dovedene budu u moraju uzimaNeke stanju uz žele ako pomoćpostupnog uz Druge, preživjeti. pomoć infuzije, osoba bi takva Da prihvatila visokokalorične ozdravljuju. lagano dijete, nja će i život, potrebna težine i povratak joj koja u psihoterapija je tjelesne porast vlastite stekne da se ponovno Preporučuju vrijednosti. osjećaj pomoći i boizmeđu terapeuta Liječenjem obitelji. u prisutnosti govoriliječnikom Psihoteodnos. i kontakt prijateljski lesnika dobri, ljudski topli, postići nastoji bolesnik rezultate ako dobre postići novi stanju je metodepokazuju rapijske život. veću zrelosti i svoj odgovornost preuzeti stupanj Vaš liječnik vremena:

zaista

To

i

tisuće

dok

u

u

su

a

se

s

na

u

'

u

na

se

na

u

na

u

nu

se

raz-

se

s

u

za

——————————————————————————

JovanovićBrlek, dipl. inž. Vesna inž., Stjepan dipl.

Milan mr. savjet: Izdavački Ivan dr. Berislav Majić, Bunta, inž., Kobra, Miroslav dipl.

Hadžiosmanović, dr. Mirza doc. inž., Deneš, dipl. vet.

Stjepan dipl.

Turk, dipl. inž., inž., Miljenko Petrić Vlado, dipl. inž., Pehal, dipl.

Miljanović, dipl.vet., Slavko Mašek, dipl.inž., Nada Bolić, Antun

odbor:

Uredivački

Stjepan

Kolak,

dipl. inž., Tomislav

*

dipl. vet.

Vuković-Svoboda,

Dubravka

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Bratanović,

M

Brlek,

inž., mr:

dipl. inž., Nada

Marijan

Rybak,

Stjepan Deneš, Volarić, dipl. inž.

urednik: Vera

Udruženje

Erhatić, dipl. inž., Petar

Gojko

Tiraž:

Tisak:

NIŠPRO

»Vjesnik«, OOUR

Hrvatske

SR

TiM,

kao

i ustanove

Zagreb.

Rješenjem

za

prosvjetu, kulturu

ski

na

promet.

Republičkog sekretarijata je plaćanja poreza list oslobođen

dipl. vet.

Ilica 31/III, tel. 424-420

za privredne organizacije pretplata 50.000 primjeraka mjesečno

Jurkić,

dipl. inž.

mljekarskih radnika

Zagreb,

Šormaz,

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

i

fizičku

i za

proizvođače mlijeka

kulturu

SR

Hrvatske

iznosi

1.200. — din.

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-