SVIBANJ 1989.
komiteta poljoprivredu i šumarstvo Predsjednik Republičkog 22. Republičkog zborovanja za
sudionike pozdravlja
Krmni sirak upotzbog je novije krmnog oplemenjivanju novih stvoreno mnogo desetak vrijedU intenziviran, je rebe godina proteklih sirkrmnim hektara tisuća više od deset pod Trenutačno nih sorata. zemlji je sirak si(alkohol, preradu industrijsku Osim kom. postoji krmnog sirka, danas oni ali površine. manje i tehnički (metle, zauzimaju četke), rup) ili silaža, zelena kao masa, ishrani se sirak upotrebljava Krmni stoke, Rad
sirka
na
doba
u
sve
veće
u
za
u
sirak
Krmni
količinama
većim
gorak koje nerado i ona ga po zdravlje je stoke,
tvari,
otrovne
je biti opasan je
sadržavao mogao
sorte
Nove
i lišće toliko
sočni
su
okus.
U
a
durinu.
spojuglikozidu selekcionirane
davale
mu
da
izgubio, potpuno gorak lišća više sorte Te rado imaju hibridi jede. osobito
im
su
tako
da
ih stoka
okus
se
a
stabljika Nove sorte, uvis. metra tri iznad i narasti od mogu starih, kukuruza. list izdužen poput imaju sirak šećerni stoke ishranu za (Sorsirka najvrijedniji svih vrsta je Od subs. i sacharatum). L. subs. sacharatum vulgare, Sorghum sighum bicolor, za se suhim vrlo ili siliran, zeleni dosušuje se područjima Upotrebljava jeno. Naime otkosa. tri do dva sirak krmni Sirak daje biljka, jednogodišnja je metlica, Cvat čvor ima je busanja. vratu stabljiku) (naprijelazu korijena sirka Zrno opvrhu nalazi ili stabljike. ili zbita, rastresita veća, manja koPo i oblika ili sorti boji, ovisi boje. što je sitno, ćenito različitog hibridu, i je kakvoća može se, i sive do ocijeniti od varira najčešće crvenosmeđe bijele ja općanamjenabiljke. u grusvrstati može kod kukuruza, pa slična vegetacije jeonoj Duljina Afi zatim ima SAD, svakako i hibrida sorata Aziji pe dozrijevanja. Najviše i kultura to iako i tu kukuruz pa tropa je sirak, rici. je ondjegdjeje Općenito, i da znači što do pojadanas se umjerenom prisutna je 46", uzgaja subtropa, sredvrlo rane, se rane, od 90 do 150 dana. Razlikuju je vegetacije Duljina i hibridi. sorte kasne vrlo i kasne kasne, i nje ratarstvo za Institutu radi sirka na U najviše selekciji z emlji našoj Sad. Oplemenjivači Novi fakulteta neprekidno Poljoprivrednog povrtlarstvo sirka i između hibridi i hibrida. i sorti rade na Uspješni boljih dobivanju više lišća i nešto hibridi gotoTi stabljiku, trave. danske sočniju viši, imaju su
a
a
u
a
a
u
na
se
a
na
o
.
se
u
u
su.
u
se
su-
su
su
“
su
vo
Od
tvari.
otrovnih
bez
sorti
domaćih
»džin«, te hibrid
između
sirka
krmnog sudanske sirka
i
»NS-šećerac«
sirk«, poznate »svit-siuxX«. stranih Od su
»NS-silo
trave
sorti
i i i
»džukerino(njemački), 1,11, poznati sirizmeđu križanci i kao »teksas »kanisumoks« 15W., lombardi« »silo(talijanski), vrlo trave ka i sudanske siliranje.i pogodni king«, se tako kako osnovna, obavlja Obrada predsjetvena, uzgoja.način tla, Uvjeti znatno kukuruz. i kao za sjemeisti sitnijeg i Ipak, zbog isto vrijemebiti i pripremljeno. tlo mora na, kvalitetnije sitnije iako ali prema i kukuruz, sirak za slične su obrada skromniji i Gnojidba fosfora osobito pohraniva, treba više velike mase sirak tlu i hranivima zbog dušisirak U toku prihranjivati potrebno za je vegetacije porast. prvi trebnog 40% do 30 sirak se otkosa. povećava kom, osobito poslije Gnojidba svakog
hibrida
su:
»svit
su«
IIi
IV
za
'
u
na
*
za
odnosu 66
na
kukuruz.
u
Krmni
sirak
sije
kao
i do sredine glavni odnosu sjev p očetkom svibnja do 15 dana no nakon završetka roka za Kao optimalnog kukuruza. sjetvu knadi krmni sirak se i usjev, krajemsvibnja toku lipnjakao postrni iza sije i trava ozimogječma, sorti Pa i iza p reoranih leguminoza Izuranijih pšenice. zetno na sušu ali mu jeotporan navodnjavanje ipakodgovara. Otpornost se
na-
u
a
na
na Prije nicanja a jeosjetljivpokoricu, na korove. poslije nicanja razbiti Zbogtogapokoricu uz valja do međupogodnim ratilima, jednu dvije redne Korovi sirku kultivacije. istim se suzbijaju herbicidima, koji upot-
sirak
u
se
žitnim
Potrebne količine kombajnima. nabaviti mogu sjemena kod »Agrariacopa«, 16, tel. 276-044, i u Institutu za Zagreb, F rankopanska tarstvo i Novi povrtlarstvo,Sad. Dr. Ante Lončar a
za
zrno
se
ra-
Korištenjekrmnog sirkau hranidbidomaćih životinja Po
zrno sirka slično kemijskom je kukuruznomzrnu mašću. bogatije proteinom, siromašnije Zrno sirka
sastavu a
sadrži
11,34 %
sirovih
proteina,
3,18 %
sirove
masti,
od
kogaje
6,68 %
sir.
iznosi 1,19 zobenih celuloze, vrijednost hranidbenih Žijedinica. rado mada ga nešto ukusan od votinje jedu, je nemanje kukuruza, pogotovo ke sorte sirka sadrže više tanina. U biološke koje proteina pogledu vrijednosti i vitaminima i sirka zastupljenosti zrno nedosmineralima, pokazuje opće tatke kao i žitarice. druge Sadrži malo i vitamina siromašno kalcija ima isti sadD, je karotinu, vitamina kao i s tim što sadrži ržaj nešto više niacina Bkukuruz, (vitamina PP). grupe a
hranidbena
u
na
a
:
67
da
sirka
omotač
tvrd
ima
sadržavati
i može
jenapomenuti iako na Takvo zrno suho. žitarice, pri više izgleda izgled nego druge vlage osuši. dobro ne ako se može se toga prije zagrijati, skladištenju koristiti i za tu da treba ali pripaziti Sirak se može silaže, spremanje otvrdne. namjenustabljika zelenom hranidbenu visoku sirak ima Premda vrijednost razmjernonerado uzima, a što mu stoka je razlog često se događada ga pravi j e stanju, tvrda u fazi metličanja. jako stabljika račun nekositi zelenu masu sirak metličanja Zato prije potrebno je tvari suhe što niže sadržine samojbiljci. nazisudanske trave, i sirka između poznati pod i sa križancima Slično je niti' brzo nakon Kako ove se siucs. regeneriraju nije sweet vom košnje biljke oko 2,0 % sirosadrži sirka Zelena čekati na biljka košnju. predugo potrebno hrazobene ima i masti 0,24 % sirove celuloze, 0,90 % sirove vih 9,42 proteina, nidbene jedinice. zelene mase kvalitetne 40—50 oko konzumirati krave mogu kg Mliječne 3—4 dodati 20 višu i dan je sirka na (iznad 1)potrebno mlijeka proizvodnju Za veću koncentrata. potrebi2 mlijeka proizvodnju sijena kg tvari iz koncentrata, kg kvalitetnog zelene učešće a veći dodatak smanjivati no hranjivih je ovisi će obroka se Kakvu cijenajviše primjenjivati kombinaciju biljne koncentratnih krmiva. i ni mlijeka Katalinić Dr. Ivan Potrebno
zrno
za
ne
u
na
za
u
za
o
mase.
Sudanska trava stočari
ko-
na rijetka jejošuvijek trava Sudanska u su stoku i hrane vrijednost. njenu uvjerili jijuproizvode redovno i pa i sirak voli mnogo kao je topline svjetla (Sorghumsudaneosis) i suptropskom pojasu. tropskom zastupljena kontii u se umjerenoj proizvodi Međutim, uspješno selekciji zahvaljujući Ako sušu. pravovredobro i bolesti na klimi. podnosi nentalnoj Otpornaje volumikvalitetne velike kosi radi prirode meno daje ( regeneracije) busanja U
krmna
nas
oranicama,
kultura
ali oni
se
u
,
se
nozne
krme
za
stoku.
t lima plodnim manje proizvoditi uspješno Bilinteresantna. strane te i pa traži velike količine minerlanih gnojiva je i ovisi o sorti, plodnosti visine metra do tri gnojidbi i dva tla, narastu pa jke vrhu na Cvat sirka. od lišća više stabljike ima trava je dr. Sudanska izduženog metra dva do i tlo te snažan u metlice. rastresite prodire obliku i je Korijen >| zada će sirka nema kod i kao trave sudanske Kod opasnosti poslije dubine. vidu i ne se rasprostire'u oranicu, koroviti podzemno regenerira jer korijen sirkom to h alapense). što kao stolona (sorghum divljim je slučaj sorata sudanske trave rade znanstvenici Inna U zemlji stvarnaju našoj u a kulteta. f. proizvodnji i Ipak stituta za ratarstvo Novosadskog povrtlarstvo i sudan« »svit kao američke »pajper«, uvezene »tip«, »lahoma«, prevladavaju sudanska« i »černomorka«. »mesna te sovjetske i bez herbicida, može se su proći gdje okopavine, predusjev joj Najbolji oni obavezni. su dok iza strnina a obrada Duboka razdoblju, jesenskoobavlja uzgoja. Uvjeti odlično trava Sudanska stajski i reagira u zimskom proljeće. predsjetvena dopunska nema tona 30 do od 20 količini dodan Ako ako oranja. prije posebno je gnoj, Sudansku
travu
može
i
i na
se
s
ne
u
sa
se
u
na
u
68
dodati oko 100 stajskog fosfora i gnojapotrebno j e kg/ha dušika, kalija, tj. NPK a forma NPK kompleksnog 15:15:15. gnojiva, najpovoljnija je Moguće je i neku tako da hraniva budu upotrijebiti druguformulaciju izbalansirana. Osnovnu i to 1/2 do 2/3 treba 1/2 do 1/3 dati gnojidbu zaorati, predsjetveno u proljeće. dušičnim kada se Prihranjivanje narastu do 20. gnojivima obavlja biljke centimetara i otkosa. u dodati poslije svakog Ukupno je potrebno prihranama 250 do 300 KAN-a. kg/ha Kao sudanska trava se i glavni svibu sjev krajem sije travnja početkom kada Naknadno se u nja zatopli. i sije svibnju,postrno krajemlipnja više otkosa. Ranija srpnju. daje sjetva osim zelenu masu i silažu i Pogodnaje više od proizvodnju sijena sirka šećerca radi lisne mase i Za nježnije stabljike. proizvodnju sijena sije redove razmaka 20 cm, redu do Za gušće (biljka biljke). sjemensku proizrazmak 40 do 50 red od reda. Za silažu vodnju na razmak 20 do 25 je sije Za cm. i silažu odnosno zelenu krmu 45 do 50 sijeno a potrebno je kg, sjemensku 20 do 25 Dubina 3 cm. kg/hasjemena. sjetve je Poslije sjetve površina se dobro mora povaljati. a
.
a
za
u
za
se
u
a
u
cm
se
za
nomizira
vlagi.
na
Ako
su
navedene
mjereprovedene, sudanska
sve
prihrana
dušikom
ne
mase,
može
a
ako
biti 2 do
Sudanska
a
trava
se
suši
2,5 t/ha. trava
za
može
sijeno
8 do
iz dva
10
t/ha.
odmah
otkosa
Prirod
se
u
u rijetkoj sjemena sjetvi '
>
koristi
poslije
otkosa i prvog dati 40 do 45 t/ha zele-
ishrani
stoke
kao
zelena
svježa Za zelenu masu kosi i sijeno sijeno. a silažu kada pred metličanje, je zrno metlici zriobi. kao i sirak mliječno U povoštanoj Kasnije ogrubi. otkosu kada su niske može se sljednjem vrlo biljke organiziratiuspješna ispaša stoke. ili
se
u
silaža
masa,
za
u
Sudansku
travu
mljevenja).
U ovom
stočno brašno i mogućeje (nakon sušenja kosi se metlica. slučaju prije pojave
koristiti i kao
Dr. Ante
i
Lončar
Zborovanje naprednih poljoprivrednika SR Hrvatske Dana
22.
dvorani travnja godine Kongresnoj Zagrebačkog velesajbilo održano 22. je Republičko SR zborovanje naprednih poljoprivrednika Hrvatske. Osim poljoprivrednika Zborovanju prisustvovali brojni stručnjaCi i dvoranu do koji Kongresnu gosti ispunili posljednjeg Republičmjesta. ko SR zborovanje Hrvatske održava naprednih se svake poljoprivrednika godine, vrijeme trajanja proljetnog Zagrebačkog velesajma. otvorio Zborovanje Saveza je predsjednik mr. Zadružnog Hrvatske, ŽelU vrlo sažetom referatu izvrsno ikoMataga. teške je opisao uvjete poljoprivrednika ratarskih u proizvodnji kultura i brojnih Ta stočarskoj proizvodnji. bila vrlo otežana jeproizvodnjaprošloj suše i loših godini zbog skih gospodarsu se inf kamati koji i uvjeta ogledali laciji, visokoj niskoj otkupnoj cije1989.
u
ma
su
su
za
u
u
u
69
1:1: G dobitnik Panić, Alojz
ke e |
zla tne
jimlijeka
plaketeproizvodn u
Željka ni poljoprivrednih proizvoda. jezanimljiv uvjetovane k oje zemlji novim našoj o zadrugarstva smjernicama tage društvu. našem reformama društvenim SR prihvaćenim22. p oljoprivrednika naprednih Sudionike zborovanja Republičkog i Repubdirektor predsjednik su velesajma Hrvatske Zagrebačkog pozdravili SR Hrvatske. šumarstvo i za komiteta poljoprivredu ličkog 23 srebzatim zlatne 24 su plakete, dodijeljene proizvođačima Najboljim od 66 čega plaketa i 19 dodijeljeno je rne Ukupno plaketa. brončanih plakete Z. O. 20 Bjelovar, područje za O sijek, 31 općina Zajednice područje plaketa Z. O. O. Z. za i 5 Rijeka. područje 10 za plaketa područje Zagrebrekordnu imao poljoprivrednik je U proizvodnju mlijeka proizvodnji litara 133.768 mlijeka. 1988. iz Panić godini p roizveo koji j e Koprivnice, Alojz iz Ivo Luga Poljanskog Kralj je osvojio mlijeka proizvodnji plaketu Srebrnu brončana prolitara 106.877 plaketa mlijeka, Vrbovca, koji jeproizveo Makraj iz Draža Belog kraj bila J akobiju Josipu dodijeljena je mlijeka izvodnji litre 1988. god). nastira mlijeka (83.272 osvo22. natjecanju Republičkom koji poljoprivrednika Slijedi popis zlatne plakete: jili bio dio referata
Vrlo
Ma-
mr. su
u
u
,
za
ks
u
u
u
a
u
su
ZLATNE
iz Treštanovaca
na
PLAKETE
(SI.Požega): 12,0 ha
7,23 t/ha
pšenice
KELAN kukuruza t/ha o\owWNomeon= ha 86,82 21,0 iz Farkaševca VINKO (Vrbovec): STJEPANOVIĆ šećerne t/ha ha repe 9,0 iz 64,4 STJEPAN (Vinkovci): MARJANOVIĆ Podgrađa suncokreta t/ha ha 4,88 1,71 iz Ledenika HVASTA JOZO (Našice): t/ha soje ha 3,62 6,84 iz Velike MACKO ĐURO Požega): (Sl. duhana t/ha ha 1,75 8,63 Katalene iz Suhe ANDRIJA (Đurđevac): TUDIĆ Otoka t/ha ha kupusa 38,0 6,3 iz MILAN POPOVIĆ (Ogulin): t/ha ha krumpira 25,2 7,0 iz NAVRATIL Hercegovca MIROSLAV (Garešnica): t/ha ha 21,16 1,2 sjemenskog iz G. Kupčine SLAVKO (Jastrebarsko): HOLETIĆ ANTUN
krumpira
10.
DRAGO BEŠLIĆ
22,35 t/ha paprike Orljavca Požega): 11. BORIS KELER iz ha 22,18 t/ha 1,1 Kutjeva Požega): grožda 12. ĐURO PETROVIĆ iz Podr. Podgajaca (D, 1,73 ha 11,37 t/ha Miholjac): konoplje 13. PERO HAMDNAJEC iz Stanića 1,71 ha 94,0 t/ha'silaže cijelestabljike (Bjelovar): 14. ZDENKO PAJER iz G. Jelenske 4,56 ha 2,79 t/ha uljane repice (Kutina): 15. BRANKO JOVANOVIĆ iz ha 15,2 t/ha DTS (Pakrac): 1,0 Kukunjevca 16. ALOJZ PANIC iz Koprivnice; 133.768 1 ili 5.350 1/kravi mlijeka 17. JOSIP DRŽIĆ iz Lukaveca 759 kom. teladi i 136,6 t tovu Sutlanskog (Zaprešić): prirasta 18. DRAGO SMOLJANEC iz Ferežana 741 kom. tovu i junadi 83,3 t (Garešnica): prirasta iz
(SI. (SI.
0,86 ha
u
'
u
19. SLAVKO 20.
MIRKO
21.
ILIJA
22.
SAVO
23.
STEVO 10
FILKAS
iz
Tornja
(Pakrac): 1.692 kom. tovnih Svinja i 98.597 prirasta iz Selma (SI.Brod): 8322 kom prasadi iz Gundinaca (SI.Brod): 59.579 kom. brojlera i 105,8 t prirasta ČIĆA iz Trnjana (SI.Brod): 497.016 kom. jaja od 3.240 nesilica HABIJANEC iz Brega za u govedarstvu 10 krava
ĆOSIĆ PUŠEVIĆ
kg
(Koprivnica): selekciju
junica
—
i
:
dobitnika krajuZborovanja jeprihvaćen Zaprijedlog priznanja saveza Ono će se 13. Saboru družnog Jugoslavije. dodijeliti poljoprivrednih rekordera će održati koji lipnju Gornjoj Radgoni. Nagraduju poljoprivrednici iz SR Hrvatske: Na
bio
na
se
u
u
se
'
1.
Alojz
Panić
proizvodnju mlijeka (Koprivnica) 2. Branko Janković za proizvodnju (Bjelovar) pšenice 3. Đuro Macko proizvodnju ( Osijek) soje 4. Ivan Gradelj proizvodnju mlijeka (Varaždin) 5. Držić tov teladi Josip (Zagreb) 6. OOK »Hercegovac«organizaciju poljoprivredne proizvodnje (Bjelovar) 7. Sinković iz Zabok Stjepan ing. Poljoprivredne stanice (Zagreb) za
za
za
za
;
za
Zlatko
Mašek,dipl. inž. Stjepan Brlek, dip. vet.
zborovanje robnih Odražno »Sirele« proizvođača Podijeljene tvorničkepremije i »Sireli« Četvrtog održano robnih petog travnja je zborovanje proizvođača odnosno onih su »Sireli« mlijeka, više proizvođača koji godišnje predali od 10.000 litara mlijeka. Ove su tvorničke odlukom godine premije, Radničkog s avjeta »Sirele«, dobivali svi oni u više od koji 15.000 litara prošloj godini p redali mlijeka. Tako »Sirela« za tvorničku: je oko premiju proteklu godinu izdvojila 70,000.000 od novčanim dinara, čega50,000.000 a ostalo iznosima, poklon »Sirelinih« paketima »Sireli« su od proizvoda. Naime, proizvođači koji predali do dvadeset tisuća litara dobili su petnaest »Sirelinih« mlijeka, poklon paket od 120.000 do 150.000 dinara. proizvoda, vrijednosti u
x
su
za
u
u
u
71
obliku
novčanih
premije, dobili su područja otkupnog »Sirelinog« pne nom a 1988. godini »Sireli« predano mlijeko Tvorničke
u
mlijeka proizvođači nagrada, ovim prema kriterijima: sa
ET tvornička premija
u
od
20
do
30.000
litara
od
30
do
40.000
litara
od
40
do
50.000
litara
od 50 do
60.000
litara
od
60
do
80.000
litara
od
80 do
90.000
litara
od
90
do
100.000
litara
|
preko
dinara
300.000
dinara
600.000
dinara
800.000
dinara
1.000.000
dinara
1.500.000
dinara
2.000.000
dinara
2.500.000
dinara
'
litara
100.000
200.000
zborovanja
Sudionici
robnih
»Sirele«
proizvođača
izvan
zborovanja održavanja godina pet mlijeka se »Sireli«. Odazvali sastali Mnogi s topostotno. gotovo ponovo mljekare »Sireli«. bili u od su njih prviputa kod robkrava muznih Za broja prikaz prigodu prviputajesačinjen »Sireli« robnih U predaju koji proizvođača nih proizvođača mlijeka.kategoriji Proizvođači
nakon
se
su
su
u
ovu
od
predano kojih je litara 2.239 iznosi kravi mlijeka; po litara, što prosječno 15.911.379 »Sirelu« od 436 ima predano od 30.000 do 50.000 litara je krava, kojih 2.993 iznosi kravi što po litara, litre; prosječno 1,304.857do 100.000 litara »Sirelu« u od 163 ima predano od 50.000 je krave, kojih 3.616 litara; iznosi kravi še što po litara, 589.370 prosječno što litara 121.758 »Sirelu« od s 26 krava, predao kojih j e jedanproizvođač 4.683 litre iznosi kravi mlijeka. po prosječno mliinformirani na su otkupa problematici Poljoprivrednicizborovanju se, vezi s Razgovaralo i kao m lijeka. kretanjima dieselcijenom najnovijim jeka, mehapoljoprivrednu io naravno, goriva repromaterijala, cijenama 10.000 do
—
30.000
litara
—
ima
7.109
krava,
od
u
»Sirelu«
u
—
—
—
—
u
—
.
o
“
o
u
za
72
tako i nizaciju posku pljuje pa poljoprivrednu proizvodnju, proizvodnjumlijeka. U 84.141.656 litara mli što 6% više nego prošloj godini otkupljeno je jeka, je 1987. ili 1% više od godini planiranog. U prošloj »Sirela« po jegodini općinamaotkupila količine mlijeka: litre 25,183.442 općinaBjelovar otkupljeno je Đurđevac litara 15,940.696 općina otkupljeno je Križevci 14.862.066 litara općina otkupljeno je 11.558.887 litara općinaKoprivnica otkupljeno je 7.858.676 litara općinaČazma otkupljeno je Vrbovec 7.479.220 litara općina otkupljeno je Garešnica 1.258.669 litara općina otkupljeno je i o svemu
u
što
za
ove
prošloj godini jeukupno16.857 proizvođača mlijeka, kojih b roj je od do varirao. Od na direktnom mjeseca mjeseca toga je otkupnom području bilo 7.798, 9.059. području dobavljača Robna na »Sirelinom« proizvodnja ukupno jproizvodnji mlijeka otkupnom s području sudjeluje 21,3%. U
bilo
a
na
u
Udio
robne
»Sirele« proizvodnje mlijeka otkupnompodručju općina Bjelovar 7,8% Đurđevac općina 2,3% Križevci općina 4,6% općina Koprivnica 2,6% Čazma općina 1,7% Vrbovec općina 2,1% Garešnica općina 0,2% na
Najbolji proizvođači
»Sirele«
—_————______————————— Prezime i
:
i ime
—___-______ 1. Panić Alojz 2. Mile Čudina
“
Selo
Koprivnica Lasovac 3. Zvonimir Hedl Dvorište 4. Zdravko Kišan Mostari 5. Milenko Didić St. Skucani 6. Drago Prag Zamladinec 7. Anka Buk Brezine 8. Ivka Kozina G. Dragičevac 9. Marija Jagodić Bukovje 10. Vladimir Kušter Prnjavor 11. Milan Usorac Plavyšinac 12. Ivan Fodnar Kraljevac 13. Franjo Dlaka Bregi 14. Đurec Bojnikovec Drago 15. Antun Mirović Višnjevac 16. Međan Finčevec Dragutin 17. Đurišević Željko Rovišće 18. Damir Vitez Večeslav
.
u
1988.
u
1988.
godini
godini
e o ia Mjesto — Broj kravaIsporučeno litara 1987. Prosječno —pokravi u
a
26
30 13
20 17 14
20 18 10 12
19 14 13 13
16 13 13 12
*
121758 94635
1
4.683
4
3.154
73275
3
5.636
71668 67464 63255 60837 55962 51987 50287 48966 46987 44690 44402
10
3.583
29
3.968
7
4.518
6
3.041
46
3.109
S
5.199
2
4.190
350
2.577
ll
3.356
8
3.437
41
3.415
14
2.737
19
3.104
23
3.085
18
3.327
43806 40352 40095 39915
>
73
39757 38173 38144 38022 37537 36703 36451 35846 35601 35230 34931
20 Novaki 12 20. Franjo Mikulaj Žavnica 14 Mato 21. Kralj Novačka 8 Vrabec Ana 22. Majurec 11 Sabolek 23. Dragan Starčevljani 7 Pavlović 24. Ivan Vagovina 10 25. Ivka Martinec Krpanić 10 Osuđevo Miroslav 26. — Prugović 12 Platužić Vlado 27. Gračina 20 Plavnice St. Milenko 28. Margetić 12 Potok Kal. Šatrak Štefica 29. 12 Došen Ivica 30. Prekobrdo 10 N. Diklenica Ivšić Ivanić
19. Tomo
31.
Martin
Babotok Špiranec Draganić Vlaislav
10
Voj. Kloštar
12
Milan
Babić
Ivanec
13
Ivica
Veličan
L. Brdo
11
Držaj Škvorc
Kovačevac Ladislav
32.
Franjo
33.
Ivka
34. 35. 36.
37.
38.
Kada
Ruža
Stjepan Sekulić Ivica
Đurđa
40.
Stevo Milan
Deuš
Vitanović
43.
Vilim
Maljak Medač
44.
Mira
Nemec
42.
Mirko
10
13
13
9
17
14,
K. Reka
Hrgovljani Osuđevo Kalnik
48. 49. 50.
i a
10
9
Mićo
Stjepan Sekelj Marija Šakić Dragan
9 9
Sasovac Žabjačan St. Horvat 46. Đuro Kapela N. Diklenica 47. Zdravko ŠuveljakTomaš 107 45.
.
Miloš
39. 41.
Veličan
13 9
10
—N. Diklenica Srbljinović jn
9
Dautan
9
.
91
1.988
12
3.181
84 22 17
2.725
7
5.244
4.753 3.413 3.645 3.585 2.967 1.762
15
36
16
27 75
2.911
34619
45
34357 33948 33510 32872 32856 32854 32469
24
2.885 3.436
26
3.395
30
3.351
32367 32276 32261 31468 31319 30988 30503 30272 29680 29667 29245 29136 28956
2.529 2.528 2.738 2.498 2.943 3.587 1.898
39
56 47
38 21 37 81
2.248 3.480 3.099 3.390 3.364
49
42 44
67 153 25 101
2.283 3.297 2.925 3.238 3.218
116 118
80
eona V. Prohaska
Metode suzbijanjamastitisa mastitisa?
suzbijanja (načini) Koje mastitis i suzbiti kravama (upaželimo u štali iskorijeniti Ako mliječnim se izraditi dijagnosticisastoji koji lu suzbijanja plan najprijezaraženih valja vimena), prebolesnih i bakteriološkom u krava), je postocima ranju(koliko odrediti treba zatim uzročnik odredio mjere bi mastitisa), (da gledumlijeka metode
su
s
u
se
raze
zdravih
krava.
,
ubla-
kojom suzbijanja jepalijativna se u se pregled mastitisa Obavlja štali). mlijeko (poboljšava p osljedice žavaju da bi se otkrilo eventualno Mlijei zlučivanje. svih krava poremećeno mlijeka Poznata
metoda
mastitisa,
se
samo
'
74
ko
krava
poremećenim mnogo izlučivanjem (t. j. je mlijeku gnojnih uzima i se na bakteriološku da bi stanica) šalje laboratorije, pretragu tanovila vrsta i odredio antibiotik uništava dotične uzročnika koji n ajbolje Nakon se samo bakterije. liječenja ova memlijeko privremeno poboljšava jer toda uzima krave već zaražene uzročnicima mastitisa i postupak koje kod će se svi oblici mastitisa. U takvim štalama će se kojih postupno razvijati ako se i opetpogoršati mlijeko, pogotovo provode higijenskoi mjere(čišćenje, dezinfekcija drugo). profilaktičke Radikalna metoda mastitisa i si(korjenita) iskorjenjivanja mnogo bolja je od svih krava u štali da se ustanovi poremećeno Sastoji pregleda gurnija. i dana i one biti “izlučivanje koje mjesec junica mogu pred telenjem, jer ražene Na bakteriološki iz svih vimenih bakterijama. pregled šalje mlijeko četvrti čak se mogu četvrtima vimena pojedinačno, jer propojedinim istog naći razni uzročnici mastitisa. Treba da Pod paziti mlijeko pomiješa. nakom I. se iz prve oznakom II. iz šalje mlijeko lijeve četvrti, pod zadnje l ijeve, oznakom III. iz desne i oznakom IV. iz desne pod četvrti. zadnje pod prednje Iz krave sve s bolesnim i proizvodnje i valja isključiti neizlječivim vimenima, krave često iznova i osim koje zaražuju koje odupiru l iječenju. Valja toga bolesne i zaražene krave od zdravih odnosno odrediti odvojiti krava, valja zdrave krave i dosljed pa bolesne dojenja: najprije doje prvotelke, kraju i zaražene krave. Krave s kroničnim mastitisom isto tako i kraValja liječiti, zaražene samo t. onim prema antibiotikom koje antibiogramu, j. koji Veterinarskom zavodu utvrđeno da uništava uzročnik. Ako uzročnik je je vimena zaraznog mora odmah uzročsu presušenja stafilokok, liječiti, jer nici zdrave i da2—5 opasni druge životinjezdravlje ljudi. Liječenje traje redovite na, Ako krave od poslije mastiti: večernje mužnje. boluju kroničnog sa, a mlijeko samo neznatno se može za suje promijenjeno, liječenje odgoditi t. se vime ubaci hostaj,j.lijek poslije zadnjeg d ojenja. Liječenje suhostaju ima svoje prednosti: uspjeh liječenja bolji je (veći jepostotak ozdravljenja), dati količine mogu dati antibiotici mogu povećane lijeka, dugim djeloviše i nema Kad luvanjem(od dana) odbacivanja mlijeka. liječivrijeme se 7 dana čenja mlijeka poslije zadnjeg d avanja l ijeka mlijeko odbaciti, t. skuhati i dati ili baciti na ima antibiotij. svinjama gnojište. Mlijeko kojem ka nezdravo za oni i asmaje preosjetljive ljude dobiju proljeve, urtikarije tične Neki antibiotici i otrovni. su Kad se u napadaje. daju lijekovi suhostaju, da vremena vime dovoljno je regenerira (obnovi) prije početka l aktacije. treba obaviti 14 dana se Poslije liječenja kontrolu: poslije obavlja bakteriološka kontrola da vidi da li antibiotik uništio uzročnik 25 dana je mastitisa, se da vidi da li poslije zadnjeg vidavanja lijeka obavlja mastitisje me od Ako bi obavila 25. izliječeno rezulupale. mastitisdana, prije proba, tat može biti svi antibiotici više ili draže sluznicu vimena. Važkriv, jer manje proba konačno i kako je liječenje se provoditi higijenskomjere, bi ponovo ne i kako bi očuvale. Kad se ustanovi i životinje zaraza zarazile profilaktičke mastitis treba izvor To može zaraze. biti novo krava. Kod pronaći kupljena krave treba dati kako bi kupovine ustanovilo dakle, pregledati mlijeko, eventualno kod bi poremećeno izlučivanje, junica valjalomlijeko pregledati obaviti a od u roku 24 sata, bakteriološki. Pregled odmah, najdalje jer može tvrditi da zaraza nastala kod vimena prodavač je kupca. Infekcija može zaraziti i u štali: konja, kunića i prekodrugihživotinja svinja, peradi, štakora. Čovjek može sam zarazu vime iz ili prenijeti proceustiju gnojnih rukama. Krave se mogu zaraziti same od ležagnojnih papakaprilikom s
ako
'
u
u
ne
u
se
us-
su
ne
K
se
su
za-
se
u
se
ne
oz-
a
se
se
re-
se
na a
ve
su
za
u
se
za
za
u
u
se
se
s
se
za
mora u
—
se
se
a
se
se
no
uz
se
se
a
se
mora
se
na
sa
na
75
najčešće proljeva. s iscjetkom upale nja, mastiishrana I i nečistih vlažnih pogoduje nepravilna podova. bakterijemastitis virusna vlada štali ako bronhopneutisu. Na virusni pomisliti, valja monija. bolest mastitis već djeloKako uzajamnim razvija koja je spomenuto i raznihje činilaca nepovoljnih zaraze vanjskih drugih bakterijama vanjem vizaraza da i vimena razvije pogoduju otpornost prirodnu smanjuju koji mastitisa i samo Prema tome, nastane da i suzbijanje menu (mastitis). upala i na već i od higijenskona samo se upale, liječenjubakterija temelji bi i da zaraze se štiti vime, upale laktičkim profik ojima (zaštitnim) mjerama, i kad stalno štalama — Te zaštitne provoditi mjeremoraju ponovile. bi da i bi da već saniran i kad mastitis ponovio, štalama, je suzbija sisni kakroz zaraze Glavni klica. što zdravo dobilo je put manje mlijeko krv. kroz nal, rijeđe stočari moraju koje mjere higijenskoKoje stalno profilaktičke provoditi? i bez propusuhe određene biti I. Štale temperature, svijetle, čiste, moraju barem dezinficirati. čistiti i Čistiti redovito valja mora ha. Pod se povremeno i suha biti mora štalu. odretreba i sat Stelja prozračiti dojenja, jedan prije i (sitkakvoće. mikroorganizmi dene uklanjaju stelje Dezinfekcijom poda zaštititi može Lošu i virusi, gljivice živa stelju plijesni. bakterije, bića) ležišta mogu tvrda Neudobna i po stajalištu. vimena. Hladni perfosfatompolakilograma kod t. vimena pod izazvati upalu j.nespecifičnu nagnječenje su Na neravnom vimena. ozljeizaziva moguće oskudne podu prehladu stelje doako se se štalama mikroklima provede i sisa. vimena de postiže Ugodna biti štalama ne U (preko i dobra prevruće bra smije kanalizacija ventilacija. štali krave U Ako topline. ni previše izlučuju prehladno, je 20*C), prehladno. biti relativne 80% od više zagušbiti vlage), smije (ne vlage smije previše didioksida i od mokraće stvara nastalog ugljičnog koji (odamonijaka ljivo ležišOd i štali osobito ako u vlažnog a to svinje. događa sanjemkrava),i vikod lako. mogu ležanja ta mogu p ak papaka) k oji papci(gnojenje krečiti štale oboljeti ili muha upotrijebiti zaraziti. Dobro protiv godišnje jedvaput muha. sredstvo za uništavanje broju) (Nastavakslijedećem vet. dipl. Premzl, Dragutin maternice
Uzrok
raznih
i od
zaraze
s
su
u
:
se
s
u
se
ne
ne
se
se
se
u
se
u
se
ne
sa
a
su
a
s
se
su-
se
na
—
u
a
ne
ne
se
su
se
me
i
u
:
za mužnju mliječnekrave Pripremanje
mužnje prije mliječnu mužnju odnosno potaknuti. pripremiti, Za kravom. s To postupkombezmliječnom pravilnim svakidašnjim postiže i nervozbuke tišina, vladati treba u vike, primjerna staji mužnje vrijeme vriDobro tada U se nih je drugiposlovi. obavljati smiju postupaka.staji to davati kravama podražajdjeluje krmiva, krepka jer mužnje jemetrajanja na mlijeka. puštanje vimena kravama Takvo (čišćeu pravilnu pripremu staji ophođenje same i masažu mužnje. podražaj prije n ajbolji vimena) je brisanje nje, ili odmah treba tako Nakon najmužnjom, početi obavljenih priprema, i tišini. brzo treba obaviti do tri minute, u mužnju kasnije dvije Za
redovitu
svake
kravu
treba
i izdašnu
se
za
ne
no
uz
s
s
za
76
a
Postupak prije mužnje Za svaku biti Musti poznato mužnju ispunjeno opće pravilo: suho i čisto vime (slika 1.) s
vimenom
mora
mo
—
sa-
—
Slika
1. Za
ispravnu
samo
suho
i čisto
mužnju
spremno
je
vime
vodom i Prije mužnje potrebno po mogućnosje pripremiti dvije posude ti veličine 40x 40 cm, i vimena dvije h rapavije krpe, čišćenje brisanje svaku kravu posebno. Dr. Berislav Majić s
za
za
LI
Zborovanje naprednih poljoprivrednikau Krapini natjecatelja 16. održano ožujka godine pojeuobičajeno zborovanje naprednih visoke ljoprivrednikaprinosepoljoprivredi. 371 Natjecanje, organizirano kojemu natjecatelja je prisustvovao poljoprivrednik je 4 i to: proizvodne djelatnosti, U vina: 19 212 hl vina. Prvak proizvodnji vinogradara koji proizveli 1988. bio iz T. Brezovačko 7 hl godini jeStjepan M alogorski (75,23 vina); U kukuruza 21 Na od proizvodnji poljoprivrednik. površini 18,6 ha od 179.118 rezultate postignut ukupni je prinos kg. Najbolje postigao je Slavko Mužek iz od 1,85 ha Štuparja:površini postigao je prosječni prinos od 120,9 q/ha; U tovu 31 2.640 od goveda: proizvođač grla. P ostignut je prirast 387.671 Prvak Nikola iz Zlatara s 238 od kg. je Topljak grla. Postigao je prirast 32.335 odnosno 135,8 utrošak stočne 3,86 kg kg/kom kg hrane; 300 stočara 1.300 krava. Oni U proizvodnji inmlijeka: mljekarskoj 816.122 litre dustriji isporučili mlijeka. Najveću Štefica p roizvodnju postigla je Gabin iz Dobovca 49 5 krava. litara 11.470 Isporučila mljekarskoj je industriji odnosno 2.294 litre po kravi. mlijeka Zboravanju jeprisustvovao povećibrojpoljoprivrednikaradnika i ljoprivrednih Postručnjaka, društveno- natjecatelja, poslovnih ljudi ljoprivredne zadrugeKrapina. političkih Za sudionike bila zakuska. je kraju organizirana uobičajena ove
za
u
u
samo
\
—
su
u
za
—
zrno:
na
.
.
—
s
uz
—
s
su
s
na
Stjepan Brlek, dipl.
inž. 77
mlijeka proizvođača rekordera Zborovanje godina »Županja« industrija Mljekarska mirekordera tijekom koji dom proizvođača svojih zborovanje organizira 13 tisuća nule mlijeka. litara preko predali godine teži i složenisve iz lako godinu godine mlijeka proizvodnju uvjeti namirživotne te važne robnih proizvođača broj opada ipak srazmjrno ji, ulaže dosta »Pionir« što i p roizvodod nice. Jedan primarnu razloga je taj Na zakasni. da nikada mlijeko na predano isplata događa nju selu, 120 »Pioniru 1. održanom okupilo travnja zborovanju, ovogodišnjem i Sudionike i Vinkovci Slavonski Županja. s Brod, općina kordera područja da istaknuvši »Pionira, direktor Antun županSvirčević, pozdravio je goste i proizvođačima. dobro otkupa organizatorima surađuje jskaMljekara od litara tisuća i 751 38 mlijeka, Prošle milijuna ukupnojeotkupljeno sektora. godine 2% za i 289 tisuća otkupljeno 23 Ukupnoje privatnog čega milijuna nego godini. prethodnoj mlijeka manje iz SlavonNazif Brod Slavonski Rekorderi Mujkić općine područja i Bebrine iz Lović Ilija litara) Broda (56.277 Gornje Andrija litara), (126.945 skog već prvenS Ravna iz Lukšić godinama područja vinkovačkog litara). (31.200 Mikanovaca, iz Starih Antun drži koji stvo Vrapčenjak mlijeka proizvodnji Koroda iz Horvat zatim 61.426 litara, (28.536 i Lajoš godini proizveo je prošloj Rekorderi Sela Ž uiz Cvitić općine te Đuro litara). (26.913 Novog Donjeg litara) Račinovaiz Varešanin iz Cerne Martin Josip litara), (39.947 Kesegić panja im Uručivši Grede Babine iz te Mirko litara). ca (27.858 Kopić litra), (32.961 da i iduće i susretnu rekorderi zaželio da Svirčević Antun godine je grade, budu rezultati jošbolji. mlijeka proizvodnji Dušan MILIČIĆ »Pionir«
već
PPK
trinaest
za
re-
su
u
za
su
ne
u
se
a
za
ne
re-
se
u
s
s
s
u
'
su
s
u
u
su
na-
se
u
Na
slici:
i domačina
gostiju fotografija Zajednička
u
»Pioniru«
Nova cijenamlijeka
od 1.svibnja1989.godine
—
Iako
od
je
din za 444,45 masnu ili 1.600 poslijednje cijene jedinicu din/litru masti 3,6 %mlječne ubrzana inf prošlo mjesec d ana, lacija je uvjetovala nove potrebu korekcije cijena mlijeku. Prerađivači mlijeka mljekarske organizacije, krajem mjeseca t ravnja odlučile da od 1. su 1989. na: svibnja godinepodignucijenu mlijeku 550 din masnu ili 1.980 din/1 % 3,6 jedinicu mlijeka “Prema od 1. 1989. do sa tome, mlijeku cijena svibnja daljnjega premijom od 60 din/1 ravničarsko i 75 din/l za područje brdskopodručje iznosi: planinsko od
za
—
za
sa
mm.
.
za
«*
%
m.m.
Nizinsko
osnovna
m
3,2
područje SR
premija vora gov 60,00
cijena
1.760,00 1.815,00
3,3
Hrvatske
*
61,88
1.820,00
1,876,88
3,4
1.870,00
3,5
1.925,00,
63,75 65,63
1.980,00
67,50
2.047,50
2.035,00 2.090,00 2.145,00 2.200,00 2.255,00 2.310,00
69,38
2.104,38
71,25
2.161,25 2.218,13 2.275,00 2.331,88 2.388,75 nv romali
3,6
3,7 3,8
3,9 4,0
4,1 4,2
+
1,933,75 1.990,63
73,13
75,00 76,88 78,75
—_—o—__—_———_-__————————
%m.m. —_a__———--__
3,2 3,3 34
SR Hrvatske Brdskopodručje planinsko osnovna cijena premija a 1.760,00 75,00 1.815,00 77,34
ukupno vn nj 1.835,00
a
,
1.892,34
1.870,00
79,69
3,5
1.925,00
82,03
1.949,69 2.007,03
3,6
1.980,00
84,38
2.064,38
3,7
2.035,00 2.090,00 2.145,00 2.200,00 2.255,00 2.310,00
86,72
2.121,72
89,06
2.179,06
3,8 3,9
40
4,1
4,2
—___
ukupno m *s
:
91,41
«93,75 *
2.236,41 2.293,75
96,09
2.351,09
98,43
2.408,43
Stjepan Deneš, dipl.
inž.
79
Ljevaci jednasljedno? je jest genetski uvjetovano, ljevaštvo neki izrazito ali nekim obiteljima, pojavljuje ljevorukost studiji, noj dešbili oba su od % 50 način. Samo roditelja koji djece ljevoruke je zamjetljiv bi mogao oba imalo ali 84 Zaključak ljevaka. roditelja ljevaka je njaci, posto faktori faktori neki da i međutim biti da drugi je sigurno važni, genetski kulturološki moždana određenu faktori) oštećenja, mogu ulogu (rana igrati dauzrok ili trudnoće ljevorukosti pojavi pravi Uglavnom poroda. vrijeme da desna mozga znamo Mi već odavno polovica poznat. obrnuto: jošuvijek nije i mozga stranu d esnu kontrolira pokreće polovica lijeva tijela lijevu li
Da
da
to
Prema
li
ne
u
se
na
su
za
nas
ruku
i nogu.
Nažalost, posto. populaciji je općoj ljevorukosti skloni su znanstvenicima, među čak i ima neopravdano ljevacima koji ljudi, da kao neke samoubojnpr. depresiji, alkoholizmu, naginju pripisati osobine, tada kao da stvima, poteškoćama u čitanju, lošiji) sportaši,imaju (ili bolji da itd. Poznato mogu muziku lenta neugodnosti, doživljavati ljevaci je raz20. i u ruke. te stoljeću, danas, Nažalost, još lijeve upotrebe zbog njihove da nastavnici i ima nim prisiljavaju roditelji k oju djece ljevoruke društvima, i što desnom koji zahtijev, nepromišljen samovoljan predstavlja rukom, pišu i traumama, rezultirati može čitanju. problemima tjeskobom priličnim i da Iako ljevaci pričinjenica dešnjaci, prevladavaju populaciji općoj dešnjaka. sutni, iako već milenijima i tiraniju netoleranciju trpe definirati to Je li osobu? kako je ljevoruku uopće Postavljapitanje Rasrukom. tko ili netko rukom tko tko sve l ijevom piše obavlja lijevom obe više daleko čini tući upotrebu sposobnim ljevaka dešnjaka svijetu S strane, postoji kod to druge dešnjaka. nego pandama njihovih slučaj ke, je manuelne ruku sve za desnu poslovrlo malo svoju preferiraju koji dešnjaka, desnom rukom, po p išu naravno, koji ljevoruki, prirodi mnogi, postoje I, to. što su zato na prisilili ih jednostavno i fizičkom i psiholozi stanju znanstvenici Dok duševnom raspravljaju i klubove društva već cilj oni kojima je dotle udružuju svoja ljevoruka, nad ne da Ali jadikuju svojom ovim život olakšati ljevaci razumije, ljudima. oni sebe da kaže Neiman manjinajdivnijom sudbinom. smatraju Psiholog nikada susNisam stvaran »Oni superiornosti. nom osjećaj imaju svijetu. Vaš Neiman. kaže liječnik l jevaka« umjerenog Učestalost
oko
u
7
do
8
su
za
u
u
su
u
.
ne-
se
samo
ru-
za
u
ve.
o
u
se
se
“
na
-
—
reo
VukovićDubravka Stjepan Uređivački Svoboda, Kolak, dipl.
dipl. vet.
odbor:
inž., mr.
inž., Tomislav
i odgovorni
Glavni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava Mjesečna
i uredništvo:
Marijan
Stjepan
urednik: Vera
Volarić,
Udruženje
Tiraž:
pretplata 50.000 primjeraka
Tisak:
NIŠPRO
Erhatić,
Šormaz,
Rybak,
Gojko
Deneš,
dipl. inž.
dipl. inž.
mljekarskih
za
privredne mjesečno
»Vjesnik«, OOUR
TiM,
Jelinić, dipl. inž., Tomislav
Jurkić,
dipl. vet.
:
radnika
Hrvatske
SR
Zagreb, lica 31/II1, tel. 424-420
organizacije i ustanove
kao
i za
proizvođače
Zagreb.
prosvjetu, kulturu
za Republičkog sekretarijata na promet. je plaćanja poreza list oslobođen
Rješenjem ski
Brlek, dipl. inž., Nada
dipl. inž., Petar
i fizičku
kulturu
SR
mlijeka
Hrvatske
iznosi
1.200. — din.
broj 5249/1-1972.,
Mljekar-