saa st. AN
SAV Ča kh
LIPANJ 1989. pine
osto
id
BE
pe.
piioii Rt Ko o
Kk?
: 3
3
Mogućnost proizvodnjeheljde (GramineMoench)nije porodice među je svrstavaju uzgoja područjima trava
iz
esculentum
(Fagopyrum žitaricama Heljda sličnosti zrna ali ae), zbog žitarice. helstanovništva ishrani kriza u i ratova U ekonomskih svjetskih vrijeme kratke vrlo našim i Zbog prilikama. imala svjetskim ulogu značajnu jdaje strateško imala kultura brzorastuća ova uglavnom 100 je (do dana) siromašnim, vegetacije ali i tešlakim na propusnim, pjeskovitim, jeruspijeva značenje, tlima, gdje gnoi i plodnimbogatim kim tlima. Naravno, heljda uspijeva dobro predi izostaviti, može brdskoplaninskim kulture ove uspijeva jidba naše jelima zemlje. 15 10 do od p roteklih gladi Od kulture sirotinju spašavala kojajenajčešće na vrlo žitarica, svjetskupa i značajna postaje heljda svijetu Evropi godina i izuzetne sastava hranjivosti. tržištu kemijskog skom zbogspecifičnoga bez može se i sasvim proizvesti kulturu ovu uspješno Osim sigurno toga, kakvih smatra i danas se heljdu bilo zbog toga Upravo pesticida. upotrebe i najkompletnijom žitaricom. najzdravijom 10% do 8 prosadrži i tvarima prosjeku Plod bogatjehranjivim heljde šećera. oko i škorba 70% oko masti, 0,4% 1,8 do 2,2% bjelančevina, bavljivih aminokiselisve sadrži esencijalne svom gotovo dijelu proteinskom Heljda vitamina više dva nalazi se zrnu U puta heljdinom postotku. značajnom prosa. B i B» nego npr. u zrnu ishrai ishrani d ijetalnu p rovode Zrno koji ljudi djece značajno je heljde ili probavu. imajuslabiju nas sorti. Kod mnogo se U postoji h eljda uzgaja gdje svijetuzemljama odnosno ili međusobni sorte strane i domaće njihovi populacije se uzgajaju navodimo kod Šatinas se sortu stranu Kao uzgaja križanci. koja napredniju odnosu prema selekciji, Odnos jednak prema je heljde proizvodnji lovskaju. i odnosno sjemenarstvu. proizvodnji sjemena oplemenjivanjureći da će i ova sorta, nastavi li iščeznuti. može nebrigom, Tako i to tradicionalno, se onih veći pretežsorti domaćih Od koje postoji broj niske što nedostatak im Glavni pridaju no je Sloveniji. uzgajaju prostorno u
u
u
se
na
u
a
,
:
u
zrna
.
u
u
ne
u
u
nu
u
se
se
u
zahvaljujući njenim dijelova Međimurja zagorja, Hrvatskog ručju inž. V. inž. i dru. A. Milinkovića, Dragutinu kreatorima Bacingeru dipl. prof. Hrvatske centar budućnosti u sorte Od Poljoprivredni ove Adamiću. bliskoj sorti i od i kao radom zadovoljiti populacija će drugih nastojat selekcijskim eksperimenvlastitoj sjemenjarenjem proizvođača zainteresiranih potrebe dorade. i ekonomijipogonima talnoj Podravine
i
na
uzgoja Uvjeti i visina većih kultura brdsko(brdska Kako nadmorskih jeheljda, 4 I nizinama. i u može se uzgaja Bednja ska područja), planinuzgajati uspješno već strada hladnoću i u brdskoHeljda jeosjetljiva području. doba osobito visoke i —1'C. kod temperature, Osjetljiva je temperature planinskom p olovici drugoj o bavlja heljde sjetva glavna zbog toga Upravo cvatnje. se
n
na
u
na
se
82
u
— _-.
od 25. do 10. svibnja, Bitpolovicom lipnja, postrna lipnja srpnja. da dođe i do u srpnju je glavnacvatnja formirapolovice kolovoza, jer od 30* slabo ili nje temperaturama izostaje. je traži odnosu žitarice. Na Heljda tlislabiju gnojidbu druge plodnijim treba kod obilne osobito gnojidbu izostaviti, jer gnojidbe, dušikom, prirodi uzima fosfornu kiselinu i iz teže padaju. Korijenov fosh eljde sustav topivih fata. ako tla siromašna su treba Međutim, obliku ga dodavati fosforom, NPK se tiče da kompleksnih Što on obliku kalignojiva. kalija, poželjno je je sulfata. se i jeva Gnojidba heljdu obavlja predsjetveno prihrani. Predsjetza od 1,6 do 2,0 t/ha treba dati 35 osrednji dušiprirod heljde kg/ha ka 70 fosfora i 110 Prihrana 20 do 25 kg/ha dušika kg/hakalija. još kg/ha kad do poraste redova. Kod obavlja osnovne heljda zatvaranja gnojidbe dobro dodati mikroelement bor te dosta je visinu i koji magnezija, u tječu kvalitetu zrna 4 dobro iskorištava i dodana priroda heljde. Bednja postojeća hraniva tlu. u
naknadna
a
no
ne
zrna
na
u
*
na
ma
u
u
za
u
veno
o
zrna
sa
se
na
n
đene
hrane. Ako
naknadni i postrni heljda može sije glavni, gousjev, osigurati tovo 80 do 100 dana. kontinuiranu Budući da pčelinju 90% strapašu heljda je 10% i ima intenzivan nooplodna, i inseksamooplodna miris, privlači pčele te, ovisan više do kojimajenajčešće nešto obavprirod 70%, jer oplodnje i može obaviti i ljavjetrom, povlačenjem pune konopa cvatnje vrijeme Po odlično medi i vrlo kvalitetan med i to onda usjevu. Heljda kad daje druge ne cvatu. Po hektaru može dati 80 do 125 biljke gotovo jednom po kg meda, nekim i do 225 1 ha treba podacima po 2 do 4 košnice kg. Zbog toga osigurati Veća ili meda ovisi pčela. manja proizvodnja temperaturi zraka, jer cvjetovi luče nektar nižim na a iznad 20*C nektara temperaturama (oko 15%C), lučenje med ima tamnu do zagasitocrvenu Heljdin prestaje. na npr. boju, Zapadu vrlo Francuskoj je cijenjen. Osim listovi i služe u meda, heljde cvjetovi dobivanje industriji lijekova služe glikozida koji visozaustavljanje kapilarnog krvarenja,smanjenje te kao kog tlaka, gangrene, zaštita od efekata liječenje ozeblina, radijacije atomske itd. energije kao
se
a
o
se
a
se
u
a
o
a
u
za
za
za
i onda iz pokosi, ili vrši na vršalicama. prosuši zbojeva kombajnira Heljda može se dobro neposredno kombajnirati podešenimžitnim kombajnima, dosušivati sušarama ili poslije skladištu. toga u vjetrenjem se
a
u
83 .
i
18kg posija kg heljde kg 14% vlai osušiti očistiti treba 18 do 20 ljuštenja heljde Prije kg ljuske. može od kao kuha ili brašno zrno, se za zatim napraviti čega ge, melje i od sarmu divenice, kaša krvavice, ili kaša heljde kruh,pirjana heljdni PZ »Avard« kod nabaviti može se mnoga Sjemeheljde drugagurmanskajela. i 19 Tomislavov Semenarne kod Gola Đurđevca, Agrariacoopa, Zagreb, trg 16, Frankopanska Zagreb. inž Dr. Ante Lončar, dipl. Od
100
može
zrna
dobiti
se
60 do
74
4 do
brašna,
na
zrno
se
se
a
za
litara mlije-
preko predao koji j e Koprivnice Alojz »Sirele« području ka, najbolji otkupnom mlijeka proizvođač je Panić
»Sireli«
lani
iz
120.000
na
staja najveća »Sirele« pomoć suvremena Uz prošlu području otkupnom mlijeka proizvodnji 1988. goOn iz Panić robni proizvođač je dinu Koprivnice«. Alojz mlijeka je PaI 1987. litara 121.758 »Sireli« Alojz krava godini dini od 26 mlijeka. predao sa robnim »Sirelinim« među preko rekorder mlijeka nić bio proizvođačima je i porazobišli smo litara. Posjetili gospodarstvo 113.000 njihovo Panić, obitelj o mlijeka. govaraliproizvodnji mada od 1975. bave Panići godine, mlijeka proizvodnjom Značajnijom štalu Prvu kantama u kako i krave držali grad. i m lijeko kažu, nosili, ranije »Sirele« od Dobili mala. uskoro ali ona 1980. su postala je godine napravili iz i Kopproizvođačatogdijela laktofriz od 500 litara za svoje mlijekomlijeko rivnice. završili sina dva poljoprivredPanić ima srednju koji djece, troje Alojz sin se struku. za Stariji kćer i školu poljoprivrednu nu o predijelila koja nije oni Svi završila također mu poljoprivrednu. srednju oženio, a supruga je što To raditi na z bog toga govorimo odlučili da ostanu gospodarstvu. svojem odluda ova Panićeve obitelj životno u tjecalo djece upravo opredjeljenje je suvremene podsada otkupnom cjelokupnom .či na staje najveće gradnju »Sirele«. ručju farveliku »Sirele« kredita 1985. izgradili Panićevi pomoć godine, koštala oko Prošle dinara. Farma krava. 50 milijarde dvije mu, je koštalo kapaciteta i sama isto koliko staja. u gotovo mljekovoda staju uvođenje godine je 1981. Još teladi. i dvadesetak k upili i godine 28 krava Sada junica imaju šaro čini crno danas i stada većinu da tako krave h olštajntipa Belju i povećavati planiraju materijala rasplodnog vlastitogfarme. frizijac Imajudovoljno govedo. stado do punog osnovno kapaciteta suvrekredita najveća je Panićeva »Sirelinog« pomoć izgrađena staja »Sistoke na području slobodnim sa otkupnom cijelom mena držanjem staja iz montažnu takvu Brežica. na uzoru staju po rele«. jednu izgrađena Staja je izmuzilište uređeno i suvremeno ima mljekovo50 krava kapaciteta Staja 1000 litara, porodiliškapacitetasilosa laktofriz, dom, prostoriju kojoj jesmješten se tri su izrađena Pored kojima krave boks za te, suhostaju. staje nadstrešnica samu silaža, i kukuruzna prostotravna staju smješta iz izađu kada krave hrana za objekta samoishranu za rom gdjejesmještena hodnik rešetkasti pod ispod sakupljanje gnoja U kojeg je je stajama izvozi i u obično polja. proljeće jesen koji Prvak
»Sirele«
na
u
go-
za
u
u
se
su
su
:
su
se
su
se
na
uz
su
su
uz
sa
u
u
u
sa
.
a
uz
za
van.
se
84
na
na
na
Hranu
stoku
Panićevi
sveosiguravaju vlastitog zemljišta. Obrađuju 50 od 34 rali ukupno jutara vlasništvo. Deset zemlje čega njihovo jutara i ide u travnu sijano ali jetalijanskim ljuljem i kukusilažu, priprema ruzna silaža. ishrani koristi se i U silaža a pivski kukuruzna trop klipa, smjesa kako kažu već je, domaćini, dugovremena svopreskupa. Zemlju obrađuju dva traktora i zapravo jom mehanizacijom. Imaju potrebnu mehanizaciju kako reče im izuzev, domaćin, k ombajna koji nije n eophodan. smo Upitali prikrajuposjeta, Panića što misli našeg domaćina Alojza »Da litre od 2050 dinara cijeni mlijeka. jeova cijena se mlijeka koja isplaćuje od prvog došla dana seljacima bilo bi puno svibnja mjesec U ranije, bolje. đuvremenujeponovo poskupio i nafta r epromaterijal poljoprivrednike. Mislim da bi sada bilo realno da litra bude nas 3000 dinara. mlijeka Realnu mi mora cijenu mlijeka koju držaproizvođači tražimo, osigurati Nama da to sama jejasno može mljekara«. U razgovor i o cijeni se sin. litre mlijeka uključio stariji »Cijena mlijeka, trebala bi se izračunati bazi na teleta. Poznato prirasta jedaje jedan kilogteleta deset litara Na osnovu prirasta potrebno se lako izramlijeka. toga čuna litre To bi biti način cijena jedne mlijeka. morao cipravi izračunavanja ne samo već duže jenemlijeka. Međutim, n ego vremena nitko tome danas, vodi računa. sebi i snalazi sam Stogajeproizvođač kako i prepušten ali sve teže i teže. A to onda i i umije, osjete mljekari potrošači mliječnih voda proizi društvo u cjelini«. »Mi se sa od 120 tisuća godišnjom sa isporukom m lijeka preko litara, oOgromnim sredstvima uloženim i više ne u staje možemo stoku, preorijentirati nekakvu i drugupoljoprivrednu sinovi odlučili proizvodnju. Stoga moji ostati svom Mi zemlji 10.000 litara gospodarstvu.ćemo, otprilike ispoi sa ovom od 2050 ručenogmlijeka dinara mjesečno dobiti po cijenom litri ali ćemo ih uložiti značajna u sredstva, odnosno odmah dalje repromaterijal, nam to proizvodnju možemo i mlijeka hoćemo U ići. Ali jer je jedini kojim Put za
sa
su
za-
sve
se
svu
nam
o
me-
za
*
za
va.
ne
za
ram
o
ne
se
na
zna
su
na
na
sa
85
"u
Hi ne oprema
e
ž
aa
d
a
o
en
PA
ove
Pre?
k
Panića Alojza obitelj Cijela
* rai
bavi
a
se
“
Par
ERE
-
mlijeka
proizvodnjom
misli
da
mlijeka, proizvođača će i Inače društvu. vrlo brzo mora cijelom riješiti mlijeka što problemcijene A to ono biti sve je manje. kao i proizvoda poljoprivrednih mlijeka, drugih naš sugovornik. nam rekao želi« nitko je kraju V, Prohaska znači
to ne
i mi, kao
da
ne
većina
i ogromna
se
u
ne
na
—
proizvodnje govedarske Tendencijeu uzgoju i sistemima Sistemigovedarske proizvodnje 1. Osobine
sistema
konvencionalnih
proizvodnje govedarske ali modernizira-
konvencionalni, dalje studije Futurološke dominirati kravproizvodnji ni sistem (stada) gospodarstava govedarskih elementi Glavni sistema mesa toga i Evropi. Srednjoj goveđeg mlijeka ljeg te tehničf i životinje, vlastite zemlje, smještaj jeftin unkcionalan upotreba krme voluminozne kvalitetne i i za ka spremanje proizvodnju opremljenost stočarske Razvitkom proizvodnje proizvodnje. biljne n uzproizvoda upotreba istovremeali se 15i će tipa, krava) toga manje (s gospodarstva nestajatmanja velikih gospodarstava, zbog prvenstveno masovno no osnivanje očekuje volumena, z agadiproblema troškova velikog materijala prijevoza povećanih kravi po Razina za mlijeka proizvodnje i energijom. zahtjeva povećanih vanja iskoriš5.000 će oko bit sistema višegodišnje kg, ovoga na.gospodarstvima navode
da
će i
u
u
su:
,
“
ne
,
uz
krave.
tavanje ekonomičnost treba prvensistemu u ovom se mlijeka proizvodnje Stoga visokoeneri krme niskom potrošnjom stveno smanjenom cijenom postizati i biotehnologije. skupe getskih inputa 86
sistema bit će efiMliječne konvencionalnog genetski izgrađene kasnu a istovremeno i za proizvodnju mlijeka, proizvodnju dovoljnog broja teladi Prema krava zadovoljenje potreba proizvodnji mlijeka. tome, ima kombinirana ga sistema nizinama to simentalac i svojstva, njegovi višim a smeđe i srodnici. derivati, predjelima govedo njegovi Takva o orijentacija govedarskoj proizvodnji mijenja ideju raniju naglaekološkim zonama prema i šenoj specijalizaciji Evrope ( Politiek Bakker, 1 982), skladu a navodima Cara i je (1968) koji proizvodnom pasminskom profilu vidi simentalsko našegabudućeggovedarstva govedo kojemu »počiva naša i adekvatgovedarska budućnost,kojutreba stvoriti nove tehnologije selekcijom povećati njegovu p roduktivnost«. Niz znanstvenih da studija grana g ledište zastupa je govedarstvo poljoprivrede i da s biljnom čini svojomkomplementarnošću proizvodnjom cjelovit sistem malim ef: pa rasipom energije,omogućuje ikasnije poslovanje. u velikoj Kombinirano gospodarenje mjeri poštuje prirodne ekološke inače su konitosti, za smanjuje negativne pojave k oje r asipa karakteristične stočarsku izvor i proizvodnju, nije zagađivanja efikasno iskorištava energiju. sistem Modernizirani ne konvencionalni govedarske proizvodnje smije se s poistovjećivati dispergiranim tipom govedarstva koji j eodgovarao naturalne treba kao sistem doblju sebi sadproizvodnje. Njega gledati koji rži i prilagođene karakteristike konvencionalnog (dispergiranog) industriji skog(specijaliziranog) ekološke tipapredstavlja rješenje koje će, poštivajući moći racionalno zakonitosti, proizvoditi. sistema Modernizacija treba konvencionalnog govedarske proizvodnje ići u tehnološkom i pravcu. uzgojnom Problem osobito sadašnjeg govedarstva pojačanpovećanjem je c ijena sukobom visokih koncentrirane s kakrme, principa kapaciteta proizvodnim za da kombiniranog pacitetima goveda mlijeko, nemogućnošću mliječnim za i mesom pasminamazadovolji potreba kvalitetnim ovoga drugim. U slijed tehnološke tražiti valja nove će se, poboljšati postojeće i postupke kojima izvora i uvjetima općegsmanjivanja povećanja cijena, riješiti problemi postivisoke voluminozne krme i zanja proizvodnje nuzproizvoda, zadovoljiti potrebe tržišta i mesom te i ukmlijekom omogućiti efikasnokomplementarno ljučivanje govedarstvapoljoprivrednu proizvodnju. novih Istraživanje tehnoloških Po principu obrta postupaka povećanog krava po proizvodnom proizvodnji mlijeka mjestu o staje posebno zanimljii kao i kao oblika buduće ideja mogućerješenje jednog govedarske proizvodnje moderniziranom bez obzira sektor na konvencionalnom sistemu, i veličinu vlasništva gospodarstva. Zagovaranje industrijskog velikoserijskog govedarstva (mliječnovodi računa ekonomičnosti i ekološkim govedo) dovoljno zakonitostima. mesno Novi na nove u orijentaciji vrste i efikasna plodored propulzivne bilja ba upotrei sistemima stajnjaka mogući konvencionalnim govedarske proizbez velikih vodnje će Pronalaženje serija. tehnologija koje proizvodnonomskom smislu biološki sukob visoke pomiriti značajan proizvodnje mlijeka i ekoza osobito potreba kvalitetnim m esom, za nas. junećim jeznačajan i mesno Naglašena s pecijalizacija mliječno govedarstvo našim uvjetima širim u izvediva. Klima i nije razmjerima ograničeni prostori trajnih samo neki fizički činioci. travnjaka činilac ograničavajući Najznačajniji je Prema američkim ekonomskoefiistraživanjima, reprodukciona proizvodni.
krave
za
za
u
ovo-
u
su
u
u
u
s
u
na
za
nom
s
za-
raz-
u
se
u
za
u
u
vo
u
.
ne
o
su
u
u
na
.
u
su
87
proizproizvodnja 71%,pa iz kao Svaki iznosi kravi 2,54 grla. proizvod jedini tovljenik po vodnju Car života. kroz 3 krave mora sistema godine njenog troškove pokriti tog izvodi da bi svaki američkih kg prirasistraživanja temelju (1988) zaključak hranidbe18 kravu i sebe hranom za bio terećen (majku) ta grla utovljenog našim sistem kao da se mesno Jasan nih govedarstvo zaključak jedinica. je samo može visokoproduktivnih travnjaprostorima primjenjivati uvjetima vrlo i iskorištavati, grube jeftine ka se mogu slučajevima drukčije koji koristi samo gospodarMesni krme. vlastitog nuzproizvode tipgovedakoji te nuzviše nema stva šanse, jer p roizvodnji drugoj nekoj specijaliziranog Na neki i iskorištavati efikasno pojedinim može goveda. drugi tip proizvode efikasno sušom nisu organizilokalitetima travnjaka koji ugroženisistemommogućeje za mesa (veljapašu rati priprema kvalitetnog junećeg proizvodnju tov unutra travanj). (listopad ča ( travanjperiod ožujak) pašni čemu su dnevni visoki se nakon priTovom prirast postiže rujan) pašnogperioda »Fakultetskom na Rezultati rasta. sutni i efekti kompenzacijskog istraživanja to na potkrepljuju. Sljemenu majuru« sliuvažavati sistemu ovom Za budući treba mlijeka proizvodnje razvoj jedeće: i krava — rasta mlijeka po gospodarstvu proizvodnje tendencija broja Postoji kravi. Očepo će krava Pad kravi. p roizvodnja povećana po nadomjestit broja oko iznositi 2.000 kravi po da će godine Evropi mliječnost prosječna kuje 3.300 kg. sira i na će se odnositi potrošnju uglavnom mlijeka potrošnje Dalji porast i »naravnih i će se proizvoda« proizvodnji ogledat proizvoda, fermentiranih sirutke. su novih proizvoda proteini temelj kojima razvoju i masti sastojaka), će se vrednovati (korisnih po sadržaju proteina Mlijeko odrediti prema i će se mlijeka pa te otkupna cijena kakvoći, mikrobiološkoj tim komponentama. i tvar suha samo mlijeku da Budući zanimljiva industriji jemljekarskoj tvari kao volumne mlijeka da određivanju cijene skup, mlijeka jeprijevoz će se element i će se vode), izbjegnut vremenom (sadržaj negativni pojaviti membrane. i uvoditi tehnologije mlijeka svježeg prijevoz i vode u proizvodi pojeftinjuje mlijeku proteina Uvažavanjemsadržaja korisnih malo sintezu hrane za trošak sastojaka smanjiti njajer nastoji dvasintezu za i stimulira potrebno je čiju proteina sadržaj (laktoza) mlijeku masti. nego proizvodnji energije, putmanje na se tehnološki ishra-. jeftinu Restriktivni oslanja inputprvenstveno (bio) i na vlastite krmom voluminoznom kvalitetnom proizvodnje kombinirano govedo(simentalca). i značajne Pored postaju karakteristika, mliječnih primarnih uvažavanja lako teleredovita što su: proizvodni kao plodnost, k rave, vijek sekundarne, i i čvrstoća i nogu druge. vimena papaka, laka protok), ( indeks mužnja, nje, bi laktacivrhom kravi 4.000 od po Da se kg mlijeka proizvodnja osrednja krmom, voluminoznom visokokvalitetnom ostvariti samo od 17 kg mogla je se dva postavljaju zahtjeva: iz obroku konzumirati da može dobra l aktaciji ranoj (tek) krave, ješnost a) mase ekvivalentna tvari suhe krave, krme 3,5% tjelesne kojaje grube visou suhe imati visok mora krma suhoj tvari, energije tvari, sadržaj koja .b) strukturu. fizičku određenu i ku probavljivost krava
mesnih
kasnost
iznosi
teladi
životna
oko
za
mesa
na
s
u
na
u
ne
u
—
—
—
—
u
u
u
se
.
—
u
—
u
—
s
u
se
—
u
se
u
—
nu
—.
s
—
u
u
E
88
U
vrednovati visini prema proizvodnji mlijeka i. proizvodnje Premda više krava efikasnosti i efinjenoj toj proizvodnji. je produktivna korisno efikasnost količine kasnija, »korisje mjeriti temelju proizvedenih nih odnosu na krave masu kroz čitav sastojaka«mlijeku tjelesnu proizvodni i odnosu utrošenu tu vijek proizvodnju. energiju Na odnosa efikasnosti krave za temelju ustanovljenih optimalnih proizdolazi se do veličina i masa krave vodnjumlijeka koja posaznanja tjelesna je će naći između male i velike željna. Definicija negdje (efikasna) (apsolutna ali za svaku i razinu druproizvodnja) krave, pasminu proizvodnje rješenje je gačije. krave budući U stvaranju sistem poželjnog tipa konvencionalni proizće morati uvažavati biološke efikasnosti vodnje selekcija potrebu proizvods mesnim osobinama. mlijeka nji kombinaciji u slijedećem (nastavak broju) Dr. Pavao Caput Mr. Ivan Jakopović
kravu
treba
u
na
u
u
u
na
za
—
se
ž
—
za
u
u
Metode suzbijanjamastitisa iz (nastavakbroja 5) II.
što dolazi dodir kravama. Higijena štalski i i obuću ručnike kablipribor (četkečešagije), odjeću muzača, vime, i kante ce, za Dezinficira % 0,5 cjedila mlijeko. Halamidom, C etavlonom, Izosan-G i dezinfekcionim sredstvima. Bis-5505 čisti i dezinficira drugim opre1- % u 2 vodenoj otopini. za Stroj mužnjudezinficira se na posebannačin. III. vime mlakom vodom Higijena mužnje. Prije mužnje oprati Cetavlon i To koju dodaje dezinficijens (Halamid, drugo). u jedno pranje je masaža vimena. Ako voda vimena nakon što nekoliko opere pranje krava treba Za svaku kravu imati ručnik zaprlja, jepromijeniti. valja poseban namoči vodu i dobro sažme. s dezinficijensom Muzač koji oprati ruke vodom i sapunom dezinficirati ih Halamida. Zatoplom 0,3% otopini bolesnim i rukama. branjeno jemuženje ozlijeđenim zdrave krave i koncu pa bolesne i zažarene Najprijedojeprvotelke, krave. Sise se vlažiti već % gore, oto0,3—0,5 smiju mlijekom i li, još slinom, % 1% 0,2 % ili 51,5 % pinomHalamida, Omnisana, Izosan 0,6 Tego, Asepsolom ili sredstvima ili mastima. drugim posebnim Tehnici se osobita muženja pažnja, pokloniti jer nepravilna mužnja sitna sluznici sise lako uzrokuje unutrašnja bakkrvarenja koju prodru musti šakom skvrčenim Najbolje terije. je cijelom dojiti smije palcem ili natezati vime dva prsta.
Treba
opreme.
dezinficirati
sve
u
s
za
se
mu
:
se
mora
u
se
se
se
za
se
u
mora
u
se
na
ne
mora
na
u
—
ne
se
s
— _
89
uslijed praznika s vadbi, (za vrijeme izmuzivanje Nedovoljno naročito ako već zaraženo vime jerbakterijama, štetno je nemarnosti) je, vimena r azmnožanamnože. pogoduje se zaostalom Toplina bakterije mlijeku vimenu ako u smanjeizazvati je mogu upalu, p ogotovo koje vanjubakterija, snaga. obrambena tesise uroniti dobro dezinfekcionu da mužnje >»tit Ustanovljeno je jeposlije mouvelko naziva smanjuje Tim diping«, kućinu. koji postupkom, % % 0,6 0,3 sisa Halamid, Za vimena. upotrebljava zaraze uranjanje gućnost čaše-boce i (Cibatvari. dezinfekcione i posebne Postoje Mamex Izosan, »tit druge za diping«) niVime vimena. i zdravstveno ovisi krava stanje IV. O mliječnih zdravlju boleste razne Hygiene) čitavim s povezano tijelom, nego organ, je odvojeni posebni, krava ima da je Stočarima vimena. i poznato je ti i zdravlje utječu prehrana ili odnosno sa predisjačom slabijom i o tpornošću, prirodnom slabijom veće “jačom i čim mastitis. Čim su krave imaju za plemenitije (sklonošću) pozicijom maszaraženim U štalama na prilike. vanjske nepovoljne osjetljivije dojke, krava ima zarazama, stlano koje krava ima odolijevaju titisom koje uvijek i vimenu mane i vime nasljedne zaraženo Postoje l iječenju. usprkos zaražeimaju Tako sise i učestalo koje se pasise, sisama. prekobrojne nasljeđuju ili izdužene ili male suviše tanjubiti šiljasto Sise mogu velike, nasljedno sise Na uvučen. nepravilnom vršku vrh sise rasto poputlijevka odsječene, zaraziti muhe mogu bakterijama. zadržava rado se koju mlijeka kapljica obutječu nepovoljno npr. bronhopneumonija, Sve teže bolesti krava, maternica Kod pomastitisu. i zarazama i upala rambene snage put otvaraju kroz sisu, vimena do zaraze i dolazi bakterije često icjetkom telenja, slije sise se mogu upraznih krvi. i proljeva vime Uslijed u mogu putem prodrijeti boS zaraziti. može vime i tada se raznih ima u bakterija kojoj balegom rljati 1 vime. prena može se nepravilna zaraza lesnih i gnojnih prenijeti papaka žitaKad hrane vimenu. bolest preobilno izazvati može životinje hrana hrakad se u predželucima), kisela probava ricama (loša indigestija nastaje količinama ima u djetelizelenoj mladoj kojih bjelančevina, prekomjernim Tad proizvodi lužnata raspadajni stvaraju.otrovni ni, indigestija. nastaje i nitrati djeluju, kiselina, amonijak n epovoljno i kao što hrane koji mliječna moAko vime. i odatle u zglobove, jetra papke prodirukrv, bakterije I neutralizirati hranjenje jednostrano te otrove že sve upale. (uništiti) nastaju tvari i tako a mastitis, izazvati djetelini može silažom krava samo estrogene ima hrana u i razvitka. Pokvarena kojoj pljesnjiva razdobljima uzrokom pojedinim i da mastitisa. biti može mikotoksina jemišljenje Najnovije otrova mastitisa. učestalost i selena vitamina E povećava nedostatak bi da nema poduzela stočara planski većina Kod nas znanja dovoljno još niza mlijeka, besprijekornog stalne higijenskodobivanje mjere to dozvoljava. ekonomsko ti stanje njihovo profilaktičke kao na stočare u prilici, da p ovoljnoj svakoj podučavaju Valja stručnjaci izlueventualno ustanovilo da bi krava poremećeno kod pregleda primjer higii da ih p rovođenja ili kod potrebu uvjeravaju mlijeka, predaje čivanje mlii dobilo zdravo, hranjivo potrebe da bi jenskomjera mlijeko. besprijekorno industrije ječne profilaktičkih vet. dipl. Premzl, Dragutin ili
vimena
u
na
u
se
se
se
s
na
su
a
na
su
ne.
a
na
a
s
se
na
a
ne
se
su
u
ne
u
a
u
u
'
se
u
se
za
Simpozijo suzbijanjumastitisa
65 godine. je u 6 referata, podijeljenih skupina. Simpoziju je 170 sudionika iz svih prisustvovalo krajeva Jugoslavije. organizacijskog Predsjednik mr. Cvetko odbora, Bunc,prigodnim jegore M MOV
1989.
Bilo
održano
'
suzbijanju mastitisa, Sa Simpozija održanog Bledu o
na
trodnevni referati iz pozdravio Simpozij. Brojni i mastitisa krava izložili su skoro Hrvatske, SrbijeSlovenije suzbijanju jednake metode osim aktivnost u praksi: i liječenja životinja, je usmjerena rad za štali i stručnost pravilan strojeva mužnju, higijenske uvjete muzača. Osim bolesne krave se otkriti redovitim mogu toga, pravodobno nadzorom somatskih stanica i tako zaštititi kakvoća broja mlijeku mlijeka. istkanuti odličan referat Slavice mr. »Kvaliteta mleka Valja Golcs številom somatskih povezavi teškoće u celic«, koji j e brojne upozorio preTeger, radi odnosu stanica. mlijeka broj somatskih Sudionici obišli i dva blizini u Simpozija gospodarstva Bleda, jedno selu a Tone Dolenca Vrbnje, drugo Poljčama. usGospodarstvo Vrbnju ka On trenutno 46 krava i skoro isto tomjereno je proizvodnji mlijeka. uzgaja liko U Dolenčevom rade dva sina i sestra. rasplodnih junica. gospodarstvu Dnevno od 600 do 900 litara vrlo često proproizvodi mlijeka, mjesečno izvede i do 30.000 litara U su se sudionici mlijeka. upoznaPoljčama Simpozija li na dobru. proizvodnjom mlijeka tamošnjem poljoprivrednom 4 bi Slijedeći veterinari ga simpozij predviđen je godine, organizirali iz SR Bosne i Hercegovine. Zlatko vet. Mašek,dipl. sudionike
vorom
i otvorio
o
u
na
na
u
na
u
v
na
u
na
su
u
u
u
se
a
se
s
za
a
91
u Međimurju proizvodnja Robna
od
4.770
mlijeka otkupnih Čakovec je »Agromeđimurje« da S obzirom litre 1988. pojemlijeka. otkupila 11,344.402 godini proizvođača oko 3.500 povremeno, proizdini i sporučuje mjesecu isporučuju proizvođači uzoraka 120.000 oko ili uzoraka 10.000 godiššto iznosi oko mjesečno vođača, i Varaždin stanica i splaćunjih Uzorke temelju Poljoprivredna ispituje nje. naši Za proizvođači svakom mlijeko, isporučeno proizvođaču. mlijeko je dinara. primili 5,378.895.550 godini protekloj otkupa: Kretanje na
RO
stanica
96
u
u
na
u
su
Tablica .
1.
aan iii o Godina pi o i i 1981. 1982. 1983. 1984. *
hobi...
Otkupljeno
1.850
lit.
12.006.455
lit.
6.494
10.522.668
lit.
5.696
1.847
lit. lit.
lit.
5.681 5.562
1.835
1.820
lit.
lit.
5.324
2.289
lit.
11.817.080
lit.
5.010
2.358
lit.
11.119.947
lit.
lit.
11.344.402
lit.
4.820 4.770
2.307 2.378
lit.
10.422.397
lit. '
10.120.561
12.185.448
1985. 1986. 1987. 1988.
———— Po Broj proizvođača proizvođaču
.
m.
Međimurja: području plotkinja osjemenjenih stanje Brojno na
Tablica
2.
pon 1980. 1981. 1982.
proizvođača plotkinja plotkinja Postotak podselekcijom osjemenjenih podselekcijom 10,7 1.678 773 15.689 769 11,1 1.652 14.920 796 10,1.447 14.516
Broj
,
14.501 14.061 13.971
1983. 1984.
1985. 1986.
n.e
l14,-
13,5
953
1.797
13,2
1.834 1.812
14,1
830 936
.
12.960 ,
12.333
Tablica
__________Ž_Ž_Ž___—_—_—_P—P/—P—P——
mlijeka proizvođača 24
robna
20
robna
24
robna
24
robna
39
robna
44
robna
46
robna
59
robna
850
1.964 1.880
=
Broj robnih
12,2
989
3.
aaa 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 92
1.764
13.570
1987. 1988. Tablica
Broj
Broj
877
14,7
4.
Godina
proizvođača 1983. proizvođača 1984. proizvođača 1985. proizvođača 1986. proizvođača 1987. proizvođača 1988. proizvođača proizvođača Ukupno:
Stavljeno junica rasplodnih u
249
uzgoj
komada komada
“137
.81 komada .
107
komada
70
komada
36
komada
680
komada
ds
Iz
da su naši do sada imali učinka naprijed navedenog napori jer smo toku 6 stavili u novih 680 u Možemo biti godina zadoproizvodnju grla. smo 2% više voljni iako i otkupommlijeka jer otkupili mlijeka, dalje broj pada krava da muzara, u jerizgleda nikogane zabrinjava a stanje stočarstvu, još Rezultat nemara manje proizvodnji mlijeka. isza tog slabije je zanimanje i nabavu novih porukumlijeka grla. vidi
se
u
za
Popis robnih
Ime
proizvođača
mlijeka
godišnju više od 20.000 za
premiju 1988. litara mlijeka
robnog 1. 24 Škober, Stjepan Brezje 2. Ivan 194 Palinovec, Srpak, 3. Ivan F. Barića 17 Šenkovec, Hozjan, 4. Ivan Zebanec 120 Ilijaš, 5. August M. Subotica, V. Nazora Cirkvenčić, 6. Ana Sršan, Sivica proizvođača
godine, predali koji
Isporučeno
Slavko
Novak,
Gardinovec
61.959 45.757 84
35.921 33.980
56
32.499
Glavna 44 Čižmežija, Stjepan Prelog, 9. Horvat, Martinuševec Stjepan 10. Ivan 1. maja 5 Mihaljević, Vularija, 11. Mlinarić, Orehovica, 3 Josip J..Slavenskog 12. Domašine Katanec, Stjepan 13. M. Subotica, I. L. Ribara 87 Stjepan Kocijan, 14. Vinko Novak, Ivanovec, 69 Zagrebačka 15. Pavao Ovčar, Domašinec Đuro
Matić, Držimurec
18
mlijeka
80.960
8.
16.
litara
97.833
106
7.
su
26.870 25.112 24.721
23.734
22.356 22.334
21.588
20.425
-
20.079
Tomislav
Kolak, inž.
Premijemljekare»Dukat« za godinu 1988. jekaprema Nizinsko
skali: dolje navedenoj i brdskopodručje planinsko od 15.000 do —
—
—
—
25.000
litara
10
dinara/litri
dinara/litri
od
25.000
do 35.000
litara
11
od
35.000
do
litara
15
od
50.000
litara na
više
20
Tvorničku
50.000
dinara/litri dinara/litri
ne dobiti mogu premiju m ljekare proizvođači kod mlijeka dokazano kojih je patvorenje mlijeka. Do sada 446 ukupnonagrađeno je iznoproizvođača mlijeka, ukupnim od 88,991.925 dinara. To som konačni ili tri nije Popis nagrađenih, jer dvije radne nisu dostavile organizacije i novčani izpopis n agrađenih proizvođača nos već vidi da »Dukat« No, premije. velika novčana jemljekara odvojila sredstva robnih nagrade proizvođača mlijeka.
»Dukat«
se
za
93
Najviše je »Dukat« proizvođača na imala područmljekara kojima je općina, zagrebačkih ju i proizvodnjeotkupa organizator 102 proizvođača Ukupno mlijeka. 14,163.000 dinara. dobila su mlijeka Po proizvođača brojunagrađenih »Kooradna je organizacija druga 68 proizvođaiz perativa«Siska, od iznosom ča i novčanim 12,525.550 iz Siska »Posavka« Treća dinara. je dinara. i 65 sa 9,322.040 proizvođača 34 imao Vrbovec PIK je nagrađena od s proizvođača, nagradom dinara. 10,959.490 robnih
u
sa
Zborovanje
poljoprivrednika naprednih Jastrebarsko
općine
proizvođača mlijeka Najboljih innarsovodvoc. vayue revue ninaa p g di i Ime mjesto prezime, (Vrbovec 1. Lug Poljanski VladoKralj,Tišina 2. Nikola (Sisak) Culek, (Jastrebarsko) 3. Mirko Cvetković Batušić, Križevčec 4. Ivan (Zelina) Mužević, Gorica Ivan Slanec, Mala (Petrinja) 5. Preloščica 6. Kožić, Roždanik (Sisak) Josip 7. Stevo (Novska) Pavković, Strelečko (Sisak) 8. Muljević, Drago Resnik 9. Marica (Sesvete) Božić, Gorica Velika 10. Banović, Stjepan tak rbd tsat a jeni tatek Sr su:
10
Litara 90.976 67.620
61.647 53.378
'
49.777 46.460 38.082
33.885 32.034 30.107 Z. Mašek
Stručna predavanjao kvaliteti mlijeka hrvatske
održanih
od
mljekara tradicionalnih stručna i internacionalnog su predavanja 6. 0. 2.—4. g. organizirana značajna i proKvaliteta temu: na mlječnih na mlijeka obzirom karaktera predavače i kod nas. izvoda svijetu susalarmantna i nas za N apredni s vijet poruka Osnovni je: zaključak rasi tako otvara kvalitet put kontinuirano radom mlijeka tavnim poboljšava tako i hiUz kvaliteta pa mlijeka. kod nas da potrošnja tu stagnira potrošnje, član otvorenog evropskog da r avnopravni postanemo pretpostavku potetičku tržištu. vlastitom niti na šansu nikakvu nema kvalitet mlijeka tržišta postojeći rasta nema odnosa tržišnih potrošnivou li i na opet No ostanemo postojećih i kvalitete rasta proizvoda. mlječnih bez mlijeka nje kontinuiranog sustavnog izraditi projekciju osnovna Iz N ajhitnije poruka: proizlazi toga osnoto a rasta faktora opet je osnovnog kvaliteti potrošnje, rada mlijeka nas. u agrara sveukupnog ključa proizvodnje govedarske održanje inž. P. Jelenić, dipl. U
susreta
okviru
radnika
a
u
a
na
va
za
.
94
Nova cijenamlijeka lista Vas o odluci smo U broju Mljekarskog obavijestili proplenuma da se sa izvodnju mlijeka, cijena iznosom mlijeku korigira približnim porasta troškova i sa 445,45 na 550 din za masnu proizvodnje povećala jedinicu. Kako međuvremenu od 1.05.—1. 06. trend to nije z austavljen inflacije su sastanku mljekare zahtjev i proizvođača proizvođača prerađivača 23. 05. 89. Sadu Novom SFR mlijeka odluku da (zacijelu Jugoslaviju) donijele 6 1989. Kao među korigiraju do cijenu (lipanj) godine. cijena, utvrđivanja zaštitne se tokom i će koja očekuje cijene lipnja snagu koja stupiti (vjerojat1.7. 89. no) godine. U SR utvrđena od: Hrvatskoj je cijena 660 dinara masnu ili 2.376 dinara 3,6% jedinicu mlijeko mlječne masti će od 1. 6. 1989. koja plaćati (lipanj). od 1. snazi od 660 dinara Dakle, lipnja masnu je cijena pa jedinicu, će realizirati sa ovisno proizvođači o masnoći zajedno premijom mlijeka iznose litru slijedeće za 1 predanogmlijeka 4.
za
—
u
—
na
—
na
u
za
na
za
za
sa
se
—
na
za
—
Nizinsko ———————————— %om
osnovna
a
područje o... ovvn a jndn nu dinara cijena premija ukupno SR
3,2
2112,00
3,3
2178,00 2244,00 2310,00 2376,00 2442,00 2508,00 2574,00 2640,00 2706,00 2772,00
3,4
s
3,5
3,6 3,7
3,8 3,9 4,0 4, 4,2 ———_a— m
Brdsko
ja
%
m
3,3
2178,00 2244,00 — 2310,00 2376,00 2442,00 2508,00 2574,00 2640,00 2706,00 2772,00
3,6 3,7 3,8 3,9
4,0 4,1
4,2 ——_________———_———
2172,00 2239,88 2307,75 2375,63 2443,50 2511,38
.
2579,25 2647,13 2715,00 2782,88 2850,76 sennstaku
73,13
75,00 76,88 78,76
'
S
Hrvatske planinsko područje osnovna cijena premija
2112,00
3,5
60,00 61,88 63,75' 65,63 67,50 69,38 71,25
SR
3,2 3,4
Hrvatske
Vo A dinara ukupno
75,00 77,34
2187,00
2255,34 2323,69 2392,03
79,69 82,03
84,38
2460,38
86,72
2528,72 2597,06
89,06 91,41
*
93,75
96,09 98,44
-
266541
2733,75 2802,09
2870,44 a A inž. Stjepan Deneš, dipl. 95
Da
(dodaci)u hrani Aditivi ili li vrijednost? hranjivu povećavaju smanjuju
zagovornici potrošače. zbunjuje (dodataka)hrani, doni nisu aditivi ni Ni ili potpuno aditiva drugi, jer jedni protivnici? njihovi kako i se dobro ih da upoznamo loši. Važno primjenjubri ni (zašto je potpunomoći hrani. ih ćemo i tada regulirati ju) na da se s hrani, se tvar svojbilo utječe Aditiv ciljem koja dodaje koja je različiod 3000 više hrane toku u Danas se stva hrane. primjenjuje pripreme očuvala hrana da bi se Neki (konzervantih dodataka. dulje vrijeme dodaju zaneki su i mirisu, okusu neki da umjetni neki da hranu pridonesu oboje, si), da bi se povećala tvari, neke i prehrambena slađivači. Čak se dodaju hranjive aditiv svaki proza bi Danas pojedini valjalo p roizvoda. određenog vrijednost sobom. nosi sa on rizika i koristi koje omjer cijeniti uvelike da su svakako konzervansi, pridonijeli kao primijenjeni Aditivi, bolesti bile hranom (te učestalosti bolesti uzrokovanih zagađenom padu nova bila bi aditiva nekih Bez industrijska proizvrlo česte moguća ranije). zamisliti bi se obroci ne mogli hrane. gotovi pripremljeni Industrijski vodnja tvari umjetemulgatora, vitamina), bez dodatnih alkalija, hranjivih (kiselina, da hrana čini što sve i zasladivača zajedno i mirisa, nih drugog, umjetnih boja iz tih koristi izvlačimo Svakako, domaćinstvu. skuhanu u hranu na podsjeća mineki vitamini, unište hrani da se tako isto ali one mogu tvari, prodonijeti ima vehrane vrsti U intenzivno osobito kad se hrana nekoj prerađuje. nerali, za tvari te se ili soli proizvodnje. masti, vrijeme dodaju oma mnogo šećera, jer zaista da hranjive i miris mogu kupuje Privlačna kupca uvjeriti (okus) boja proizvode. različitih tvari hrani danas regulirano je proizvodnje tokom Dodavanje Međutim, inudstrijski pripremzakonom propisima). (zakonskim posebnim aditiva. dosta ima njihovog Zbog nepotrebnih hrani, danas vjerojatno ljenoj teže identificirati mogućeopasne spojeve. kemijske sve postaje dati broja velikog onim i financijsku) kadrovsku da punu Smatramo ( i podršku jepotrebno službama, nad da dužnost kemijbdiju i čija j e laboratorijskim industrijskim našim nad i namirnica, njih preko i skom ispravnošću bakteriološkom zdravljem. nas zaštititi i novac Drugi zdravlje. aditivi Neki mogu vrijeme, uštedjeti samo ide korist ne da rizicima. uvijek izložiti Osigurajmo mogu nepotrebnim snosi rizik Vaš a da potrošač. liječnik potpuno proizvođačima, što vrlo
u
li u
Jesu
pravu
u
se
su
.
ne
.
u
“
u
a
Izdavački
savjet:
mr.
Milan
Bolić, Antun
Bratanović,
dipl. inž., doc. dr. Mirza
NIŠPRO
»Vjesnik«, OOUR
Republičkog sekretarijata je plaćanja poreza ski list oslobođen Rješenjem
TiM,
Kobra,
Pehal, dipl. inž., Petrič
Vlado,
Zagreb.
za
prosvjetu, kulturu
na
promet.
i fizičku
kulturu
JovanovićMajić, Ivan Bunta, dipl. inž., dr. Berislav
Brlek, dipl. inž. Vesna
Miroslav
Hadžiosmanović,
dipl.vet. Stjepan Deneš, vet.. Slavko dipl. Nada Miljanović, inž., Mašek, dipl. dipl. vet. Vuković-Svoboda, Dubravka
Tisak:
dipl.inž., Stjepan
SR
dipl. inž., Miljenko Turk,
dipl. inž.,
broj 5249/1-1972.,
Mljekar-
Hrvatske