Mljekarski list 7-1989

"EEE

—:Z

>

O %

NAN

NAR KI ĆA

saa

Bjelovar amarici —

"

--_———

Nešto

-.-

-

novo

.—-

---

-.—-—--

-.-

_

-

o

-

——

=.

mliječnazamjenica sa sirutkom u prahu

—

od

proizvoda iskorištavanje Zapadnezemlje,namjerom povećaju kao sirutku iz sirutku upotrebljavaju zamjenisirarstva), (naprimjer mlijeka ishrane Takav način mladim pou životinjama. smjesamanamijenjenim tako oti već znat se, gdje Njemačkojdrugdje, Zapadnoj je dugo Australiji, nižu od ima naime telad.

Uzgajicijenu mlijeka. zamjenica, hranjuje Mliječna teladi koriste da u ishrani tako stimulirani vači zamjenicu. sirutke ta orvelike količine kao sireva, koju »Sireli«,proizvođaču ostaju ishrani tovgospodarstvu upotrebljavasvojemsvinjogojskom ganizacija odnosno suši. tzv. »mokrom tovu«, ili ljenika jeugušćuje, sirutka suha da »sirutka« korak programa je Slijedeći ostvarenju mladih ishrani kao za teladi, jaradi životinja upotrijebizamjenica mlijeko i prasadi. tvornice kad usporedno mliječne gradnja zamjenice, Danas, jezapočela sadržavasastavu svom tov teladi koje pokusni zamjenicama postavio koncem sirutke. Prvi le različite studenog koji pokus, postotke jezapočeo sad drugi. pješno jezavršen, jepostavljen Razvrstana teladi muških i 40 U ženskih).

(25 pokusujesudjelovalogrla je Telad bimuških 8 i4 + 3 1 kontrolnu po grupe grla(5 ženske). je pokusne bila su 3 vagai imala težine. U toku 78 la stara 26 dana obavljena pokusa kg završetku ishrane dan nakon deseti zapo prvo dopreme, drugo vaganje nja: završetka treće nakon i pokusa. mjenicom završetku ishrane kontrolnom Na po (napajanje) zamjedrugom vaganju, što znači da i teška 114 bila stara telad 76 dana nicom, kilograma, jeprirast je telad 105 Po završetku tova iznosio 36 po prirasla kilograma (pokusa) je kg. bila 183 tako da izlazna težina kilograma. prosjeku grlu, je kad bilo hladno štali do zimi Iako (u 0*C), maglovito, je jepokuspočeo telad završila telad bila i se sva pa pokusni sniježno, nije bolesna, je vjetrovito tov.

Sva telad s područja općineBjelovar, razmjerno jenabavljenauzgojnog hraneći mlada težine. Telad zatim i male se prošla prilagodbe vrijeme je Prvih telad litara količinama 50 dana (6 dnevno). je mjenicom ograničenim dana boravka kvalitetno Za dvadesetak imala i starter. na gospo volji sijeno i startera, a sa 2,5 stakoličine telad znatne podarstvu, jejela sijena mjeseca Od rosti telad u preživača. drugogkontrolnog vaganja jeuzgojena stvarnog ali količinama teladi su startera, grupe jednako hranjene ograničenim imale ili tov, dok su po volji. grovera sijeno smjese bazi sirutke dozavršeni tov teladi na Uspješno zamjenicom prvipokusni ishrani mladih Nakon sirutke kazao u zaživotinja. upotrebe jemogućnost famuška telad bila vršetka jeotpremljena»Koopexport«drugu vaganja Junice će se ostala na a ženska pokusa, gospodarstvu. uzgajati paši je kada će biti do utvrđene bez koncentrata ponuđene prodaju. bređosti, »Sirela« će nakon izU programa »mliječna daljem zamjenica ostvarenju ishranu teladi. Ta tržištu tvornice i za ponuditi gradnje proizvoditi zamjenicu od kako bi naš bio zainteresiran biti će mlijeka, uzgajivač zamjenica jeftinija teladi. ishranu da jeupotrijebi nešto »Sirela« će novo. proizvoditi B. dipl. ing.

Majhen, da

s

:

cu

u

su

u

na

u

se

u

u

—

su

se

u

us-

a

s

u

u

u

.

za-

u

sve

za

X

na

u

na

zu

za

za

“+

98

m

-__.

__——

—

-

a

#

=

=

,

oz

Tendencijeu uzgoju i sistemima govedarske proizvodnje (nastavak) 2. Sistem mliječnog govedarstva proizvodnji poslijeratno našojgovedarskoj skoro karaktesistem s mliječnog govedarstva.

Taj monokulturan, je mnogim ristikama nekoherentnosti izrazito enproizvodnje. industrijske Zbogsvoje je i veliku kao izvor tropičanpredstavlja potencijalnu zagađivanja opasnost okoliša.

Radi se o velikim pa jeupravljapretežno aglomeracijama životinja, vrlo teško. krava visoko Specijalizirana mliječna produktivnjepostupcima je sredinu našem vrlo skuna, traži odgovarajuću kojaje podnebljupravilu visoku traži strukturu obroka koncentrat u kome pa, mlijeka proizvodnju oko 60% suhe krave zauzima tvari. Ovakav i sistema nalazi oštru njegove tip može izdržati. Zato se ona ne konkurenciju biljnoj proizvodnji koju specijalizirano teško Poseu gospodarstva. mliječno gospodarstvo uklapa mješovita ban relativno kratko krave u iskorištavanje mliječne koja prosjejeproblem ku 3 teleta odnosno 3 daje laktacije.

U uvedena holstein u nas specijaliziranim mliječnim gospodarstvima je kravakao sredstvo za proizvodnju.

Zahvaljujući američkoj selekciji uspješnoj efikasnom i našem efekata domaćim u proiskorištavanju njenih uvjetima, vedbom intenzivne smo programa vlastitog omogućili postizanje uzgojnog u proproizvodnje mlijeka.

Mliječna gospodarstva Hrvatskoj postižu godišnju kravi od 7.000—8.000 i ravna po izvodnju kg,kojajenajvišaJugoslaviji najstadima.

Uz ovakovu razinu za boljim evropskim prikladan proizvodgenotip, od metode hranidbe« nje presudnog »poboljšane (steajeutjecaja primjena visoko holsein krave. kojaosigurava iskorištavanje ming up), genotipa Društvena sredstva favorizirala nas su upravo zadnjemdesetljeću Koliko takvi sistemi su u specijalizirana mliječna gospodarstva. prihvatljivi ekonomskom posve pogledu nije jasno.

Unatoč biotehničkim i biotehnološkim sistemogućim unapređenjima tog ma na proizvodnje području hranidbe, identifikacije automatizacije grla, vimena i tehnike p rocesa mužkompjutorskog vođenja proizvodnje, zdravlja te kontrole i kao i stanicama, reprodukcije nje, manipulacije spolnim geneti hormona rasta skoginženjeringa korištenja cilju povećanja proizvodnje, smatra se da se velika neće specijalizirana mliječna gospodarstva Evropi jače proširiti.

U

razvio

se

doba

u

u

i sistem

u

za

u

u

u

u

u

u

3. Racionalnost

sistema

govedarske proizvodnje

u Poslijeratni gospodarstva ukupnepoljoprivredne razvoj proizvodnje išao mimo načela što se izvora, opsegu velikomje iskorištavanja prirodnih vidi neracionalnom u rasporedu proizvodnje poljoprivrednom prvenstveno i neskladu između i stočarske i sur. biljne prostoru proizvodnje (Zagožen 1986).

S obzirom veličinu ekstremne veličine. pogona govedarskih postoje sitnih i a pogona, Najveći (seljačkih) jebroj (društvenih) manjibrojprevelikih Koliko sitna su optimalno velikihgod najmanje seljačka gospodarstva za toliko donose sa brži prepreka proizvodnje, drugihproblema razvoj srednjih. sobom veliki Ne ulazeći zašto do ovoga raspravu pogonije gospodarstva.

i

u

na

u

99

pogonpreveliki glavneproblemekoje došlo, u i surovo stva su se praksi: našoj potvrdili koji gospodarVelika pripada jedprevelik jekomplekskoji životinja aglomeracija za pa nom zemljištukrmu, jeposljediraspoloživom dvorištu, gospodarskom kontakvih od skoro ca Eutropičnost proizvodnje. biljne potpunaodvojenost ciklusa izostanak ekonomsku svaku pa kruženja logiku, ignorira centracija inVeliko oranica. i serijsko plodnost o siromašuje rapidno materijeenergije može izvesti reciktehnički prirodni krug, prekida govedarstvo dustrijsko zemoni sistemi Pametni okoliša. su izvor pa vraćaju koji zagađivanja lažu, je što osim uzeto što ono sve onoga gnojem Stajskim upotrijebio. ječovjek lji je životinkrme. uzetih 80% do 70 vraća se U sastojaka hranjivih putem zemlji hranu. minerala 80—90% se biljnu predstavljaju koji izlučuje jskimotpacima može sinhronizirati troškove ne dodatne Veliki pogon prijevoza, zahtijeva i faze tehnološke sve izmeđubiljne nemogućeje proizvodnje, govedarske nadzor nad i dobar brigu životinjama. njemuobavljati treba uvažavati Budući gospodarstava komplekspoljoprivrednih razvoj sisteživih sistema, a nost pojednostavljene proizvodne nedopustivo isključiti veliko osiroBitna me. pogona poljoprivrednog jenjegovo značajka sadašnjeg dinamičmnožine vrsta ekosisteme. odnosu na prirodne Umjesto mašenje kultura ufili bez kombimali se brojpoljoprivrednih pojavljuje nojravnoteži, bio Za nama domaćom su s nekom desetljeća čiji životinjom. jeobičaj nacije »od neovisan kupgospodarstveni zemlje uzgoj temelju uzgojživotinja« mali odnosno mali vrsta na krme.

Posebno na porazno oslanjanje broj ljene je stočarstvu. u brojproizvoda sistemi tovilišta osiromašeni i velika su entropični gospodrstvo Mliječno zdravstvenu troškovi se Posljedica toga povećani kojima priroda opire. imetabolička kraći vijek, životinja apatija slabija plodnost, proizvodni zaštitu, donosi

ćemo

navest

—

ne

—

u

u

u

-

na

—

za

su

neuravnoteženost.

efikasnost

govedarske proizvodnje, najvažniji je i različitim sistemima ove poproizvodnje tipovima njenogiskorištavanja ekonomski čimbenik. značajan staje ustanovila te Bickela i sur. su Bickela i Schurcha (1984) (1984), Istraživanja mesa s kombiefikasnost da iskorištavanja energijeproizvodnji jeukupna male razlike efiniža nego a da su u niranim mlijeka, proizvodnji govedom i tova kasnosti u mlijeka junadi proizvodnje korištenja energijevarijetetima krme i u da iskoristivost Poznato govedarbjelančevina energije zajedno. je je efikasnost isNiska ovisno između 10 i o vrsti proizvoda.

40%, proizvodnji skoj sistema mesa prvengoveđeg proizvodnje samostalnog korištavanja energije i između konzumirane stveno se energije uslijed velikog srazmjera javlja Govetežinu metaboličku u odnosu na grla. vrijednosti proizvoda energetske Ova đe meso poporijekla. negativna životinjskog bjelančevina jenajskuplja iskorištava kao što time preživač govedo jekompenzirana “javadjelomično konzumirati. i ne krmiva mogu kojačovjeknepreživači tehna u odnosu hranidba u sadašnje proizvodnji govedarskoj Jeftinija može nološke se postići slijedećim postupcima: postupke na s hranjiva goveda manjim zahtijevima koncentraciju Kategorije i kukuruzovinom. slamom hraniti pripremljenom mogućeje volumiosnivati na Svaki kvalitetnoj valja proizvodnje tipgovedarske količidavati krmiva onim u samo a krmi kroz cijelu godinu, krepka noznoj uvažavati Pri tome fiziološke nama trajapotrebe. jepotrebno kojepodmiruju ciklusa proizvodnje. nje Budući

da

element

krma

u

u

|

|

—

—

,

100

k

iskorištavati Marginalne travnjake valja napasivanjem rasplodnog i teladi tov. podmlatka treba količinama fiziološki Sijena za spremati potrebnim pojedine oblike proizvodnje. tehničkih i Zbogvremenskih, voluorganizacijskih problema g lavninu minozme krme treba u obliku silaže. i spremati sjenaže Tehnika treba biti hranjenja optimalna.

Dr. Pavao Caput Mr Ivan Jakopović —

za

—

u

—

—

Prehrana krava sa silažom i moguće poremetnje Stočar

K. S. iz Erdovca

imao

je

1987.

i 1988.

su, po godini krava, k oje bile dobre i u dobrom muzare njegovomkazivanju, Svih 6 gojidbenom stanju. krava ostalo 1988. u Sve krave bile su više je godini jalove. puta umjetno osjei kad nisu ostale bređe ih su ali bez rezultata. menjivane pripuštali podbika, Vlasnik morao krave sve da se je neprodati.

Posumnjalo je jeuzrok jalovosti Krave hranile su se većim količinama odgovarajuća prehrana. sikukuruzne a dobivale i i malo laže, Silaža bila sijeno kukuruzne p rekrupe. je naizgled dobra i krave su rado Vlasnika zanimalo da ukusna, li krave jer je mojele. je gu silažom. i da su jalove postati uslijed hranjenja Sumnjao je radioaktivne nakon kvara nuklearke u uzrok padaline Predao Černobilu za jalovosti. je 1987.

4.688 litara samo tih mljekaru a 1988. godini samo mlijeka krava, 5.641 litru 500 litara što znači da krave nisu bile (oko mjesečno), odgovarajuće nisu bile hranjene i mliječne. u

6

su

u

u

Koji

mogući jalovosti?

Navesti ćemo neke samo su u vezi s koji jalovosti: nedovoljna priprema krava za i krava telenje; laktaciju začeće; prehrana pretežno silažom; prehrakrava na hranom silažom; prehrana pokvarenom zagađenom radioaktivnim tvarima. su

Pokušati

ćemo

uzroci

sve

rastumačiti

te

postavke: 1. Da bi se krave lako prema i telile, dojile n asljednim svojim svojstvima pravovremeno se u koncipirale (zabređele) moraju suhostaju prije poroda, kao i hraniti.

Krave su normalno poslije 10 poroda, pravilno laktaciji mjeseci a 2 do 8 krave (305 dana), mjeseca zasušiti.

To p rije poroda (6 tjedana) valja se zove Tada od razdoblje suhostaj. se krave odmaraju ih a treba talaktacije, ko da tele može normalno i da se krava hraniti, za porazvijati pripremi i bređost. Hranidba rod, ponovnu laktaciju ponovnu veoma suhostaju važna za teleta i krave je zdravlje u zdravlje poslije poroda.

P ropusti hranidbi ne se mogu učinjenisuhostaju Krave treba kasnije potpuno ispraviti. u tako da budu u suhostaju hraniti, ne biti srednjem g ojidbenom stanju, smiju niti Krave se u premršave i predebele. često u tovljuju poodmakloj laktaciji kad se hrane i veće suhostaju, U toku zapodjednako vrijeme mliječnosti. krava treba rezervu u mineralnim tvarima sušenja i nakupiti (kalcij, fosfor) vitaminima će biti u koji joj potrebni povećanim pok oličinama slijedeću četnu i da laktaciju mljezivo telad bude punovrijedno.

Krave treba suhraniti tako da oko 5 do 10 litara hostaju Hrana doje tremlijeka. suhostaju ba biti zdrava i dobre kakvoće: zelena krma i Zimi se može u umpaša, sijeno. u

se

za

za

u

za

u

a

u

za

za

a

za

u

u

101

koi

krave

volji, jerenim zdravstveni nastati samo tada izmjeporemećaji mogu bi mogleugojiti,i silaža Kukuruzna energetje ni tvari nakon plodnosti. poroda poremećaji ali potrebni proteprijeko ska hrana nedostaju s tanja), gojnog Prema tome, kad bi se hranilo većim ko(zapoboljšanje vitamini. i minerali ini (bjelančevine) bi nastati bolesti silaže kukuruzne mogle ličinama telenja poslije suhostaju minerala nedostatka (omekbolesti tvari uslijed nastaju koje (ketoza), mijene i Johnson ustanovili (1981) i vitamina Otterby plodnost). (slabija k ostiju) šanje od većem u silažu dobivale broju u krave oboljele da se su suhostaju koje krave Obroci lucerke. hranile se krava od vimena katara sijenom koje i bjebiti izbalansirani energije pogledu (uravnoteženi) moraju suhostaju do 700 sa hranidbenih 7 do 10 dobiti dnevno Krave jedinica lančevina. moraju obrok morao luzelene 20 od bi kg 1000 grama sastojati Ljeti bjelančevina.

5 imati može obrok Zimski krave. za i 3 6 sijena kg smjese cerke,kg livadnog količinama

Ako

i silažom.

hraniti

bi

hranilo

silažom

se

po

u

a

se

u

u

su

u

za

su

u

se

i lako

omlohavi

može

zaraziti

raznim

poroda poslije ishrane maternice. katari nepravilne te Uslijed (upale) bakterijama,nastaju do i gonjenja. doći i do poremećaja djelovanju može jajnika nepravilnog osim stadima poduzimahranidbe, nekim U ispravljanja problematičnim sukravama što bila da bi telad u i zdravija, porodu pri pomoćnemjere, ju fosfoviškom s dodaci mineralni i ADE doze vitamina se udarne daju hostaju dapreporuča s čestim poroda poslije ra. U štalama posteljice zaostajanjem krave su stadima U selena. i vitamina kojima vati E injekcije suhostaju doze udarne poroda sklone parezama daju prije (klijenutima) porođajnim nakon ketozi sklone kravama poroda, D. vitamina koje Visokomliječnim B iz 6 dnevno skupine). grama po u (vitamina nijacija suhostaju daje Hranidzimskom krave hranivo vrlo razdoblju.

2. Silaža pogodno je zriovoštane na ubrane silaže kukuruzne početku bena kg jednog vrijednost 8 grama sirove 24 grama bjelančevine, be iznosi 0,3 hranidbene j .), (h. jedinice Od karotina. do 15 i fosfora mg i 0,6 grama sirovih vlakana, 1,4 grama kalcija enerlitara dobiti po može 0,68 silaže kukuruzne mlijeka kilograma litara jednog litara po 0,35 po proteinskoj 0,28 vrijednosti mlijeka vrijednosti, getskoj vidi se da Prema tome, količini je po količini fosfora i 0,22 litre mlijeka kalcija. i da kao mala silaže vrijednost proteinska prilična, vrijednost energetska silakukuruznom hranidba i fosfora. ima Stogajednostrana premalokalcija i i zdravstvene izaziva probleme probleme žom proizvodne monodijeta) (tkv. kombinirati proi zato mora hrana Silaža krava. potpuna nije plodnosti bi Da krmivima. vitaminskim i potrebe mineralnim podmirila teinskim, a 17 bi morala žive od 600 krava vage h. silaže, kg pojesti kg j.)

(5,1 energijom sirovih bjelančevina) grama da bi (480 potrebe bjelančevinama podmirila silažu treba nesklad silaže. Da bi se čak 37 bi morala smanjio, taj kg pojesti luzelene ili lucerne obliku hranu davati sijena dobrogsijena, proteinsku kukruznu Benuralom ili s koncentrat ili kukuruzni najbolje, ili, cerne urejom davati Naše ili samu od s oje. prekrupu soje pomješatiprekrupom prekrupu hranu svom na gosposvu za stočari da su pobrinuti moraju takve, prilike a od ima hranu stočari proizvode Naši vrijednost, energetsku darstvu. koja samo i vitaminima mineralima jeproizvode hrane bogatebjelančevinama, za zimu, i to samo nabaviti dio dok dan trgovinama moraju preostali dio, dodatke mineralne samo morali krmu (fosforzelenu dok bi osigurati ljeti često

maternica

na

se

u

se

se

u

u

se

su

se

u

za

se

a

s

se

u

za

za

uz

u

s

se

u

uz

102

r.\

D

štali. u Prema životinje mišljenju stručnjaka ši bi stočari morali i vrlo proizvoditi koja soju, je bogata b jelančevinama.

Soja i tlima može i uspjeva lošijim ukognojidbu, sijati poslije kukuruza, liko kukuruz bio zaštićen antracinskim Kukuruzna silaža nije pripravcima. se obično količini u od 15 do 25 dnevno.

Za daje od litara kg proizvodnju 15 15 6 s mlijeka dovoljna i3 jeprehrana kg silaže, kg lucerninog sijena kg soje, dodatke i dnevnu dozu dakako, mineralnostočne soli.

Kod nedostatka hrani u bjelančevina vitaminske pronastaju poremećaji zdravlju, i i kronične izvodnji plodnosti smetnastaju indigestije (dugotrajne probavne budući da silažom i nje predželucima), monodijetu smanji otpornost katari vimena i maternice i bolesti krave, nedostatka nastaju papaka.

U slijed hormona slaba i tiha se spolnih javljaju gonjenja.

Silaža može i da obogatiti se bjelančevinama prilikom siliranja tako, silaži doda ili Benural urea ili se doda krmivo siliranje bogatije bjelančevikao što nama, ili stočni lucerna, djetelina kelj.

Da bi bila hrana mora sadržavati probavagoveda 17% dobra, najmanje surove vlaknine u tvari vode Ako (celuloze) kukuruzsuhoj (bez hranivima). silaža ima na surove to se kad silaža ' manji postotak vlaknine, događa je ili ako silažu uz koncentrati također su se vrlo presuha siromašni daju koji surovom vlakninom tada može kiselu indi(kukuruz), probava pretvoriti se mogu masnoće i gestiju, česta prepojaviti proljevi, lizavost, pad mlijeku smrti Zato ganjanja uslijed embrija. se uz silažu mora davati i sijeno bogato surovom vlakninom.

ne)

i vitamin

D.,

ako

hrane

se

na

na-

uz

a

se

.

uz

u

u

a

se

uz

se

za

su

u

a

se

u

u

Mineralni

p ovoljan nije kukuruznoj silaži, nedostaje jer kalcija, fosfora i i cinka i Nemangana, natrija mnogih mikroelemenata: bakra, joda. dostatak i fosfora hrani može izazvati kalcija lizavost i omekšanje k ostiju, kod niske obično poremećajeplodnosti. mineDoduše, mliječnosti dostaju ali kod veće se nedostatak minerala. rali, Nedostatak mliječnosti javlja natrija silaži i lizavost i uzrokuje smanjuje mliječnost sigurni poremećaj plodnosti. Zato se kravama svakodnevno davati stočna sastav

u

u

u

u

u

mora

kih

100

krava

kg

od

žive

600

vage žive

kg

i

još

po

2 grama

treba u vage toliko dobiva tek u 21 do

za

sol i to 5 grama dobivenu litru

svaku

hrani

primiti 25 svaku kg silaže, 30

grama

na

sva-

mlijeka. i 15 grama kalcija litru trebamlijeka Tako

fosfora, la bi 2 do 3 kukuruzne silaže. po pojesti još kg Vitaminski silaže sadrži ona malo sadržaj kukuruzne nije p ovoljan, jer Karotin karotina,vitamina D uopćenema. vitaje provitamin (prethodnik mina A. silaži iliga ima do 15 nema u Karotina 6 uopće mgu1kgili prosječno Od 1 karotina krava u mg. mg stvori oko 400 internacionalnih crijevima jedinica vitamina A. Krave dan dobiti 75 do 175 domg trebaju karotina, bru dnevni bi obrok morao sadržavati 200 do 300 mg, ili plodnost 600 još bolje, karotina.

Pri nedostatku mg vitamina A se dolazi do smanjuje plodnost, jer mozga i do promjena hipofizi (žlijezdi unutrašnjim lučenjem) orožnjavasluznice maternice.

Prema dolazi i do nja ciklutome, poremećaja spolnom i do su slabih rezultata čestih i Kukuruzna silaža osjemenjivanja preganjanja. sadrži vitamin ne te nedostatka dolazi do uopće omekšaD, uslijed njegovog krave pa i zimi njakostiju, suncu ili im jepotrebno ljeti u izlagati ispustima hranu davati dobro osušeno pak na ili vitamin suncu D sijeno u injekcijaa

a

za

a

na

u

a

za

s

u

u

ma.

Silaža

bost,

slabu

što je mikroelementima,može i mliječnost smanjenuplodnost.

siromašna

i

uzrokovati K

opću

sla-

103

hranila Zanimljiv jepokusTrimbergera bez koncentrata, količinama obimnim i silažom sije3 tokom po volji godine 10 treću. Od krava samo a završilo 6 krava Samo jedna na. laktaciju, drugu je izlučena Krave su zbog ugibale 8, krava jalovosti. zbog jednaje uginulo je vimena, maternice, od zadržavanja upale upala poroda poslije komplikacija od

Grupa (1972).

i sur.

10 krava

se

a

silažom.

njupokvarenom

dipl.

Premzl, Dragutin

vet.

Postupak s vimenom prijemužnje Musti

p ravilo: općepoznato ispunjeno mužnju i vodom i čisto vime. suho posude dvije pripremiti potrebno je mužnje Prije i 40 cm, za 40 veličine brisanje čišćenje po mogućnosti krpe, hrapavije dvije čista nalazi kravu koju voda, za vimena U posudi jednoj posebno. svaku Za

svaku

mora

biti

samo

s

x

se

vimena:

/, Postupak pri čišćenju vode; b krpu za hodno oprati mlazom 1 dobro je iscijediti(ne nad posudom!); € Slika

a

=

vime

=

vime

104

| obrisati

ga;

=

nakon

Jako prljavo potrebno

ga

toga

u

obrisati

sise.

je pret-

sredstvom

posudu s raskužnim raširenom preko ruku čvrsto

namočiti

krpom

=

d

je vime

ako

I

obuhvatiti

kojuje odgovarajuće mijenjati,drugoj sredstvo. (sl.

1.) ako treba Ako zaista nužno vime vime(samo jakouprljano) pranje nije je izbjegavati.

treba no

na

češće

a

voda

u

dodano

u

raskuž-

a

a

I

E A

Slika €

2. posuda

Pribor

=

A za

mužnju:

za

izmuzivanje

a

::

posuda

prvih

s

vođom;

b

mlijeka,

tzv.

toplom

mlazeva

posuda

==

»crna

s

raskužnim

posuda«

za

sredstvom;

A

predmužnju.

a

pravilno održavaju toliko da ih i čista upravo očistiti vlažnom su krpom mužnjedovoljno jeprije obrisati vlažnom umočenom vodom u s u kojoj posudu toplom krpom jeotopRaskužno raskužno sredstvo. sredstvo rabimo da se zato ljeno spriječi priještetnih četvrti na zdravu Voda četvrt vimena. nos s bolesne mikroorganizama biti i raskužbu vimena za mora se koja upotrebljava pranje topla(približno da hladna voda slabo hladi Poznato na 38"C). mlijeka utječe ispuštanje je jer ili vruća krvne dok vime voda može uzrokovati se žile), pretopla (stežu opekliodnosno tkivu vimena sisa. ne rane na i Ako

ležišta

su

za

krave

izvedena

mlazeva

Izmuzivanje prvih

i uredno

vimena

se

mlijeka

mlijeka (dva mlaza) pripremi mužnju,prvi radi izmuzu izse u za posebnuposudu(crnaposuda predmužnju) provjere da li da li i sastava vodenasto, mlijeka crvenkasto, gleda tj. provjere jemlijeko itd. Takvim sadrži može se pahuljice, krpice, pregledommlijeka mužnje prije otkriti iz s isključiti mlijeko, mliječna grla poremećeprometapromijenjeno nim skratiti i dr. vimena upale lučenjemmlijeka, liječenja trajanje Osim mlazeva u crnu za prvih mlijeka posudu predtogaizmuzivanjem živih i time isu bakterijamlijeku higijenska mužnjusmanjuje broj postiže da mlazevi budući sadrže i mlijeka mlijeka bakterija najviše pravnost prvi treba Tek tada s mikroorganizama. drugih početi mužnjom! dr. Berislav Majić Pošto

se

vime

za

mlazevi

do

tri

se

105

a

>

o

<

>

—

.-

e.

-

—

.-er

—-

—

-

—-_

-_———

-—

_—____——

___—________.

5

ŽE.

1 T-

U Dolanjskom Jarku u Jastrebarskog.

Dolanjski jePlješivice, nalazi se Na dolinu. gospose u kraju togputa spušta putemkoji neprekidno Dasupruge darstvo injegove uzornog Dolanjskog poljoprivrednika Stjepana za u i baka nice. Tu obroka Štefica, kuhanjem gospodarstvu pomaže koja je štala se suvremena Na i Danicu u kojoj goveda gospodarstvu je Stjepana.

Gostih krava. i4 Tu su i 1 nalazi 8 krava potomci rasplodna junica. još teleta, livada. i 8 oranica od 16 ima 8 jutara čega zemlje, jutara podarstvo jutara Simentalske smatra domaćin »Maca« krava štali U je najboljom. koju je odlikći »Liska« I više od 20 litara i nakon mlijeka. njena mušku telenja doji pasmine Krave tele se izvrsnom telad u vijek mlijeka. gotovo proizvodnjom kuje Krave vlastitim ima i vlasnik s oplopodmlatkom. stoga rasplodom poteškoća dolaze. svakodnevno veterinari iznad na gdje sela, đujuumjetno, punktu Jarek. na Kad Dolenjski posjetite Plješivicu, put vet.

Z. Mašek,dipl.

Jarek

Onamo

blizu

srcu

za

vas

nanese

Danica

106

i Stjepan

Dolanjski

se

dolazi

s

-—

Zanimljivi podaci o bikovima u Bavarskoj Nedavno

dobili

Katalog umjetno o sjemenjivanje Neustadtu SR u U nalaze se Bavarskoj, Njemačkoj.Katalogu brojni podaci bikovima i kćeri i sinova.

Zanimali su proizvodnim svojstvima podaci kćeri i te smo bika. za kćeri odmliječnosti podatke pronašli svakog Mlječnost nosi se na u 305 masti i prvu njihovu laktaciju dana,postotak bjelančevina. smo

bikova

u

Zavodu

za

u

o

nas

ime

bika

broj

kćeri

Algon

53 66

Almed

Aluta Ballmann

:

Balsak Balsam Baptist Baske Biceps

Birr Ditsch Dippold Edinburg Ell

mliječnost

bjelan.

3,42

4289 4211

3,93

3,14

4471

3,99

3,39

4,02

3,41

3,96 3,84

3,37

4,01

3,37

116

4201 4580 4656 4742

3,45

3,93

3,36

169

4021

4,00

3,40

32

4218

79

4243

3,38

90

4375 4205

4,08 3,85 3,97 4,01

3,45

4271

4,01

3,36

3964

3,91

3,48

4371

3,91

3,41

4457

4,39

3,49

4383 4035 4352

4,08 4,00 3,83 4,22

3,45

50 149 106

35

131

145

95

86

4571

Mofa Muff

85 102

4449

Pasing Passau Penkos

46

134

Plankton

24

Porzel Possel Postillion Propeller Renner Rentel Repro Roch Rodach Rostock Rotbart Rowenta

%

4,15

65 108 2665 63 38

Ponos

masti

4126

Ferge Lachner Larsen Lette Lippert Loden Menno

Plasch Pockel Polling Polex

%

o

42

39

383 75

4133

63 65 80 57

132

53

114 108

137 968 88 103

75

139

3,42 3,29

3,58 3,33 3,38

3,97

3,37

4690 4482

3,85

3,28

4406 4307

3,97

3,35

4,16

3,46

4393

3,91

4462

3,99

3,23

3,32

4,17

3,46

4,16

3,40

3,82

3,28

4081 4296 4336 4729 4291 4253

3,97

3,88

3,47

3,27

4,03

3,42

4492

4,08

3,38

3,98

3,43

4985 5057

3,82

3,29

3,80

3,26

4,15

3,45

4954

3,87 3,99

3,35

4229

4287 4522 4566

3,94

3,41

4412

4,00

3,43

4,02

3,34

4254

4,02

3,55

3,38

107

65

Saarland Sack Sackmann Salat Salvan Sambach Seppik Siegeman Silan Silit Streif Tabak Taiger Taler Talk Tasso Taxis Tombard Ton

4379

4,08

3,40

183 99 63 2938

4225 3954 4444

4,01

3,50

4761

4,04 3,84

3,48

4,01

3,36

4522 4355 4253 4419

4,01

344.

4,01

3,40

4,09

341

3,92

3,42

4620 4462

3,99 3,89

3,29

4,15

3,53

3,90

3,35

3,98

3,29

411

3,43

3,87 3,99

3,32

3,91

3,30

4,09 3,99 3,89 3,88

3,36

3,98

3,34

456 72

3768

39 132 101

106 99 BA 43 97 69

Zeier Zepf Zeus prosječno 68 bika

826 120 399

za

--

2523

2421

,

——

3,37

98

*

—

3,92

1085

Sittich

-

4473

71

Silva

—_

o

.—-

4830 4059 4301 4260 4288 4373 4260 4562

402

4139

4168 4425 4715

4412

3,37

3,46 3,39

'

3,43

3,44 3,41

3,42

kilogramimlijeka upozoritije 97 litara.

Stočari znati da 100 ma! približno trebaju je kg mlijeka »Streif«-a bika iz tablica za su Zanimljiv jer pod selekcijskim jepodatak kćeri bila 4830 kćeri. bile čak 3768 nadzorom kilograProsječna mliječnost je od i dana masti 305 s količinom ma u 4,02% bjelančevina mlječne mlijeka 3,39%! svih Svaki stočar Bavarskoj proizvodna bolji svojstva rasplodpoznaje krakod izrazi i često nih bikova njegovih želju umjetnog osjemenjivanja puta bi želio bikom va s oploditi plodkinje. kojim svoje bikoi nalaze U o se brojni drugipodaci nasljednim svojstvima Katalogu sinotovnost su o va, osim njegovih mliječnosti opisani podaci svojstvima mišića i dr. u tovu, količina va, dnevni prirast bik ne može biti u i U kao nego rasplodu zemlji Bavarskoj našoj prije i odnosu tovnost što na mliječnost, nasljedna svojstva ispitana njegova vanjski izgled.

1989/1990. za Katalog je godište Zlatko Mašek Treba

količina

da

u

305

dana

u

za

u

su

108

u

izražena

u

Cijenamlijekaod 1.7. 1989.godine Kako

učestalo

|

»nova mijenjamo cijene pišemo cijena mlijeka« već vas o cijeni skoro i »DO«. obavještavamo pa koja plaća »OD«, Na od 660 din za masnu bila od 1. 6. do 30. 6. cijenu jedinicu koja je se i da će do zaštitne srpanj mljekareproizvođači dogovorili utvrđivanja cijene mlijeka plaćati: 972,23 din masnu ili 3,500 din/1 mm jedinicu 3,6% mlijeka Kako 30. 6. 89. određenu od 3.000 dinara odluje god. cijenu pšenice kom utvrđena od 1250 din Saveznog Izvršnog Vijeća masnu cijena mlijeka ili 4500,00 dinara/l što po SI/1 38/89 od 8. 7. 89. jedinicu (subota) mlijeko plaća po tojcijeni. od 1. 7. do 7. 7.

3500 Dakle, cijena je din/l, aod 8.7. do 4500 din/l. daljnjega je Na u vam temelju d ogađanja d ajemo srpnju ustaljeni prikaz cijena oba perioda —

—

više i ne se

—

za

—

su

—

:

—

za

za

—

na

za

se

:

za

CIJENA —

MLIJEKA

nizinsko %

OD

1. 7. do

područje

m.m.

osnovna

2112,00

3,3 34 3,5 3,6

2178,00 2244,00 2310,00 2376,00 2442,00 2508,00 2574,00 2640,00 2706,00 2772,00

3,9 4,0 41 4,2

poema

brdskoplaninsko %

osnovna

2178,00 2244,00 2310,00 2376,00 2442,00 2508,00 2574,00 2640,00 2706,00 2772,00

3,5

3,8

,

4,1

—

42

MLIJEKA

nizinsko

2511,38

2579,25 2647,13 2715,00 2782,88 2850,75 ši čiti čišken ani, brini i

75,00 76,88 78,75 obije premija 75,00 T7,34 79,69

cijena

2112,00

3,3 3,4

CIJENA

ukupno 2172,00 2239,88 2307,75 2375,63 2443,50

područje

,

3,7 3,8 39 4,0

premija 60,00 61,88 63,75 65,63 67,50 69,38 71,25 73,13

SRH

m.m.

——— BAG

cijena

3,

3,2

god.

SRH

3,7 3,8

—

7. 7. 89.

82,03 84,38 86,72 89,06 91,41 93,75

96,09 98.43

:

ukupno 2187,00 2255,34 2323,69 2392,03 2460,38 2528,72 2597,06 2665,41 2733,75 2802,09 2870,43 OBBTOA3

i

OD

7. 7. 89.

god.

DO

DALJNJEG

područje

SRH

109

-

4000,00 4125,00 4250,00 4375,00 4500,00 4625,00 4750,00 4875,00

3,2

3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8

3,9 4,0

E brdskoI: in gg planinsko %m.m.

—

4000,00 4125,00 4250,00 *4375,00 4500,00 4650,00 4750,00 4875,00 5000,00 5125,00 5250,00

3,2 3,3 3,4 3,5

3,6 3,7

3,8

3,9 40 4,1 4,2

_

e.

4440,63 4567,50

69,38 71,25

4694,38 4821,25

73,13

4948,13

5075,00 5201,88 5328,75 open ukupno

premija 75,00 77,34 79,69

cijena

osnovna

4060,00 4186,88 4313,75

75,00 76,88 78,75 ib o

5000,00 5125,00 5250,00 dia at i SRH područje

4,1 4,2

E

premija 60,00 61,88 63,75 65,63 67,50

cijena

osnovna

%m.m.

ukupno

4075,00 4202,34 4329,69

82,03

4457,03

84,38

4584,38

86,73

4736,72

4839,06 4966,41 5093,75 5221,09 5348,43 ————

89,06 91,41 93,75

96,09 98,43

od

20. do

25.

mijenjati najavljeno je mlijeko Premija to će zakona da pa donese SRH Sabor vjerojatno 6. 89. dopunu stigao nije god. učiniti do 20. 7. 89. god. nove je: Prijedlog 100 premije din/1 nizinsko za područje 150 din/13,2%m.m.i 3,2% područje brdskoplaninsko ćemo to vas nova obavijeKada mljekara preko snagu premija, stupi izmasnoći dobiti litru prema će slijedeće tada 1 mlijeka titi mlijeka za

iako

—

da

bilo

će

se

za

za

—

—

za

se

m.

a

na

—

m.

za

za

nose:

Danom

nizinsko

—

stupanja

nove

područje

osnovna

3,2 3,3

.

3,7 3,8 3,9 40 4,1 m da 110

4,2

7.

SRH

%m.m.

3,4 3,5 3,6

će biti:

cijene (vjerojatno 89.) premije 20.

Aoo o a

cijena

4000,00 4125,00 4250,00 4375,00 4500,00 4625,00 4750,00 4875,00 5000,00 5125,00 5250,00

premija 100,00 103,13 106,25 109,38 112,50

115,63 118,75 121,88

125,00 128,13 131,25

ukupno »

4100,00

4228,13 4356,25 4484,38 4612,00 4740,63 4868,75 4996,88 5125,00 5253,13 5381,25

—

brdskoplaninsko %*m.m.

područje

SRH

osnovna

3,2

premija 150,00 154,69

4000,00 4125,00

3,3 3,4 3,5

3,

3,8 3,9 4,0

5000,00 5125,00 5250,00

4,1

4,2

količinu

što

ukupno 4150,00

4279,69 159,38 4409,38 164,06 4539,06 168,75 4668,75 173,44 4823,44 178,13 4928,13 182,81 5057,81 187,50 5187,50 192,19 5317,19 196,88 5446,88 inž.

Stjepan Deneš, dipl.

4250,00 4375,00 4500,00 4650,00 4750,00 4875,00

3,6

ta veću

cijena

.

su od jenjihova težina, zbog toga jedni najboljih tvari da se u smislu vlaknatih konzumiraju Ako sprečavanja začepljenosti. vlakna hrani u prisutna hrane kroz čitav odgovarajućim količinama, prolaz kanal može biti skraćen čak 90 sati na prolazni čak 40 sati. ovo Međutim, svojstvo vlakana sakronične prevenciji začepljenosti je od učinaka. jedan njihovih korisnih

nego

i

su

u

sa

u

mo

ill

naprijed. guraju šići stiskati, jako moraju crijeva se mogu takovih otporna manje pojaviti napora, niza Nakon stijenci godina vrećaste male i vani prema ta stvaraju se izbočuje stijenka dimjesta, kojima izazvati može često upalu divertikuli.

Divertikul koje formacije, hrani osobe da imaju svojoj koje vertikulitis. pokazuju Dosadašnjestudije divertikule. vlaknatih dosta dobijaju komponenata rjeđe različitim svijeta kliničkih krajevima Rezultati obavljenih ispitivanja bolest i šećerna srčana rak da oboljenja crijeva, debelog visoko jasnoukazuju i količine velike i to su masnoća ishrane, načinom vezi sa određenim (šećer) količine velike ugljikohidrata jednostavnih masnih kiselina, zasićenih da smatra Danas vlakana. sadrže je puno namirnica, količine male i koje količinama malim tvrda prehranu (tipično začepljenost stolica, oskudna, raka učestalost visoku za debelog crijeva mjeriodgovorno vlakna) velikoj zapadnim zemljama. šećemalo masti masnoća), sadrži životinjskih (posebno malo Hrana'koja namirnice, rafinirane visoko količine male sadrži i ra koja umjerenokalorija, neće vam žitarica osigui mahunarka sadrži povrća, puno v oća, svježeg koja mnoda ili da svakako odgodite izbjegnete život, ali će vam rati pomoći vječni ge bolesti kojepratestarenje.

Vaš liječnik da

kontrahirati

se

te

mase

u

——— —_— ——— —

na

—

zovu

se

u

u

u

su

a

_ — o

se

s

za

.

——.

—.

————— _ — a

u

u

rnnnorererorrnnonoooosnovnnnovoroonrononoororonranonnnoroononnopoooe

PROIZVOĐAČIMA OBAVIJEST

MLIJEKA

»MLJEKARSKOG

ČITAOCIMA

—

LISTA«

otkupa organizatore upoznali 28.

Dana dopisom lipnja lista. o M ljekarskog cijene odluci korekciji o Udruženja Predsjedništva mlijeka izvršiti može da Uredništvo ovlastilo promjeodlukom Tom je Predsjedništvo u svake kod otkupu, listu mlijeka cijene promjene Mljekarskom cijene 80% mlijeka. iznositi može ona otkupnecijene najviše obavinačin tome Vas i da o i ovaj za smo obavezu, potrebu Smatrali za i zamolimo razumijevanje. jestimo Uredništvo smo

g. našim

o.

a

nu

na

savjet:

Izdavački

dipl. vet.

mr.

Deneš,

Stjepan

dipl. vet.,

Miljanović, dipl. inž., Nada dipl. vet.

Vuković-Svoboda, Dubravka Brlek, Stjepan odbor: Uređivački

Mašek,

Glavni Tehnički

i

odgovorni urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Tiraž:

50.000

Tisak:

NIŠPRO

ski

Udruženje

list oslobođen

Ilica

Deneš,

dipl. inž.

radnika

dipl. inž., dr. Berislav

Vlado,

Petrič

Jelinić,

Majić,

Ivan

Turk,

dipl. inž,

dipl. inž., Tomislav

Jurkić,

dipl. inž., Miljenko

dipl. vet.

Hrvatske

SR

tel. 424-420

organizacije

privredne

za

Gojko

31/III,

Kobra,

dipl. inž., Petar

Šormaz,

Rybak,

mljekarskih

Zagreb,

Erhatić,

Nada

dipl. inž.

Volarić,

Vera

primjeraka

i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

3.000.—

din.

mjesečno

»Vjesnik«,

Republičkog

Stjepan

dipl. inž,

Pehal,

Slavko

dipl. inž,

Marijan

mr.

urednik:

pretplata

Mjesečna

Rješenjem

inž.,

Kolak,

dipl. inž., Tomislav

Miroslav

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

dipl. inž., doc.

Jovanović-Bunta,

dipl. inž.

dipl. inž., Stjepan

Bratanović,

Bolić, Antun

Milan

Vesna

Brlek,

OOUR

sekretarijata

je plaćanja

poreza

TiM,

Zagreb.

za

prosvjetu, kulturu

na

promet.

i fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-