Mljekarski list 8-1989

OVOZ.1989.

KOL

*x

dati

jata,

o

ae

ann

a

zavodu Godišnje ocjenjivanje Središnjem

bik ova

u

e

za

ča

Hađsk Sasa

razmnožavaje životinja u

Križevcima

gospodarstvu na proizvodnju povećavaju međuusjevi Krmni

priroda glavnausjeva žetterpolirati se dvije postižu površini istoj međuusjeva Uvođenjem u sjeva. te izglavnog međuusjeva k ombinacijama Spretnim godini. kalendarskoj jednoj proizi sorte i vrste uvjete podešenom agrotehnikom borom najprikladnije i velike količine sortu, međuusjevi osiguravaju i način korištenja kovodnjecilj mogu krme Međuusjevi konzervoluminozne silaža). kvalitetne sijeno, (zelena, viškovi dok zelena kao i to: krma, ristiti na više načina prvenstveno ili prirazvoja, ili stadiju u vegetativnom uglavnom siliraju sušenjem viraju što ovisi o proizuvjetima (cvatnja), iz stadij generativni jelazu vegetativnog štete

bez

dva

između

*

i kvalitetu

na

visinu

na

u

ve

za

se

se

u

u

kao

volumi-

zriobe), početak (mliječna, razvoja tom stadiju generativnom visoku krmnu sadrže vrikrma razvoja stadiju nozna silaža) jer (zelena, mase i (kukuruz, vlakanaca malo najviše sadrže daju (balasta) grubih jednost, zriobi i koriste kulture proizvodnju Neke punoj tlo sirak zrnaš i dr). time pokriveno, je s klopa gustog Uvođenjemmeđuusjeva (koncentrata). istu pokultura brže korova, omogućenoje vraćanje onemogućenrazvoj prei bolesti spriječava umornost štetnika, se vršinu, smanjuje širenje tla, znatna Nakon tla i o staje međuusjeva skidanja erozija. isušivanje tom komjerno i pa se nakon tlo, je obogaćuje preoravanja masa kojom strni, korijena iz (Fabalepirnjača porodice i Međuusjevi tlu stabilnija proizvodnja. sigurnija dušik. Nakon preoravanja, vežu simbiotskim atmosferski bakterijama ceae) vrlo tlo povoljnom i o stavljaju sklopu naročito grahoricegrašak gustom višu dati i iskoristiti dobro će naredni kojeg usjev d ušikom, obogaćeno stanju to narednog u sjeako prinosa povećanje nego, tlo, golo sijan je proizvodnju i sigurnija odnosu proizvodnja je tlo, golo iznosi od 8 sjetvu 30%, i njihovih raznih tlima. vrlo suhim međuusjeva na osim Sjetvom korišstabilnija, rokovima krme za se pristizanje raznim ravnomjerno postiže smjesa da krme na kvalitetne raspolatako dovoljno uvijek vegetacije tijekom je zelenom krmom tenje ishranu za poviškovi dok se konzervirajumanje ganju Takovim rasporedom ili za zimu silaža). (sijeno, vegetaciji razdoblje voljno u ono količine mase veće vrijeme krme spremanje je omogućeno pristizanja ili ili početak velikih pomaknuto kada nema berba) je (žetva, poslova i Time se bolje postiže ili r azdoblja. vršetak sezone vremenskog nepovoljnog i godine. tijekom ljudi mehanizacije korištenje potpunije voštane

u

se

u

zrna

za

a

na

se

na

a

u

u

u

va

u

—

na

u

u

za

u

na

114

za-

onim

i kada stadijima razvoja učinke. je najpotrebniji daje najveće Ako tlo ne se često se ne i gnoji i ntenzivno, postižu prirodi kvalieta, ako nisu pogotovo, može doći i do nestašice pa povoljne klimatske krme Prilike vegešto će taciji, imatinegativne na stočarsku a posljedice stoke u proizvodnju, izazvati stresove. u

kada

u

velikih konzerviranjem krme količina voluminozne (sijeno, silaža) smanje se kod su u vrlo dobrim gubici koji konzerviranja znatno uvjetima 15— viši u odnosu su na ishranu zelenom kod načina krmom, kojeg gukorištenja bici na 35%, masi iznose dobrom proizvedenoj oko pri gospodarenju 5%,a u nepoza

a

Krmne

kulture

vrlo visoke kombinacijama mase daju po prirode ci jedinibiti blizu i uz dobre površine, da stoga trebaju i u se staje puteve, nepovolmože izvesti svaki dan jnom(kišnom) razdoblju tijekom vegetacije količina zelene krme. potrebna u

.

iznosi od 3 pa čak do 8 slijedeće godine, da pomjeseci vršina ostaje na se tom u slobodna (nezasijana) korovi. kojoj razdoblju razvijaju Prema vremenu ih na: Ozime se u sjetve dijelimo a koji siju jesen, što vremenski

—

—

—

Naknadne kojise siju proljeće nakon ozimih skidanja usjeva.

—Postrne se nakon ozimih koji siju ljeti ijarihžita i uljane reskidanja —

u

—

: ice.

može se čitavi žetve niz principu dvije g odišnje uzgajati kombinacija krmnih se u koristi tlo i veći dio kultura, kojima potpunosti Te sunca. energije vrlo visoke i mase kombinacije daju po jedinici prirode pohranjiva prinose vršine. Vrlo važno izboru kultura da se odaberu kojepri takove kombinacije Na

115

adaptagospodarstvu mehanizacijom se mogu postojećom vlasiskoristiti moći će je već kulture i one kao koje mehanizacije, postojeće zai kvaliteti ciju na da ne a koristiti, dugo moći će se gube te tita dugo i naozimih stoka, koje tri iznose se kombinacije Ovdje (ješnost). palatabilnost i državaju krmu, zelenu za koristiti silažu, sijeno se kultura mogu krmnih knadnih koje Fakulteta pona pokušalištu su prosjeku a zrno, postignute trogodišnjem u Maksimiru. znanosti ljoprivrednih krmu, zelenu krmnih usjeva silažu.

Kombinacija 1 Tabela RSPRER vrednost ronnie škrobna bjelančevine vrijednost surove t/ha % zel. zel. kg/ha suhe zelene kgha — Kombinacije mase tvari mase ili uz

na

skidati

u

za

—

*

usjeva

repice

krmne

Ozime

mase

.

48,8

1.171

2,4

5,5

(ogrštice) 2,2 15,4 2.200 Stočni 100,0 kelj 3.371 148,8 20,9 Ukupno godišnje Ukupno godišnje silažu, sijeno krmu, zelenu 2.

Kombinacija raž

Oz.

horica sirak ećerni Ukupno“

i

Ukupno

3. Kombinacija

za

35,5 80,0

6,7 14,5

115,5

21,2

1,8

3.905 9.600 13.505

11,0 12,0

2.682

silažu, zrno

krmu,

zelenu

pšenica oz. grašak Kukuruz

7,9

2,7

55,0 21,5 103,7

1,8

48,7

za

Ukupno

14.318

1.242 1.440

3,5

+

silažu

11.000

za

+

Oz.

3.318

6,8 11,0

13,6

*

1.315

11,6

5.649

990

15,0

8,250 13.899

2.305

zelenu

krmu,

dok

se

vi-

uglavnom kombinacija silaže kukukoristi i za popravljanje kvalitete šak proizvedenog kelja stočnog dolaze i Za sirka. ogrštice ili repice korištenje kukuruzovine ruza, šećernog rane koristiti Treba (Perko) do koriste se i pune cvatnje. već sredinom skidatravnja nakon se Stočni da kelj sije se sorte kasne korištenje. i produži (Bikovo) kasno do sredine jakih od ( do koristi se jesen i ljeta ogrštica, a u Mediteranu i ishranu ovaca, njarepica zime za krmu, zelenu tijekom za mrazeva) nasušnom ako se dva otkosa, razdoblju i koristiti Može se i krava peradi. u se Stočni dušikom. ljetnom kelj pognoji kon i obilnije n avodnjava dobro naročito košnje sirkom, šećernim kukuruzom, s može razdoblju kombinirati i smjesama. njihovim djetelinama u kontinentalnim dolazi za uvjeraži i korištenje ozime grahorice Smjesa već Mediteranu u a t ravnja, početkom tima s vibnja, početkom travnja, viškovi krajemzelenu dok se fazi proizveu krmu, razvoja koristi se za Šećerni sijenoranijoj za nakon sirak nicanja prispije krme dene grahorice. cvatnji siliraju do mraza dan svaki koristi se i 80 tijeza dana 45—50 (visinacm) obroku sa stočnim korištenje djetelidnevnom keljem, otkosa više u kom ljeta čitavog i nama smjesama. njihovim sisilažu, krmu, zelenu koristiti se mogu iz treće kombinacije Kulture Ako se kukuruz. ili s zrna pšenicom grašak te (koncentrata) vrlo Grašak se jeno, proizvodnju sušiti i za može tada se uvrsti sijeno. grahorica graška umjesto kultura

Prva

koristi

za

se

u

a

u

u

a

s

u

u

za

2

——

anno

p-----—

pogo

u i (spovećanimudjelompšenice visoke masi).

Smjesa pšenice graška daje zelene ali i visoke mase, aka zrna, prirode su neprirode je ranije koji sijana, što niži u odnosu čistu kulturu na i mogu koristiti se kao koncentrat. pšenice Nakon ozime skinute kao zelena krma visoke i smjese kukuruz daje sigurne silažu. mase za dva tri mogu i prirode se Kombinacije pod brojem u prifarmskom koristiti nekoliko bez štete od umornosti tla i bolesplodoredu godina ti. :

Tabela

2

Neto

—

prirodi i prinosi

—_——————————————_——__-—-—--_.-.— Vha

kombinacija

krmnih

kg/ha Bjelančevine suhe obroka uvjetnog Probav. tvari | goveda kg

Škrobna

,

zelene mase

_

.

ee

1.

5,2

46

usjeva po ha

vrijed. uvjetnog obroka goveda a 0,9 358

2

3155

14,6

891 1.756.

1451.

2

19,8

2.647.

6

358 3,2 10.450 1.184 4,2 13.605 o1.542 M dg

891

736

Kombinacija zelenu krmu

usjeva

za

Oz.

repica

i

ogrštica Stočni 95 kelj —_ 141 Ukupno __ 2. Kombinacija usjeva

46

5,2

736.

3.155

4

oj

2187.

I

za

zelenu

Oz.

raž

krmu, +

silažu, sijeno

oz.

34 grahorica 76. sirak Šećerni — 110 Ukupno ora—a “A 3. usjeva Kombinacija zelenu —«“\«a krmu, silažu,

6,4 13,8

873 1.012

S

20,2

1885

?«\«Aao—_————_————————— za

Oz.

pšenica grašak

12 3.707 420 83723 2,8 9.120 1.034 SV Po OPOOO) urana SJAČE SRNA09MA 1.559 43 4,0 12.827 1.454 oo oo PRN PO sumi2,7 JLm 122.

2

806

2,2

zrno

+

46

Kukuruz

7,5

52

12,9

Ukupno

98

20,4

oz.

0,9

—_/—____——_——_——

975 574

1549

474.13

i 1.280

3,5

5,371 609 8.002 E907 1.516 13.373

1,7 2,5

4,2

neto su zelene suhe tvari U mase, prinosi. probavljivih i škrobna te obroka bjelančevina po s dnevvrijednost, broj uvjetnom g ovedu nom od 15 4% s masti. proizvodnjom kg mlijeka mliječne S prvom se kombinacijom postižu najviši probavljivih prinosi bjelančevii škrobne na U po može se vrijednosti jedinici popovršine. kombinaciji ovoj stići čak 2100 obroka i 1.500 obroka škrobne preko bjelančevina preko vrijednosti što s 1 4 za s godišnje ha, namiruje p otrebe uvjetna goveda proizvodod 15 dnevno. njom kg mlijeka U također toliko i hramase drugoj kombinaciji usjeva m oguće je postići da namiri 4 po za s od 15 hektaru, njiva potrebu uvjetna goveda proizvodnjom dnevno. kg mlijeka U se 3,5 uvjetna trećoj kombinaciji postiže probavljivih bjelančevina škrobne za 4 U goveda, vrijednosti popreko uvjetna goveda. k ombinaciji toj stiže se zato dnevnom kada se najmanje p robavljivih bjelančevina, obroku, hrani stoka zelenim kukuruzom treba dodati zelene krme bogate b jelančevinama stočni da uravnoteže (lucerna, i djeteline, kelj), se bolje produktivna obroka. energetska komponenta

tabeli

2. izneseni

za

a

u

117

Tabela

3

masa

Suha zel.

bjelanč.

Probavljive zel Vm suhe ze. kg. kg. tvari

kg

tvar

u

ogrštice

11,30 1882

60

Kombinacije naknadnih Šećerni sirak Stočni

Škrobna

%

vrijednost lm suhe kg. tvari

mase

u

60,67. 206

—

1,94.

17,13. 0,581

11,29

251

13,64. 1,541

20,5

10,90

5792.

6,54.

8,2

978

212.

13,00

1,272

160

11,68

71,61

7,00.

9,6

7,33 12,03

0,400 0,555

3,39

usjeva

1816 154.

5,45

1,33

461

185

30

6,66

4,5

krmnih

30

kelj

obroku

,

30

+

u %

mase

mase

grahorica 60 16,30 pšenica + grašak

raž

u

%

zelena krma Ozima 1. Oz. krmne repice i

i

Krmna

—

Zel.

kombinacijama

vrijednostkultura

_ swenikej |D (Vo 10,06 60 Ukupno 110.

30 744.

248 Kukuruz 185 30 461 154.

Stočni kelj a sastočni Kolj vrsta oo o i 12,05 60 Ukupno .—jjj...—— _ 1.

i

0,955 4,45

12,03

12,00

11,00 10,8

0,886

>66,09 3,60 71,58

—————————

11,00 9,6

3,30

9,3

6,90

62,03 71,58

15,39

0,331 0,555

—

4,682 3,30

7,90.

“

'

12,2

suhoj zelenoj vrijednost je kulturanavedenim hrani stoka ako se stoke se ri, te potrebe koje namiruju, su kulture Ozime dnevno. zelene mase od 60 količini ma u uglavnom bogakg na uzobroku da tako te b jelančevina p otrebe namiruju bjelančevinama dnevno.

201 od više od i 18 krmi i pa Međutim, mlijeka proizvodnju držanoj obrou siromašne na punom su i kao i te koju energiji, ogrštice repice smjese zelene dok relitara do 8 za samo mase ku od 60 mogu 9 mlijeka, podmiriti kg ni za zelene mase od 30 u podmirekg obroku energije picenemajudovoljno uzdržanih potreba. nje namiri sirka i poobroku U kelja stočnog šećernog kombinacija ljetnom 1 9 na 101 a za trebu na mlijeka. energiji mlijeka, bjelančevinama 9 1 i stočni Kukuruz mlijebjelančevinama potrebe p odmiruju kelj 121 za a mlijeka. energiji ka, ozimih naročito ozimih U tabeli 3 prava usjeva, jevidljiva vrijednost zeraznim mogu i osigurati kombinacijama koje žitarica, l epirnjača smjesa viodnosno dana od 40—60 stoke ishranu u lenu krmu za proljeće, trajanju ili silirati osnovi na sušiti krme škovi mogu,se grahorice, smjese proizvedene nas ozimi Međutim žitarice. zriobi s usjevi u djelom povećanim mliječnoj ih nema. nekim u malo su gotovo krajevima zastupljeni, Dr. Zvonimir Štafa kultura

krmna

U tabeli 3 iznesena

masi

u

tva-

i

u

za

,

na

za

na

na

a

u

u

u

u

a

—

118

= š

Kako spremitikvalitetnu silažu Silaža

hrana hranidbu za domaćih ukiseljena je (konzervirana) životinja.

Sam složeni proces anaerobni siliranja je (bez prisutnosti zraka) biokemijski šećera do proces kiseline.

Stvorena razlaganja kiselina ima mlječne mlječna baktericidno i djelovanje nesprečava mogu razvoj nepoželjnih bakterija koje kvalitetu hrane. gativno utjecati prema spremljene Mlječna k iselina, tome, ima i hrane konzervirajuću ulogu održavanju čuvanju njezinoj prirodnoj kvaliteti. Dobro i silaža po spremljena kvalitetna svojim hranjivim je sastojcima izvorne zelene krme. služi najbliža hranidbi zamjena Najčešće životinja zimskim ali može se i mjesecima, dobima upotrijebiti drugim godišnjim ako na zelene nema krme. gospodarstvu silaže Spremanje se uz dobru prilično je jednostavan orgapostupak, koji rada i određene može izvesti nizaciju na svakom uvjete uspješno gospodarstvu. U metoda se od vremena poljoprivredi rimske siliranja primjenjuje još kako to navodi i U imperije, i izvanevprirodoslovac filozof Plinije. evropskim silaža više ropskim zemljama počela prvoga primjenjivati poslije svjetskog rata. silaže u Spremanje i posljednjih je godina naglom porastu našoj Tome ali i lji. jezacijelo sve pridonijela energetska kriza, upotreba savršenijih i opreme.

Kvaliteta i poljoprivrednih silaže ovisi o strojeva hranjiva vrijednost kvaliteti i vrsti krme tehnici vrsti silosa i koja silira, siliranja, vremenskoj dužini silaže. Osim i spremanja toga, potrebno je poznavati koji uvjete z načajno na tok to su: utječu pravilan biokemijskih procesa, anaerobna šećerni sredina, minimum,vlaga, temperatura. na

u

u

u

u

u

se

u

se

zem-

o

a

Anaerobna

se

da

se

dobro

ona

stiještila i tako

i

sredina

pravilno gazi, istisnuo zrak.

kako

bi

se

usitnjena

silažna

masa

dobro

minimum Šećerni minimum Šećerni količinu šećera o ovisi uspredstavlja najmanju kojoj U toku f ili šećeri se Pjehsiliranja. otok vrenja pod bakterije utjecajem kiseline služe kao silažne pretvaraju mase. koje konzervansi Uglavnom tri masne i to ovim stvaraju najzastupljenije hlapive kiseline, redoslijedom: octena i kiselina. mlječna ako silaža sadrži kiselina, i propionska Međutim, stanovitu količinu maslačne znak da loše i takva kiseline, je je spremljena krma za hranidbu stoke. nije pogodna u

se

.

Vlaga,

odnosno

količina

suhe

Vlaga tvari

znatno na silažnoj pramasi, utječe vilan tok procesa i količinu silirane mase.

Ako siliranja iznad je sadržaj vlage 80% takva krma će se vrlo teško silirati zelenoj biljnoj masi, jerjeprevlažna.

Radi odvijanja normalnoga bilm lječnovrenja potrebno je takvoj masi dodati krmiva jnoj različite suhoga kiselinskog konzer(prekrupu žitarica, melasu, u

u

119

je prevlažna sunce). godje silirati krmiva su ( ispod presuha koja teško tako vrenjem treba navlažiti vodom. U tabeli 1 mlječnokiselinskim krmiva suha Takva 25% prisiliranju vlage). krme. vlažnosti sokova o različitoj navode pri b iljnih gubicima podaci sadržaju ovisno sokova u masi biljnoj 1. vlage Tabela biljnih Stvaranje ili staviti

vanse

teško

Kako

na

isto

krmiva,

silirati

se

o

biljnog 1/1100 kg

Količina

vlage Sadržaj

soka

u

Yo

44,6

90 85 80

33,4 22,2

'

11,0

75

0

TO

SA

a

o jj tada

70%

ispod jer vlage sadržaj najpovoljniji je soka biljnog daprigaženju. gubitaka sok znači gubitak, otplavljuje Posve jer biljni otplavljeni logično je sok hranidbenu nižu ima masa Biljni silažna vrijednost. osim iz toga, silosa, u se stvara soka trećina Prva već iz silosa odmah postupno.toku 10 otplavljuje trećitreća a oslobađa se soka trećina dana, prva 3—4 dana,druga oslobađa se u na 5 tjedana. prvih Iz tabele

se

vidi da

nema

se

a

se

ne

u

Temperatura Ako

silažna

i nesporo i više od 45"C

gnječi. biljna isjeckana silažne mase do dolazi ugrijavanja postupno dovoljno gazi, sionih proizvođača kod to s jeckaju se koji Često događa postupak«). (»topli suhu vrlo ako odnosno od 10 više biljnu cm, dužinu siliraju završetku na lažnu masu Po teško vrlo masu silažnu takvu gnječiti. masu. je Razumljivo, hrai silaža ima ova smanjenu boju tamnosmeđu vrenja mlječnovrijednost. kiselinskog njivu krmiva Prikladnost siliranje ko

da

odmah

mast

se

se

masa

'

za

la-

koje biljaka spremanje prikladna koU silirati. samo ne ili teško vrlo mogu biljke se onih i ko uopće koje siliraju sadrže mnogo ugljikoone fermentabilnih lako se koje ubrajamo siliraju je i lišće šećerne repe, djetelinkukuruz, to su a glave hidrata, sirak, zob,ječam, ili teško vrlo se dr. i daju stočni uopće sko-travne koje Biljke kelj smjese, Nisu

sva

krmiva

silaže. Imamo

za

se

ne

ili dodat-

skupine biljkama kombinaciji biljke šećera u da biljci konzervansima. ili sadržaj melase kom Ustanovljeno je (2%) iznad 15 od biti posto. ne proteina sadržaj 9%, smije manji da li treba davati sol soli i koliko?

Kuhinjska često kuhinjske pitaju Ljudi što kao krmiva od silaža dodatak kao neukusnih služiti može spremanju pri treba tada Ako rastopiti kukurozovina. sol, je slame k uhinjska su dodaje i isto tako sol da Treba ukus, poboljšava vodi kuhinjska naglasiti (0,5— 1%).

120

Ove

mogu

se

silirati

s

u

iz prve

a

u

se

a

omogućavaboljepotpunije U svakom sol mlječnovrenje. slučaju može štetiti silaži. kiselinsko U silažama se raznovrsni novije vrijeme dušični dodaju neproteinski spokao su ili urea raznovrsne soli. Ovi jevi, što običamonijeve spojevi dodaju no u količinama od 0,3 do silažnu masu 100 silažne doda0,5% mase (na kg se 0,3 do 0,5 dušični je kg da bi se poveuree).

Neproteinski dodaju spojevi ćao silažne mase. sadržaj proteina U se silaže od kukuruza. našoj Od ove zemlji naše najčešće spremaju najkrmne kulture se mogu značajnije vrste silaža: slijedeće napraviti silaža kukuruzna cijele biljke silaža od zrna prekrupljenoga vlažnoga kukuruznog silaža od prekrupljenoga vlažnoga kukuruznog klipa komušinomili i

ne

se

na

se

—

—

—

s

ni

keljdr.) i

Kukuruzna

silaža

cijele biljke

osnovna Kukuruznasilaža cijele hrana biljke volumiozna je govedarstvu i ovčarstvu i mesa proizvodnju ove vrste mlijeka.

Hranjiva vrijednost silaže ovisi dva važna faktora: suhe tvari u listu i sadržaj stabljici, klipu masi udjelu kukuruznoga klipa silažnoj Oba ovise o vrsti o svojstva hibrida,agrotehnici, tlu, klimatskim prilikau

za

o

—

—

u

kukuruza

većim

postotkom vlage većeg gubitka biljnog soka, k oji odlazi iz silosa. Za našim na siliranje individualnim cijele kukuruzne biljke nošeni krmni gospodarstvima Dužina zadovoljava jednoredni kombajn. sjec-

redno

*

s

dolazi

do

time se kombajn, Za jer prikopčanje prikolice. izbjeglo nošenje jednorednoga krmnogkombajnai za postizanje komoptimalnog iskorištenja traktor 40 kW. snage bajna, potreban je Za silaže od bilo krmiva na sektoru preporuspremanje kojeg privatnom i rada. čujemoulaganje U tom lancu zajedničke mehanizacije jedan poljoprivrednik na silažnu masu kombajnira polju, treći drugiprevozi u silos, jegazi uz

bi

'

a

-_——

===

da

s

proces silosa

vjetra. od dana punjenja

dr.) je pijeskom (stare dana da znači što 4 oko otprilike mjesec tjedna, trajemožemo stoke. hranidbi silažu upotrijebiti vreće

auto-gume,

i

Silažni

od

zaštite

u

Silaža

od

kukuruznoga

zrna

vlažnoga prekrupljenoga

muznih junadi, svinja, To energesko je istraživanja Dosadašnja proizvodnji). i va intenzivnoj riječ (akonije peradi siliranoi korištenja da prednosti su ekonomske proizvodne postoje potvrdila zrnom. kukuruznim sušenim Kvaliteta zrna usporedbi ga kukuruznog kombajniranja. trenutku vrste ovisi ove vlage sadržaja stadiju kreće izvlažnost kad mu zrnu kukuruza berba Preporučuje 30—40 među posto. istraživača na skreće zaključke pažnju Jorgenson znanstvenik Američki vlažili zrna p ri klipa kukuruznoga iz siliranje p reporučuju koji Michigana, 40% do vlage. gornjom 28%, nosti od 30.— donjomgranicom od: se silaže vrste ove sastoji Osnova spremanja tehnološkog procesa 35%, ili zrna ili klipa kukuruznog ubiranja kombajniranja ili zrna ili klipa kukuruznog vlažnoga mljevenja prekrupljivanja silosu mase silažne ove i gaženjagnječenja silosa. prekrivanja zadovoljavaraspolažu Domaći mehanizacije poljoprivredne proizvođači ili zrna klipa za čekićara mlinova kukuruznog izborom prekrupljivanje jućim na gospodarstvima. individualnim krmivo

vrlo kvalitetno

kra-

tov

za

o

sa

u

u

o

u

se

zrna

se

a

s

—

—

u

—

—

Silaža

od

klipa kukuruznog prekupljenoga s

krmivo

komušnicom

ili bez

nje

rjeđe goveda, može superkoncentrata za

ishranu

tov

energesko je dodatak ali celuloze, sadržaja visokog zbog svinja, krmača. ishranu za poslužiti tvari između i razlikuje organske probavljivost vrijednost Hranidbena kukusilirane zrna, vlažnoga prekrupe silirane vlažne kukuruznog prekrupe razlisu razlike Ove komušinom. ili s komušine uvjetovane bez ruznog klipa time masama, silažnim tim celuloze sirove čitim (2— sadržajem tome, tvari. Prema i suhoj i energije koncentracija 7%) smanjujeprobavljivosti kukuruzsilirana ima prekrupa probavljivost vrijednost hranjivu najveću komušinom. silirana k lipa kukuruznoga prekrupa zrna, nog najmanju vrste silaže ista kao ona spremaove p ri spomenuta je spremanja Tehnologija zrna. silaže od prekrupljenoga kukuruznog vlažnoga nju krmivima nekim kombinaciji od drugim Silaža kukuruzovine Ta

silaža

kvalitetno

za

uz

se

a

u

se

u

s

a

s

u

Da

bi

pripremila

preživača.

Zato ovu se silokrmiva pomoću vrsta isjeckati ova moraju silaže, kovećih za spremanje silaže mogu jer gospodarstva sječkara. vrstu manja pripremati meadekvatnom zasad ne barem sektor društveni raspolaže silaže ličina ove i kukuruzovine stočnoga sektor predlažemo Za siliranje “hanizacijom. privatni Služi

kao

voluminozno

krmivo

u

ishrani

Dr.

122

Ivica

se

Katalinić

inž.

dipl.

kod

nas

nje

raznih

veliki

i potencijal potrošnje sjemena povećanja ukupneproizvodratarskih kultura. su

kreiranju sorata intenzivno i neprestano radi.

Oplemenjivači nastoje poboljšati novih svojstva sorapšenica dobivanjem ta će dati veći i koje što prirodbolju kvalitetu,ječesto suprotnosti jedno novih

u

bile visoke Nekadašnje pšenice visoke između patuljaste) uglavnom su

su

120

do

150

60

i 70

cm.

cm.

s

Današnje pšenice (polu-

sorte.

određene

sjemena utjecaji genetsko ali prirod u sjeva, s manjuje sjemena Radi vlastitog upotreba višegodišnja i kvalitettoga obično novostvorene rodnije sorte, i radi zastarjelostikoju istiskuju nije. i nego samo ne uzroci pšenice važni p riroda opadanja Drugi manje nedorađeno i sortno, ako najčešfizičke kultura je Sjeme prirode. oštećedrugih i veličini obliku i odnosno najčešće je po će krupnoći neujednačeno je različit korjeni primarnih nakon broj Ovakvo daje nicanja odsjeme ovisiklijanja busu, po busa pa i produkcija nadzemni čića razvoj refkojimakasnije vrlo što zaraženo obično negativno Oštećeno klasu. je nosno po sjeme tokom zdravstveno vegetacije. lektira usjeva stanje Ovo

su

biološki

bili

na

rodnost

ne

a

su

no.

o

se

na

(rezistentnoso tpornosti većoj ban u prilagodljivosti, problem je sredstva zaštitna i upotrebljavamo čak koja teže pa istih na sve uvjete iznalaze teže ti) sve selekcionare naše i koji Moramo borbi razumjeti njih. protiv i Radi štetnika. i bolesti potrebno sorte je toga ali tolerantne protiv otporne odnosno

sve

u

na

ne

nim nadzorom. učinimo prilif. te propuste Ako izikalnogenetskouronadati realno kulture, boljem bilo kom nije poljoprivredne zdravstvene koje biološka, sjetve pozinavedenih kombiniranju du. U visokorazvijenim zemljamazahvaljujući veći kultura znatno poljoprivednih prirodi tivnih postižu sjemena svojstava možda upotrebe sjeZa ovo rezultati. primjer najpogodniji i kao je financijski sve »izrođeni« manje niz daje iz koji godina, mena d ugi usjeva krumpira istog sve skuplji. postaje proizvod urode, se

se

a

kao

sjeme upotrebljavaju pšenicu Privatni proizvođači žetiduća od sjemena U vrlo rijetkim takvog j e slučajevima do slijedeću sjetvu. kakve bilo lošeg zaštite, dorade, izostanku nesortnosti, Zbog životuspješna. odnosno ukupna klijanja, energija klijavost, je smanjena uskladištenja i dr. nepovoljne osobine. a zakorovljenost nost samog povećana je sjemena, žetove i v ladaju godine koji pogoršanih uvjeta proizvodnje uvjeta ratareZbog za uspješno način p ogodan nije »sjemenarenja« vi spomenuti naprijed odluče se ukoliko vlastitog sjetvu će što znači da proizvođači privatni nje, imati dodatne sjetvi. u slijedećoj poteškoće sjemena u slijepšenice veću za sjemena od zapreka kvalitetnog upotrebu Jedna razlina će s obzirom vremensku koja sjemena, cijena svakako je kamate godini dećoj uz što povećane biti inflacija i žetve uvjetuje ku između visoka, sjetve idr. anulira merkantilne to donekle da se sve zamjenom Stogapredlažemo prihvatljivom ili u s jetve p rije neposredno vrijeme sjemensku svakodnevno opepšenice 1. Na se s kamate i način kojima 1,75 inflacija ovaj omjeru lakše rira premostive. postaju vrlo

često

vlastitu

za va

u

na

a

u

za

:

124

za Upotreba treba biti sortnogkvalitetnog sjemena nastupajuću sjetvu će samo tako moći ozbiljna brigasvakogproizvođača, tzv. »fikjer opravdati žetve i troškove što obrade, do gnojidbe, zaštite, koječega drugog slijedi samo kvalitetno može biti slijedeće žetve, koja sjeme uspješna.

Dr. Ante Lončar, dipl. ing.

i

sne«

uz

Godišnje ocjenjivanje rasplodnjaka U

Križevcima

redovito je lipnja bigodišnje ocjenjivanje kova i nerastova zavodu tamošnjem domaćih Središnjem razmnožavanje životinja.

Redovito godišnje ocjenjivanje rasplodnjaka značajna jeselekcijska 22.

1989.

održano

u

za

bikova Republička komisija ocjenu za

Vinka

stočara

prisustvoKriževcima Zapaženoje zavodu bovca koji Središnjem izvrstan bikovi Svi krava. ci imaju njegovih Mn i e i bilo

Bai! aim

ime

kraj čak 5 bikova ima koji potomvlastiti dnevni prirast: su

u

u

i

bika

kg kg 1,663 1,600 kg 1,669 kg podataka 1,783

Rasni Singl Samuel Pronto

nema

osobine

tovnosti

je ocjenjen dnevni vrstan prirast. dva 65 bikova, ukupno ocjenila je Komisija mine.

Bik

prirast

dnevni

Mark

a

Vr-

iz Praščeca

Markovića

»Pronto«

na

kod

13

crno-šare

sinova

iz»

koji imaju

i 63

passimentalske

Z.

Mašek,dipl.

i

vet.

Nova cijenamlijeka o cijeni o bavijestili broju, srpanj prošlom novu i m.m. premiju. najavili ili 4.500.- din/1 za 3,6% mlijeka za mj. datum to snagu će kada najavili znali nismo Kako stupiti premija i utvrđivazakona oko 20. 07. Međutim izmjenom kraj mjeseca, pod primjene od 100 din/l za i 150.- din/1 podbrdskoiznosa ravničarsko njem 07. 89. od 1. rok utvrdio Sabor godine m.m. planinsko primjene je mlijeka) 3,2% ( za ručje 89. morate sami nažalost si 07. godine. cijenuostalih vidjeti pa se rasta radi mljekare kolovoza, proizvoda, U cijena početku i to 1989.

11. 08. (kolovozom) sa godine da primjene mlijeka dogovorilecijenu m.m. din/l 5.200.ili din 3,6% 1.444,45 na za da mj.

15,56% korigiraju je mlijeko. (zajedse od 11. 08. mlijeko tome plaćaproizvođačima Prema Hrvatskoj sa premijom): područje: Nizinsko asm mn DE din/1 oro) ukupno cijena % masnoća premija 4.722,24 100,00 3,2 4.622,24 4.869,82 103,13 3,3 4.766,69 4.911,13 5.017,38 106,25 3/4 5.164,96 109,38 3,5 5.055,58 5.312,52 112,50 3,6 5.200,02 115,63 5.344,47 5,460,10 3,7 5.607,66 118,75 3,8 5.488,91 5.755,24 121,88 3,9 5.633,36 5.902,80 125,00 40 6.777,80 6.050,38 128,13 4,1 5.922,25 131,25 6.197,94 4,2 6.066,69 ugo e i => U

smo

za

od

Vas

1.250.-

dinara

smo

na

za

:

za

su

za

u

no

osnovna

126

—

Brdsko

masnoća

-

cijena

osnovna

3,

planinsko područje premija 150,00 154,69

4.622,24 4.766,69 4.911,13

3,3 3,4 3,5 3,6

5.055,58

-

5.200,02 5.344,47

3,7 3,8

5.488,91

3,9

5.633,36 4,0 5.777,80 41 5.922,25 4,2 6.066,69 —_—_—————_————_—_-_____—————————— Dakle

din/l

4.772,24 4.921,38

159,38 164,06 168,75

5.070,51 5.219,64 5.368,77

173,44 178,13

5.517,91

5.667,04 5.816,17

182,81 187,50 192,19

5.965,30 68.114,44

196,88

S 6.263.57 VOAaDa Pruai

do

ove su na a uskoro snazi, daljnjega, cijene i tom Vas korigirati cijene obavijestiti. o

Koristim

ukupno

ćemo

vjerojatno opet

:

da moći priliku obavijestim uslijed pada kupovne gradstanovništva i skog opadaprodaja mlijekamliječnih proizvoda. kod Međutim, posljednje veliko se vrijeme, dijela mljekara zapaža prisustvo dodane dio znatno kvalitet vode, k ojom proizvođača smanjuje proizvoda od i to od pa mlijeka, je jedan uzroka padapotrošnje.

Stoga apeliramo da ne i ništa namuzenom proizvođače dodaju oduzimaju ako to mlijeku, jer čine: štete proizvođačima smakoji mlijeko patvore (dobivaju manje novca) kvalitet i od njuju zapremljenog mlijeka mljekarama konačno, takvog m lijeka kvalitet i te konačnici dovest proizvoda je lošiji slabije mogu prodaje, do što smanjenja i otkupamlijeka, jeopetobostrana šteta i proizvođačima mljekarama. da i iz Napominjemo jemlijeko i da se kod proizvodi Slovenije kvalitetnije nas više i više iako su sve nešto više od naših. kupuje cijene proizvoda Kako bi bilo ne molimo Vas da neugodnih p osljedica, mlijeku posveti dužna i pažnja (cjeđenje, hlađenjenepatvorenje)obostranu korist.

Deneš inž.

Stjepan, dipl. da

Vas

u

na

ne

ne

u

se

u

se

na

o

EEE

OKA

Kada odstraniti krajnike? u životu, to roditelja koji n ije, jedanput pitanje. postavio Djeca često i zato čudo što imajutegobe krajnicima nije roditelji opsjedaju liječnike treba i kada odstraniti To zaniinteresirajući li, krajnike njihove djece. sasvim i nikada da manje jeumjesno,nemojte oklijevati liječnika pitate zlo ako vam ima Međutim, ili crvene savjet. je dijete povećane, zažarene, gnoja vi ili sami i krajnike, odgađate liliječnički pregled određujete počinjete Takvim možete od svog ječiti. invalipostupkom djeteta doživotnog napraviti da: naknadne su i srcu, moguće komplikacije, zglobovima bubrezima.

Zato i kad jepotrebna ozbiljnost odgovornost su pitanju krajnici vašeg djeteta.

Nema

bar

s

se

za

ne

na

u

127

Što

krajnici

su

i

veličine

ždrijela To smještene tkiva, nakupinelimfnog funnezna Premda koja je badema. ili pouzdano mandula uvijek još oblika borbu za služe oni da smatra organizvećina stručnjaka ipak krajnika, kcija zraka prodrijei putem p okušavaju koji u zročnika ma drugih bakterija protiv su

strane

obe

s

se

bolesti.

Od-

opasnih tj. postaju krajnici kirurških zahvale, od tzv. tonzilektomija, najčešćih jedan je krajnika stranjenje ta uopće. često ponavse kod koje će se odlučiti angina tonzilektomiju Liječnik im uzrok da su utvrđeno gnojni upaljeni, za bolesti kod također a koje je ljaju, i sami

onda

rasadište

izvor

raznih

na

koja zaostala k oja djece lesnika, kao i kod dišnih srednjeg upala od putova, često oboljevajukroničnih upala odih da su također razlog s valjani Skvrčeni uha. gnojnimčepićima krajnici ili ih tako

kod

nalazimo

uvećane

u

su

rastu

i

stranimo.

bezrazložan

je

Strah

=

liječŠto dobi, ždrijelu. preuzima čekastranjenja dok života, ili drugi godini četvrtoj nici djecu trećoj operiraju najradije mora da se izvršiti nisu operacija Međutim, slučajevi šestu rijetki godinu. života. ju već i godini drugoj zahvat lakše operativni da podnesu u vijek djeca g otovo Zanimljivo je osobe. odrasle go Vaš liječnik tkivo

limfno

ostalo

se

u

tiče

neki

u

u

ne-

savjet:

Izdavački

mr.

Deneš,

dipl.vet.

Stjepan

Mašek,

dipl. inž., Nada

Milan

Bratanović,

dr. Mirza

Hadžiosmanović,

dipl. inž., doc.

Miljanović, dipl.vet., Slavko

Miroslav

Pehal, dipl. inž., Petrič

dipl. vet.

Vuković-Svoboda,

Dubravka

Bolić, Antun

dipl.inž., Stjepan

JovanovićBrlek, dipl. inž. Vesna Ivan Majić, Berislav Bunta, dr. inž., Kobra, dipl. inž, Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.

Petar

inž., Erhatić, dipl.

Nada inž., odbor: Stjepan Brlek, dipl.

Uređivački vet.

Sormaz, dipl.

Gojko Rybak, Marijan mr. inž., Kolak, Tomislav dipl. inž.,

Glavni

i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

pretplata

Mjesečna Tiraž:

50.000

Tisak:

NIŠPRO

Stjepan Deneš, urednik: Volarić, dipl. inž.

Vera Udruženje

mljekarskih radnika

»Vjesnik«, OOUR

Hrvatske

SR

za

Zagreb. prosvjetu, kulturu

na

promet.

TiM,

Republičkog sekretarijata je plaćanja poreza ski list oslobođen

Rješenjem

e

i ustanove organizacije privredne

primjeraka mjesečno

Jurkić,

dipl. inž.

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

kao

i fizičku

i za

proizvođače mlijeka iznosi

kulturu

SR

Hrvatske

4.000 din.

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-