Mljekarski list 9-1989

RUJAN 1989.

Uzgoj: $

o E:

Ž

Š

i žitarica lepirnjača smjese Ozime sada intenzivnije proizvoditi Danas društvenim i seoskim i uobičajena je gospodarstvima. proizvodi i te r epica) ozimih uljana z ob, (pšenica, n egdje r až, ječam, usjeva proizvodnja ovakovom U i šećerna repa, suncokret, dr.) krumpir (kukuruz, jarih usjeva usod slobodan ostane veliki dio oranica jednog skidanja činu gospodarenja Na tim i do površinama dr.). ( kukuruz pa narednog usjeva jeva(ozimi) sjetve i nepreorane, često a ozimih nakon ostaju se usjeva, skidanja koje preoravaju nam su donose ili rizome korovi površiStoga sjeme. razviju koji razvijaju dovedena zaštita često pitanje. pa narednog u sjeva je jakozakorovljene, i ih treba nakon zakorove zasijati oranice Da preorati se usjeva skidanja odreće dati korova, dozvoliti neće kratke "kulturama razvoj koje vegetacije, vlastitom na iskoristiti moći dobro vrlo će se količinu đenu koji proizvoda, zelena masa ishranu silaža zelena kao krma, stoke, sijeno, gospodarstvu: ako ili zrno p roizzelenu njegovu uvjeti povrće (heljda) gnojidbu, oslobađažetve na Na se način godišnje, dvije postižu površini istoj vodnju. taj koriste za se kulturama, krmnim sjetvu znatne koje podglavnim površine ju Na

oranicama

se

hrana

može

što

nego

se

na

na-

se

u

ne

ne

a

za

za

za

za

su

žitarice

vlatanja lepirnjača.smjese stoka otvrdne brzo raži osim pa i žitarica do je jer pune lepirnjača, pa cvatnje ali do8—12 dana, kratko koriste raži i vrijeme neće Smjeselepirnjača jesti. i već Višak proizvelaze prve svibnja. početkom travnja krajem korištenje, mlisilirati može se krma zelena kao može se krme dene pohraniti koji zriobi raži. ječnoj i dlakave obične i raži koriste se (villosa) krmu (sativa) Za zelenu smjese i i zime oštre nisu i tlima vrlo golomrazice na gdje propusnim grahorice, tada se koristiti rano želimo Ako pri proljeće sorte smjesu duže ozimoggraška. treba koristiti, polaparcele ako se želi zasijati udio povećava raži, sjetvi raži. udio i udio Smjesa smanjeni lepirnjače jepovećani Raž smjesom kojoj da ima spriječi može se i silirati. sastava ulogu smjesi takovoj ovakovog Količine s japodručjima sjetvu sjemena (graška). grahorice polijeganje raži i 60—80 60—80 iznose i kg/ha zimama čim proljeće korištenje ranije i mrazevima U (buvjetrom obične rijeđim područjima grahorice. (sativa) kg 80—110 sativa od 30—60 raži se kreće grahorice količina kg/ha, sjemena ra), kg/ha. sativa imaju Od sorata jak bus. koristiti one raži sorata Od koje bolje je villosa od i Sirmium, Ratarka sorte koriste se Igman; grahorica: grahorice i Poppelsdorf dlakava).

Violeta (nije Sor45—60 se kg/ha.

Villosa sije čega zbog sjeme, imajusitnije grahorice kao i sativa količinom istom se grahorice. te sjemena siju sjemena krupnijeg i krmu zelenu se s mogu odnosno sijati ječmom graška Smjesegrahorice Ove

se

mogu

koristiti

za

od

krmu

zelenu

se

za

u

ne

-

a

u

sa

u

u

u

za

u

za

s

a

a

s

za

130

koristiti do

silirati klasanja zrioječma oštrog duže, osja mliječnoj bi Ove dolaze ali ječma. smjese ranije korištenje, zbog polijeganja ječma, treba ove dolaze obzir grahorica čvrstog u nosača, smjese ograničenim 60—120 i 50—80 Sije Ako jetima. se kg/ha ozimog ječma kg grahorice. sije više ova rano teško kositi. grahorice smjesa pa jako polegne jujejako radi

ne

a

u

za

a

u

uv-

se

dati vrlo visoke proizvodnje, mogu smjese kao konzrna graškom prirode centrat.

Ove dobro i smjese zelene prezimljavaju, dajusigurnevisoke prirode a

s

(sativa) sorte Ratarka grahorice raspolaganju i od je sjeme Sirmium, sorata dlakave Violeta i (villosa) te sorta grahorice Igman, Popelsdorf panonske Panonika.

Od koriste se sorte Dunav grahorice i od iduće gograška Pionir, dine i Maksimirski bijeli.

Za zelenu krmu sorte Ratarka i Sirmium ih stoka rađe prednost imaju jer sorte dlakave nego i Za silažu mogu jede koristiti sve grahorice graška. vrste i sorte, za dobro suše sve Grašak sijeno grahorice. nije p rikladan vrlo teško se a sušenje, ali jer puno suši,prisušenju gubi lišća, prikladniji je kao zrna proizvodnju koncentrat, nego grajer grašak valja m anje pšenicu horice lakše kosi naročito pa se zrno koristi se i u smjesa zbog čega gušćem takova i više zrna često sklopu 6 t/ha. d aje smjesa pa prinose koji prelaze Količine iznose i način vrste, te sjemena sjetvu i vrijeme korištenja uvjetekojima uzgajaju. na

a

se

se

za

za

za

za

u

Ako

za

se

želimo silirati tada se više smjesu pšenice Iepirnjača sije pšenice 200-300 m? zrna što iznosi 60-120 po po ha. Što rokovi kg sjemena raniji sjetkoriste niže količine (kraj rujnapočetak listopada) sjemena sjetvu. se 120-170 zrna na Ozimoggraškasije Količina ovisi (200 m?). sjemena i kreće krupnoći od 120-180 i sjemenakasnijem grananju, (pa više) kg/ha. ozime zobi i Smjese za ali lepirnjača najkasnije dospijevaju korištenje, i koristiti sve do voštane mogu zriobe zobi za zelenu najduže krmu, daju najukrmu nedostatak kusniju što (zelenu, u nas malo sijeno) jedini je, je proširena i

su

ve

se

za

o

a

se

se

ovisi Vrijeme i a s jetve smjesa kraju pouvjetima najbolje je četak roka žitarice u tom tako da do zime sve sjetve dobro nabukraju, stignu sati. Obično to i prva Ako se je krajrujna polovica listopada. siju pokasnije

navedenih

o

131

razvijene sjemena, jepovećati i dati za će stradati od mraza, dospjetikorištenje proljećekasnije takove nakon će Također usjeozimog i kašnjenja zbog sjetve prirodeprinose. duna Ove Dubina i s iju kasniti smjese va sjetve: naknadnogusjeva. sjetva dubtreba ove suhim tlima i sijati Na 4-6 cm. binu smjese uvjetima od 4 cm laganim će mraz ali iztlima se težim vlažnim jer pliće a na i p liće, siju lje, mlade i biljke. dignutipolomiti 25-30 cm. dubinu Bolje je tla se izvodi plugomna uobičajenu Obrada zime bi da vlage dovoljno izvršiti obradu osiguralo novnu tijekom dublje iza dolazi naknadni prii Predsjetvenom za smjese. k oji usjev proljeće usjev dubina može da predviđenu treba posijati sloj premom sjetveni pripremiti tlo. i ravna s izvršiti koji valjkom, s jetvospremačem pripremu Najbolje je ali ako

količinu

trebno

a

uđu

zimu

u

slabo

mogu će niže

u

.

se

u

ne :

os-

se

u

se

nu.

dovolosigurati priroda prinosa postizavanje Gnojidba: unose i druga Fosforna osnovnoj, pola gnojiva kalijeva hranjiva. jno 100 do 80 dati treba fosfora tla. kgu Ukupno pripremi predsjetvenoj polovica 30-50 kg/ha.

Dušik se 120-150 pripremi predsjetvenoj daje kg. /ha, kalija Pri kredušikom treba UREA).

(KAN, Ove proljeće prihranjivati smjese 150-200 odnosno 40-54 sa dušika, čistog kg/ha prihranjuje treba vegetacije tanju 30—40 kg/ha žitarice U KAN-a. drugi puta prihraniti vlatanju kg/ha ili 100 KANkg/ha 150 dušika na kojima bakterije i tlu i maju a. korjenu klimi. prema Lepirnjače Zahtjevi zraka. Da bi zrak mogao biti promora ono iz tlo, dušik dospjeti fiksiraju velikim Tla s ( teši g line većih pora. udjelom velikim manjih pusno udjelom a naročito ozimoj graška nisu grahorica, ka i nepropusna) podesna uzgoj voda ili sistem vodni duuređeni dobro gdje ona nemaju posebno koja kanale sjetvi, sve očistiti treba do dođe Da ne na usjeva že propadanja zistoji površini. vode suvišne odvod i jeseni da tijekom i oko parcele, i omogući jarke na Za

treba

i

visokih

a

u

se

u

a

u

se

s

—

u

s

u

za

se

me.

ovisno

sastavu

koriste

ozime

nakon

odmah

se

smjese Korištenje: koriste se hranu zelenu u djelom Za prvo povećanim i smjese repiceogrštice. raži. klado 60 cm oko visok pa kada početka raži Koriste se u jeusjev vlatanju krme. zelene količinu svu dok stoka pojede odnosno predviđenu do: sanjaraži, viši od silirati može pa se višak krme cvatnji Ako su planiranih prirodi raži. zriobe mliječne se smjese Koriste s raži dolaze ječmom.

Nakon korištenje smjesa koriste silažu se Za krmu. zelenu za do punog pa ječma klasanja početku zriobi mliječnoj ječma. koriskrmu zelenu Za se koriste Iza pšenicom. smjese smjesa ječmom što zriobe do pšenice, pa m liječne završetka početka te se od pšenice vlatanja dana. Za kose se pše20 oko k lasanja početku iznosi često vremenski sijeno košena veliku ima smjesa za su Kasnije nice, ako sušenje. prilike povoljne Za mogu lista i sijeno grahorice. gubitak masu pa jesušenje dugotrajno i inkarnatkom (Landsberska koristiti i ljuljem talijanskim g rahorica smjese može i silirati. Nakon Ratarka regeneg rahorica Ta košnje smjesa).smjesa kasU otkos.

KAN-om Dobro drugi daje i rira kao prihranjena ljulj. talijanski samo ljulj. otkosima u ostaje smjesi toj nijim Ozime

o

s

|

u

u

s

za

u

s

s

u

uz

s

se

.

132

se

i Kvaliteta produktivnost raži i imale Smjese lepirnjača tetu i prinose smjesa: A<vo————————————————o Avač A "a, ——

su

u

trogodišnjem prosjeku slijedeću

kvali-

t/ha

. zelene <

suhe

mase

tvari —_a_E___________...___________—

Raž

+

obična

Raž

+

dlakava

Raž

+

Raž

+

nez kg/ha' ooo

grahorica

grahoriva panonska grahorica grašak

35,7

6,3

36,6

6,2

29,0

5,0

40,4

surovih

—

bjelančevina

1.062 974 678

6,5

1.107

O...

— Rezultati izneseni u tabeli su prosjek i dvije vrlo __ nepovoljne jedne povola varirali od t/ha 18,5 jnegodine, do pa smjesa panonskom grahoricom 56,1 t s dlakavom grahoricom.

-

su

Prirodi

sa

i prinosi

smjese lepirnjača s pšenicom:

read

t/ha zelene

—

mase

+

Pšenica

+

Pšenica

+

Pšenica

+

obična

grahorica dlakava grahorica panonska grahorica grašak

tvari

44,2

8,4

46,0

7,1

39,8

6,7

44,4

7,0

—___-_——-----________.j.__———

Iz

suhe

'

Pšenica

“

i kg/ha surovih

— bjelančevina 1,276 1,404 1,179

1,152

s vrlo iznesenog visosmjese pšenicom produktivne, daju ke zelene i mase suhe tvari. Naročito visoki su prirode suroprinose prinosi “vih bjelančevina. sorte obične sorte Ratarka biti će Sjeme grahorice dovoljnotrgovačkoj se

vidi da

su

u

mreži.

Doc.

dr. Zvonko

Štafa

šećera kiselina. kojinastaje Ona razlaganjem radom mliječna jest nastaje bakterija mliječno kiselog vrenja. dobra silaža može dobiti kontroliranim Dakle, i izborom postupkom mase za biljne siliranje. silaže ishrani stoke ima veće nad Korištenje ostalim načiniprednosti i stočne hrane. konzerviranja spremanja Silaža dobivena kukuruza hranivih siliranjem daje najviše jedinica (enerhektaru od bilo po biomase getskih) Međutim koje druge drugih usjeva. dostatak kukuruzne silaže siromaštvu što je bjelančevinama, je stočarskoj neobično važno. lucerna proizvodnji Naprimjer, koja obiluje bjelančevinama, dobar dodatak kukuruzu To se može je prilikom siliranja. postići skidanjem se

u

ma

j

ne-

u

u

133

stoke,

Ishrana

lucerne.

otkosa

osobito

mliječnih

krava,

na

način

taj

zadnjeg rezultate. i dajeboljeekonomičnije osim kao i isti povesilažu Proces je zrno, gotovo proizvodnje usjeva Poza i dušikom ishrane nešto skidanje. mehanizacije obilnije ćanogsklopa i prema odrediti stadiju bitno pogodnosti sebno skidanja vrijeme i hranidbena pravilno je silasame kvaliteta ovisi čemu o vrijednost same biljke, razvoja većine i kod kao se, drugih usjeva, že. obavlja kukuruza biljke cijele Siliranje radovi što jesenskih no ubiranju ranu u glavni počnu ( rujan) prije jesen čitave biljke. nakon odmah kukuruza zrna siliranja slijedi Siliranje plodova. mehanizirani. biti oko mogu Svi procesi siliranja stoka i ukusna vrlo dobre dobro silaža Ako je kvalitete, je. pripremljena, je Tada kada suhe tvari, količine nego veće konzumira jede ona rado jede. je obroku. suhom u npr. sijeno silažom i ishrana se krava obogaćenom U ishrani mliječnih preporučuje travstočni više sadrže kelj, grašak, soja, (lucerna, bjelančevina koje biljkama zadomože i na i mlijeka lučenje no djeluje povoljno jer djetelinske smjesedr.) osnovnefunkcije organizma. voljiti tvari bjelančese sačuva mase (šećeri, hranjivih najviše biljne Siliranjem načinom bilo više (sušespremanja drugim vine, vitamini, minerali), no kojim obrok daleko one najskupjer pojeftinjujemo bjelančevina Očuvanjem nje). daleko su krava. skuplje a Bjelančevine mliječnih posebno stoke, lje ishrani i često međutim krmiva, m oguće iz koncentriranih ako nije koje potječu baviti. nego silaže sijena.

Za spremanje prostor manji potreban je spremanje koristiti Može dana. od veća Uz godine je trajnost njezina zelene krme nema, što važno čuvanje pravilno postizanje toku čitave godine, npr. kada je naročito kontinuirane mlijeka. proizvodnje, da neke krmnih je Većina Ipak, poznato pogodnaje siliranje. biljaka stvara da kiselitvari suhe mliječna (ugljikohidrata) nemajudovoljno Radi biljke zelena masa, se najčešće konzervans. koja nužni kao njihova toga šećerima. ili kukuruzom s bogatim sadrži biljkama mnogo miješa proteina, lucerne, naročito krmne i Sve mahunjače, višegodišnje jednogodišnje im zato te ali miješaju dosta ugljikohidrati nedostaju bjelančevina, sadrže sirovina odlična su krmni i sirak Krmni ili kelj kukuruzom biljkama. drugim ili krmnim kukuruzom silira se silaže. Krmna uspješno repica pripremu sitravama. i ali krmnim U i travom sudanskom provenutim sirkom, keljem, i šećerne lišće repe često se dodaju i krmnogsljeza. kukuruzom lažu glave masom s te količinu šećera, ga valja biljnom ima Suncokret miješati osrednju ili trave Razne pogodne smjesama pojedinačno bogatomugljikohidratima. siliranje. ili uz dodatak bilo sam b iljaka jest drugih Najpogodniji usjev siliranje, birati prema treba to hibridi za znači da su svi To Njih “kukuruz. pogodni. kete vremenu visini, dozrijevanja nadmorskoj podneblje), (kraj, rajonizaciji tvar suhu masu, od strane b iljnu Najveću i životinja. sastavu ješnosti kao i onda ako mijskom hektaveći po biljaka broj i je hibridi, dajunajkasniji proteine vemase udio je vrijednost ovom iako se Ukupna klipa. smanjuje slučaju treba tretirati normalnoj radi ća pa takvu zrenja proizvodnju mogućnosti kukuruza. sjetvi troši se tako najmanje silirati jer sjeckanjem, je biljku cijelu Najpogodnije da ili zrna. biljke Najpovoljnije je npr. siliranjem nego klipa manje energije, za

za

na

su

u

,

na-

.

;

za

se

za

u

za

se

'

na

s

se

s

za

s

s

u

:

su

za

za

ne

ru

u

u

*

134

——— a da visina košnje kukuruza sjeckamo bude 10 do 20 cm.

Svi čini zelene siliranja mase dovode do manjihilivećih gubitaka ovise koji prikladnosti. koristi i se ostalim mehanizacije rada kod spremakoja uvjetima silaže. nja 5 do

na

8 cm,

na-

o

u

.

silaže mase, i za sjeckanjem četvrtinu.

Ako gubici smanjuju biljke sitnije fazi štedimo i sjeckamo najpovoljnijoj ovakve mase u transportu, jer kolicu stane više no pritrenutak krupnosjeckane. za kuNajpovoljniji spremanje se

u

na

procesa poželjnih konzerviranje masi.

Konhranjivih materija siliranoj ako zerviranje jeuspješno se kiselost procesu vrenja spusti na 4, u pH jer takvim štetni Da uvjetima mogu razvijati takvi mikroorganizmi. uvjeti lako prisustvo šećera. Ako postignu potrebno veći od 4, proces je topivih je pH će teći u pravcu maslačne kiseline i razvoja vrebakterija maslačnog k iselog a rezultat loš ukus i miris silaže stoka neće nja, je koju konzumirati.

Ako se silažna ili silos zatvore dobro ili se zrak naknadno jama ubaci silažu, silaže za najčešće prilikom dolazi nepravilnog uzimanja hranjenje do obično kao i naknadnogvrenja, i silaže.

Da nepovoljnog, kvarenja gubitka bi bilo takvim vrenje aditivi slučajevima povoljnije, dodaju koji p ospješukiselo mlječno ju. i vrenje povećanjem nebroja p oželjnih smanjenjem b roja Osim aditiva za poželjnih bakterija. kontroliranje procesa pravilnog siliranja i i aditivi možemo udio proteina vrenja, postoje te minerala kojima i povećati vitamina silaži.

Silaža može U a štetno ona zagaditi zemljom, djeluje za

u

u

se

ne

.

se

ne

U

u

se

se

na

135

kombajniranja zdravlje se pa se i lišće šećerne repe najčešće zagađuju z emljom kiša. Glave kon jačih eventualno ili uz vremenu suhom pranje. masa po ova protresanje sprema i utovaru fizičkim i sjeckamase silažne transportu Gubici putempri nastaju veće guPolunošeni 7%. od i to imaju kombajni kukuruza, nog prosjeku 2,5% silažne za samohodni bitke nego cijeviraspoređivanje podešavajućom u se prikolici. odnosno mase silažne i ekonomičnost Na proizvodnje uspješnost kraju, silosa. samih veličini i silaže ovise o kvalitetne tipovima Grade se i vodoravni naju grupe: Silose uspravni. glavne dijelimodvije od kameni, drveni, biti i plastičmetalni, češće od betona, ali mogu zemljani, oni nad su i od kao Najpovoljniji materijala. priručnog drugog folije silosa, njihovoj O siliranje uspješno bez pogodnosti ljom obloge. tipovima i mlimesa našim proizvođačima biti će više Ovaj put prilikom. drugom riječi što tome ovisi samo da skrenuti smo siliranje uspješno pažnju jekaželjeli ih samo treba su gospodarsilira. jer i kada iskoristiti se Mogućnosti velike,otkriva neiskorištene za sektorom društvenim mogućnosti s stvo uz suradnju silaža. obliku hrane stočne i ekonomične zdrave dobre, proizvodnju Lončar, Dr. Ante dipl. ing. kvalitetu

i

blatne

stoke.

i

To

se

kod

događa

mase

na-

,

u

ma-

sa

'

.

zem-

ne

za

o

ne

u

.

konzervansa Upotreba aditivaili

za

silažu imati

moraju vrenja postupkom spontanim mogla suhe tvari, 15% od više i tvari ne (kukuruz, u 9% šećera barem proteina suhoj šećerna repa idr.) k rumpir, ječam, i lucerna tvari od 9% šećera dr.), Krmiva djeteline, s (trave, suhoj manje ili im tresuhe treba 15% tvari) od više (radi p ovećanja sa provenuti proteina bez obzira aditivi davati se masi sadržaj aditive. mogu ba dodati Silažnoj silažu. dobiti želimo ako tvari šećera i suhe kvalitetniju stigrupe: masu mogu u silažnu se dvije Aditivi podijeliti koji dodaju i inhibitori. Stimulatori jer mulatori povoljne uvjete fermentaciju, stvaraju U kiseline. do i šećera mliječne r azlaganje njegovo oslobađanje ubrzavaju i farmaceutrazne kemijske ovu prehrambene, nusprodukte grupu ubrajamo ćemo navest vašim gospodarstvima ske primjene praktične Zbog industrije. to su: aditive, najvažnije aditivi i 1. Žitarice drugihranjivi može se određenih silaže od Kvaliteta dodavanjem poboljšati leguminoza rezaili suhih kukuruza repinih žitarica, mljevenog količina klipa prekrupe mase zelene t 1 na žitarica vlage sadržaj 70—80% smanjuje naca. kg prekrupe količinu škroba-šećera mliječne proizvodnju i 5—8% za dovoljnu osigurava i trave odgovarajućuvlažnost, leguminoze kiseline.Kodsiliranja provenute aditiva. tih za nema potrebe dodavanjem Da

bi

se

silirati

krmiva

u

a

na

u

se

za

u

a

za

'

uz

2. Melasa

poželjno šećera) sadržaj (koje leguminoza siliranje šećeranama. ostatak tehnološki Melapredstavlja koja melase, dodavanje je tamno te 9% 20—25% 50% šećera, sadrži minerale, proteina sa u vode, prosjeku tekućine. obliku okusa i mirisa smeđe guste karakterističnog je boje, Kod silaže. sprei okus Melasa vrijednost h ranjivu povećava popravlja zeletonu na ili grahorice silaže od lucerne, djeteline, graška stočnog manja travnih kod a 40 oko d jetelinsko mase spremanja ne melase, kg dodaje i trava

Za

sadrže

nizak

u

u

se

136

oko

smjesa

20

Provenuta

kg

zelene

tonu

na

silažna

mase.

djetelinsko- smjesa vlage že dati silažu vrlo dobre kvalitete i okusa bez ikakvih dodataka. dobrog travnih 3. Stočna kreda (CaCO;) Stočna kreda dobiva sitnim se (kalcijev karbonat) mljevenjem krede, ili mramora.

Ima ili i bez mirisa stočkrečnjaka bijelu svjetlosivu Čista boju je. kreda sadrži 96% na 2% 2% soli i oko kalcijevog karbonata, vode, magnezijevih 2% stranih i se masi u količini (pijesak, primjesa glinaslično) dodaje silažnoj od Stočna kreda neutralizira kiseline 0,5— početku f ermentacije, kiselinskim aktivnost.

Stočna mliječno bakterijama omogućava optimalnu 1,0%. kreda ne silaže. povećava hranjivu vrijednost 4. kulture Bakterijske Kulture kiselinsko Prebakterija (Lactobacillus) mliječno stvaraju vrenje. ovih kultura koriste se i bakterijskih parati zapadnoevropskim zemljama SAD-u.

U kultura prve silirau našojzemlji pokuse bakterijskih primjeni radila »Pliva« N. i Katalinić 1988. nju je Zagreb(Vranešić I., god.).

5. Kulture kvasaca masa

sa

50—60%

mo-

:

a

na

a

u

u

na

Kulture

kvasaca

također

korištene

su

kao

aditivi

u

silaži. Kvasci

su

mik-

se na koji roorganizmi proteinavitamina,razmnožavaju i mineralnim tvarima. ističepodlogamabogatimugljikohidratima Međutim, da silaža s dodanim mo kulturama kvasca intenzivno miriše a po kvascu, že uzrokovati i silaže. Osim stoka Iz navedenih kvarenje nerado toga je jede. ne se osim stručnom konrazloga preporuča njihova primjena, pod strogom trolom.

sadrže

i

mnogo

a

mo-

6. Enzimi

Jedan

kultura

od

procesa poboljšanja

načina

i enzima,

a

na

tržištu

ćemo

ih naći

ma.

starter fermentacije jeprimjena različitim nazivipod trgovačkim

i bazi na enziU posljednje vrijeme našoj zemlji ispitivani preparati ma fer(»Pliva« Zagreb).

Cilj procesa njihova dodavanja, pored poboljšanja i kao i mentacije, poboljšanje jest hranjive vrijednosti silaže, povećanje njene probavljivosti.

Inhibitori To su dodaci ne već koji utječu fermentacijske procese sprečavaju maslačno kiselosti U ovu vrenje p ovećanjem grupu s tupnja (pH). ubrajamo različite i kiseline i soli se mogu anorganskeorganske u njihove koje miješati različitim kao i kombinacijama, neki drugiantibiotici.

1. Stočna sol u

.

su

:

na

.

Stočna

sol također

dosta

često

silaži. praksi d odaje štetnih a ne Sprečava i aktivnost kor azvoj mikroorganizama utječe razvoj risnih sol se masi količini od bakterija.

Stočna daje silažnoj 0,5%.

2. metabisulfit Natrijev Ovo Za koristi se maksimalno 4 kompliciran je, postupak. siliranje kg metabisulfita tonu silirane Tokom mase. rada trijevog zbogmogućihnese maski. poželjnih koristi posljedica g as se preporučuje upotreba Najviše kod silaže od lucerne i spremanja djetelinskosmjesa.

3. kiseline Anorganske travnih i fosf.orna) koriste se kao Anorganske sumporna kiseline (klorovodična, konzervansi silažu. Naročito za kao krmiva se dodaju koja konzerviraju visokim Ove kiseline kiseline sadržajem kao vlage. zamjenjuju kojenastaju i octene produkt bakterijskih aktivnosti (mliječne, propionske).

Međutim, njise

kao

u

inhibitor

u

na

u

:

na-

na

se

s

137

brojnih mišljenju siloobjekta. upotreba jernagriza više nedostataka je ima ovih kiselina nego istraživača prednosti. upotreba kiseline 4.

Organske silakonzervansi također i kiseline propionska dr.) (mravlja, Organske znatno ali kao i način sličan že. Koriste se manje kiseline, anorganske Za koristiti treba opreza. iako i razliku korozivne, odgovarajuće mjere njih silaže. i miris okus loš ove od Propionsku utječu kiselina, anorganskih silažne pomokoličini 2% od treba koristiti kiselinu Najčešće svježe žitarica. i kukuruzno vlažno kiselina ću drugih zrnevlje spremaju 5.

(NH.) amonijaka Dodavanje može smasilaži reducirajuplijesni, (NH:) amonijaka Dodavanjem U toku fermentacije i bjelančekvaliteta biljnih bjelančevina. razgradnja njiti od 60—70% može vina se biljci) kukuruznoj (u vrijednosti prvobitne smanjiti ili urea. i radi amonijak pa toganajčešćedodaje uree 6.

Dodavanje da se Poznato i ureu. odnosi izneseno Sve što je amonijak je i na vlakana celuloznih vezu razara oslobađa uree amonijak, koji gradnjom često U silaže. način upotrebljava praksi širokoj p robavljivost povećava taj silaže. »Benural 70« za nazivom »Benural« spremanje pod Petrokemija) (INA vrlo poda Na osnovi pogodan preparat razliku od potvrđeno je jeovaj istraživanja Za hrane. stočne neposi za konzerviranje probavljivosti boljšanje ni»Benural 70« za ili redne amonijaka, primjenu tekućeg plinovitog primjene ili okoline. Posebno radnika ni zaštita kao posebnapostrojenja, potrebna ili kukuruza drugih vlažnog pogodan konzerviranje jeovajpreparat čime »Benurala-70« se svega žitarica. Za poboljša1,0— dodaje siliranje kvalii kiselinsko poboljšava p ostotak proteina povećava vrenje, 1,5% mliječno

hova .

Po

zidove

rizična

su

su

na

uz

na

ne

se

mase.

u

zrno

se

a

se

se

se

za

raz-

na

se

za

su

zrna

za

se

va

tet silaže.

Dr.

Ivica

Katalinić

kvalitet silaže Kiselosti sadrži

ku-

preživača, jer je kukui hranidbenu i stabljiku kuruzno zrno vrijednost, energetsku kojedaje intenobrok hranidbeni silaže. dio i voluminozni u kao ruza Ukupni hranjivi oko sadržavati može i mesa mlijeka, proizvodnji preživača, proizvodnji zivnoj već ovisiti samo će ne silaže. Međutim 40—70% životinja, potrebama davanje silaža

Kukuruzna

krmivo

dobro

za

hranidbu

o

i o

kvaliteti

silaže.

'

sasjeckana, ugažena jebiljkaanaerobnim silosima u dobrim (bez p rii uvjetima pod spremljena pokrivena, orvažan silaže veoma dobro i Za kvalitet sadržaj sutnosti je čuvanje zraka). tresilaža kukuruzna Dobra kiselina i kiselost silaže (pHvrijednost). ganskih kiseline octene kiseline ba da sadrži veći postotak manje (oko2,0%), mliječne kiseline. maslačne ništa ili malo imati može a oko Ukup(prosječno 0,3— kvai a time na kao i ni kiselost, utječu kiselina, pojedinih postoci sadržaj, 0,6%), litet silaže. i iz silaži Kiseline djelošećera) pod (škroba ugljikohidrata stvaraju silažu dobru za odgovarajuprisutnost je Dakle, uvjet p rvi vanjembakterija. dobra biti će zatim kvalitetnih podćih količina koji ugljikohidrata, dušika, Dobra

silaža

se

može

dobiti

sitno

ako

dobro

na

u

se

a

138

= loga razvoj mikroorganizama, posebnobakterija mliječnokiselog vrenja, kojestvaraju Anaerobni mliječnu kiselinu doanaerobnim u vjetima. uvjeti, bro i prešanjepokrivanje silaže, potrebno je, j er omogućava stvaranje mliječkiseline ne utrošak i silaže sa najmanji konzerviranje energije najmanjim utroškom i tvari. gubicima o rganske Poznato da kukuruzni škrob veoma dobra je, je mlipodloga bakterije i kiseline.

Pri tom ječnokiselog se snižava vrenja stvaranje mliječne pH vrijednost silaže do 4,2— 4,5. za pH Optimalna pH vrijednost bakterija razvoj mliječkiseline i ne nalazi se između mliječnokiselog To se vrenja PH 4,5— postiže U silažama sa 30—35% suhe tada u su i tvari,koje pravilu najkvalitetnije naj5,1. ukusnije. za

u

uz

a

za

a

U

nekim

silažama

može

doći

i do

Alkohol se stvara alkoholnog vrenja. šećera i razgradnjom mliječne kiseline, posebno djelovanjem Kvasci kvasaca. i u veoma mogu sa veoma niskom razvijati kiseloj sredini, a pH vrijednosti, im vlažna sa pogoduju krmiva mnogo lako topivih i šećera ugljikohidrata (kusirovi kuruznaprekrupa, rezanci, i kao i repini zraka krumpir sl), prisutnost silaži. se

U

:

.

——-

i

zatim

infuzoriji, nestajuburagu baktecelulolitičke a vrste neke mikroorganizama, buragovih druge sa i da imati za To može indigestije, buraga a tonije pojave posljedicu rije. i i hrane m liječnossmanjenjem praćeno preživanja, uzimanja prestankom Uz

hranidbu

silaže

mnogo

sa

a

prvo naročito

u

se

sa

ti.

uzevši

ovih

obzir

i sastav

krmiva

osnovnih

sprečavanja pojava,uvoditi cilju žiuz treba silažu privikavanje se hranidbu, postupno kiselost silaže. Kiseline koja siliraju, veoma obratiti na treba Posebnu pažnju votinja. da ali treba važne za nastojati s ilaže, čuvanja trajnost posebno kvalitet, To kiseline. se maslačne i octene što i što više silaže mliječne, manje dobiju kvalitetne sadrže krmiva ugljikomože koja siliranje odabiranjem postići odnosu škrob (bjelančevinama), proteinima povoljnom posebno hidrate, travu Tako obrade. način npr. krmiva na ili da poseban vlagu, optimalnu da silaže kukuruzne kod pomalo treba (sjenaža), siliranja prosušiti prije 60.

BENURALA 1,0— dodavanjem siliranja boljšaju uvjeti s sadrži ureu 60 povećava BENURAL kojom Kutina) (INA1,5% odnosu što u sirovih odnosno dušika u proteina, koncentracija silaži, postotak Petrokemija u kukuruzu ide mliječvisoki procesima prilog ugljikohidrata BENURALA postotak 60, posebno iz i Također kalij, natrij, alkalije nokiselog vrenja. stvatim a s na također i silaže, vrijednost imajuutjecaj pH magnezij kalcij rast i za Stoga mliječnokiselog vrenja. bakterija razvoj uvjeti rajubolji smaa 60 kiseline, dodatkom mliječne k oncentracija povećava BENURALA alkalikiselost kiseline i octene unošenjem Ujedno silaže. koncentracija njuje kiselosti acidoze zbog silažom nastaje koja sa saniranje buragpomaže ja u alkalne rezerve se i silaže organizmu. silažu. Veći popunjavaju od 60 u BENURALA postotak više dodavati treba Ne 1,0— može zaustaviti 60 može silaže, vrijednost pH povisiti značajnije 1,5% BENURALA važne za veoma kiseline i neutralizirati ipak koje procese vrenja, silažnog silaže. konzerviranje silažu krmiva dodavati treba ne koja 60 BENURAL siliranja prilikom kao npr. i malo sirovih šećera, sadrže veći postotak ugljikohidrata proteina, normalno tvari suhe višim krmiva sa i kao koja travnu u postotkom silažu, krmiva koliko U slabo kiselu silažu sa višom spomenuta vrijednosti. pH daju silaža kvalitetna dobiti može se i pod za tehničkih uvjeta siliranje nemaju 70 UBEOM krmiva sa ovih se anaerobnim konzerviranje preporuča uvjetima, i bez zraka aerobnim prisutnosti (u uvjetima pod Kutina) (INA70.

UBEE 6—7% dodavati mora međutim Tada se prešanja).

Petrokemija na dobar proces ima veoma 60 da reći treba utjecaj Na BENURAL kraju vrijedpH i najpovoljniju kiseline, jerosigurava mliječne stvaranje siliranja veći sadrže sklone su silažama postonaročito koje k iselosti, nost, većoj koje 60 BENURAL povoljno i lako tak Ujedno ugljikohidrata. probavljivih vlage celuloze. što probavljivost na poboljšava djeluje buragovemikroorganizme silaža da-se obavezno treba za pažnju posvetiti Međutim, u spjeh' potpuni anaerobnim dobrim i već dobro uvjetina pod način, poznati pravilan spremi U

u

u

su

se

za

sa

za

sa

u

se

se

a

se

u

na

'

se

se

sa

se

u

:

su

RK

u

za

a

u

ne

|

u

ma.

dr.

Feldhofer

Stjepan

Ručna mužnja vrlo važna Za uspješnu mužnju je njemužnje.

Način

pripremljenost krave

za

mužnju trajai

.

obavljanja mužnje Sisu dlan i stisnuti na i da bismo valja položiti palcem kažiprstom (zato iz sisne cisterne vimenu te spriječili potiskivanje mlijeka cisternu) preostalim trima stisnuti vršku prema prema prstima odozgo dolje (tj. kanala) sisnog i tako istisnuti mlijeko napolje (sl.

1). .

ručne

u

.

b

ručne obavljanja redoslijed mužnje: svijanja zatvorenom šakom prstiju b primužnji (označen pobrojevima); ruke sisi zatvorenom ložaj primužnji šakom.

Slika

1. Način

a

=

=

na

dlan bi se sisna popustiti pritisak prstiju, napola (da cisterna iz vimene i ponovnim napunila mlijekom cisterne) pritiskom prstiju istisnuti Takav i mlijeko. slijed popuštanja ponavpritiska stiskanja prstiju dotle sve dok vime sasvim ne lja isprazni.

Sise se stiskati i Pri moraju ravnomjerno prejako. slabijem pritisku sisu na se »usteže« prstiju smanjuje protokmlijeka (krava mlijekć), pri jačem i sl. krave kratke sipritisku zadajemo b ol, joj ozljedu Mliječne koje imaju se musti čitavom širinom tako da muzemo sisu valja šake; n jih primimo i i po palcem kažiprstom prema pažljivo povlačimo prstima njoj o dozgo dolje, vršku sise. Svaki prema bio bi bi tj. p a drugi postupak m užnje propogrešan tok bio to bi štetilo krave. mlijeka slab, zravlju Tada

treba

otvoriti

se

-

se

ne

a

ne

a

141

muzača

položaj Ispravan krave vimenu ma mužnje; vrijeme stismeđu muzlicu podupridržava Slika

2.

pre-

za

na

i:

nutim

nogama.

stolčiću

desne

kra-

strane

mužnje posebnom sjedi vrijeme stisnutim među na muzlicu mlijeka) podupridržava ve, (posudu prihvat nogama 2). (sl. vičetvrti musti treba četvrti s tražnjih prije prednje mužnje: Redoslijed dr. Berislav mena!

Majić Muzač

na

za

s

za

a

.

'

Uzgojeni simentalcibez rogova je u zgojeni Njemačka, Bavarskoj, nikad i se osnovice bez rog telad rađa Simentalska koji sljedno svojstvo. velik To genetskih t amošnjih na uspjeh goveda. je odraslog pojavljujeglavi simentalaca. stvorili d okazuje uspjeh Taj posebnupasminu stručnjaka, jer i u znanosti grani. stočarskoj napredak bezrožnost bez postignuta bilo simentalaca rogova, I njihova ranije je sredstvima. ili Paljeosnovice roga kemijskim željezom usijanim paljenjem je bilo bolno za na i često p aljenja. mjestu upale nastajale životinju, njeje bez rožne Bezrožna rađaju oblika, jer trapezastog glavu govedaimaju SR

U

su

bez

simentalci

što

rogova,

na-

za

se

ne

su

no

su

a

se

osnovice

za

rogove.

Z.

Mašek,dipl.

vet.

Ususret 100.obljetnici! Švicarskoj goveda udruženje uzgojsimentalskog će iduća go100 1890. davne godina!

Zbog toga p rije gotovo godine, tj. jejoš biti stočarskom proslavom j er 1990. Švicarskoj zapaženom obilježena dina, simenrada 100. udruženja će biti u znaku Stočarskog uspješnog obljetnice talsko govedo. od1990.

19. do od 14. će Tako se davno već svibnja su započele.

Pripreme stručnim vrlo simentalsko zanimljivim ržati 8. govedo kongres Svjetski Lausanne.

16. će se održati Glavna Nadalje, svibnja programom.

Skupština dolini Simenntal po kojoj odlaze 17. j e sudionici posjet Kongresa svibnja biti će 18.

U Bernu ime. i dobila organizirana svibnja svoje pasminagovedaizložba simentalaca 100.

19. a velika stočarska glavnaproslavaTo obljetsvibnja će bisimentalaca. i stočara tisuće Berna će ulicama nice kada prolaziti već i švicarce samo ne kojem cijeli svijet ti veliki stočarski doživljaj izvrsnih prosimentalsko vrlo svojstava svojih zbog govedo uzgaja uspješno i mesa mlijeka. izvodnji Stočarsko

osnova-

u

za

no

u

za

-

s

za

u

u

na

za

za

se

u

u

142

Stočarsko

i udruženje uzgojsimentalaca Švicarskoj napravilo je priznak 100. na godni simetalske krave i s oznaobljetnice kojoj vidljiva je glava kom 1890—1990!

nazivamo

za

u

šareno i to našojzemlji govedo« potpuno opravdano, simetalac smislu naše pravom »domaće« Tako će je 100. govedo! proslava obljetnice Stočarskog biti udruženja simentalsko i Švicarskoj govedo svih naših stočara! proslava Zlatko Mašek i »domaće

u

u

za

u

Sirstar16 godina Jedan u Zagrepčanin svojem podrumu čuva sir »ribanac« već punih 16 Sir se redovito godina. njeguokreće povremeno i je, premazuje Sir jestivim uljem. izvrsno izgleda, ima oštre rubove, tamnožutoProizveden jeboje. je maloj mljesmeđe kari Rovišću krajBjelovara, koja nekoć radila je sklopu b jelovarske danas više ne radi. »Sirele«, Na siru su oznake napisane kom i olovkom. se vidi Odlično naka »G« i dan i »R«, proizvodnje kotla.

Oznaka »G« odnosi broj radnika sir napravio, to koji j e je bio Gabro siKuhar,kvalificirani bio i rar, koji j e odgovoran proizvedeni sir. Oznaka »R« odnosi u

u

u

a

ru-

oz-

se

na

se

na

_-

a

za

se mljekaru Rovišću. Sir_ribanac to doba i Rovišću i proizvodio + označiti i stogajevaljalo Bjelovaru star 16 godina U Sirkojoj jemljekari proizveden.

Sir Radio za ribanac, jeprijavljen i bit će emisiji Sljemena »Zagrebački naj« rezan 900. povoduproslave obljetnice postojanja grada Zagreba.

Radnici »Sirela« iz zamolili mljekare su vlasnika sira da ga doBjelovara nese kako bi On ga i oni to i učinio.

Bjelovar »Sirele« vidjeli. je Stručnjaci sir, ocijenili prema izgledu, okusa i kakvoće najvišom ocjenom, kakvog je će se tek vidjet dvije godine.

2.M. EEA EE PP aaa u

u

u

u

LAZA

.

u

:

raz-

u

u

su

a

za

Cijenamlijekaza mjesec rujan Nakon -

—— _-

6. 89.

masti nara

—

—

za

utvrđene SI. listom 38/89. od 30. korekcije cijene mlijeka od 1.250 ili 4.500 din/lit din/masnoj sa jedinici mlijeka 3,6% mliječne su 11. 8. 1989.

1.445 na mljekare din./M. ili 5.200 dicijenu korigirale j.

1 lit. sa masti. mlijeka 3,6%mliječne zaštitne

—

143,

Služ-

god. je Rastom vijeće inflacije na zaštitnu 51/89. br.

SFRJ listu cijenu korigiralo benom m.m. za din/lit ili 3,6% 1.992 din./M. 7.171,20 1989.

37,85%.

8.

11. od korigirana godine a time odlujecijena su stanovništva moći mljekare rečenom a radi kupovne Prema će prezaštitnu koja cijenu do 1.9. od proizvođačima da čile plaćaju daljnjega ovako: sa i terenu izgledati masnoći otkupljuje kojeg izvršno

Savezno

1.9.

ponovno

1989.

u

za

se

—

se

ma

6.374,40 6.573,60 6.772,80 6.972,00 7.171,20 7.370,40 7.569,60 7.768,80 7.968,00 8.167,20 8.366,40 I

3,3

3,4 3,5

3,6

3,7 3,8 3,9 4,0 4,1

MERORKANO 4,2 G RIJSRJ Ona 4,2

masnoća 3,3 3,4

3,5 3,6

3,7 3,8 39 4,0 41

aroma + moma a

:

131,25

područje po premija

dipl.vet. Stjepan Mašek, dipl.inž., Nada

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž:

159,38 164,06 .

168,75

7.136,06 7.339,95

173,44

7.543,84.

178,13

7.747,73

182,81 187,50

7.951,61

|

pretplata

.

8.359,39

196,88

*

——

dipl. inž., doc. dr. Mirza

Hadžiosmanović,

Vera

Jovanović-Bunta,

dipl/inž.,dr. Berislav Majić, Ivan Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Kobra,

Miroslav

Pehal, dipl. inž., Petrič

Miljanović, dipl.vet., Slavko

8.563,28

Gana dipl. dinitinž inž.

Stjepan,

Vesna dipl.inž., Stjepan Brlek, dipl. inž.

Bratanović,

Jelinić, dipl. inž. Tomislav

Jurkić,

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih radnika

Hrvatske

SR

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 privredne organizacije i ustanove za

primjeraka mjesečno TiM, NIŠPRO »Vjesnik«, OOUR

50.000

sekretarijata

Republičkog list oslobođen je plaćanja poreza

Rješenjem -

8.155,50

192,19

.

Bolić, Antun

6.932,18

'

:

Tisak: ski

6.728,29

154,69

dipl.vet.

Petar inž., Nada Erhatić, dipl. inž., odbor: Stjepan Brlek, dipl.

Uređivački Šormaz, dipl. vet., Gojko Rybak, mr.

Marijan inž., Kolak, dipl. inž., Tomislav inž.

Deneš, dipl. urednik: Stjepan i Glavni odgovorni urednik:

6.524,40

150,00

Vuković-Svoboda,

Vlasnik

ukupno

Deneš

Milan

mr.

Deneš,

“Tehnički

7.283,70 7.486,03 7.688,35 7.890,68 8.093,00 8.295,33 8.497,65

121,88 125,00 128,13

8.366,40

4,2

Dubravka

Lage

118,75

6.374,40 6.573,60 6.772,80 6.972,00 7.171,20 7.370,40 7.569,60 7.768,80 7.968,00 8.167,20

savjet:

7.081,38

cijena

3,2

Izdavački

106,25 109,38 112,50

6.879,05

6.676,73

115,63

Brdskob) Bada doan planinsko osnovna

oš

3

100,00 103,13

6.474,40

'

s

ukupno

cijena

3,2

.

područje premija

a) osnovna

masnoća *

SRH

Nizinsko

;

za

na

kao

i za

proizvođače mlijeka

iznosi

6.500. din.

:

Zagreb. prosvjetu, kulturu promet.

i fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-